Kategorija: Svijet

  • Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Strane u pregovaračkom procesu o Ukrajini usjpele su da smanje listu spornih pitanja, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

     

    Prema njegovim riječima, najteža pitanja su i dalje tu i rad na rješavanju je u toku. Dodao je i da će SAD učiniti sve što je moguće da okončaju ukrajinski sukob, prenosi rt.rs.

    Kako prenosi “Gardijan”, Rubio je odbacio sugestiju moderatora da Rusi nisu zainteresovani za pregovore, rekavši da to “ne znamo”.

    – Oni kažu da jesu i pod kojim uslovima su bili spremni da to urade i da li možemo pronaći uslove koji su prihvatljivi za Ukrajinu na koje će Rusija uvijek pristati – rekao je.

    Rekao je da su SAD uspjele da “napreduju” u razgovorima i da će se dalji razgovori održati u utorak.

    – Ne mislim da bi iko u ovoj prostoriji bio protiv pregovaračkog rješenja, sve dok su uslovi pravedni i održivi, a to je ono što želimo da postignemo i nastavićemo da pokušavamo da to postignemo čak i dok se sve ove druge stvari budu dešavale na frontu sankcija i tako dalje – naveo je.

    On je istakao da su “mnogi u svijetu su došli do zaključka da je era zapadne dominacije završena”

    – Ideja svijeta bez granica i zamjena nacionalnih interesa globalnim poretkom pokazala se glupom. Na Zapadu su se nadali da će ekonomske i trgovinske veze zameniti zadatke države – izjavio je američki državni sekretar.

    UN imaju potencijal, ali nemaju odgovore u krizama

    Govoreći o UN, on je rekao da ova organizacija nije uspjela da okonča konflikt u Ukrajini, kao i da su pregovori strana postali mogući zahvaljujući SAD.

    – UN imaju ogroman potencijal, ali po najhitnijim pitanjima nemaju odgovore i praktično ne igraju nikakvu ulogu – dodao je Rubio.

    Kako je rekao, “nesuglasice između SAD i evropskih saveznika mogu se objasniti dubokom zabrinutošću Vašingtona zbog budućnosti Evrope”.

    – SAD su zainteresovane za jaku Evropu i smatraju da će njihove sudbine uvek biti isprepletane. Sjedinjene Države ne teže tome da se odvoje od saveznika, već žele da ožive staro prijateljstvo. Želimo da Evropa bude jaka. Vjerujemo da Evropa mora da opstane, jer su prethodna dva velika rata pokazala da su naše sudbine nerazdvojne i da će uvijek biti isprepletane – naveo je Rubio.

    O odnosu sa Kinom

    Rubiu je postavljeno pitanje o američkom stavu prema Kini.

    On je rekao da se “naši nacionalni interesi često neće poklapati”, ali je naglasio potrebu da se kanali drže otvorenim i da se razgovara o tome kako to riješiti.

    – Dužni smo svijetu da pokušamo da se nosimo sa tim što bolje možemo, očigledno izbegavajući sukobe, kako ekonomske, tako i one gore – istakao je.

  • Merc o evropskim integracijama zapadnog Balkana

    Merc o evropskim integracijama zapadnog Balkana

    ridrih Merc, njemački savezni kancelar, je na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, da li zemlje zapadnog Balkana vidi u Evropskoj uniji, odgovorio potvrdno.

    Ovo je prva direktna jasna izjava njemačkog kancelara u pružanju podrške evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana.

    “Obećali smo mnogim zemljama, posebno u vašem regionu, da će postati članice Evropske unije. U decembru smo imali sastanak sa ostalim državama članicama EU i Evropskim savjetom u Briselu. Sve više osjećam nelagodu zbog našeg pristupa prema vašim zemljama i smatram da moramo ponovo otvoriti novu strategiju kako da vas približimo Evropskoj uniji. Ne želim da vas izgubimo. Vi ste dio kontinenta i potencijalno dio Evropske unije”, rekao je Merc.

    Merc je rekao da jedna od 27 članica Evropske unije pravi probleme jer se odluke o otvaranju poglavlja donose jednoglasno, ali da vjeruje da će se u aprilu i to pitanje riješiti.

    Iako to nije spomenuo, zemlja na koju je mislio je Mađarska, a pomenuo je april jer se tada u Mađarskoj održavaju izbori.

  • Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Evropska unija planira da u naredne sporazume o pristupanju ugradi strože mehanizme zaštite koji bi sankcionisali svako nazadovanje novih članica u oblasti vladavine prava, a prvi takav model trebalo bi da bude primijenjen na pristupni ugovor Crne Gore, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

    Govoreći na konferenciji o proširenju EU u Talin, u Estonija, Kos je istakla da je potrebna otvorena rasprava o tome kako politiku proširenja prilagoditi današnjim geopolitičkim okolnostima, koje se značajno razlikuju od perioda velikih proširenja 2004. i 2007. godine.

    Kao prvi ključni princip navela je da „nema prečica u reformama“, naglašavajući da su borba protiv korupcije i izgradnja demokratskih institucija temelj svakog pristupanja. Prema njenim riječima, punopravno članstvo ne može doći nauštrb tih osnovnih reformi.

    Drugi element, kako je navela, podrazumijeva „bez trojanskih konja“, odnosno zaštitu Unije od nazadovanja novih članica. „Potrebne su zaštitne mjere koje obezbjeđuju da se nova pravila poštuju i pet, deset ili dvadeset godina nakon ulaska“, rekla je Kos, dodajući da bez jasnih garancija EU rizikuje gubitak podrške javnosti za dalje proširenje.

    Zbog toga je predložila da naredni pristupni ugovori sadrže snažnije mehanizme protiv kršenja obaveza preuzetih tokom pregovora. Posebno je istakla da bi Crna Gora, koja planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, mogla biti prva zemlja obuhvaćena novim modelom.

    „Ako nove članice poštuju pravila, te mjere neće ni osjetiti. Ali ako dođe do nazadovanja u vladavini prava, zaštitni mehanizmi moraju snažno djelovati“, poručila je Kos, dodajući da će Komisija prijedlog uputiti Savjetu EU.

    Treći prioritet, prema njenim riječima, jeste priprema same Unije za prijem novih članica, kroz procjene uticaja proširenja kako bi EU sa više od 30 država ostala efikasna i funkcionalna. Četvrti element podrazumijeva nagrađivanje zemalja koje sprovode reforme bržom integracijom u evropske politike, poput pristupa platnom sistemu SEPA i zoni bez rominga.

    Kao petu tačku Kos je navela potrebu za pravednim i održivim mirom u Ukrajina, ističući da će njena integracija u EU, uz eventualne bezbjednosne garancije, otvoriti nova politička pitanja i zahtijevati prilagođene modele pristupanja.

    Zaključila je da je rasprava o budućnosti proširenja već u toku, ali da osnovni princip ostaje nepromijenjen – puno članstvo moguće je tek nakon potpunih i dosljednih reformi.

    (europeanwesternbalkans)

  • Peskov: Nova runda pregovora o Ukrajini održaće se 17. i 18. februara u Ženevi

    Peskov: Nova runda pregovora o Ukrajini održaće se 17. i 18. februara u Ženevi

    Nova runda pregovora između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine održaće se u Ženevi 17. i 18. februara, rekao je danas Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Rusku delegaciju će, kako je najavio, ovog puta predvoditi Vladimir Medinski, pomoćnik ruskog predsjednika, prenosi agencija RIA Novosti.

    – Sljedeća runda pregovora o ukrajinskom rješenju održaće se takođe u trilateralnom rusko-američko-ukrajinskom formatu 17. i 18. februara u Ženevi – rekao je portparol Kremlja.

    Druga runda pregovora o Ukrajini, u kojoj su učestvovale delegacije iz Rusije, SAD i Ukrajine, održana je u Abu Dabiju 4. i 5. februara.

    Prva runda održana je takođe u Abu Dabiju 23. i 24. januara.

    Razgovori su održani iza zatvorenih vrata, bez prisustva predstavnika medija.

  • Rubio: Svijet kakav poznajemo više ne postoji – ovo je presudan trenutak

    Rubio: Svijet kakav poznajemo više ne postoji – ovo je presudan trenutak

    Američki državni sekretar Marko Rubio govorio je o “svijetu koji se mijenja” uoči Minhenske bezbjednosne konferencije.

    – Mislim da je ovo presudni trenutak. Svijet se veoma brzo mijenja pred našim očima. Stari svijet u kojem sam odrastao više ne postoji. Živimo u novoj eri geopolitike koja će zahtijevati ponovnu procjenu kako će to izgledati i kakva će biti naša uloga – rekao je američki državni sekretar.

    Po njegovom mišljenju, učesnici konferencije žele iskren odgovor od Sjedinjenih Država o tome kuda idu i kakve odnose žele sa svojim saveznicima.

