VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Hoće li Afganistan ponovno biti baza za džihad?

    Nakon pobjede talibana postavlja se i pitanje: Hoće li Afganistan ponovno postati baza za terorističke napade? Stručnjaci vide relativno mali rizik, piše Deutsche Welle.

    Za američkog predsjednika Joea Bidena nema sumnje da je Washington imao prije svega jedan cilj s obzirom na Afganistan: garantovati vlastitu sigurnost. Tako će, kako je rekao, i ostati.

    “Naš jedini vitalni interes za Afganistan ostaje ono što je uvijek bio: spriječiti teroristički napad na našu zemlju”, rekao je u svom govoru u ponedjeljak prošle sedmice.

    Bidenovu pretpostavku da bi to moglo uspjeti čak i bez prisutnosti SAD-a ne dijele svi Amerikanci.

    “Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001). To će reći, u žarište terorizma”, rekao je republikanski kongresmen Michael McCaul.

    Američki general Mark Milley izrazio je zabrinutost da bi skupine poput Al Qaide i Islamske države (IS) mogle brzo obnoviti svoje mreže u Afganistanu.

    Afganistan opet kao utočište za džihadiste?

    Rizik da bi se ove grupe mogle reorganizirati u Afganistanu apsolutno je stvaran, piše američki stručnjak Bliski istok i terorizam Daniel Byman u članku u časopisu “Foreign Affairs” pod naslovom: “Hoće li Afganistan ponovno postati sigurna luka za teroriste?”

    Protivterorističke mjere su, kako navodi, znatno otežane povlačenjem SAD-a iz Afganistana. Međutim, malo je vjerojatno, kako dalje navodi, da bi Afganistan mogao ponovno postati sigurno utočište za međunarodne džihadističke skupine. Prema njegovom mišljenju za to postoji nekoliko razloga. Al Qaeda je izgubila veliki dio svojih bivših snaga te je Islamska država u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Byman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.

    Stručnjak za južnu Aziju Christian Wagner iz Berlinske zaklade za nauku i politiku (SWP) također vjeruje da je malo vjerovatno da će džihadističke grupe u Afganistanu povratiti svoju staru prisutnost i snagu. “Oni više ne žele biti država parija, već traže međunarodno priznanje”, kaže Wagner. On podsjeća da su “Islamski emirat Afganistana”, kojim su vladali talibani od 1996. do 2001. godine, priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE.

    “Talibani sada to žele promijeniti. Oni znaju da je to moguće samo ako postoji odgovarajuća politika. To uključuje, između ostalog, njihov odnos s džihadističkim skupinama”, kaže Wagner.

    Talibani su pod prismotrom sa svih strana

    Ideja o Afganistanu u kojem žive međunarodni džihadisti ne samo da plaši Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina također od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara s talibanima. Vodstvo u Teheranu također se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar vanjskih poslova Javad Sarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Afganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.

    I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne ovise samo o dobrohotnosti talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danielu Bymanu, oni još uvijek imaju dobro osmišljene izviđačke mogućnosti pomoću kojih mogu promatrati džihadističku scenu u Afganistanu i, ako je potrebno, boriti se s njom.

    “Američka vojska je pronašla kako da svoje zračne baze izvan Afganistana koristi za napade ili na drugi način djeluje u zemlji ukoliko bi to bilo neophodno”, kaže Byman.

    Razlike u odnosu na IS i Al Qaidu

    Međutim, veze između talibana i Al Qaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fitton-Brown, šef misije UN-a za nadzor terorističkih grupa Islamska država, Al Qaeda i talibani.

    “Polazimo od toga da će vodstvo Al Qaede i dalje biti pod zaštitom talibana”, rekao je Fitton-Brown američkoj televiziji NBC.

    Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa IS-om u Afganistanu, koji sebe naziva “Islamskom državom u provinciji Khorasan” u odnosu na povijesnu regiju. Prema izvještaju koje je Vijeće sigurnosti UN-a objavilo u maju 2020., ova grupa je pretrpjela “značajne udarce”. “Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u”, navodi se u izvještaju.

