VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Erdogan: Talibani da ne ponavljaju greške iz prošlosti

    Erdogan: Talibani da ne ponavljaju greške iz prošlosti

    Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan ocijenio je danas, tokom telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da bi članovi radikalnog pokreta talibana, koji su preuzeli vlast u Avganistanu, trebalo da izbjegnu da ponove greške iz prošlosti.

    • Erdogan je rekao da želi blagi prenos vlasti u Avganistanu i istakao da je potrebno da talibani ne ponove svoje greške iz prošlosti i da se ponašaju s razumijevanjem u odnosu na sve etničke grupe, i održe svoja obećanja – navodi se u saopštenju kabineta turskog predsjednika.

    Erdogan je ocijenio i da bi nova vlada u Avganistanu trebalo da bude inkluzivna “kako bi održavala različitost ljudi” u Avganistanu, prenosi TAS S.

    Kako je ranije objavljeno, Putin i Erdgodan razgovarali su danas telefonom o situaciji u Avganistanu i naglasili da je najvažnije da se obezbijedi i mir za civile u toj zemlji.

    Oni su takođe naveli da im je prioritet da se nađu rješenja u ratu protiv terora i trgovine drogom, saopštio je Kremlj.

    • Predsjednici su imali ozbiljan razgovor o situaciji u Avganistanu. Naglasili su koliki je značaj da se obezbijedi stabilnost i mir za civile u toj zemlji, odnosno, koliko je bitno da se poštuje red i zakon – navodi se u saopštenju koje je prenio TASS.

    Putin i Erdogan su se saglasili da će ojačati bilateralnu saradnju po pitanju Avganistana.

  • Haos na aerodromu u Kabulu, najmanje sedmoro mrtvih

    Haos na aerodromu u Kabulu, najmanje sedmoro mrtvih

    Sedam osoba poginulo je u masi okupljenoj ispred aerodroma u Kabulu usljed haosa pošto više hiljada ljudi pokušava da pobjegne nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom, saopšteno je iz britanskog Ministarstva odbrane.

    Iskreno saučešće porodicama sedam avganistanskih civila koji su, nažalost, poginuli u masi u Kabulu – navodi se u saopštenju.

    Iz britanskog Ministarstva su naveli da su uslovi na terenu ispunjeni izazovima, ali da čine sve što mogu da bi situacija bila mirna i bezbjedna.

    Nakon što su SAD objavile da povlače svoje vojnike iz Avganistana i da okončavaju vojnu operaciju talibani su pokrenuli brzu ofanzivu i ušli su u Kabul bez borbe 15. avgusta.

  • Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Nedostatak vode na Bliskom istoku bi mogao uzrokovati nasilje, pojedini dijelovi su već neuslovni

    Na Bliskom istoku je sve manje vode, a zbog toga pojedina područja već postaju neuslovna za život.

    Iransko slano jezero Urmia je do prije 20 godina bilo najveće u ovom dijelu svijeta. Od njega je ekonomske koristi imalo lokalno stanovništvo, i to prije svega ono koje se bavilo turizmom. Sada je skoro u potpunosti presušilo.
    “Ljudi bi se ovdje kupali i koristili bi blato u terapeutske svrhe. Boravili bi ovdje po nekoliko dana”, prisjetio se novinar Ahad Ahmed pokazujući fotografije iz 1995. na kojima se vidi kako posjetitelji uživaju u jezeru.

    Propast jezera Urmia desila se veoma brzo. Njegova površina se prepolovila sa 5.400 kvadratnih kilometara, kolika je bila 1990., na 2.500 kvadratnih kilometara, kolika je danas, podaci su Odjela za zaštitu okoliša zapadnog Azerbejdžana, jedne od iranskih provincija na čijem području se jezero nalazi. Mnogi strahuju da će jezero u potpunosti nestati.

