Kategorija: Svijet

  • EP traži suspenziju prava glasa Budimpešti

    EP traži suspenziju prava glasa Budimpešti

    Evropski parlament usvojio je rezoluciju kojom poziva Savjet EU da suspenduje pravo glasa Mađarske u Savjetu zbog njene unutrašnje i spoljne politike.

    Evropski parlament je izrazio zabrinutost zbog činjenice da Mađarska ima “prijateljski i podržavajući stav prema Rusiji, uključujući produbljivanje njene energetske zavisnosti i sprovođenje jednostranih akcija, kao što su posjete Moskvi”.

    Poslanici su analizirali dešavanja u 12 oblasti koje izazivaju zabrinutost – uključujući funkcionisanje izbornog sistema, nezavisnost pravosuđa i korupciju.

    U rezoluciji se tvrdi da Mađarska “potkopava vladavinu prava”.

    – Politika mađarske Vlade predstavlja sistemsku prijetnju vrijednostima EU – navodi se u rezoluciji Evropskog parlamenta.

    Za rezoluciju je glasalo 415 poslanika, protiv su bila 193 protiv, a 28 uzdržanih od ukupno 636 koliko broji Evropski parlament.

    Savjet EU može da suspenduje određena prava članica koja proizilaze iz primjene Ugovora o EU.

  • “Ruski plan” zapalio Vašington

    “Ruski plan” zapalio Vašington

    Oni dijele sklonost ka slatkišima, sličan smisao za humor i rade u kancelarijama koje su udaljene svega nekoliko metara jedna od druge, unutar Bijele kuće. I postali su jedan drugome glavni savjetnici u sprovođenju spoljnopolitičke agende predsednika SAD Donalda Trampa.

    Ali kada je riječ o Ukrajini, potpredsjednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio imaju duboko suprotstavljena gledišta o tome kojim putem stići do mira i čija god vizija pobijedi, odraziće se na bezbjednosnu arhitekturu zapadnog svijeta, piše britanski list Telegraf.

    U jednom uglu stoji izolacionistički potpredsjednik koji zagovara “realizam” uprkos ruskoj prednosti na bojnom polju. U drugom uglu stoji državni sekretar koji je nekada nazvao ruskog lidera Vladimira Putina “gangsterom” i predstavlja jastrebovo krilo tradicionalne Republikanske partije (članovi stranke koji zagovaraju agresivnu, vojnu i snažnu spoljnopolitičku strategiju, posebno prema suparničkim državama).

    Prošle nedjelje, činilo se da je Vens stiče prednost. Upravo je on pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kako bi mu izložio uslove američkog plana od 28 tačaka, koji je, kako je pisao “Ekonomist”, široko kritikovan kao ruski spisak želja.

    FOTO: SERGEY KOZLOV/EPA

    Nakon tog poziva uslijedila je lična posjeta Kijevu Dena Driskola, sekretara američke vojske i Vensovog bliskog prijatelja sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jejl. Tramp počinje da gubi strpljenje, upozorio je Driskol: Kijev mora da prihvati da se suočava sa kolapsom na frontu i da ustupi teritoriju Rusiji.

    Unutar Bijele kuće, politika se često kuje odozdo, piše britanski list. Tramp želi dogovor o Ukrajini, ali je pripremu konačnog sporazuma prepustio svojim saradnicima. Da je u potpunosti stao iza plana od 28 tačaka, koji su oblikovali Stiv Vitkof, njegov glavni izaslanik za Rusiju, i Kirill Dmitrijev, glavni ruski pregovarač, Ukrajina bi na kraju možda bila primorana na kapitulaciju.

    Evropa odahnula kad je Rubio preuzeo vođstvo

    Ali Tramp je zastao, rekavši da to nije “moja konačna ponuda” nakon talasa negodovanja u Kijevu i širom Evrope. To je dalo priliku Rubiju da interveniše – i on je od tada vodio intenzivne pregovore sa ukrajinskom delegacijom u Ženevi.

    Do juče popodne, američki plan je, prema izvještajima, već bio skraćen i preoblikovan – sa 28 na 19 tačaka. Najkontroverzniji zahtjevi Ukrajini – predaja utvrđenih teritorija u Donbasu, ograničenje veličine vojske i zabrana ulaska u NATO – ublaženi su i vraćeni predsjednicima u Kijevu i Vašingtonu da o njima odluče.