    U osnovi, džihadističke grupe poput Al Kaide i IS-a slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredotočuju na proširenje svoje vladavine u Afganistanu, druge dvije skupine djeluju na međunarodnoj razini. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.

    “Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS -om”, kaže Christian Wagner.

    IS optužuje Afganistance da se koncentrišu samo na svoju državu i na taj način to više vrednuju od islama i njegovog širenja. Al Qaeda, kako kaže Wagner, također slijedi taj cilj, ali za razliku od IS-a, to ne dovodi do napetosti s talibanima.

    “Obje grupe (Talibani i Al Qaeda) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Afganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge”, kaže Wagner.

    Upravo bi to, kako očekuje Wagner, moglo talibanima otežati definiranje njihovog odnosa s Al Qaedom nakon što su došli na vlast. Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini.

  • Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Plenković se u Kijevu obraćao na ukrajinskom: Krim je Ukrajina

    Hrvatski premijer Andrej Plenković je učestvovao na inauguracijskom samitu Krimske platforme prilikom čega je pružio podršku Ukrajini u naporima da riješe problem s Rusijom, međutim on je govorio na ukrajinskom jeziku.

    U uvodnom obraćanju, Plenković je u jednom dijelu na njihovom jeziku kazao da Hrvatska u potpunosti podržava teritorijalni integritet Ukrajine, njenu cjelovitost i suverenost te je upozorio na kršenja prava stanovnika Krima. Obraćanje je na kraju završio riječima “Krim je Ukrajina”, također na ukrajinskom.

    Korisnike društvenih mreža, na kojima “kruži” videosnimak Plenkovićeveg obraćanja, ovo najviše asocira na pokušaj srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da govori kineski jezik.
    Krimskom forumu koji se održava u Kijevu se odazvalo 45 predstavnika zemalja i organizacija, a poslata je poruka da je okupacija Krima nezakonita i neprihvatljiva.

  • Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Njemačka umjesto lokdauna uvodi pravilo “3G”

    Savezna država i njemačke pokrajine donijele su zajedničku odluku da od ponedjeljka (23. avgusta) građani neće moći u kafanu ili bioskop ako nemaju dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili o preležanom kovidu.

    Pristup javnim prostorijama u Njemačkoj od ponedjeljka (23. avgusta) imaju samo osobe koje su vakcinisane, negativno testirane ili su preležale bolest pa imaju potvrdu da su ozdravile. Prema dogovoru savezne države i pokrajina, ova pravila važe za klinike, domove za stare osobe, teretane, bazene, frizerske salone, hotele, restorane i razne priredbe.

    Ovo pravilo se zove “3G” pošto na njemačkom sve tri riječi – vakcinisan, testiran i ozdravio – počinju slovom “g” (geimpft, getestet, genesen).

    Prošle subote je incidencija za sedam dana – broj oboljelih na 100.000 stanovnika – prvi put od maja premašila 50. Najveći skok broja novozaraženih ima Sjeverna Rajna-Vestfalija, tamo je 99,2 novih slučajeva kovida na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam dana, dok je na drugom mjestu Berlin. U glavnom gradu Njemačke ta brojka iznosu 67,3.

    Njemački prosjek je u ponedjeljak ujutru skočio na 56,4.

    Ponovo više pacijenata u bolnicama
    Raste i broj pacijenata oboljelih od kovida koji moraju da se zbrinu u bolnicama. Naročito su pogođene osobe koje imaju između 35 i 59 godina. Skoro sve nove infekcije je prouzrokovao zarazniji delta soj.

