VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    SAD: Ruska invazija na Ukrajinu je moguća u bilo kojem trenutku

    Američki državni sekretar Antony Blinken kazao je danas kako je Rusija poslala još vojnika na svoju granicu s Ukrajinom i mogla bi pokrenuti invaziju u bilo kojem trenutku, uključujući i za vrijeme Zimskih olimpijskih igara.

    On je za vrijeme svoje posjete Australiji kazao da Washington nastavlja povlačiti osoblje svoje ambasade u Ukrajini i ponovio je poziv State Departmenta svim američkim državljanima u Ukrajini da odmah napuste zemlju.

    “Jednostavno rečeno, i dalje vidimo vrlo zabrinjavajuće znakove ruske eskalacije, uključujući i to da još vojnika stiže na ukrajinsku granicu”, rekao je Blinken na konferenciji za medije u australskom gradu Melbourneu.

    Dodao je da kao što je već rekao, invazija bi mogla početi u bilo kojem trenutku, i da budemo jasni, to uključuje i vrijeme održavanja Olimpijskih igara.

    Rusija, koja ima više od 100.000 vojnika pored ukrajinske granice, poriče optužbe Zapada da planira napasti Ukrajinu, podsjeća Reuters.

    Američki State Department pozvao je Amerikance u Ukrajini da odmah napuste zemlju zbog, kako su rekli, povećanih prijetnji ruske vojne akcije i Blinken je rekao da će Washington nastaviti povlačiti svoju ambasadu.

    “Nastavit ćemo taj proces i bili smo vrlo jasni, svi američki državljani koji su još u Ukrajini trebali bi sad napustiti tu zemlju”, poručio je Blinken.

    Sličnih stavova o stanju na ukrajinskim granicama je u Velika Britanija.

  • Potvrđeno – Makron je odbio

    Potvrđeno – Makron je odbio

    Francuski predsednik Emanuel Makron odbio je da se testira na kovid 19 po dolasku u Moskvu gde se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

    Tu informaciju je potvrdio i Kremlj, tačnije portparol ruskog predsednika Dmitri Peskov, preneo je Sputnjik na engleskom.

    Peskov je naglasio da se ne radi o politici i da to nije uticalo na razgovore.

    Kako je navedeno, francuskom predsedniku ponuđena opcija ili da uradi PCR test kako bi se približio Putinu ili da poštuje mere predostrožnosti, odnosno fizičku distancu.

    Makron je odlučio da uradi ovo drugo, navodno zbog zabrinutosti da će njegovi DNK uzorci završiti u rukama ruskih lekara.

    “Znali smo vrlo dobro da to znači da nema rukovanja i taj dugi sto. Ali nismo mogli da prihvatimo da se dočepaju predsednikovog DNK“, rekao je izvor, prenosi Rojters.


    Na kraju su se pregovori odvijali za stolom dugim 4 metra, što je izazvalo spekulacije da bi to mogao biti znak hladnih odnosa između Rusije i Zapada.

  • Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Inflacija u SAD-u ogromnih 7,5 posto, najviša u posljednjih 40 godina

    Vijest dana u Americi je veliki pad dionica na Wall Streetu nakon što je objavljen podatak da je inflacija u SAD-u dosegnula najviše nivoe u posljednjih 40 godina.

    Osim obezvređivanja novca, dodatni problem za ulagače je strah da će FED (američka centralna banka) povećati kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

    Dow Jones skliznuo je 526 bodova ili 1,47 posto, na 35.241 bod, dok je S&P 500 potonuo 1,81 posto, na 4.504 boda, a Nasdaq indeks 2,10 posto, na 14.185 bodova.

    Oštar pad indeksa posljedica je izvještaja da je inflacija u SAD-u u januaru dosegnula 7,5 posto na godišnjem nivou, više od 7,3 posto, koliko su očekivali analitičari, i najviše u posljednjih 40 godina.

    U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene dionica su jučer pale, pri čemu najviše u tehnološkom, 2,75 posto, piše Reuters.

    Ulagače je dodatno uznemirio James Bullard, predsjednik ogranka FED-a u St. Louisu, koji je kazao da je nakon tih podataka uvjereniji da kamate treba oštrije povećati, pa sada smatra da bi do 1. jula kamate trebalo povećati za cijeli postotni bod.

