Kategorija: Svijet

Primirje između Izraela i Libana, koje je stupilo na snagu uz očekivanja da donese makar kratkotrajno smirivanje sukoba, već je dovedeno u pitanje, jer su se ubrzo pojavili navodi da nije u potpunosti ispoštovano.

Izrael nastavlja vojne operacije protiv terorističke organizacije Hezbolah i namjerava da postigne mir kroz dominaciju, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanijahu.

– Naše snage nastavljaju da nanose udare Hezbolahu. Borbe su usmjerene na Bint DŽbeil, koji je bio prestonica Hezbolaha u južnom Libanu. Na pragu smo da osvojimo taj grad, praktično smo pred eliminacijom ovog velikog uporišta Hezbolaha – rekao je Netanijahu u video-obraćanju.

On je naveo da je naložio Odbrambenim snagama Izraela da nastave širenje bezbjednosne zone ka istoku, prema padinama planine Hermon.

– Istovremeno vodimo pregovore sa Libanom. Takvi pregovori nisu vođeni više od 40 godina. Sada se održavaju jer smo veoma snažni –  naveo je Netanjahu.

On je dodao da su u pregovorima dva ključna cilja – razoružanje Hezbolaha i uspostavljanje trajnog mira.

Pentagon, odnosno Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država, obratilo se vodećim američkim proizvođačima automobila i industrijskim kompanijama sa ciljem da se poveća proizvodnja oružja i vojne opreme, u potezu koji podsjeća na praksu iz Drugog svjetskog rata, kada je civilna industrija bila masovno mobilisana za potrebe vojske.

Pentagon traži podršku industrije
Prema pisanju „Wall Street Journala“, na koje se pozivaju svjetske agencije, visoki zvaničnici Ministarstva odbrane već su održali razgovore sa rukovodstvom nekoliko velikih kompanija, uključujući američke proizvođače automobila General Motors, na čijem je čelu izvršna direktorica Mary Barra (Meri Bara), i Ford, kojim upravlja Jim Farley (Džim Farli).

Razgovori su obuhvatili mogućnosti proizvodnje oružja i druge vojne opreme, odnosno potencijalno preusmjeravanje dijela industrijskih kapaciteta ka odbrambenom sektoru.

Širi plan Trumpove administracije
Ovi preliminarni i široko postavljeni razgovori započeti su još prije izbijanja rata u Iranu, ali su u međuvremenu dobili na značaju. Administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa (Tramp) želi da proizvođači automobila i druge američke kompanije preuzmu veću ulogu u proizvodnji oružja, navodi WSJ.

Zvaničnici Pentagona poručili su da bi američki proizvođači mogli biti potrebni kao podrška tradicionalnim dobavljačima iz odbrambene industrije, te su ispitivali da li kompanije mogu brzo da se prilagode i pređu na vojnu proizvodnju.

Uključene velike kompanije
Među kompanijama koje su učestvovale u razgovorima nalaze se i američka vazduhoplovna kompanija GE Aerospace, kao i Oshkosh, američki proizvođač specijalizovanih vozila i mašina.

Reuters navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi ove informacije, dok General Motors, Ford, GE Aerospace i Oshkosh nisu odmah odgovorili na upite za komentar van radnog vremena.

Pentagon: cilj je brza ekspanzija kapaciteta
U saopštenju dostavljenom Reutersu, jedan zvaničnik Pentagona istakao je da je Ministarstvo odbrane „posvećeno brzom proširenju odbrambene industrijske baze iskorištavanjem svih dostupnih komercijalnih rješenja i tehnologija kako bi se osiguralo da naši borci zadrže odlučujuću prednost“.

Pritisak zbog rata i iscrpljenih zaliha
Ova inicijativa dolazi u trenutku kada su američke zalihe oružja značajno smanjene. Od početka rata u Ukrajini 2022. godine, kao i tokom izraelskih vojnih operacija u Gazi, Sjedinjene Američke Države potrošile su milijarde dolara vrijedne vojne opreme, uključujući artiljerijske sisteme, municiju i protivtenkovske rakete.