    Evropski lideri odahnuli su kada se Rubio ponovo pojavio u ulozi posrednika. Vjerovali su da je on postao ključna osoba američkog lidera za Ukrajinu, nakon što je praktično osujetio održavanje drugog samita između Trampa i Putina, tvrdeći da Rusija nije spremna da učini potrebne ustupke.

    Ali bili su zatečeni paralelnim mirovnim procesom koji je vodio Vitkof, koji se prošlog mjeseca u Majamiju sastao sa Dmitrijevim kako bi sastavili američki plan za Ukrajinu. Rubio nije učestvovao u izradi prijedloga i tek je nedavno obaviješten o njegovom sadržaju. Kopija plana mu je uručena 18. novembra, a nekoliko sati kasnije “Aksios” je objavio detalje plana.

    U telefonskom razgovoru sa senatorima tokom vikenda, koji je kasnije procureo u javnost, Rubio je navodno nazvao plan ruskim prijedlogom. Kasnije je ublažio stav javno, napisavši na platformi Iks da je dokument sastavila američka strana, uz doprinos Rusije i Ukrajine.

    Stiv Benon, za koga se smatra da je blizak sa Vensom, rekao je za britanski Telegraf da su Rubija “ponizili” senatori koji su pustili u javnost njegove kritike nacrta sporazuma.

    “Totalni haos u Bijeloj kući”

    Neki izvori bliski Bijeloj kući tvrde da Vens i Rubio i dalje rade zajedno, mada na indirektan način. Bilo koji konačni sporazum moraće da ratifikuje američki Senat ukoliko zahtijeva obaveze – kao što su, primjera radi, bezbjednosne garancije SAD.

    Jedan izvor je rekao britanskom Telegrafu da je Rubio u početku bio “isključen iz procesa oko Ukrajine”, dok je Trampov tim preuzeo vođstvo. Ali su tvrdili da je uključen u “fazi broj dva” kako bi oblikovao sporazum u formu koja bi mogla biti prihvaćena u Senatu, a koji je po pitanju Rusije odlučniji nego Bijela kuća.

    – Cijeli dan je totalni haos jer članovi različitih sektora u Bijeloj kući ne znaju šta se dešava – rekao je neimenovani američki zvaničnik za Vašington post.

    A ostalo je istorija – sporni plan je korigovan i razgovori se nastavljaju, prenosi Blic.

    Tramp mora da odabere

    Tramp je s vremena na vrijeme znao da zadirkuje Vensa i Rubija, pominjući ih kao potencijalne nasljednike i kandidate za predsjednika na izborima 2028, pa je čak razmišljao i o zajedničkoj kandidaturi.

    Ali kada je riječ o Ukrajini, predsjednik ne može imati obje opcije. Na kraju, lider slobodnog svijeta moraće da izabere između vizija koje zagovaraju njegova dva ključna člana kabineta:

    ili da primora Ukrajinu na pokornost

    ili da sa Zelenskim nastavi da se suprotstavlja Rusiji

  • Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Ovako su Tramp i Putin došli do dogovora za Ukrajinu

    Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa Stiv Vitkof razgovarao je prošlog mjeseca telefonom s visokim zvaničnikom Kremlja o mogućnosti da zajedno rade na prijedlogu mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini koji bi ličio na mirovni plan u 20 tačaka za Gazu.

    Uz to je imao sugestiju da ruski predsjednik Vladimir Putin pokrene takvu inicijativu u razgovoru s Trampom, piše Bloomberg.

    U petominutnom razgovoru 14. oktobra, Vitkof je Putinovog savjetnika za spoljnu politiku Jurija Ušakovog posavjetovao da se organizuje telefonski razgovor Trampa i Putina prije posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Vašingtonu, koristeći sporazum o Gazi kao primjer.

    “Pripremili smo Trampov plan od 20 tačaka za mir i mislim da možemo da uradimo nešto slično i sa vama”, rekao je Vitkof, prema transkriptu razgovora koji je objavio Bloomberg, dodajući da iz Bijele kuće i Kremlja nisu komentarisali ove navode.

    Kako saznaje Bloomberg, razgovor otkriva dio taktike američkog izaslanika u komunikaciji s Rusijom i navodni početak mirovnog prijedloga u 28 tačaka, koji su SAD početkom mjeseca predstavile kao osnovu za dalje pregovore.

    Putin je kasnije izjavio da američki plan može da posluži kao polazna osnova za mirovni sporazum, navodeći da je Moskva dobila dokument, ali da ga dvije strane još nisu detaljno razmatrale.

