Kategorija: Svijet

Atlantski okean i njegov sistem morskih struja imaju ključnu ulogu u oblikovanju klime i vremenskih prilika u Evropi, Africi i Amerikama.

Međutim, najnoviji klimatski modeli upozoravaju na mogućnost njihovog ozbiljnog slabljenja, pa čak i potpunog kolapsa, što bi moglo imati katastrofalne posljedice.

Šta je AMOC i zašto je važan

Atlantska meridionalna obrtajuća struja (AMOC) dio je globalnog klimatskog sistema i odgovorna je za razmjenu tople i hladne vode u Atlantskom okeanu.

Naučnici su još 2021. godine primijetili njeno slabljenje i upozorili na moguće posljedice. Razlog za to je ubrzano zagrijavanje Arktika, usljed čega se okean sporije hladi.

Toplija voda ima manju gustinu i sporije tone, što dovodi do promjena u salinitetu i dodatno usporava struju, stvarajući začarani krug koji dodatno destabilizuje cijeli sistem.

Modeli pokazuju različite scenarije

Korišćenjem različitih klimatskih modela, naučnici su pokušali da predvide budućnost AMOC-a, ali rezultati nisu jedinstveni.

Dok neki modeli ne ukazuju na značajnije promjene, drugi predviđaju drastično usporavanje. Ipak, kombinovanjem podataka iz stvarnih mjerenja i modela, istraživači su došli do zabrinjavajućih zaključaka.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, AMOC bi do kraja vijeka mogao da oslabi između 42 i 58 odsto, što bi gotovo sigurno vodilo ka njegovom kolapsu.

Posljedice po Evropu i svijet

Takav razvoj događaja imao bi ozbiljne posljedice po zapadnu Evropu, zapadnu Afriku i istočne obale Amerike.

Pomjeranje pojasa tropskih kiša ugrozilo bi proizvodnju hrane za milione ljudi, dok bi zapadna Evropa mogla da se suoči sa ekstremno hladnim zimama i sušnim ljetima.

Uz to, nivo mora mogao bi da poraste i do jednog metra, što bi dovelo do potapanja brojnih obalnih gradova, uključujući Rio de Žaneiro i Njujork.

Naučnici upozoravaju na „tačku preokreta“

Istraživači ističu da se AMOC približava kritičnoj tački nakon koje bi promjene mogle postati nepovratne.

„Otkrili smo da će AMOC usporiti više nego što se ranije očekivalo, što znači da smo bliže prekretnici“, upozorio je dr Valentin Portman iz istraživačkog centra u Francuskoj.

Profesor Stefan Rahmstorf iz Njemačke upozorava da je rizik značajno porastao.

„Ranije smo govorili o pet odsto šanse za kolaps, danas se pominje čak 50 odsto“, naveo je on.

Scenario koji treba izbjeći

Naučnici naglašavaju da bi ovakav scenario morao da se izbjegne po svaku cijenu, jer bi posljedice bile globalne i dugotrajne.

Rahmstorf upozorava i da bi stvarna situacija mogla biti još gora nego što modeli pokazuju, jer u proračune nisu u potpunosti uključeni efekti topljenja grenlandskog leda.

„To je dodatni faktor koji ukazuje da bi stvarnost mogla biti još ozbiljnija“, zaključio je on, prenosi tportal.

Predstavljanje mobilne aplikacije Evropske unije za proveru starosti korisnika na internetu brzo se pretvorilo u problem, nakon što su stručnjaci za kibernetičku bezbednost otkrili ozbiljne propuste u privatnosti i sigurnosti koda.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila je alat za verifikaciju starosti u Briselu, rekavši da je tehnički spreman i da će uskoro biti dostupan, dok zemlje rade na zabrani pristupa društvenim mrežama za decu.

„U potpunosti je otvorenog koda. Svako može proveriti kod“, rekla je fon der Lajen.

Stručnjaci za kibernetičku bezbednost i privatnost odmah su analizirali izvorni kod na platformi GitHub i prijavili niz problema u dizajnu aplikacije.