    Slični problemi postoje u ostatku Bliskog istoka gdje je vode sve manje. Pogođen je dugotrajnim sušama i visokim temperaturama zraka, što ugrožava sam život ljudi. Klimatske promjene i loše upravljanje vodom dodatno pogoršavaju stanje, a projekcije o budućnosti vode su mračne.

    Direktor Instituta za svjetske resurse (WRI) Charles Iceland je napomenuo da pojedine bliskoistočne države, među kojima su Iran, Irak i Jordan, koriste velike količine podzemnih voda za samodostatnu proizvodnju hrane. Sve se to događa u trenutku kada su količine kiše vrlo male.

    “Koriste veće količine vode od one koja nastane kišom. Dok su količine podzemnih voda sve manje zbog brze eksploatacije, kiše je sve manje”, rekao je.

    Iranski sukobi zbog nestašice vode

    U Iranu se 90 posto vode koristi za poljoprivredne aktivnosti. Kombinacija spomenutih okolnosti ima za posljedicu presušivanje rijeka, jezera i močvara, a krajnja posljedica jeste da pojedini dijelovi postanu u potpunosti neuslovni za život. Tenzije zbog načina upravljanja vodom bi mogle uzrokovati eskalaciju nasilja.


    Upravo je jezero Urmia pokazatelj šta se desi kada se voda prekomjereno eksploatiše. Pitanje vode je u Iranu već postalo pitanje života i smrti. Prošli mjesec ubijena su najmanje tri demonstranta u sukobima sa sigurnosnim snagama, a što se desilo tokom protesta izazvanih nestašicom vode. Prema podacima državnog meteorološkog servisa, zemlja je pogođena najgorim sušama u posljednjih 50 godina.

    Kako je navedeno u izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene Ujedinjenih nacija (IPCC UN), prognozira se da će i zime na Bliskom istoku još više biti sušne, a to će naravno značiti još manje vode.

    Direktor saudijskog Centra izvrsnosti za istraživanje klimatskih promjena pri Univerzitetu kralj Abdulaziz Mansour Almazroui je ukazao da će problem biti i u tome što će kiša koja padne brzo isparavati zbog visokih temperatura. Podsjetio je da su izgledne i ekstremne padavine sa katastrofalnim posljedicama, a što se ove godine desilo u Kini, Njemačkoj i Belgiji.

    Studija Ministarstva energetike Irana je pokazalo da je nestajanje jezera do 30 posto posljedica klimatskih promjena.

    Jordanci već jednom sedmično imaju vodu

    Jordan je država koja ima jednu od najvećih nestašica vode već decenijama. Istraživanje objavljeno u zborniku Nacionalne akademije nauka je pokazalo da će Jordanci do kraja ovog stoljeća morati prepoloviti potrošnju vode. To će podrazumijevati da će većina njih, a svi oni imaju niske prihode, dnevno imati 40 litara vode za sve potrebe – konzumaciju vode, kupanje, pranje odjeće i posuđa i za druge potrebe. Primjera radi, prosječni Amerikanac trenutno dnevno iskoristi 10 puta više vode od navedene količine.

    Profesor na Programu za atmosferske nauke jerusalemskog Hebrejskog Univerziteta Daniel Rosenfeld je napomenuo da se za veliki broj građana Jordana podrazumijeva da voda ne mora biti dostupna svaki dan.

    “Jordan već sada ima kritično male zalihe vode. Ona do domaćinstava dolazi jednom ili dva puta sedmično. To je slučaj i u glavnom gradu, Ammanu gdje postoje egzistencijalni problemi”, naglasio je.

    Studije su pokazale da se i u ovoj državi smanjuju količine podzemnih voda, i to jedan metar godišnje. Dodatni pritisak stvara sve veći broj izbjeglica u ovoj državi – povećava se potreba za vodom. Bashar Batayneh iz institucije odgovorne za upravljanje jordanskim vodama smatra da svijet mora finansijski pomoći njegovoj zemlji kako bi se rješavao ovaj problem.