    “Nakon još jednog iznenađujuće snažnog rasta inflacije tržište se plaši agresivnog FED-a. I dok bi se ubuduće situacija u vezi s inflacijom mogla poboljšavati, zabrinutosti u vezi s tim da će se povećati kamate više nego što bi to trebalo neće nestati dok inflacija ne bude pod kontrolom”, kaže Barry Gilbert, strateg u kompaniji LPL Financial.

  • WHO: Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su saopćili da Afrika izlazi iz pandemije koronavirusa te da se kreće prema fazi u kojoj će moći dugoročno upravljati covidom.

    “Pandemija ulazi u drugačiju fazu. Mislimo da se krećemo, posebno jer se povećava broj vakcinisanih, prema onom što bi mogla biti endemija”, izjavila je čelnica WHO-a za Afriku Matshidiso Moeti.

    Smatra da je broj zaraženih na ovom kontinentu sedam puta veći od registrovanog, a da je broj preminulih i do tri puta veći od registrovanog.

    Moeti je istakla da je to posljedica problema u vezi s testiranjem, a što se odrazilo kroz zvanično relativno mali broj zaraženih i preminulih. To je bio razlog da se stekne dojam da Afrika nije mnogo pogođena pandemijom.

    Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, do jučer, 10. februara, u ovom dijelu svijeta je registrovano 11 miliona ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom te 250.000 preminulih. No, u WHO-u procjenjuju da je bilo zaraženo 70 miliona osoba te da je preminulo 750.000.

    U prilog ovoj procjeni su rezultati više istraživanja koja ukazuju na to da ovi brojevi nisu veći od zvaničnih samo u Africi, već i u ostatku svijeta, piše list Guardian.

    Podsjećamo, direktor WHO-a za Evropu Hans Kluge je nedavno izjavio da je izgledno da je i pred Evropom dug period zatišja kada je riječ o pandemiji koronavirusa.

  • Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Biden pozvao Amerikance da napuste Ukrajinu: Neću slati vojsku po vas

    Američki predsjednik Joe Biden pozvao je sve američke državljane koji borave u Ukrajini da odmah napuste tu zemlju zbog pojačanih prijetnji ruskom vojnom akcijom. Upozorio je kako svjetski rat znači momenat kada Amerikanci i Rusi zapucaju jedni na druge.

    Biden je rekao da neće slati vojne trupe da spašavaju Amerikance ako Moskva napadne Ukrajinu. On je upozorio da bi “stvari mogle brzo da polude” u regionu.
    Američki State Department također je pozvao sve Amerikance da što prije izađu iz Ukrajine.

    “Imamo posla s jednom od najvećih vojski na svijetu. To je sasvim drugačija situacija i stvari bi brzo mogle ‘poludjeti'”, rekao je Biden.

    Upitan da li postoji scenarij koji bi ga mogao navesti da pošalje vojsku u spašavanje Amerikanaca koji bježe iz Ukrajine, Biden je odgovorio da ne postoji.

    “To je svjetski rat kada Amerikanci i Rusi počnu pucati jedni na druge. Mi smo u potpuno drugačijem svijetu, drugačijem nego je iko ikada bio”, rekao je, prenosi BBC.


    Svjetski lideri su u međuvremenu nastavili ofanzivnu diplomatiju kako bi ublažili trenutnu krizu oko Ukrajine i spriječili eskalaciju i rat.

    Rusija je više puta poricala bilo kakve planove za invaziju na Ukrajinu uprkos tome što je na granici nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Upravo juče je započela velike vojne vježbe sa susjednom Bjelorusijom, a Ukrajina je optužila Rusiju da joj blokira pristup moru.

    Kremlj ne krije kako želi uvesti “crvene linije” kako bi osigurao da Ukrajina nikada ne pristupi NATO-u.


    Britanski premijer Boris Johnson izjavio je u četvrtak da se Evropa suočila s najvećom sigurnosnom krizom u posljednjih nekoliko decenija usred tenzija.

  • “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    “Izgradićemo šest novih nuklearnih reaktora”: Prvi će u rad biti pušten 2035.

    Francuska će izgraditi najmanje šest novih nuklearnih reaktora u narednim decenijama, izjavio je predsednik te zemlje Emanuel Makron.

    On je tako stavio nuklearnu energiju u središte programa te zemlje na putu ka ugljeničnoj neutralnosti do 2050. godine.