Cela situacija prerasta u PR katastrofu za Brisel. No, ispod kontroverze oko koda kriju se dublje podele između zagovornika privatnosti, organizacija za prava dece, tehnoloških kompanija i političara o tome kako zaštititi maloletnike na internetu, dok lideri obećavaju da će decu zaštititi od društvenih mreža i pornografskih stranica, piše Politiko.

U roku od nekoliko sati nakon objave aplikacije EU, sigurnosni konsultant Paula Mura utvrdila je da aplikacija pohranjuje osetljive podatke na korisničkom telefonu bez adekvatne zaštite. Mura je tvrdila da je aplikaciju uspela da hakira za manje od dve minute.

Baptist Rober, poznati francuski haker, potvrdio je mnoge od tih problema i rekao za Politiko da je moguće zaobići biometrijsku autentifikaciju aplikacije, što znači da bi neko mogao pristupiti aplikaciji bez unošenja PIN koda ili korišćenja Tač ID-a.

„Recimo da sam preuzeo aplikaciju i dokazao da imam više od 18 godina, onda moj nećak može uzeti moj telefon, otključati aplikaciju i koristiti je da dokaže da ima više od 18“, rekao je Olivije Blazi, kriptografski istraživač koji je deo francuske radne grupe za digitalni identitet.

Evropska komisija je u petak ostala pri tvrdnji da je aplikacija tehnički spremna.

„Da, spremna je. Možda možemo dodati i ‘uvek se može unaprediti’“, rekla je glavna glasnogovornica Paula Pinjo novinarima.

Australija kao primer

Evropska komisija je u četvrtak saopštila za Politiko da su hakeri testirali raniju demo verziju aplikacije koja je objavljena za potrebe testiranja i razvoja. Naveli su da je ranjivost otklonjena.

Međutim, i Mura i Blazi navode da su testirali najnoviju verziju koda dostupnu na internetu.

EU i mnoge njene države članice trenutno uvode načine za proveru starosti korisnika na internetu, pod pritiskom političkih inicijativa za bolju zaštitu dece.

Australija je u decembru postala prva zemlja na svetu koja je uvela ograničenja za korišćenje društvenih mreža kod dece, praktično zabranivši mlađima od 16 godina pristup platformama poput TikToka i Jutjuba.

Evropska komisija je 2024. godine raspisala tender vredan četiri miliona evra za aplikaciju za proveru starosti, koji su dobile švedska kompanija za digitalni identitet Scytales i Dojče Telekom.

Aplikacija omogućava korisnicima da potvrde svoju dob putem pasoša, lične karte ili preko pouzdanih pružalaca usluga poput banaka. Tehnološke platforme mogu od aplikacije zatražiti potvrdu da li je osoba starija od određene dobi, ali nemaju pristup dodatnim ličnim podacima, što se naziva metodom „zero-knowledge proof“, osmišljenom da zaštiti privatnost.

Nacionalne vlade takođe mogu razvijati vlastite aplikacije, a cilj je da budu međusobno kompatibilne kako bi omogućile jednostavnu proveru starosti širom EU.

Međutim, kritičari upozoravaju da tehnologija za proveru starosti uz adekvatnu zaštitu privatnosti i podataka još nije dovoljno razvijena, a čak i da jeste, korisnici bi je lako mogli zaobići korišćenjem alata poput VPN-a koji prikrivaju lokaciju.

Blazi je bio deo grupe od više od 400 stručnjaka za privatnost i sigurnost koji su u martu poslali otvoreno pismo Komisiji, tražeći moratorijum na planove implementacije dok se ne postigne naučni konsenzus o koristima i štetama tehnologija za proveru starosti, kao i o tehničkoj izvodljivosti takvog sistema.

Predsjednik SAD Donald Tramp pozdravio je danas saopštenje Irana da će Ormurski moreuz biti otvoren za plovidbu tokom trajanja primirja.