Dodatni pritisak stvara i aktuelni rat protiv Irana, kao i nedavni američki vojni udari, zbog kojih Pentagon intenzivno radi na obnavljanju i povećanju zaliha.

Sastanci na najvišem nivou
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump se još u martu sastao sa direktorima sedam velikih odbrambenih kompanija. Tema sastanka bila je ubrzanje proizvodnje i obnova vojnih kapaciteta, u trenutku kada Pentagon nastoji da nadoknadi potrošene resurse.

Rekordni vojni budžet
U tom kontekstu, Trump je ovog mjeseca zatražio ogromno povećanje vojnog budžeta – za dodatnih 500 milijardi dolara, čime bi ukupna potrošnja dostigla čak 1,5 biliona dolara.

Ako se ovi planovi realizuju, američka industrija bi mogla ponovo ući u fazu masovne mobilizacije za potrebe vojske, slično kao tokom najvećih globalnih sukoba u prošlosti, kada su fabrike automobila i civilne opreme bile ključni stub vojne proizvodnje.

Putovanje odavno više nije samo pasoš, karta i kofer. Danas nosite cijeli svoj život u džepu, i upravo to postaje problem čim pređete granicu. U sve većem broju država, granična kontrola ne završava se na dokumentima.

U pojedinim zemljama, službenici imaju pravo da pregledaju sadržaj vašeg telefona, laptopa, pa čak i pametnog sata. To znači poruke, fotografije, mejlove, aplikacije – sve ono što inače smatrate privatnim.

U Hong Kongu su pravila dodatno pooštrena 2026. godine. Policija može da traži ne samo lozinke, već i ključeve za dešifrovanje uređaja. Odbijanje se smatra krivičnim djelom, čak i ako ste samo u tranzitu.

Situacija u Sjedinjenim Američkim Državama nije mnogo blaža. Granične službe mogu da pregledaju vaše uređaje bez sudskog naloga, a broj takvih provjera stalno raste. Ako odbijete da sarađujete, uređaj vam može biti oduzet, a ulazak u zemlju doveden u pitanje.

Odbijanje može skupo da vas košta
U Kanadi postoji nešto viši prag za ovakve kontrole, ali ako postoji sumnja, dužni ste da otključate uređaj. U Australiji stvari idu još dalje – čak i bez vaše saglasnosti uređaj može biti pregledan, a odbijanje može dovesti do pritvora.

Na Novom Zelandu, odbijanje davanja lozinke može rezultirati novčanom kaznom, dok u Rusiji putnici praktično ne mogu da računaju na privatnost – uređaji mogu biti oduzeti, a posljedice nepredvidive.

Granice više nisu samo fizičke
Postoji razlika između podataka na telefonu i onih u „oblaku“, ali u praksi to ne mijenja mnogo ako vam je većina sadržaja dostupna na uređaju.

Istovremeno, svijet ide ka sve digitalnijim granicama. Biometrija, digitalne dozvole za ulazak i fokus na pametne uređaje postaju nova realnost.

Vaš telefon danas nije samo telefon. To je vaša istorija, kontakti, komunikacija, navike. I u nekim državama, sve to može postati predmet kontrole.

Zato pitanje više nije da li imate šta da krijete. Pitanje je da li ste spremni na to da vam neko traži da pokažete sve, prenosi B92.

Rat između Amerike, Irana i Izraela ušao je u 46. dan. Bijela kuća je saopštila da se uskoro očekuje druga runda pregovora između SAD i Irana i da će ona najvjerovatnije ponovo biti održana u Islamabadu.

ijela kuća takođe je demantovala izvještaje da su SAD zatražile produženje primirja s Iranom koje ističe sledeće nedjelje. Portparolka Karolina Livit izjavila je da su pregovori “produktivni i u toku”, kao i da se Amerika “osjeća dobro u vezi sa izgledima za sporazum s Iranom”.