    – Već smo imali mnogo ovih razgovora iza zatvorenih vrata sa brojnim saveznicima, jer smo saveznici, i moramo da nastavimo te razgovore – rekao je on.

    Rubiov govor je zakazan za subotu.

    Minhenska konferencija o bezb,ednosti održava se od 13. do 15. februara.

  • SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    Sjedinjene Američke Države nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i suprotstaviće se svim postupcima koji prijete destabilizacijom.

    Izjavio je ovo portparol američkog Stejt departmenta za RSE povodom izjava predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

    Dodik je početkom sedmice rekao da je politički cilj njegove partije “pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti” i dodao da Republika Srpska ima prijatelje među koje je ubrojao novu američku administraciju.

    Na upit RSE o Dodikovoj izjavi, portparol Stejt departmenta je izjavio da “SAD nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

    – Sjedinjene Države će nastaviti da koriste svoje diplomatske alate kako bi podržale stabilnost BiH i suprotstavile se postupcima koje uvode prijetnje nestabilnosti.

    Budućnost Bosne i Hercegovine je na njenim građanima. Podstičemo sve lidere da se fokusiraju na obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju – rekao je portparol Stejt departmenta.

    Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau takođe je na sastanku s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem “potvrdio podršku SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH”, izjavio je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot.

     

  • Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Putinu vjeruje 78 odsto Rusa

    Predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu vjeruje 78 odsto Rusa, a 80 odsto ispitanika vjeruje da on dobro radi, pokazali su rezultati ankete koju je sproveo Fond javnog mnjenja.

    Ukupno 52 odsto anketiranih dalo je pozitivnu ocjenu radu vlade, a 56 odsto smatra da premijer Mihail Mišustin dobro radi.

    Nivo podrške političkoj stranci Јedinstvena Rusija iznosi 40 odsto, Komunističkoj partiji 10 odsto, Liberalno-demokratskoj partiji osam odsto, stranci Novi ljudi četiri odsto, a stranci Pravedna Rusija za istinu tri odsto, prenosi TASS.

    Anketa je provedena od 6. do 8. februara na uzroku od 1.500 Rusa.

  • Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Njemačka razmatra ukidanje radnog vremena od 8 sati

    Sindikati u Njemačkoj digli su glas protiv planova vlade da izmijeni, pa čak i potpuno ukine Zakon o radnom vremenu.

    U mjesto dosadašnjeg ograničenja od osam sati rada dnevno, predlaže se prelazak na maksimalno nedjeljno radno vrijeme, što bi u praksi moglo da znači znatno duže radne dane.

    Prema navodima njemačkih medija, radni dan koji počinje u 7 ujutru i završava se tek u 20 časova mogao bi da postane realnost za milione zaposlenih. Vlada želi da ukine ograničenje od osam sati dnevno i da ga zamijeni nedjeljnim limitom.

    Fleksibilizacija Zakona o radnom vremenu

    U koalicionom sporazumu jasno je navedeno da će dnevno maksimalno radno vrijeme od osam sati biti zamijenjeno nedjeljnim ograničenjem. Poverenik vlade za turizam poručio je da bi odluka o „fleksibilizaciji Zakona o radnom vremenu“ trebalo da bude donijeta još ove godine.

    Kancelar Friedrich Merz (CDU) otišao je i korak dalje, izjavivši da bi „vjerovatno ukinuo Zakon o radnom vremenu“. Ono što na prvi pogled djeluje kao veća fleksibilnost, prema upozorenju sindikata, u praksi bi moglo da znači radne dane duge i do 13 sati, a u periodima najvećeg opterećenja čak 73,5 sati nedjeljno.

    Na to upozorava sindikat NGG – Sindikat prehrambene industrije, industrije pića i ugostiteljstva, koji smatra da bi takve promjene dodatno pogoršale uslove rada.

    Oštre reakcije sindikata

    Predsjednik NGG-a poručio je da produžavanje radnog dana nije rješenje za nedostatak radne snage.

    – Svako ko želi ozbiljno da se bori protiv manjka zaposlenih mora da poboljša uslove rada, a ne da produžava radne dane na 13 sati – istakao je on

    I Deutscher Gewerkschaftsbund (DGB), Njemačka konfederacija sindikata, pokrenula je kampanju pod sloganom „Snagom za 8“. Na konferenciji DGB Bavarske u Ingolštatu usvojena je rezolucija pod nazivom „Osam sati je dovoljno – danas i ubuduće“, piše Telegraf.