    Tokom razgovora, Vitkof je Ušakovu rekao da “duboko poštuje Putina” i da je, po njegovom mišljenju, Rusija oduvijek željela mirovni sporazum.

    Predložio je da Putin pozove Trampa prije susreta sa Zelenskim i da mu čestita na sporazumu o Gazi, uz poruku da Rusija podržava napore ka miru i naglasi da Trampa smatra čovjekom mira.

    “Evo šta mislim da bi bilo nevjerovatno. Možda da (Putin) kaže Trampu: Znate, Stiv i Juri su razgovarali o veoma sličnom planu za mir od 20 tačaka i to bi moglo da bude nešto što bi malo pomjerilo klatno, otvoreni smo za takve stvari”, sugerisao je Vitkof Ušakovom.

    Ušakov je odgovorio da će Putin “čestitati” i reći da je “Tramp zaista čovjek mira”.

    Putin i Tramp razgovarali su dva dana kasnije na zahtjev Moskve.

    Tramp je razgovor opisao kao “veoma produktivan” i najavio planove za sastanak sa Putinom u Budimpešti, koji još nije održan.

    Nakon tog poziva, Vitkof se u Majamiju sastao i sa još jednim Putinovim savjetnikom, Kirilom Dmitrijevim.

    Dmitrijev i Ušakov su 29. oktobra ponovo razgovarali o tome koliko daleko Moskva treba da ide u svojim zahtjevima u okviru mirovnog prijedloga, prema još jednom snimku koji je objavio Bloomberg.

    Dvojica zvaničnika su razmatrala mogućnosti i Rusiju pozicionirala da američkoj strani iznese “maksimalne” zahtjeve, uz bojazan da bi Vašington mogao pogrešno protumačiti ruske prijedloge i narušiti pregovore.

    Kako se navodi, Vitkof i Ušakov su tokom svog razgovora dotakli i potencijalnih teritorijalnih ustupaka.

    “Znam šta je potrebno za mirovni sporazum – Donjeck i možda neka razmjena teritorija”, rekao je Vitkof, dodajući da će mu Tramp dati prostora i slobode da dođe do sporazuma.

    “U redu, zvuči dobro”, zaključio je Ušakov, prenosi Telegraf.

  • Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Bijela kuća o mirovnom sporazumu

    Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

    “Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati daljnje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

    Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

    Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Friedrich Merz, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

    “Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merz, prenosi Jutarnji.hr.

    “Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

    Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

  • Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Zaharova: Slijedi oštar odgovor ako ne bude vraćena zamrznuta ruska imovina

    Evropske zemlje moraju da vrate blokiranu rusku imovinu ako ne žele da postanu poznate kao lopovi, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    “Samo Rusija ima pravo da odluči šta će se desiti sa njenom imovinom, a oni u čijim se rukama nezakonito nalazi novac Ruske Federacije moraju ga vratiti ili će uslijediti najoštriji odgovor”, navela je Zaharova na “Telegramu”.

    Članice EU pokušavaju da razviju pravne mehanizme za korišćenje zamrznute ruske imovine. Većina sredstava – nešto više od 200 milijardi evra – blokirana je u Belgiji na računima kompanije “Juroklir”.

    Iz “Juroklira” je više puta rečeno da se protive eksproprijaciji ovih sredstava, upozoravajući da bi to moglo dovesti do toga da Rusija sudski zaplijeni evropsku ili belgijsku imovinu u drugim dijelovima svijeta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva neće ostaviti bez odgovora pokušaje konfiskacije ruske imovine.

     

     

    Ovo je odgovor Zaharove na izjavu francuskog predsjednika Emanuela Makrona da Evropa ima pravo raspolaganja zamrznutom ruskom imovinom.

  • Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Na šta je Kijev pristao prema novim uslovima mirovnog sporazuma SAD-a i Ukrajine

    Kijev je pristao da ograniči veličinu svoje vojske na 800.000 pripadnika prema novim uslovima mirovnog sporazuma između SAD-a i Ukrajine, otkrili su visoki zvaničnici za Financial Times.

    Izvori navode da su zadovoljni ovim ishodom jer bi on Ukrajini omogućio da u mirnodopskim uslovima zadrži vojsku približno iste veličine kao i sadašnju, ratnu. Prvobitni plan, u čijem su posredovanju učestvovali SAD i Rusija, predlagao je da Ukrajina ograniči svoju vojsku na 600.000 vojnika.