    Makron je rekao da će nove elektrane graditi i njima upravljati državna kompanija EDF i da će desetine milijardi evra javnih sredstava biti mobilisano za finansiranje projekata i obezbeđenje finansija EDF-a, prenosi Rojters.

    “Ono što našoj zemlji treba, a uslovi postoje, jeste preporod francuske nuklearne industrije”, rekao je Makron, predstavljajući svoju novu nuklearnu strategiju u industrijskom gradu Belfor, na istoku Francuske.

    Uz obećanja da će ubrzati i razvoj solarne energije i vetroelektrana na moru u Francuskoj, Makron je takođe najavio da želi da produži životni vek starijih nuklearnih elektrana na 50 ili više godina sa sadašnjih 40 godina, pod uslovom da su bezbedne.

    Prema proceni EDF-a, cena za šest novih reaktora iznosiće oko 50 milijardi evra, u zavisnosti od uslova finansiranja.

    Prvi novi reaktor, tzv razvijeni Evropski reaktor pod pritiskom (EPR), biće pušten u rad do 2035. godine, rekao je Makron, dodajući da će biti pokrenuta studija za još osam reaktora, mimo početnih šest novih nuklearki.

    Francuska će takođe za deset puta povećati svoje kapacitete solarne energije do 2050. godine na više od 100 gigavata (GW) i planira izgradnju 50 morskih vetroelektrana zajedničkog kapaciteta od najmanje 40 GW.

    Kapacitet kopnenih vetroturbina, koje nailaze na snažan otpor u javnosti, biće udvostručen do 2050, prema rečima Makrona.

    Rojters primećuje da Makronova odluka da produži životni vek postojećih nuklearnih elektrana označava preokret u odnosu na njegovo ranije obećanje da će zatvoriti više od deset od postojećih 56 reaktora EDF-a do 2035. godine.

    Novi nuklearni plan sada cementira posvećenost Francuske nuklearnoj energiji, koja je bila glavni oslonac posleratne industrijske moći zemlje, ali čija je budućnost bila neizvesna nakon što su Makron i njegov prethodnik obećali da će smanjiti njen udeo u energetskom miksu zemlje.

    Na promenu Makronovog mišljenja uticali su ambiciozni ciljevi Evropske unije za postizanjem nulte emisije CO2 u roku od tri decenije, s fokusom na energiju, uključujući i nuklearnu, čija proizvodnja ima manji ili nulti procenat emisija gasova s efektom staklene bašte nego fosilna goriva.

    Rastuće cene energenata i zabrinutost zbog oslanjanja Evrope na uvoz ruskog gasa takođe su doprineli zalaganju francuskih zvaničnika za veću energetsku nezavisnost celog regiona.

    Međutim, pitanje nuklearne bezbednosti podelilo je Evropu nakon japanske katastrofe u Fukušimi, pri čemu Francuska snažno lobira da nuklearna energija bude označena kao održiva u novim pravilima Evropske komisije o finansiranju zelenih energetskih projekata, navodi Rojters.

  • Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Oštra poruka iz Kijeva – “napunjen revolver stavljen na sto”

    Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmitrij Kuleba uporedio je zahteve Rusije za NATO u pogledu daljeg neširenja Alijanse sa revolverom stavljenim na sto.

    “Žao mi je što se nad Evropom drugi put za manje od sto godina nadvila senka agresivne autoritarne države koja traži priliku za revanš i da prekroji arhitekturu bezbednosti na kontinentu i to radi pretnjama i oružjem”, rekao je Kuleba tokom panel-diskusije “Ukrajina-Francuska”.

    On je dodao da Ukrajini takva eskalacija nije potrebna.

    “U mrak konflikata sve nas su vratile aktivnosti rukovodstva Rusije”, rekao je ukrajinski ministar i dodao da je Rusija na ukrajinskoj granici koncentrisala više od 100.000 vojnika bez realnih razloga za tako nešto.

    Ultimatumi iz Kremlja sad već u vidu dokumenata ne predviđaju prihvatljiva rešenja, tvrdi Kuleba.