Saopšteno je i da se američka blokada iranskih luka u Ormunskom moreuzu i dalje nastavlja, dok je predsjednik SAD Donald Tramp rekao da je rat “vrlo blizu završetka”.

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da razmatra mogući prekid vatre u Libanu nakon pritiska Vašingtona, prenosi Blic.

Politico: Američka mornarica igra smrtonosnu igru u Ormuskom moreuzu

Američka ratna mornarica ima novu ključnu misiju u Ormuskom moreuzu – da pronađe i uništi iranske morske mine prije nego što izazovu potpuni haos u globalnoj ekonomiji. Pijretnja je stvarna jer, iako su iranske zalihe sa hiljadama mina smanjene nakon američko-izraelske kampanje, nisu u potpunosti uništene. Američka vojna obavještajna služba vjeruje da su neke od tih mina već postavljene u more, tvrdi američki zvaničnik upućen u situaciju koji je, zbog trajanja operacija, želio da ostane anoniman, piše Politiko.

Već i sama prijetnja iranskim napadima na trgovačke brodove bila je dovoljna da parališe moreuz i izazove potrese na energetskim tržištima. Kada bi mina oštetila ili uništila samo jedno komercijalno plovilo, promet naftnih tankera dodatno bi se usporio, ako ne i potpuno zaustavio, što bi produbilo globalnu energetsku krizu, piše Politico.

Američki razarač zaustavio iranski teretni brod

Američki razarač presreo je juče iranski teretni brod koji je pokušao da probije pomorsku blokadu. Plovilo pod iranskom zastavom isplovilo je iz luke Bandar Abas, prošlo kroz Hormuški moreuz i nastavilo plovidbu uz obalu Irana, ali ga je razarač s navođenim projektilima USS Spruance (DDG 111) uspešno preusmerio i primorao na povratak, objavilo je Centralno zapovedništvo američke vojske (CENTCOM).

Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedjeljak, nijedan brod nije uspio da je probije, dodali su.

Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i djelovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

Amerika uvela nove sankcije Iranu

Time se broj plovila koja su zaustavljena i vraćena u Iran popeo na deset. Od početka američke blokade u ponedeljak, nijedan brod nije uspeo da je probije, dodali su.

Kina i Iran razgovarali: “Potezi Sjedinjenih Američkih Država u Ormuskom moreuzu su opasni”
Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji potvrdio je da Peking podržava “održavanje kontinuiteta mirovnih pregovora” na Bliskom istoku, u razgovoru sa svojim iranskim kolegom Abasom Arkačijem, koji je rekao da “računa” na Kinu, prenosi AFP.

Iranska državna televizija navela je da je Arakči takođe “upozorio na opasne posljedice provokativnih stavova i delovanja Sjedinjenih Američkih Država u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, što će dovesti do složenije situacije u regionu”.

Amerika uvela nove sankcije Iranu

Ministarstvo finansija SAD uvelo je nove sankcije za oko dvadesetak pojedinaca, kompanija i plovila za koje tvrdi da su dio iranske ilegalne infrastrukture za transport nafte. Odluku je donijela Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) tog ministarstva.

U saopštenju se navodi da su sankcionisani djelovali u okviru mreže iranskog naftnog magnata Mohameda Hoseina Šamkanija, sina visokog savjetnika bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija. Tim povodom, ministar finansija Skot Besent rekao je da će Trampova administracija nastaviti da “smanjuje iranske ilegalne mreže krijumčarenja i aktivnosti terorističkih posrednika”.

Ruski Savet bezbednosti upozorio je da bi SAD i Izrael mogli da iskoriste pregovore sa Iranom za pripremu kopnene operacije, dok tenzije rastu uprkos nastavku diplomatskih kontakata.