    Prema podacima Instituta “Robert Koh” ljudi koji imaju potpunu vakcinacionu zaštitu manje često se zaraze, a oni koji se ipak razbole veoma rijetko imaju teži oblik bolesti. Doduše, od februara se uprkos vakcinaciji zarazilo više od 13.000 ljudi. Ali samo 2,4 odsto pacijenata koji imaju između 18 i 59 godina, a liječe se na stanicama intenzivne njege, vakcinisani su u potpunosti.

    Institut “Robert Koh” je od početka pandemije registrovao 3,9 miliona oboljelih osoba. Mlađe osobe koje su zakoračile u treću deceniju života – a broj vakcinisanih među njima je posebno mali – obolijevaju od kovida deset puta više u odnosu na ljude koji imaju između 65 i 84 godine.

    Tempo vakcinisanja se prošle nedjelje u Njemačkoj znatno usporio. U punom obimu vakcinisano je 58,8 odsto ljudi, a 63,9 odsto s najmanje jednom dozom.

    Sa “3G” kroz jesen i zimu
    Pokrajinski premijer bavarske Markus Zeder (Hrišćansko-socijalna unija, CSU) ne želi više da se orijentiše samo na osnovu incidencije: “Na osnovu visoke vakcinacione kvote, metodologija koje se primjenjivala u prava tri talasa, dakle incidencija, nije više odgovarajuća”, rekao je Zeder za minhenske medije. On se zalaže za to da se mnogo više uzme u obzir situacija u bolnicama i da se napravi “neka vrsta bolničkog semafora” koji će označavati crvenu liniju.

    Njemački ministar zdravstva Jens Špan (Hrišćansko-demokratska unija, CDU) isključio je mogućnost da se ljudima koji su potpuno ozdravili ili vakcinisanim osobama ubuduće ograničavaju kontakti i izlasci. On je dodao da je cilj da se kroz jesen i zimu prođe bez dodatnih mjera, uz pomoć pridržavanja poznatih pravila o boravku u javnom prostoru – distanci, higijeni i maskama – kao i uz pomoć pravila “3G” u zatvorenim prostorijama, i naposlijetku uz geslo “vakcinisanje, vakcinisanje, vakcinisanje”.

    Ministar privrede Peter Altmajer (CDU) izjavio je za medijsku grupu iz Esena: “Prema svemu što sada znamo, možemo da izbjegnemo novo zatvaranje za vakcinisane i one koji su ozdravili.”

    Sličnu izjavu je dala i njemačka ministarka Kristine Lambreht (Socijaldemokratska partija Njemačke, SPD). Ona je za nedjeljno izdanje lista Velt rekla da isključuje novi lokdaun ili posebne zakone o vanrednom stanju, za nju je to nezamislivo. “To jedva da bi se moglo opravdati kada je većina stanovništva vakcinisana”, rekla je ona.

    Pravilo “3G” izazvalo je nezadovoljstvo ugostitelja i hotelijera. Menadžerka udruženja ove branše (Dehoga) Ingrid Hartges, smatra da će sprovođenje ovih mjera biti zahtjevno, i da preti smanjivanje prihoda.

  • Američka agencija za lijekove dala potpuno odobrenje za Pfizer vakcinu

    Američka agencija za lijekove dala potpuno odobrenje za Pfizer vakcinu

    Američka agencija za hranu i lijekove dala je u ponedjeljak potpuno odobrenje za vakcinu Pfizer/BioNTech za osobe starije od 16 godina.

    Ovo je prva vakcina protiv koronavirusa koju je u potpunosti odobrila FDA, a očekuje se da će otvoriti vrata većem broju vakcina. Potpuno odobrenje moglo bi povećati upotrebu i možda pridobiti i pojedine ljudi koji oklijevaju na vakcinaciju.

    Vakcina Pfizer/BioNTech odobrena je za hitnu upotrebu u Sjedinjenim Američkim Državama od sredine decembra za osobe starije od 16 godina. U maju je ovlaštenje prošireno na dob od 12 i više godina.

    Od 170 miliona ljudi u SAD-u koji su potpuno vakcinisani protiv Covid-19, više od 92 miliona je primilo vakcinu Pfizer/BioNTech.