    Iako je Ukrajina navodno pristala na revidirane uslove, zvaničnici ističu da i dalje postoje sporne tačke. Pitanja razmjene teritorija i bezbjednosnih garancija ostaju otvorena, a konačnu odluku o njima donijeće ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Tramp, prenosi Index.hr.

    Podsjećamo, pojedini analitičari i diplomate kritikovali su američki mirovni plan, navodeći da prijedlog koji od Ukrajine traži da ustupi teritorije, ograniči savezništva i drastično smanji vojsku zadaje težak udarac temeljnim načelima poput vladavine prava i zabrane mijenjanja granica silom, piše The Kyiv Independent.

    “Kada govorimo o izvornoj verziji plana, to je nešto što jasno potkopava evropsku bezbjednost –  ne samo bezbjednost Ukrajine, već i cijelog kontinenta”, rekao je Pavel Havlicek, istraživač u Udruženju za međunarodne poslove.

    Ukrajinski poslanik Jaroslav Jurčišin upozorava da bi, ako Kijev “bude prisiljen da prihvati prijedlog nepromijenjen”, “posljedice (za Evropu) bile katastrofalne”.

    Prema prvobitnom američkom mirovnom planu, od Ukrajine bi se tražilo da preda cijelu regiju Donbas, uključujući područja pod ruskom kontrolom i dijelove koje još uvijek kontroliše Kijev. Prema planu, ukrajinske snage povukle bi se s tih područja, koja bi bila proglašena demilitarizovanom zonom.

    “Za regiju, za cijeli svijet, ovo će pokazati da se međunarodno pravo može zanemariti”, rekao je Jurčišin. “Kao rezultat toga, dugotrajni ili zamrznuti sukobi mogu se ponovno rasplamsati u različitim dijelovima svijeta”, dodao je.

    Druga ključna tačka plana predviđa američko priznanje ruske kontrole nad Krimom te Luhanskom i Donjeckom oblasti.

    Daniel Hamilton, stručnjak za spoljnu politiku u Brookings Institutionu, smatra da bi ta klauzula “značila zapadnu kapitulaciju po osnovnim principima kao što je nemijenjanje granica silom”. “Od početka je to bilo neprihvatljivo”, dodao je.

    Prijedlozi takođe pozivaju na zaustavljanje širenja NATO i odustajanje Ukrajine od svojih aspiracija za članstvom.

    Havlicek je istakao da to “potkopava temeljnu logiku evropske bezbjednosti, koja se temelji na pravu suverenih država da slobodno biraju svoje saveze”.

    Ograničenja bi se proširila i na sam NATO, koji se ne bi smio stacionirati trupe u Ukrajini, dok bi evropski borbeni avioni bili bazirani u Poljskoj.

    “Ako namećete ograničenja na vojnu spremnost Ukrajine, ali i na susjede EU i NATO, uključujući implikacije za obranu Poljske, onda to već ide predaleko”, rekao je Havlicek.

    Estonski minister spoljnih poslova Margus Tsahkna upozorio je da bi plan “otvorio vrata” širim ruskim zahtjevima za evropsku bezbjednost.

  • Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina pristala na Trampov mirovni plan

    Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

    “Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

    Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

    Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

    Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

    U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

    “Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

    On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

  • Sijarto: Brisel sprema još dve opasne odluke

    Sijarto: Brisel sprema još dve opasne odluke

    Brisel priprema “još dve opasne ekonomske odluke”, ali će mađarska vlada zaštititi poljoprivrednike i radna mesta sve dok je na vlasti, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

    Sijarto je, na konferenciji za novinare posle sastanka Saveta Evropske unije za spoljnu trgovinu u Briselu, rekao da je Evropska komisija “u prethodnim godinama napravila ozbiljne greške, uključujući uvođenje carina, ograničenja u kupovini energenata, sankcije i loše sporazume”, zbog čega se evropska privreda sada suočava s velikim poteškoćama, preneo je MTI.

    Prema navodima mađarskog ministarstva, Sijarto je ocenio da Brisel sada priprema još dve “štetne” odluke.

    Jednu koja, kako je rekao, ugrožava mađarske poljoprivrednike, i drugu koja bi mogla da utiče na radna mesta u Mađarskoj.