    Delegati su poručili da su radnici već pod velikim pritiskom i da su granice izdržljivosti u mnogim sektorima odavno dostignute.

    – Svako ko danas zahtijeva duže radne dane ignoriše realnost u kojoj zaposleni već rade na ivici svojih mogućnosti – navodi se u zaključku rezolucije.

  • Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Bum u SAD: Od carina čak 300 odsto više novca

    Vlada Sjedinjenih Američkih Država objavila je da su prihodi od carina za 304 odsto veći nego u istom periodu prošle godine, što je dovelo i do smanjenja budžetskog deficita.

    Samo u januaru je putem carina prikupljeno ukupno 30 milijardi dolara, a od početka fiskalne godine 124 milijarde dolara, preneo je CNBC.

    Vlada je navela i da je zabeležila manji budžetski deficit nego pre godinu dana, što implicira da su više tarife u tome pomogle.

    Deficit je u četvrtom mesecu fiskalne godine iznosio oko 95 milijardi dolara, što je pad od oko 26 odsto u odnosu na isti period prošle godine, izvestilo je Ministarstvo finansija.

    Od početka godine, to je dovelo federalni gubitak do 697 milijardi dolara, što je pad od 17 odsto u odnosu na isti period fiskalne 2025.

    Američki predsednik Donald Tramp je prvi put uveo carine u aprilu 2025. godine, sa opštom stopom na svu robu i usluge koje ulaze u SAD, zajedno sa nizom takozvanih recipročnih carina za pojedinačne zemlje.

    Od tada Bela kuća pregovara sa svojim trgovinskim partnerima, uz odustajanje od nekih agresivnijih nameta.

    Prošlog novembra, američki Vrhovni sud je saslušao usmene argumente čime se osporava pokriće pod kojim je Tramp opravdao carine.

    Iako je očekivano u januaru, Vrhovni sud još nije doneo odluku, a u Beloj kući postoji zabrinutost da bi negativna presuda mogla da primora SAD da nadoknade do sada naplaćene carine.

  • CIA objavljuje novi video s ciljem regrutovanja kineskih oficira

    CIA objavljuje novi video s ciljem regrutovanja kineskih oficira

    CIA je objavila novi video na mandarinskom jeziku za regrutovanje namijenjen kineskim vojnim oficirima, prikazujući izmišljenog oficira srednjeg ranga Narodno-oslobodilačke vojske koji se bori s korumpiranim vođstvom i na kraju odlučuje kontaktirati američku obavještajnu agenciju.

    Video je najnoviji dio javne kampanje regrutovanja usmjerene na Kinu, koju je direktor CIA-e Džon Retklif opisao kao glavni obavještajni prioritet agencije usred onoga što je nazvao “generacijskim takmičenjem” s Pekingom.

    U kratkom filmu, glavni lik posmatra kako se kvalifikovani oficiri uklanjaju i zamjenjuju političkim lojalistima bez vojnih kvalifikacija. Uznemiren onim što vidi kao korupciju i zabrinut zbog uticaja na svoju mladu porodicu, oficir odlučuje kontaktirati CIA-u.

    “Borba glavnog lika predstavlja široko podijeljeno iskustvo i vrijednosti onih koji služe u Narodno-oslobodilačkoj vojsci”, rekao je zvaničnik CIA-e za “CBS News“, misleći na Narodno-oslobodilačku vojsku. Video-zapis ima za cilj istaknuti ono što agencija opisuje kao rastući jaz “između kineskih elita koje žele ono što je najbolje za svoje bankovne račune i kineskih građana koji žele ono što je najbolje za svoju zemlju”.

    Kampanja nije usmjerena na kineskog predsjednika Si Đinpinga lično, rekao je zvaničnik, već na pojedince unutar Kine “koji se možda osjećaju duboko zabrinuti zbog smjera u kojem njihova zemlja ide, ali se osjećaju nemoćno da išta učine po tom pitanju”.

    U izjavi, Retklif je rekao da agencija namjerava graditi na dosegnu svojih ranijih napora.

    “Prošle godine, CIA-ina video kampanja na mandarinskom jeziku doprla je do mnogih kineskih građana, a znamo da ih ima još mnogo koji traže način da poboljšaju svoje živote i promijene svoju zemlju nabolje”, rekao je Retklif. “Nastavićemo kineskim vladinim zvaničnicima i građanima nuditi priliku da zajedno rade na svjetlijoj budućnosti.”