    “Jordan je u ime međunarodne zajednice podnio veliki teret prihvativši veliki broj izbjeglica iz Sirije i njegove zalihe vode su pogođene. U smislu potrošnje vode, izbjeglice nas godišnje koštaju 600 miliona dolara. Jordan je od međunarodne zajednice dobio samo dio od navedenog iznosa”, kazao je.

    Batayneh je istakao da je ove godine palo znatno manje kiše nego prošle godine tvrdeći da se time u rizik dovela četvrtina količine vode i da se time prepolovila količina pitke vode.

    Tenzije između država zbog vode

    Međutim, klimatske promjene nisu jedini problem. Ova država se oslanja na rijeku Jordan, koja protiče i kroz Izrael, Zapadnu obalu, Siriju i Libanon. Brane izgrađene na ovoj rijeci su znatno onemogućile protok vode prema samom Jordanu gdje se ona dobrim dijelom koristi za navodnjavanje. Između spomenutih država zbog rijeke Jordan dešavali su se i sukobi.

    Prekogranični sporovi postoje u dijelovima duž rijeka Eufrat, Tigris i Nil.

    Jordan, Izrael i Sirija sada bolje koordiniraju u upravljanju riječnim sistemima, ali tenzije opet ne izostaju. Stručnjaci upozoravaju da će upravo voda biti jedan od ključnih uzroka za sukobe.

    Koja su moguća rješenja

    U Jordanu su primorani da kupuju vodu od Izraela, a koju on dobija enormnom desalinizacijom – otklanjanjem soli iz morske vode, a kako bi se mogla konzumirati. No, problem je u tome što se za desalinizaciju koristi mnogo energije koja nije obnovljiva. Time se samo doprinosi klimatskim promjenama i nastavku nestašice vode.

    Dio rješenja za Bliski istok se uočava u tome da se smanji potrošnja vode u poljoprivredi. Rosenfeld je naglasio da bi to moglo značiti i promjenu u načinu poljoprivredne proizvodnje. Između ostalog, naveo je da se mogu koristiti usjevi koji su više otporni na toplotu i suše.

    Almazroui sa Univerziteta kralj Abdulaziz je također naglasio da se mora promijeniti način korištenja vode. Pozvao je i na poboljšanje koordinacije između država po ovom pitanju. Ali, poljoprivrednici strahuju da će biti najviše zakinuti, piše CNN.

  • Tony Blair povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim”

    Tony Blair povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim”

    Bivši britanski premijer Tony Blair je povlačenje američke vojske iz Afganistana nazvao “imbecilnim, tragičnim, opasnim i nepotrebnim”.

    Upravo je on 2001. godine bio premijer kada se Velika Britanija pridružila Sjedinjenim Američkim Državama u vojnoj intervenciji u Afganistanu, a što je bio odgovor na teroristički napad na SAD 11. septembra 2001.

    Smatra da njegova država, kako je rekao, ima moralnu obavezu da ostane u Afganistanu dok se ne evakuišu svi oni koji trebaju biti evakuisani.

    “Moramo evakuisati i dati utočište svima onima prema kojima imamo odgovornost – Afganistancima koji su nam pomagali, koji su stali uz nas. Zato imaju pravo zahtijevati da stojimo uz njih”, poručio je Blair koji je bio čelnik Laburističke stranke.

    Za njega je to pitanje, kako je naveo, dubokog osjećanja, humanosti i odgovornosti.

    Ocijenio je da je odluka o povlačenju iz Afganistana isključivo politička te je izjavu o završetku “vječnih ratova” nazvao “imbecilnom”. BBC je napomenuo da je američki predsjednik Joe Biden sintagmu “vječni ratovi” često koristio tokom predizborne kampanje. Biden je najavio da bi se povlačenje trebalo okončati do 31. augusta, ali da postoji mogućnost da vojska ostane i nakon toga kako bi pomogla u evakuaciji.