    “Zahtevi primiti neke države u NATO ili ne, povući snage sa teritorije Alijanse su neprihvatljivi. To nije predlog za razmatranje nego napunjen revolver stavljen na sto”, rekao je Kuleba.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Objavljena mapa: Evo kako su raspoređene NATO trupe u Istočnoj Evropi

    Značaj vojske NATO-a i SAD-a na istoku Evrope je sve veći s obzirom na rastuću prijetnju od ruske invazije na Ukrajinu. Ruska vojska od početka ove godine sve više pozicionira svoje trupe duž ukrajinske granice, a evo kako su raspoređene zapadne snage.

    NATO ima četiri multinacionalne borbene grupe u Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj, sastavljene od vojnika iz nekoliko zemalja članica. Ove bataljone, po principu rotacije, vode Velika Britanija, Kanada, Njemačka ili SAD.

    Alijansa je prošlog mjeseca saopćila da su sve četiri grupe borbeno spremne, a prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg je naglasio kako su spremni i pojačati prisustvo slanjem dodatnih snaga u istočno područje.

    SAD ima svoje baze u Litvaniji i Rumuniji, kao i Poljskoj. Predsjednik Joe Biden je prošle sedmice odobrio raspoređivanje dodatnih 3.000 američkih vojnika u Poljsku, Njemačku i Rumuniju, plus 8.500 drugih pripadnika koji su u pripravnosti.

    Ove dvije vojske objavile su mapu sa rasporedom svojih snaga u Istočnoj Evropi.


    NATO nema trupe u Ukrajini, niti su najavili slanje istih, međutim njihovo prisustvo se ogleda na drugim nivoima. Iako Ukrajina nije članica Alijanse, oni ovoj zemlji daju strateške savjete i na taj način im pomažu u ovoj krizi.

    Inače, Rusija i Bjelorusija su započele danas desetodnevne zajedničke vojne vježbe, a objavljena je i mapa njihovih snaga.


    Tenzije između Ukrajine i Rusije su pojačane u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon više godina “primirja”, odnosno dogovora da se vojske neće sukobljavati.

  • Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Amerika odgovorila Rusiji: Šta je istina, a šta laž u odnosima NATO-a i Moskve

    Sjedinjene Američke Države objavile su kratki video u kojem analiziraju posljednje izjave ruskih zvaničnika koje se tiču širenja NATO saveza prema istoku, ali i drugih teza koje su iznijeli ruski političari u posljednjih nekoliko mjeseci.

    Između ostalog, na početku videosnimka Sjedinjene Američke Države prikazuju izjavu ruskih zvaničnika, u kojoj se ističe kako je NATO opkolio Rusiju te da države članice ovog saveza kuju zavjeru protiv Rusije još od kraja Hladnog rata.

    “NATO je odbrambeni savez koji ne traži sukob. Rusija graniči s 14 zemalja. Samo njih pet su članice NATO-a”, odgovorili su iz SAD-a.

    Nakon toga iz SAD-a su se osvrnuli i na tvrdnje da raspoređivanjem NATO snaga na istoku Evrope ova alijansa zapravo prijeti Rusiji.
    “Jedino raspoređivanje NATO snaga na istoku Evrope bilo je zbog vojne sile koju upotrebljava Rusija. Ovo raspoređivanje snaga je isključivo odbrambeno i to su tražile zemlje domaćini”, navodi se u odgovoru Washingtona.

    Na kraju, američki zvaničnici su citirali izjavu Putina iz 2002. godine te su naglasili kako se u potpunosti slažu s ruskim predsjednikom.

    “Svaka zemlja ima pravo da izabere način na koji želi osigurati svoju sigurnost”, stoji u izjavi Vladimira Putina, koju su 20 godina kasnije prenijeli američki zvaničnici.

  • EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    EU ambasadori ne dolaze na obilježavanje Nacionalnog dana Srbije u Orašac zbog prisustva Dodika

    Ambasadori zemalja Evropske unije ove godine neće prisustvovati obeležavanju Nacionalnog dana Srbije u Orašcu zbog najave prisustva Milorada Dodika, saznaje ekskluzivno Blic u diplomatskim krugovima.

    Srbija se tako po riječima izvora Blica našla pred velikim izazovom.

    – Sa jedne strane morala bi da se odrekne zajedničkog obilježavanja važnih datuma sa Republikom Srpskom, a sa druge strane, prisustva evropskih predstavnika na toj manifestaciji – kaže izvor.

    Šta će po tom pitanju Vlada Srbije da uradi znaće se po povratku prenijerke Ane Brnabić iz Pariza kada je očekuje razgovor sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.