Kategorija: Svijet

Otvaranje estetske ordinacije u tržnom centru u Duizburgu izazvalo je polemike nakon što je ta ordinacija ponudila besplatne botoks tretmane u prva dva sata rada, dok ljekari upozoravaju na rizike i nedovoljnu informisanost pacijenata.

Akcija je privukla više stotina ljudi, koji su satima čekali u redovima, a među zainteresovanima je bilo mnogo mladih i žena, prenose njemački mediji.

Akcija je intenzivno promovisana na društvenim mrežama, uključujući i nagradne igre, ali prema navodima njemačkih medija, nije jasno ko je sprovodio tretmane niti kako je izgledalo informisanje pacijenata.

Prema navodima kompanije, pregled obavlja “iskusan ljekar” koji analizira mimiku, aktivnost mišića i strukturu kože, ali na upite medija nije odgovoreno, prenio je Tanjug.

Iako kompanija kao moguće nuspojave navodi blago crvenilo, otok ili modrice, stručnjaci ističu da zahvate treba da obavljaju isključivo kvalifikovani ljekari.

Pojedini građani izrazili su nezadovoljstvo organizacijom, navodeći da su redovi bili predugi i da su neki odustali, dok su drugi ocijenili da su ljekari radili pod pritiskom vremena i da su konsultacije trajale svega nekoliko minuta.

Neurolog Detlev Šnajder, koji radi u specijalizovanoj ambulanti u Duizburgu, ocijenio je da su ovakve akcije problematične i da postoji rizik od komplikacija, poput pojave razrokosti ukoliko se injekcija daje u blizini oka.

“Potrebno je dugogodišnje iskustvo za primenu botulinum toksina”, naveo je on, dodajući da tretmane “između kupovine i ispijanja kafe” smatra veoma spornim.

Botoks, odnosno botulinum toksin, koristi se u estetskoj medicini u razblaženom obliku za opuštanje mišića i uklanjanje bora, poput onih na čelu ili oko očiju, ali stručnjaci upozoravaju da njegova primjena zahtijeva veliko iskustvo.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je naredio vojsci da proširi postojeću zonu bezbjednosti na jugu Libana.

“Upravo sam dao nalog da se dodatno proširi postojeća bezbjednosna tampon zona. Odlučni smo da fundamentalno promijenimo situaciju na sjeveru /Izraela/”, rekao je Netanjahu u video-snimku.

On je dodao da je cilj odluke jačanje bezbjednosnog položaja Izraela duž sjeverne granice.

Izraelski zvaničnici ranije su rekli da je kopnena zona bezbjednosti uspostavljena u Libanu radi zaštite stanovništva na sjeveru Izraela od napada militantne libanske grupe Hezbolah.

Rat na Bliskom istoku dodatno se proširio u posljednja 24 časa, uz napade na ključnu infrastrukturu u zemljama Zaliva, raketne udare na Izrael i nastavak izraelskih operacija u Iranu i Libanu.

Napadi na ključnu infrastrukturu u Zalivu

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima zabilježen je najveći broj balističkih napada u posljednjih nekoliko sedmica. Kompanija Emirates Global Aluminium saopštila je da je njihovo veliko postrojenje u Abu Dabiju pogođeno i značajno oštećeno, a više zaposlenih je povrijeđeno.

Napad je potvrđen i u Bahreinu, gdje je kompanija Aluminium Bahrain (Alba), jedan od najvećih svjetskih proizvođača aluminijuma, saopštila da su dva radnika zadobila lakše povrede. Istovremeno, vlasti Kuvajta navode da je radarski sistem na međunarodnom aerodromu ozbiljno oštećen.

Ministarstva odbrane UAE i Kuvajta saopštila su da su tokom noći aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane, koji su presretali balističke i krstareće rakete, kao i dronove, prenosi BBC.

Sukob se širi: Huti napali Izrael

Istovremeno, sukob se proširio i na druge dijelove regiona. Pobunjenici Huti iz Jemena izveli su raketne napade prema Izraelu, što dodatno povećava rizik od šire destabilizacije, posebno ukoliko bi napadi bili usmjereni i na brodove u Crvenom moru.