    “Žele da ove godine potpišu sporazum o slobodnoj trgovini EU sa zemljama Južne Amerike i zatim ga brzo stave u primenu, što bi u sadašnjoj formi predstavljalo pretnju mađarskoj poljoprivredi”, rekao je Sijarto.

    Mađarski ministar je dodao da opasnost ne leži samo u tome što bi južnoamerički proizvodi mogli da preplave mađarsko tržište, već i u tome što bi izvozne mogućnosti mađarskih proizvođača u EU bile smanjene.

    “Tražili smo od Brisela da pre sklapanja sporazuma uvede mere koje bi zaštitile evropske, pa samim tim i mađarske poljoprivrednike”, naveo je Sijarto, kritikujući predlog Komisije jer, kako je rekao, “ni na koji način ne štiti poljoprivredu malih država članica”.

    Prema njegovim rečima, Komisija predviđa zaštitne mere tek ukoliko sporazum ugrozi 50 odsto evropske poljoprivredne proizvodnje, odnosno 25 odsto u hitnim slučajevima, dok male članice čine manje od pet odsto ukupne proizvodnje.

    Sijarto je takođe rekao da Brisel želi da centralizuje odluke o državnoj podršci za investicije, što bi, prema njemu, “praktično ukinulo konkurenciju za privlačenje investicija u EU”.

    Istakao je da je Mađarska “veoma uspešna” u privlačenju investicija i da je u oštroj konkurenciji, često i sa zapadnoevropskim državama, obezbedila projekte koji su poslednjih godina otvorili desetine hiljada radnih mesta.

    “Uprkos svemu, vlada će zaštititi mađarske poljoprivrednike i radna mesta”, zaključio je Sijarto.

  • Rusi brutalno udarili na Kijev

    Rusi brutalno udarili na Kijev

    Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

    “U Svjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povređenih”, napisao je Tkačenko na Telegramu.

    Ranije saopšteno da su dve osobe poginule, a sedam povređeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

    Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje dece.

    U Kijevu je snabdevanje grejanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

    U Dnjeprovskom okrugu, gde je pogođena devetospratna stambena zgrada, dve osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje dece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

    U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

  • Tramp i Zelenski ulaze u pregovore o miru za Ukrajinu

    Tramp i Zelenski ulaze u pregovore o miru za Ukrajinu

    Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Donald Tramp i Volodimir Zelenski, vodiće pregovore o preostalim tačkama mirovnog sporazuma za Ukrajinu, nakon što su se američki i ukrajinski zvaničnici u Ženevi usaglasili oko novog plana od 19 tačaka, objavio je Telegraf.

    Direktni razgovori mogli bi da počnu ove nedelje, uz nepotvrđene izveštaje o mogućem putu Zelenskog u Vašington.

    Ključne sporne teme odnose se na teritorijalna pitanja i buduće bezbednosne odnose između SAD, NATO-a i Rusije.

    Hitni pregovori u Švajcarskoj usledili su nakon curenja detalja prvobitnog mirovnog plana od 28 tačaka, koji su razvili američki i ruski zvaničnici.

    Američki državni sekretar Marko Rubio označio je ženevske razgovore kao “najbolji sastanak” u dosadašnjim diplomatskim naporima.

    Nova strategija biće predstavljena Trampu i Zelenskom, dok je Zelenski poručio da su napravljeni “važni koraci”, iako je potrebno dodatno usaglašavanje.

    Zamenik ukrajinskog ministra spoljnih poslova Sergej Kislica rekao je da su delegacije identifikovale oblasti mogućih kompromisa, dok su nacrti sporazuma svedeni na po jedan po timu nakon spora oko objavljivanja Trampovog plana.

    Kislica je naveo da je američka delegacija, u kojoj je bio i Trampov zet, Džared Kušner, bila otvorena za ukrajinske predloge.

    Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je postignut “dobar napredak”, dok evropske zemlje insistiraju da se smanjenje ukrajinske vojske isključi iz sporazuma i da se o teritoriji pregovara tek posle prekida vatre.

    “Ujedinjeni smo u našoj podršci Ukrajini. To su osnovni evropski principi za napredak, teritorija i suverenitet Ukrajine moraju da se poštuju. Samo Ukrajina, kao suverena zemlja, može da donosi odluke u vezi sa svojim oružanim snagama. Izbor njihove sudbine je u njihovim rukama”, rekla je ona.

    Nemački kancelar Fridrih Merc naglasio je da “sledeći korak mora da bude taj da Rusija sedne za pregovarački sto”.