    Zvaničnici su ovog vikenda razgovarali o tome kako se pripremiti za vakcinaciju nakon što je FDA dala potpuno odobrenje, s obzirom na to da će to biti velika prilika za poticanje na vakcinaciju.

  • Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Bajden: Moguće produženje roka evakuacije poslije 31. avgusta

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da se ubrzava “teška i bolna” evakuacija Amerikanaca i desetina hiljada drugih ljudi iz Kabula i najavio mogućnost da se rok za napuštanje Avganistana, koji je postignut sa talibanima, produži i nakon isteka krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Bajden je branio svoju odluku o okončanju sukoba i insistirao da bi izlazak svih Amerikanaca iz Avganistana bio težak i u najboljim mogućim okolnostima.

    Kritičari optužuju Bajdena za ozbiljan propust u rasuđivanju jer je predugo čekao da naredi početak evakuacije, koja se nakon neočekivano brzog pada vlade u Kabulu ozbiljno iskomplikovala, prenosi AP.

    “Evakuacija više hiljada ljudi iz Kabula je teška i bolna, bez obzira kada je počela. Isto bi bilo i da smo počeli da evakuišemo prije mjesec dana jer ne postoji način da se ovoliki broj ljudi izvede iz Avganistana bez patnje i gubitaka koje i sami vidimo na TV”, rekao je Bajden i potvrdio da su u toku razgovori o potencijalnom produženju vazdušne evakuacije i po isteku krajnjeg roka, 31. avgusta.

    Ipak, on je izrazio nadu da rok neće morati da se produžava, ali je i najavio mogućnost konsultacija o tom pitanju sa talibanima.

  • Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Zelenski obećao da će učiniti sve da vrati Krim

    Ukrajinski predsjednik obećao je u ponedjeljak da će učiniti sve što može kako bi vratio poluotok Krim, koji je pripojen Rusiji prije sedam godina, i pozvao međunarodne saveznike da podrže ove napore.

    Predsjednik Volodimir Zelenski govorio je na samitu Krimske platforme, koji je Ukrajina organizovala da pojača pritisak na Rusiju zbog aneksije 2014.godine koju je veći dio svijeta proglasio nezakonitom. Zbog toga su odnosi Rusije i Zapada na veoma lošem nivou kakav nije bio još od Hladnog rata, piše AP.

    U svom uvodnom izlaganju, Zelenski je obećao “učiniti sve što je moguće kako bi vratio Krim, tako da Krim, zajedno s Ukrajinom, postane dio Evrope”.

    “Za to ćemo upotrijebiti sva moguća politička, pravna i prije svega diplomatska sredstva”, rekao je Zelenski i dodao da Kijevu treba “učinkovita podrška na međunarodnom nivou”.

    Na samitu su učestvovali najviši dužnosnici iz 46 zemalja i blokova, uključujući Sjedinjene Države, Evropsku uniju i Tursku.

    Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov osudio je samit kao “antiruski događaj”.

    Zelenski je optužio da je Rusija Krim pretvorila u “vojnu bazu” i “uporište za Rusiju da pojača svoj uticaj na crnomorsku regiju”. Rekao je da je Moskva utrostručila svoju vojnu prisutnost na Krimu.

    U aprilu je Rusija povećala broj vojnika blizu svojih granica s Ukrajinom, uključujući i Krim, što je izazvalo bijes međunarodne zajednice.

    Na samitu je bilo zastupljeno svih 30 država članica NATO -a.

    “Okupacija Krima dovodi u sumnju učinkovitost cijelog međunarodnog sigurnosnog sistema”, rekao je ukrajinski predsjednik.

    Naglasio je da bez povjerenja u međunarodni sigurnosni sistem niti jedna država ne može biti sigurna da neće postati sljedeća žrtva okupacije.

  • Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Dvogodišnja djevojčica stradala u stampedu na aerodromu u Kabulu

    Očajna majka opisala je trenutak čistog užasa u kojem je njena dvogodišnja kćerka nasmrt pregažena na kabulskom aerodromu.

    Djevojčica je stradala u stampedu koji je nastao dok je gomila ljudi pokušavala da se ukrca u avion i pobjegne od talibanskog režima.

    “Moje srce krvari. To je bilo kao da se davim i pokušavam da držim svoje dijete iznad vode”, rekla je za New York Times očajna majka, inače bivša radnica jedne američke organizacije u Kabulu.

    Žena je rekla da je njena porodica – muž, dvogodišnja kći, nemoćni roditelji, tri sestre i rođak – pokušala da se ukrca u avion na aerodromu Hamid Karzai, kako bi pobjegli iz zemlje, kad je gomila ljudi nagrnula prema ulaznim vratima.

    Pokušala je da pronađe kćerku, ali našla je samo njeno beživotno tijelo nakon što ju je gomila pregazila, prenosi Telegraf.

    “Osjetila sam čisti užas, nisam mogla da je spasim” rekla je.

    Majka je dodala i da je malena tokom čitavog haosa bila veoma hrabra.

    Kad su se u njihovom komšiluku začuli pucnji, rekla je malenoj da je to vatromet.

    “Moje dijete je bilo tako hrabro. Kad bi čula pucnje, samo bi povikala: “Petarde!” kaže slomljena majka.

    Ona otkriva da njena porodica, poslije svega, ne planira da se vrati na aerodrom.

    “Radije ću umrijti na dostojanstven način, nego ovako” rekla je.

    “Dešava se da ljudi budu prignječeni i pregaženi do smrti. Paravojne snage počele su da izvlače ljude iz gomile, a medicinski timovi pružaju pomoći povrijeđenima. Mrtvi su pokriveni bijelim čaršavima” rekao je novinar Skaj Njuza Stjuart Remzi.

    Američka ambasada poručila je svim američkim državljanima da se drže podalje od aerodroma zbog potencijalne opasnosti kod ulaznih vrata.

    Taj savet je u direktnoj suprotnosti s podsticajima predsjednika Džoa Bajdena, da američki državljani treba da nastave put prema aerodromu gdje je do sada poginulo već desetine ljudi.

  • Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Putin objasnio zašto Rusija neće primati izbjeglice iz Avganistana

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin pozvao je danas da se spreči dolazak izbjeglica iz Avganistana, među kojima bi mogli da se kriju “prerušeni borci”, poslije talibanskog preuzimanja zemlje.

    On je na sastanku sa zvaničnicima vladajuće stranke Jedinstvena Rusija rekao da zapadni partneri insistiraju na tome da se prihvate izbjeglice u zemljama centralne Azije dok ne dobiju vizu za SAD ili druge zemlje.

    “Ali ko može da bude sakriven među tim izbjeglicama, kako možemo znati”, pitao je on i ocijenio da bi stotine, odnosno stotine hiljada ili čak milioni ljudi mogli da napuste teritoriju Avganistana.

    Nekoliko bivših sovjetskih republika u centralnoj Aziji dijele granicu sa Avganistanom i Rusijom, ukazao je on i rekao da bi tako – “borci prerušeni u izbjeglice” mogli da stignu na rusku teritoriju, zaključio je Putin, prenosi agencija “Beta”.

    Rusija ne želi te elemente iz Avganistana ili drugih zemalja – istakao je ruski predsjednik i podsjetio da se njegova zemlja godinama borila protiv ekstremističke gerile na Kavkazu.

    Avganistan će biti na dnevnom redu u ponedjeljak na onlajn samitu Organizacije dogovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB), vojnog saveza koji okuplja više bivših sovjestskih republika, koji predvodi Rusija.

    Putin je u petak ocijenio da je veoma važno da se spriječi infiltracija terorista iz susjednih zemalja, uključujući onih koji se predstavljaju kao izbjeglice.