Tramp je na svojoj platformi Truth Social zahvalio Iranu, navodeći da je strateški važan plovni put “u potpunosti otvoren i spreman za pun prolaz”.

Istovremeno je istakao da će pomorska blokada ostati na snazi kada je riječ o Iranu, sve dok se, kako je naveo, ne postigne potpun sporazum između dvije strane.

“Ormuski moreuz je potpuno otvoren i spreman za poslovanje i pun prolaz, ali će pomorska blokada ostati u punoj snazi kada je riječ o Iranu, dok naš sporazum ne bude 100 odsto završen. Ovaj proces bi trebalo da ide veoma brzo jer je većina tačaka već usaglašena”, istakao je Tramp, prenosi Tanjug.

Podsjećamo, šef iranske diplomatije Abas Arakči prethodno je izjavio da će plovidba kroz Ormuski moreuz biti potpuno otvorena za sve komercijalne brodove tokom preostalog perioda primirja, u skladu sa sporazumom o prekidu vatre postignutim između Izraela i Libana.

“Prolazak plovila kroz moreuz biće dozvoljen koordiniranom rutom kako je već najavila iranska pomorska organizacija”, napisao je on na platformi X.

Inače, cijene nafte na svjetskom tržištu u jednoj minuti pale su za više od deset odsto i to nakon što su Iranci objavili da je potpuno otvoren Ormuski moreuz.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči objavio je da je Ormuski moreuz otvoren za sav komercijalni promet.

Odluka je donesena u skladu s primirjem između Izraela i Libana i vrijediće do isteka primirja, poručio je Aragči na društvenoj mreži X.

“U skladu s primirjem u Libanu, prolaz za sve komercijalne brodove kroz Ormuski moreuz proglašen je potpuno otvorenim za preostali period primirja, na koordiniranoj ruti kako je već najavila Organizacija za luke i pomorstvo Islamske Republike Iran”, napisao je Aragči na društvenoj mreži X.

Na vijest iz Teherana odmah je reagovao američki predsjednik Donald Tramp.

“Iran je upravo objavio da je prolaz potpuno otvoren. Hvala vam”, napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.

Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da je pristao na desetodnevni prekid vatre sa libanskim pokretom Hezbolah kako bi se postigao istorijski mirovni sporazum sa Libanom.

– Ova prilika postoji jer smo suštinski promijenili odnos snaga u Libanu. Prošlog mjeseca počeli smo da dobijamo pozive iz Libana sa prijedlogom direktnih mirovnih pregovora, što se nije dešavalo više od 40 godina – rekao je Netanijahu.

On je dodao da se odazvao tom pozivu i pristao na privremeni prekid vatre u trajanju od deset dana, kako bi pokušali da unaprijede sporazum o kojem su počeli da razgovaraju ambasadori na sastanku u Vašingtonu.

Nakon što je juče predsjednik SAD Donald Tramp najavio prekid vatre između Izraela i Libana, Netanjahu se obratio naciji i govorio o mogućnosti postizanja istorijskog mirovnog sporazuma.

Izraelski premijer je naveo da Tramp namjerava da pozove njega i predsjednika Libana Јozef Aun u Vašington kako bi pokušali da unaprijede ovaj dogovor.

Tramp je juče naveo da su Netanijahu i Aun pristali na početak desetodnevnog prekida vatre s ciljem postizanja mira.

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je sinoć da je odgovoran za poraz svoje stranke Fides na parlamentarnim izborima 12. aprila i pozvao na “potpunu obnovu desničarske zajednice”.

Postojali svi uslovi da bude drugačije

U svom prvom velikom intervju nakon izbornog poraza, za Jutjub kanal “Patriota”, na direktno pitanje ko je odgovoran za poraz na izborima, odgovorio je: “Ja, ja sam predsjednik stranke”.

On je izjavio da njegova politička kampanja nije uspela, iako je imao sve uslove da bude drugačije i da prihvata odgovornost za loše rezultate.