Izraelski udari na Teheran i aktivirana odbrana

Izraelska vojska saopštila je da je izvela novi talas udara na Teheran, gađajući komandne centre i lokacije za proizvodnju oružja. Prema navodima izraelskih snaga, dio tih centara bio je premješten u mobilne jedinice nakon ranijih napada, ali su i oni sada uništeni.

U Izraelu su aktivirani sistemi protivvazdušne odbrane nakon detekcije projektila lansiranih iz Irana, dok su građani u pogođenim područjima upozoreni da potraže skloništa.

Poginuo izraelski vojnik, veliki broj civilnih žrtava

Na jugu Libana potvrđena je pogibija jednog izraelskog vojnika tokom kopnenih operacija koje traju skoro dvije sedmice. U istom incidentu povrijeđena su još tri vojnika.

Prema podacima libanskog Ministarstva zdravlja, u dosadašnjem toku sukoba u toj zemlji poginulo je više od 1.100 civila, među njima i 120 djece.

Stotine napada u Iranu, najveći broj u Teheranu

Prema podacima organizacije Hrana, samo tokom jednog dana zabilježeno je najmanje 701 napad širom Irana, što je među najvećim brojevima od početka rata prije nešto više od mjesec dana.

Većina udara, oko 74 odsto, dogodila se u Teheranu. Ukupan broj poginulih civila u Iranu procjenjuje se na 1.551, uključujući najmanje 236 djece.

Život pod napadima: Građani gube osjećaj za vrijeme

Život u iranskoj prijestonici dodatno je otežan. Zbog ograničenja interneta, stanovnici teško komuniciraju, a svakodnevicu obilježavaju eksplozije, podrhtavanje prozora i poremećaji sna.

Neki navode da gube osjećaj za vrijeme i dane u sedmici.

SAD razmatra kopnene operacije

U međuvremenu, „Washington Post“ navodi da Pentagon razmatra višenedjeljne kopnene operacije u Iranu, iako još nije jasno da li će američki predsjednik Donald Tramp odobriti takav potez.

Prema tim navodima, riječ bi bila o ograničenim operacijama specijalnih i regularnih snaga, a ne o potpunoj invaziji.

Napetosti rastu širom regiona

Napetosti rastu i u širem regionu. Saudijska Arabija saopštila je da je presrela dronove i balističku raketu usmjerene prema Rijadu, dok Katar tvrdi da je bio meta napada dronovima lansiranim iz Irana, koji su presretnuti bez žrtava.

Zemlje Zaliva poručuju da, s obzirom na prijetnje njihovoj ekonomiji i svakodnevnom životu, moraju imati ulogu u eventualnim mirovnim pregovorima, ali su podijeljene oko budućih odnosa sa Iranom i Sjedinjenim Američkim Državama.

Iran je pristao da dozvoli prolazak dodatnih 20 brodova pod pakistanskom zastavom kroz Ormuski moreuz, pri čemu će dva broda moći dnevno da prođu kroz moreuz, izjavio je danas pakistanski ministar spoljnih poslova Išak Dar.

“Ovo je dobrodošao i konstruktivan gest Irana i zaslužuje pohvale. To je predznak mira i pomoći će u uspostavljanju stabilnosti u regionu”, napisao je Dar na platformi X, prenosi Tanjug.

Prema njegovim riječima, ova pozitivna najava predstavlja značajan korak ka miru i ojačaće zajedničke napore u tom pravcu.

“Dijalog, diplomatija i takve mjere za izgradnju povjerenja jedini su put naprijed”, istakao je on.

Strateški moreuz
Ormuski moreuz je strateški moreuz između Persijskog i Omanskog zaliva, kroz koji prolazi oko 20 odsto svetske pomorske trgovine sirovom naftom i tečnim gasom.

Iran je tokom sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom praktično zatvorio moreuz za većinu stranih brodova, što je gotovo prekinulo normalan brodski saobraćaj kroz ovo područje.