Sjedinjene Američke Države i Izrael mogli bi da iskoriste aktuelne pregovore sa Iranom kao paravan za pripremu kopnene vojne operacije, upozorio je Ruski savet bezbednosti.

U saopštenju ovog tela, na čijem je čelu predsednik Rusije Vladimir Putin, navodi se da zabrinutost proizlazi iz činjenice da Pentagon nastavlja da jača svoje vojne kapacitete u regionu, iako su diplomatski razgovori u toku.Prva runda pregovora između Vašingtona i Teherana, održana tokom vikenda u Islamabadu, nije donela konkretne rezultate. Iranska strana za zastoj krivi “nerealne zahteve” SAD, ali ističe spremnost da nastavi dijalog. Predsednik SAD Donald Tramp najavio je moguć nastavak razgovora u narednim danima.

U međuvremenu, Moskva upozorava da bi, u slučaju neuspeha pregovora, sukob mogao da eskalira već u naredne dve nedelje. Tramp je ranije poručio da nije sklon produženju primirja sa Iranom, koje ističe 22. aprila, i naglasio da ishod može biti različit, iako preferira dogovor.

Napetosti dodatno podsećaju na ranije incidente, uključujući američko-izraelski napad krajem februara, kao i izraelsko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja prošle godine, koje je dovelo do kratkotrajnog sukoba.

Teheran, s druge strane, insistira na trajnom rešenju koje bi uključivalo ukidanje sankcija i garancije protiv novih napada. Istovremeno poručuje da je spreman na odbranu, upozoravajući da bi eventualni kopneni napad bio dočekan snažnim vojnim odgovorom.

Ruski Savet bezbednosti ocenjuje da Iran i dalje raspolaže značajnim vojnim kapacitetima, kao i da se unutrašnja politička i društvena stabilnost dodatno učvršćuje u svetlu spoljnog pritiska.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je naredio vojsci da nastavi jačati bezbednosnu zonu u južnom Libanu i da je proširi prema istoku zemlje, u trenutku kada se istovremeno pregovara o mirovnom sporazumu s Bejrutom. Dodao je da je Izrael spreman na svaki scenario ako se borbe s Iranom nastave.

„Ovi pregovori se nisu održali više od 40 godina. Sada se dešavaju jer smo vrlo jaki i zemlje nam dolaze – ne samo Liban“, rekao je, aludirajući da Izrael postaje nezaobilazna regionalna sila s kojom i druge zemlje žele sklopiti dogovore.

Rekao je da u razgovorima s Libanom Izrael ima dva glavna cilja – demontiranje Hezbolaha i održivi mir koji se, kako je naveo, „postiže snagom“.

Netanjahu je dodao da su izraelske snage usmerene na Bint Džbeil, koji je nazvao glavnim gradom Hezbolaha u južnom Libanu.

„Paralelno s tim, naše snage nastavljaju napadati Hezbolah, a borbe su usredsređene u Bint Džbeilu. U stvari, spremamo se eliminisati ovo veliko uporište Hezbolaha“, rekao je Netanjahu u svom obraćanju videoporukom.

Što se tiče Irana, Netanjahu je rekao da Sjedinjene Američke Države obaveštavaju Izrael i da su dve zemlje usklađene oko svojih ciljeva da vide uklanjanje obogaćenog nuklearnog materijala iz Irana, ukidanje kapaciteta za obogaćivanje urana unutar Irana i otvaranje Hormuškog moreuza.

„Naši ciljevi sa Sjedinjenim Američkim Državama su usklađeni. Želimo da se iranski obogaćeni materijal ukloni i želimo da se eliminišu njegovi kapaciteti za obogaćivanje urana unutar Irana. I, naravno, želimo da se ponovo otvore ključni brodski moreuzi. Prerano je reći kako će se ovo završiti ili čak kako će se razvijati. Ukoliko ponovo dođe do sukoba, spremni smo na svaki scenario“, dodao je.