    Blair je priznao da su u Afganistanu napravljene greške, ali da “reakcija na naše greške uzrokuje nove greške”. Dobitke od 20-godišnje vojne intervencije je nazvao “nesavršenima”, ali je mišljenja da bi oni sada mogli biti izgubljeni. Uvjerava da se ovom odlukom prednost daje Rusiji, Kini i Iranu, piše BBC.

  • Kurz ne dozvoljava da Austrija prihvati izbjeglice iz Afganistana

    Kurz ne dozvoljava da Austrija prihvati izbjeglice iz Afganistana

    Austrijski kancelar Sebastijan Kurz protiv je preuzimanja dodatnog broja izbjeglih iz Afganistana nakon što su talibani preuzeli vlast u toj zemlji.

    EU trenutno razmatra šta da čini sa Afganistancima koji su im pomagali u proteklih 20 godina, ali Kurz ističe da Austrija nije jedna od mogućih destinacija.

    “Jasno je da sam protiv dobrovoljnog preuzimanja dodatnog broja ljudi i to se neće desiti tokom mog mandata”, naglasio je Kurz.

    U Austriju je tokom 2015. i 2016. godine stiglo migranata više od jedan odsto stanovništva te zemlje. Prema podacima UNHCR-a, u Austriji je više od 40.000 izbjeglih iz Afganistana što je najviše u Evropi nakon Njemačke, gdje ih je oko 148.000. Austrija ima devet puta manje stanovnika od Njemačke.

    Austrijski kancelar smatra da osobe koje bježe iz Afganistana treba da ostanu u regionu i da su susjedni Turkmenistan i Uzbekistan do sada preuzeli veoma mali broj izbjeglih.

  • Izraelska vojska ranila 24 Palestinca u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska ranila 24 Palestinca u Pojasu Gaze

    Izraelska vojska ranila je danas 24 Palestinca, među njima i 13-godišnjeg dječaka koji je pogođen u glavu, dok su demonstranti bacali kamenje i palili gume na protestima u Pojasu Gaze.

    Stotine ljudi učestvovalo je na današnjim demonstracijama, koje su postale nasilne nakon što je na desetine ljudi prišlo utvrđenoj graničnoj ogradi, palilo gume i bacalo kamenje prema izraelskim vojnicima koji su ispalili suzavac, a zatim i pucali prema demonstrantima, prenosi AP.

    Ministarstvo zdravlja u Gazi, kojim upravlja Hamas, saopštilo je da je 24 Palestinaca ranjeno u izraelskoj vatri, od kojih je dvoje, uključujući 13-godišnjeg dječaka, u kritičnom stanju.

    U saopštenju, izraelska vojska je navela da su trupe odgovorile bojevom municijom, nakon što su stotine Palestinaca nasilno demonstrirale na granici Gaze i Izraela.

    Izrael je u četvrtak objavio da je postigao dogovor s Katarom da ova zemlja nastavi isplatu pomoći za hiljade porodica u Pojasu Gaze, što je korak koji ima za cilj ublažavanje tenzija na palestinskoj teritoriji pod kontrolom Hamasa nakon 11-dnevnog konflikta u maju.

    Katar je tokom posljednjih godina obezbijedio stotine miliona dolara najsiromašnijim porodicama u Gazi, a ta sredstva su bila ključni izvor stabilnosti za ovu osiromašenu teritoriju, gdje se nezaposlenost kreće oko 50 odsto, navodi AP.

    Izrael je, međutim, posle konflikta sa Hamasom u maju, blokirao plaćanja, uz obrazloženje da je to mjera zaštite kako novac ne bi stizao do pripadnika tog pokreta, pošto je prema sistemu koji je funkcionisao prije sukoba, oko 30 miliona dolara u gotovini svakog mjeseca isporučivano u Gazu preko prelaza pod kontrolom Izraela.

    Najmanje 254 osobe poginule su tokom majskog konflikta u Gazi i Izraelu, uključujući 67 djece i 39 žena, saopštilo je ministarstvo zdravlja Gaze.