  • Talibani: Amnestija Ganiju, može da se vrati u zemlju

    Talibani: Amnestija Ganiju, može da se vrati u zemlju

    Talibani su izdali dekret o opštoj amnestiji za sve zvaničnike avganistanske vlade, uključujući pobjeglog predsjednika Ašrafa Ganija, i obećali da se oni mogu vratiti i živjeti u Avganistanu, izjavio je danas visoki lider talibana Kalil Ur-Rahman Hakani.

    Prema njegovim riječima, “nema neprijateljstva” između talibana i svrgnutog predsjednika Ašrafa Ganija, potpredsjednika Amrulaha Saleha i savjetnika za nacionalnu bezbjednost Hamdulaha Mohiba, prenosi ruska agencija TAS S.

    “Opraštamo svima: od generala koji se borio u ratu protiv nas do običnog čovjeka”, rekao je Hakani u intervjuu za pakistansku “Geo TV”.

    On je, takođe, pozvao Avganistance koji napuštaju zemlju da ostanu, i istakao da propagandu u kojoj se tvrdi da će im se talibani osvetiti, šire neprijatelji.

    “Talibanski zvaničnik obećava da se sve etničke grupe Avganistana mogu osjećati bezbjedno u zemlji. Tadžici, Baloči, Hazari i Paštuni su svi naš braća”, dodao je Hakani.

    Pakistanski mediji, ipak, ističu da ima još uvijek mnogo ljudi koji žele da pobjegnu iz Avganistana, kao i da je oko 800 Pakistanaca u Avganistanu koji žele da napuste zemlju.

  • Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi se dodatne sankcije mogle uvesti Rusiji ukoliko bude koristila svoj kontroverzni plinovod protiv Ukrajine.

    Merkel, u završnoj posjeti Kijevu prije odlaska s kancelarske pozicije, poručila je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da razumije njegove brige zbog projekta plinovoda Sjeverni tok.

    Zelenski se protivi plinovodu za koji tvrdi da prijeti ukrajinskoj sigurnosti.

    Plinovod će ići ispod Baltičkog mora i udvostručit će izvoz ruskog gasa u Njemačku.

    Ukrajina strahuje da će Sjeverni tok 2 pojačati rusko snabdijevanje evropske regije energentima i da će proširiti utjecaj Moskve.

    Tokom zajedničke konferencije za novinare u nedjelju, Zelenski je opisao ruski projekt kao “geopolitičko oružje Kremlja”, za koji je izjavio da će biti “opasan za kompletnu Evropu”.

    Merkel, koja odstupa s pozicije njemačkog kancelara ove jeseni nakon 16 godina na vlasti, izjavila je, međutim, da se Berlin usaglasio s Washingtonom da se Sjeverni tok 2 ne bi trebao koristiti protiv Ukrajine.

    Kazala je da bi se sankcije mogle koristiti protiv Moskve u okviru sporazuma između Njemačke i SAD-a “ukoliko se gas koristi kao oružje”.

    Zelenski je izjavio da je zabrinut šta bi se moglo desiti nakon tri godine kada ugovor o isporuci ruskog gasa kroz Ukrajinu istekne. Gubitak milijardi dolara u transportnim taksama teško bi pogodio ukrajinsku ekonomiju.

    Merkel, koja je održala razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak, obećala je da će pružiti više milijardi dolara pomoći u širenju ukrajinskog sektora obnovljive energije.

    Rusija već zadovoljava 40 posto potreba EU za prirodnim gasom – nešto više od Norveške, koja nije u EU, ali je članica jedinstvenog tržišta bloka. Novi plinovod povećat će količinu gasa koja prolazi ispod Baltika na 55 milijardi kubnih metara godišnje, prenosi BBC.

    Merkel je pokušala da uvjeri države centralne i istočne Evrope da plinovod neće učiniti Njemačku ovisnijom o Rusiji u zadovoljavanju energetskih potreba.