Veliki udarac
Blokada Ormuskog moreuza izazvala je veliki udarac za globalnu energetsku trgovinu.

Američki ratni brod “Tripoli” na kojem se nalazi 3.500 marinaca stigao je na Bliski istok, objavila je danas američka Centralna komanda (CENTCOM).

CENTCOM je naveo na platformi X da je brod USS “Tripoli” amfibijski jurišni brod i da se u njegovoj pratnji nalaze transportni i jurišni lovci.

Izvor je ranije rekao za CNN da prisustvo ekspedicione jedinice marinaca daje komandantima dodatne mogućnosti za niz mogućih nepredviđenih situacija.

IDF: Narednih dana će se završiti gađanje ključnih vojnih postrojenja Irana
Izraelske odbrambene snage (IDF) iznijele su danas procjenu da će u narednim danima završiti gađanje gotovo svih ključnih postrojenja iranske vojne industrije.

Izraelsko ratno vazduhoplovstvo do sada je tokom rata gađalo hiljade ciljeva poveznih sa iranskom vojnom industrijom, odnosno oko 70 odsto, a IDF navode da su sada blizu toga da obuhvate oko 90 odsto ključnih lokacija koje se koriste za razvoj oružja koje predstavlja pretnju Izraelu, prenosi Tajms of Izrael.

Odbrambena industrija Irana je veoma razvijena i obuhvata brojne vojne strukture i privatne kompanije koje proizvode sisteme naoružanja ili njihove komponente, uključujući balističke rakete, protivvazdušnu odbranu, pomorsko naoružanje, sajber kapacitete, pa čak i špijunske satelite, navodi izraelski portal.

CENTCOM odbacio tvrdnje Irana o pogibiju američkih vojnika
Centralna vojna komanda SAD (CENTCOM) odbacila je tvrdnje Revolucionarne garde Irana da su iranske snage napale nekoliko lokacija u Dubaiju gde se nalazi više od 500 američkih vojnika i prouzrokovale teške gubitke.

“Nijedna lokacija u Dubaiju sa američkim osobljem nije napadnuta”, navodi CENTCOM na svom X nalogu i optužuje Teheran da “proizvodi laži”.

Ovaj demanti CENTCOM dolazi nakon što je i zvanični Kijev negirao tvrdnje Irana da je ciljao i uništio ukrajinski depo PVO sistema protiv dronova u UAE, nazivajući to lažima i dezinformacijom.

“Ovo je laž, zvanično opovrgavamo ovu informaciju. Iranski režim često sprovodi takve operacije dezinformacije i u tome se ne razlikuje od Rusa”, izjavio je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihim.

Iran: U izraelsko-američkim napadima ubijeno više od 230 djece
Iransko ministarstvo zdravlja saopštilo je danas da je do sada u izraelsko-američkim napadima ubijeno više od 230 djece, a približno 1.800 ih je povrijeđeno.

U saopštenju se navodi da je u provincijama Teheran i Hormozgan zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva, dodajući da je među ranjenima 4.163 žena, prenosi iranska državna televizija PressTV. Među povrijeđenima je 1.731 dijete mlađe od osam godina i 61 dijete mlađe od dve godine. Ministarstvo je dodalo da su među poginulima 244 žene, 214 dece mlađe od 18 godina i 17 dece mlađe od pet godina. Prema podacima ministarstva, tokom napada oštećeno je 50 objekata hitne pomoći, 41 medicinski centar i 199 zdravstvenih ustanova, a evakuisano je šest bolnica, dok je 38 vozila hitne pomoći pretrpelo štetu.

U izvještaju se takođe navodi da su na prvim linijama fronta poginula 24 zdravstvena radnika tokom obavljanja medicinskih intervencija.

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost da članicama NATO saveza koje nisu u mogućnosti da povećaju svoje vojne izdatke do pet odsto oduzme pravo da koriste član pet Povelje Alijanse, piše list “Telegraf”.

Prema prijedlozima koje Tramp razmatra, saveznicima iz NATO-a koji ne ispunjavaju nove ciljeve vojnih izdataka može da bude uskraćeno i pravo odlučivanja o proširenju zajedničkih misija, piše u tekstu.