  • Ne smiruje se situacija u Kabulu, talibani od Moskve traže da posreduje u pregovorima

    Ne smiruje se situacija u Kabulu, talibani od Moskve traže da posreduje u pregovorima

    Tokom noći sa kabulskog aerodroma evakuisano je još 3.800 ljudi. Iako čeka još najmanje 10.000 Avganistanaca, letovi za Dohu su obustavljeni jer nema mjesta za nove izbjeglice. Talibani preko ruske ambasade u Kabulu traže od Moskve da prenese poruku liderima regiona Pandžšer, koji nije pod njihovom kontrolom, da žele da sa njima uspostave dijalog.

    Na aerodromu u Kabulu 10 hiljada ljudi čeka da napusti Avganistan. Letovi su obustavljeni jer Katar više ne može da prihvati nove izbeglice.

    Predsjjednici Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdgodan zaključili su u telefonskom razgovoru da je najvažnije osigurati stabilnost i mir za civile u toj zemlji i naći rješenja u ratu protiv terora. Opozicioni borci preuzeli su od talibana tri sjeverna okruga.

    Sjedinjene Američke Države upozorile su svoje građane da izbjegavaju aerodrom u Kabulu zbog mogućeg napada avganistanskog ogranka grupe Islamska država.

    Američka administracija odredila je 31. avgust kao datum za konačno povlačenje svojih snaga iz Avganistana i planira da evakuiše više od 30.000 Amerikanaca i avganistanskih civila. 

    Talibani su preko ruske ambasade u Kabulu zamolili Moskvu da prenese poruku liderima regiona Pandžšer, koji nije pod njihovom kontrolom, da žele da sa njima uspostave dijalog.

    Ambasador Rusije u Avganistanu Dmitrij Žirnov potvrdio je dolazak i molbu talibanskih vlasti da ruske diplomate predaju poruku liderima i stanovništvu Pandžšera da talibanske jedinice ne pokušavaju da uđu u tu provinciju već nude politički dijalog i traženje načina da se postigne politički dogovor, prenosi Tas.

    Pandžšer je jedna od 34 provincije Avganistana u kojoj živi oko 144.000 ljudi. Dosadašnji potpredsjednik Avganistana Amrulah Saleh obećao je da će organizovati snažan otpor talibanima iz svoje matične pokrajine Pandžšer.

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je ranije izjavio da se Moskva zalaže za politički dijalog u kojem bi učestvovale sve suprostavljene snage u Avganistanu.

    Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj ocjenio je da je nemoguće evakuisati do 31. avgusta sve Avganistance koji su sarađivali sa zapadnim vlastima i izrazio žaljenje zbog toga što bezbjednosne mjere koje su SAD uvele na aerodromu u Kabulu ometaju evakuaciju.

  • Grčka zahvalna stranim vatrogascima, nudi turističke vaučere

    Grčka zahvalna stranim vatrogascima, nudi turističke vaučere

    Grčka je iz zahvalnosti ponudila “turističke vaučere” vatrogascima iz 23 zemlje među kojima je i Srbija, koji su pritekli u pomoć toj državi prilikom gašenja katastrofalnih požara u avgustu.

    Ovaj potez grčkih vlasti predstavlja zahvalnost stotinama stranih vatrogasaca iz 11 članica EU i 12 zemalja koje nisu članice Unije a koje su pomogle grčkim kolegama u gašenju požara u kojima je tokom avgusta izgorjelo više od 40.000 hektara na više lokacija u zemlji, prenosi Grik riporter.

    Vaučeri, prema odluci grčkih vlasti donijetoj u petak, omogućavaju vatrogascima da iskoriste usluge u oblasti turizma u Grčkoj.

    Do sredine avgusta u gašenju stotina požara širom Grčke učestvovalo je oko 1.300 stranih vatrogasaca i više od 250 vatrogasnih vozila.

  • Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik najavio socijalno pravedniju preraspodjelu bogatstva u državi

    Kineski predsjednik Xi Jinping je ove sedmice izjavio da će se bogatstvo u ovoj zemlji redistribuirati, i to, izgledno je, većim nametima za bogate i biznise.

    Rukovodstvu vladajuće Komunističke partije je 17. augusta poručio da vlast mora vršiti podjelu bogatstva koja će biti “socijalno pravednije”, objavila je državna agencija Xinhua. Ocijenio je da je neophodno, kako je rekao, odgovorno regulisati pretjerano visoke prihode te ohrabriti one koji ih imaju i kompanije da dio bogatstva vraćaju društvu.

    Xinhua nije objavila detalje o tome kako Jinping namjerava ostvariti ovaj cilj, ali je navela da bi vlast mogla promijeniti poreznu politiku ili nekim drugim načinom postići preraspodjelu bogatstva.

    Pozvao je na “zajednički prosperitet”, a kako bi država bila, kako je kazao, u potpunosti razvijena, bogata i moćna do 2049. godine kada bi trebalo biti obilježeno 100 godina postojanja Narodne Republike Kine.

    “Zajednički prosperitet je prosperitet svih ljudi. To nije prosperitet za samo nekoliko osoba”, izjavio je Jinping.

    CNN piše da je sintagma “zajednički prosperitet” vrlo značajna u historiji Kine, a bivši čelnik ove zemlje Mao Zedong koristio ju je sredinom 20. stoljeća zalagajući se za radikalne ekonomske reforme koje su podrazumijevale razvlašćivanje zemljoposjednika i poljoprivrednika – ruralne elite.

    Pod vladavinom Zedonga desile su se revolucionarne ekonomske i socijalne promjene. Njegova smrt 1976. godine je značila i kraj Kulturne revolucije. Zatim se pod vladavinom Denga Xiaopinga desila liberalizacija Kine.

    Deng je “zajedničkim prosperitetom” nazivao socijalističku državu utemeljenu na tržišnoj ekonomiji, a to je značilo njeno otvaranje prema Zapadu. Prilikom jedne od posjeta rukovoditelja američkih kompanija 1985. poručio im je da se pojedini dijelovi Kine i pojedinci mogu obogatiti, ali da će potom pomoći drugima da se obogate te da će time ostvariti zajednički prosperitet.

    Najmnogoljudnija država na svijetu se transformirala iz jedne od najsiromašnijih u drugu ekonomiju svijeta. Postala je globalna ekonomska i tehnološka sila. Sada je problem u velikom jazu između bogatih i siromašnih te između urbanih i ruralnih dijelova zemlje, a na šta je upozorio i Jinping.

    Vlast stvara pritisak na biznismene smatrajući ih odgovornim za ove velike razlike, a što je izazvalo bojazan među investitorima. Posljednji podaci pokazuju da se ekonomski razvoj usporava te da je nezaposlenost najveća u posljednjih godinu dana. Ekonomisti su mišljenja da je to posljedica širenja delta soja koronavirusa, prirodnih katastrofa, rastući dužnički rizici i spomenuti pritisak na investitore, piše CNN.

  • Lider talibana Baradar stigao u Kabul da pregovora o vladi

    Lider talibana Baradar stigao u Kabul da pregovora o vladi

    Jedan od osnivača talibanskog pokreta mula Abdul Gani Baradar stigao je danas u Kabul kako bi učestvovao u razgovorima o uspostavljanju nove “inkluzivne” vlade u Avganistanu.

    On bi trebalo da se sastane s rukovodstvom talibana, rekao je neimenovani talibanski zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

    Baradarovo prisustvo u Kabulu značajno, jer je u više navrata vodio razgovore s avganistanskim liderima kao što je bivši predsjednik Hamid Karzai, a bio je uključen i u mirovne pregovore sa SAD 2020. godine, navodi Rojters.