– Dobili smo 2,3 hiljada glasova, dok je naš protivnik dobio 3,1 milion – naveo je Orban i dodao da obećava da će analizirati zašto su oni koji nisu glasali ranije, a sada su izašli glasali protiv njegove stranke.

Na pitanje da li će se povući sa mjesta predsjednika, rekao je da su rezultati bili jasni i da je to veliki poraz.

– Ako mi tim kaže da sjednem na zadnju klupu, uradiću to. A ako kažu da treba da vodim tim u utakmici kao kapiten, i to ću učiniti – najavio je Orban.

Treći put da mora da regorganizuje Fides

Rekao je da je ovo treći put da mora da „reorganizuje Fides kao pokret“ otkako je stranka izgubila parlamentarne izbore 2002. godine i obećao je da će posao obaviti „ne samo sa zadovoljstvom, već i sa radošću“ ako dobije mandat za to.

Orban je rekao da će predložiti sazivanje stranačkog kongresa kako bi se izabralo novo rukovodstvo, uključujući predsjednika i potpredsjednike.

– Do kraja juna završićemo prvu fazu obnove – rekao je on.

Naglasio je da bi desnica, ako prođe kroz potpunu obnovu, veoma brzo mogla da postane sposobna za akciju i da se suprotstavi nepravdi.

On je rekao da je već u izbornoj noći, na osnovu izlaznosti birača, bio svjestan rezultata.

– Vidio sam da će biti problem, prošao sam kroz taj emotivni rolerkoster kao i svi ostali. Shvatio sam da naša kampanja nije funkcionisala. Bila je izgrađena na drugačijoj izlaznosti birača, onoj kakvu smo imali ranije. Svi koji su došli dodatno glasali su u znak protesta protiv nas – ocijenio je Orban.

Korupcija i luksuzni način života elite uticali na rezultat

Složio se da su korupcija i luksuzni način života elite oko Fidesa uticali na rezultat.

– Nikada nisam prikrivao korupciju, uvijek sam podržavao da vlasti preduzimaju akciju. Ali luksuz je druga stvar i uticao je na rezultat. Ovo ne može ovako da se nastavi – napomenuo je Orban.

Dodao je da je spreman da nastavi da vodi stranku i da su godine na čelu zemlje bile najljepše u njegovom životu.

– Ako dobijem povjerenje za to, rado ću voditi stranku naprijed. Iz sveg ovog bola dolazi i nova energija, odjednom se osjećam mlađe – dodao je Orban.

Govoreći o novoj vladi, rekao je da se Tisa obavezala da će poboljšati živote ljudi, dodajući da se nada da će biti u stanju da ispune to obećanje.

Fides će podržati svaku dobru mjeru

Orban je obećao da će Fides „podržati svaku dobru mjeru i suprotstaviti se svakoj lošoj“, dodajući da će tamo gde vide da se nanosi šteta ili nepravda, „stati protiv toga“.

Osudio je poziv budućeg premijera Petera Mađara predsjedniku Tamašu Šuljoku da podnese ostavku kao „potpuno pogrešan“.

– Podjednako je pogrešno prijetiti Ustavnom sudu ili drugim ustavnim institucijama – upozorio je Orban.

Istovremeno, izrazio je uvjerenje da je njegova vlada mnogo postigla u pogledu socioekonomskog razvoja zemlje tokom 16 godina na vlasti.

– Možemo da budemo ponosni na ono što smo postigli i imamo snagu da branimo ono što smo izgradili – rekao je mađarski premijer.

Orban je poželeo uspjeh sljedećoj vladi, koju će formirati Peter Mađar, lider stranke Tisa, koja je osvojila većinu mjesta u parlamentu zemlje.

Takođe je rekao da “želi onima koji se nadaju da će život da im se poboljša kao rezultat ovih promjena da se njihove nade ispune”.

Na izborima 12. aprila, stranačka koalicija Fidesa i njegovih partnera Hrišćanskih demokrata, izgubila je izbore od opozicione stranke Tisa.

Mađarski predsjednik Tamaš Šuljok obavijestio je juče lidera Tise Petera Mađara da će mu povjeriti mandat za sastav nove vlade.