Američki zvaničnici su promovisali ovaj model na nekoliko sastanaka, rekli su izvori, ali ideja nije zvanično razmatrana u sjedištu Alijanse u Briselu, dodaje list.

Tramp je ranije rekao da bi Vašington mogao da prestane da podržava NATO zbog postupaka Alijanse.

Tramp je više puta optužio Evropu da ne ulaže dovoljno u sopstvenu odbranu i zahtijeva da evropske članice povećaju ulaganja na pet odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/.

U junu 2025. godine, na samitu Alijanse u Hagu, članice su se složile da povećaju svoje vojne izdatke na 3,5 odsto BDP-a za oblasti kao što su kibernetička bezbjednost i ključna putna infrastruktura.

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da će SAD uskoro izaći iz rata u Iranu.

“Još malo”
Vens je, u intervjuu za konzervativnog podkastera Benija Džonsona rekao da, iako su SAD postigle većinu svojih vojnih ciljeva, američki predsjednik Donald Tramp planira da nastavi rat “još malo”, kako bi bilo sigurno da je iranska vlada ozbiljno uzdrmana.

“Predsjednik će nastaviti s tim još malo kako bi osigurao da kada odemo, ne moramo ponovo da radimo ovo veoma, veoma dugo vremena. Moramo da ih neutrališemo veoma, veoma dugo i to je svrha”, kazao je Vens.

Cijene gasa
Vens je kazao da su cijene gasa porasle kao rezultat sukoba u Iranu, ali je naveo da će uskoro pasti.

“Ovo je veoma, veoma privremena reakcija na ono što će na kraju biti kratkoročni sukob. Mislim da je predsjednik bio veoma jasan po ovom pitanju, nismo zainteresovani da budemo u Iranu za godinu dana, za dvije godine. Mi se brinemo o poslu, uskoro ćemo izaći odatle, a cijene gasa će ponovo pasti”, kazao je Vens.

Najvjerovatniji glavni pregovarač
Džej Di Vens je najvjerovatniji glavni pregovarač u potencijalnim mirovnim pregovorima sa Iranom, saopštili su ranije zvaničnici Bele kuće, zbog njegovog iskustva u administraciji, i njegovog dokumentovanog protivljenja otvorenim konfliktima u inostranstvu.

Prema riječima zvaničnika Bijele kuće, Vens je spreman da “zauzme svoje mjesto na sceni”, ali samo ako i kada počnu direktni pregovori sa Iranom, prenosi Tanjug.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, u govoru o vojnim uspesima Sjedinjenih Američkih Država, da je “Kuba sljedeća”, iako nije precizirao šta planira da uradi sa tom ostrvskom državom.

Tramp je, tokom govora na investicionom forumu u Majamiju, u kojem je hvalio uspehe američke vojne akcije u Venecueli i Iranu, rekao da je “izgradio sjajnu vojsku”, koja “ponekad mora da se koristi”, prenosi Rojters.

“Izgradio sam ovu sjajnu vojsku. Rekao sam – nikada nećete morati da je koristite. Ali ponekad morate da je koristite. I Kuba je, uzgred budi rečeno, sljedeća. Ali pretvarajte se da to nisam rekao”, kazao je Tramp.

Iako Tramp nije precizirao šta tačno planira da uradi sa Kubom, ranije je često govorio da vjeruje da je vlada u Havani, koja se suočava sa teškom ekonomskom krizom, na ivici kolapsa.

Njegova administracija je posljednjih nedjelja otvorila pregovore sa nekim predstavnicima kubanskog rukovodstva, a Tramp je nagovijestio da bi američka brza vojna akcija mogla biti moguća.

Kubanski predsednik Migel Dijaz Kanel je ranije kazao da ta zemlja pregovara sa SAD, u pokušaju da izbegne potencijalni vojni sukob.

Ekonomija Kube je pogođena poremećajima u uvozu nafte, na koju se ta zemlja oslanja za rad elektrana i transport, piše Tanjug.