– Hoće li se primirje održati i diplomatija nastaviti, ili se Iran i SAD kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili čak klize ka širem ratu?

Vjeruje se da se vode razgovori o drugoj rundi pregovora o primirju s Iranom, nakon što je delegacija iz Pakistana stigla u iransku prijestonicu Teheran.

Dvonedjeljno primirje i dalje je na snazi nakon što se više od 20 sati američko-iranskih pregovora, kojima je domaćin bio Pakistan, okončalo 12. aprila bez napretka.

Samo dan poslije razgovora koji nisu donijeli rezultate, predsjednik SAD Donald Tramp najavio je novu strategiju prema Iranu, predloživši blokadu Ormuskog moreuza, strateškog prolaza ključnog za međunarodnu trgovinu naftom.

Šta znači ovaj prvobitni neuspjeh u postizanju dogovora i mogućnosti daljih razgovora? Da li se Iran i Amerika kreću ka kontrolisanoj eskalaciji ili širem sukobu?

Ovo su četiri potencijalna scenarija za ono što bi moglo dalje da se dešava.

1. Krhko primirje kao “taktički predah”

Iran i SAD dogovorili su 8. aprila dvonedjeljnu obustavu vatre.

Poslije više nedjelja borbi izgledalo je kao da primirje Amerike i Irana izražava spremnost da se zauzda kriza.

Međutim, od samog starta primirje su pratile značajne nejasnoće.

Dvonedjeljna obustava vatre dogovorena 8. aprila. Foto Tanjug/AP

Razlike u tumačenju uslova, među kojima su i geografski raspon, tipovi pokrivenih ciljeva, pa čak i definicija “kršenja primirja”, doveli su do toga da neki posmatrači dožive sporazum više kao taktički predah, nego kao održivi okvir.

“Šanse za postizanje sporazuma bile su ravne nuli od samog starta, čim je započeo sukob”, kaže Behnam Ben Taleblu, viši stručni saradnik vašingtonske stručne grupe Fondacija za odbranu demokratija.

“To je skup načela, stavova i politika oko kojih se Amerika i Islamska Republika nisu slagale godinama i, na kratke staze, rat ne samo da nije uspio da smanji te razlike, već ih je samo pojačao”, rekao je on za BBC.

U međuvremenu, suprotstavljene izjave zvaničnika obje strane samo su doprinijele krhkosti ove situacije.

I dok zvaničnici Islamske Republike govore o stalnim kršenjima primirja, SAD i Izrael iznose ograničenije tumačenje vlastitih obaveza.

Ovo razmimoilaženje u verzijama praktično je produbilo nepovjerenje i bacilo sumnju na trajnost primirja.

Ako napori oko povratka za pregovarački sto ne budu proizveli rezultate, primirje teško da će biti nešto više od sredstva za kupovinu vremena, omogućivši stranama da predahnu, oporave se i pregrupišu, preispitaju pozicije i pripreme se za sljedeću fazu.

Ovaj scenario postaje održiviji ako jedna strana zaključi da dobija malo toga od aktuelne situacije i da je neophodno značajno pojačavanje pritiska.

Amerika bi, na primjer, kao mogućnost mogla da uzme u obzir gađanje kritične infrastrukture – elektrana, mostova ili energetskih pogona.

Iako bi takvi udari mogli da iznjedre značajan kratkoročni pritisak, donijeli bi dalekosežne humanitarne i ekonomske posljedice i mogli bi da izazovu snažniji odgovor Irana.

Istovremeno, Izrael, kao igrač koji ostaje krajnje skeptičan prema pregovorima, najvjerovatnije bi postao uticajan akter.

“Izrael bi mogao da pribjegne djelima kao što su atentati na iranske pojedince i ličnosti, među njima čak i one uključene u pregovore”, rekao je Hamid Reza Azizi, istraživač međunarodnih odnosa.

Dodao je da “Trampova blokada Ormuskog moreuza povećava rizik od konfrontacije, čak i bez stvarne namjere strana”.

Iako ne može da se isključi mogućnost eskalacije, njena potencijalna cijena, kao što je izazivanje šireg regionalnog sukoba i svjetskog ekonomskog pritiska, mogu da učine ovaj scenario manje vjerovatnim, makar na kratke staze.

2. “Rat iz sjenke”

Jedan od scenarija, možda čak i vjerovatniji, jeste povratak na oblik sukoba koji može da bude opisan kao “kontrolisana eskalacija”.

Ovo bi značilo da sukob ne dostiže stepen potpunog rata, ali i da se strane potpuno ne uzdržavaju od vojne akcije.

To bi moglo da znači nastavak svedenih napada na infrastrukturu, vojne ciljeve ili čak linije snabdijevanja.

Uloga posrednih aktera tada bi postala značajnija.

Pojačane aktivnosti grupa privrženih Iranu u Iraku ili u Crvenom moru, zajedno sa jačim američkim pritiskom na ove mreže, mogao bi da proširi geografski raspon sukoba bez direktnog pojačavanja njegovog intenziteta.

Neki analitičari opisuju ovaj scenario kao “rat iz sjenke”.

“Obje strane žele da koriste opcije i poluge pritiska da izvrše uticaj na drugog bez ulaska u potpuni rat”, rekao je Azizi.

“Ako primirje bude bilo prekršeno, vjerovatnoća da Iran preduzme nove akcije putem njegovih savezničkih snaga, pogotovo u Jemenu, procjenjuje se kao veoma visoka”, dodao je on.

Međutim, ovaj scenario nije bez određenih rizika.

Kako napetosti budu rasle, raste i opasnost od preračunavanja, a čak i ako nijedna strana ne bude imala namjeru da dovede do eskalacije, jedna pogrešna procjena mogla bi da raspiri sukob do nekontrolisanih razmjera.

3. Nastavlja se tiha diplomatija

Uprkos neuspjehu pregovora u Pakistanu, indirektni diplomatski razgovori se nastavljaju, kažu iz Bijele kuće.

Pregovori u Pakistanu nisu uspjeli, ali očekuju se novi. Foto Tanjug/AP

Pakistan, kao domaćin ovih pregovora, najvjerovatnije će u narednim danima nastaviti napore u ohrabrivanju Teherana i Vašingtona da postignu sporazum prosljeđujući poruke između njih.

Istovremeno, neki tradicionalni posrednici, kao što su Katar, Oman, pa čak i Saudijska Arabija i Egipat, mogli bi da postanu aktivni u reakciji na zabrinutost oko mogućnosti da se sukob otme kontroli, služeći kao kanali komunikacije i želeći da spriječe naglu eskalaciju krize.

Međutim, ključna poenta je da bilo kakav napredak duž ovog puta zavisi od sužavanja fundamentalnog jaza između dvije strane.

Američki prijedlog u 15 tačaka i iranski protivprijedlog u 10 tačaka sugerišu da obje strane i dalje nastupaju sa pozicija koje prioritet stavljaju na nametanje vlastitih okvira prije nego na postizanje kompromisa.

Stoga, dok je nova runda pregovora i dalje moguća, očekivati rapidan i sveobuhvatni dogovor djeluje nerealno, makar na kratke staze.

4. Svedena pomorska blokada

Američka mornarica uvela je pomorsku blokadu Iranu, sprečavajući svakom brodu ili naftnom tankeru da prođe kroz Ormuski moreuz.

Tramp je zaprijetio i da će presresti u međunarodnim vodama bilo koji brod koji plati tranzitnu putarinu Iranu da bi prošao kroz moreuz, što je strategija čiji je cilj da ostavi Iran bez prihoda od nafte, ugušivši njegovu privredu i istovremeno udarivši na najznačajnijeg američkog rivala – Kinu, kao primarnog kupca iranske nafte.

Američka mornarica uvela pomorsku blokadu Iranu. Foto Tanjug/AP

“Pomorska blokada luka Islamske Republike mogla bi da bude izuzetno efikasna ako se primijeni dovoljno obavještajnih, nadzornih i izviđačkih sredstava (ISR). Praktični ishod takve mjere bio bi da se vladi uskrati sposobnost da izvozi ključnu robu”, rekao je Taleblu, istakavši dugačku iransku obalu.

Ali, drugi analitičari ističu značajne troškove koje bi jedna takva politika mogla da predstavlja po SAD, približivši njene vojne snage Iranu i čineći ih ranjive na napade.

Štaviše, da bi plan bio efikasan, pomorske snage bi morale da budu razmještene blizu iranskih granica na duži period, što bi mnogo koštalo.

Održavanje jedne takve politike takođe bi moglo da poveća svjetsku cijenu nafte i energenata, istovremeno pojačavši vjerovatnoću intervencije Huta u ometanju moreuza Bab al-Mandab, zbog čega bi nafta dodatno mogla da poskupi.

Nestabilnost u regionu

Na kraju, ono što proističe iz ovih scenarija je da je region ušao u fazu u kojoj je granica između rata i mira nejasnija nego ikad.

Neuspjeh pakistanskih pregovora ne nagovještava kraj diplomatije, niti obilježava definitivni početak šireg rata.

Umjesto toga, on ukazuje na nastavak situacije u sivoj zoni.

“Iako bi obje strane voljele da se ovaj sukob privede kraju, to ne djeluje vjerovatno na kratke staze”, rekao je Azizi.

U aktuelnom okruženju, taktičke odluke, bezbjednosna pitanja, pa čak i manji razvoji događaja na terenu mogu imati prekomjerne efekte na cjelokupnu putanju krize.

Ovo je navelo mnoge analitičare da govore o “strukturalnoj nestabilnosti” u regionu, o stanju u kom pravila igre nisu do kraja definisana, a njihov ishod je nepredvidiv.

U takvim okolnostima možda je najtačniji opis da su Iran i SAD ušli u fazu u kojoj se rat i pregovori odvijaju paralelno.

Obje strane nastavljaju da se oslanjaju na vojna sredstva, dok istovremeno ostavljaju diplomatske kanale djelimično otvorenim.

Sukob koji je započeo 28. februara odnio je hiljade života i destabilizovao cijeli svijet.

Azijske berze kreću se ka drugoj nedjelji snažnog rasta, dok su cijene nafte ostale ispod 100 dolara po barelu jer investitori očekuju moguće kratkoročno smirivanje sukoba na Bliskom istoku, prenio je jutros Rojters.

Desetodnevni prekid vatre između Libana i Izraela stupio je na snagu sinoć, dok je predsjednik SAD Donald Tramp najavio da bi sastanak američkih i iranskih predstavnika mogao da bude održan tokom vikenda, kada ističe trenutni prekid neprijateljstava.

Fjučersi na naftu Brent pali su za više od jedan odsto na 98,14 dolara po barelu, dok je američka WTI nafta oslabila za 1,6 odsto na 93,15 dolara.

Najširi MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija van Јapana pao je u petak za 0,8 odsto, nakon snažnog rasta tokom meseca, ali i dalje ostaje blizu najvišeg nivoa od početka marta.

Indeks je u aprilu porastao za 14,5 odsto, posle pada od 13,5 odsto u martu.

Јapanski indeks Nikei oslabio je za jedan odsto nakon što je dan ranije dostigao rekordni maksimum, dok su se mnoga svetska tržišta vratila na nivoe pre izbijanja sukoba krajem februara.

Analitičari navode da bi potpuno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza, koji je i dalje zatvoren, bilo ključni signal stabilizacije.

Zatvaranje tog plovnog puta, kroz koji prolazi oko petina svjetske nafte i gasa, izazvalo je snažan skok cijena energenata i podstaklo Međunarodni monetarni fond da snizi prognoze globalnog rasta, upozoravajući na rizik od recesije u slučaju dugotrajnog sukoba.