Kategorija: Svijet

  • Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Ever given ponovo pokušava da prođe u Suecki kanal

    Teretni brod Ever Given, koji je u martu potpuno blokirao Suecki kanal, ponovo će sutra pokušati da prođe tim putem, saopštila je Uprava Sueckog kanala.

    Izvor iz Uprave rekao je za Tas s da će brod uploviti u Suecki kanal iz Port Saida rano ujutro, kao i da će biti preduzete dodatne sigurnosne mjere dok bude prolazio.

    Ever Given će tokom plovidbe kroz Suecki kanal, koja traje od 10 do 12 sati, pratiti dva tegljača.

    Ever Given se vraća iz Roterdama, gdje je stigao krajem jula.

    Teretni brod Ever Given dugačak 400 metara, zaglavio se u kanalu 23. marta pošto su ga jaki vjetrovi nasukali na obalu.

    Operacija odglavljivanja je trajala šest dana uz pomoć tegljača i bagera, a tokom tog procesa nastradala je jedna osoba.

    Svjetska trgovina bila je poremećena jer stotine brodova nije moglo da prođe vodni put dugačak 193 kilometara, koji spaja Mediteransko i Crveno more i predstavlja prečicu između Azije i Evrope.

    Nakon što je 29. marta pomjeren i odblokiran, brod je po sudskom nalogu zaplijenjen i držan u jezeru između dva dijela kanala, nakon čega je japanska firma “Šoei Kisen”, koja je vlasnik broda, postigla sporazum sa upravom Sueckog kanala o naknadi štete nastale zbog blokade tog plovnog puta.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Kina usvojila novi restriktivniji zakon o zaštiti ličnih podataka

    Nacionalni narodni kongres u Kini službeno je usvojio zakon čiji je cilj zaštita privatnosti podataka korisnika na mreži, a provođenje zakona će početi od 1. novembra.

    Očekuje se da će donošenje zakona dovršiti još jedan dio napora zemlje da se reguliše kibernetički prostor i dodatno će povećati zahtjeve usklađenosti za domaća preduzeća, javlja Reuters.

    Zakon navodi da rukovanje ličnim podacima mora imati jasnu i racionalnu svrhu i ograničeno je na “minimalni raspon potreban za postizanje ciljeva te svrhe”.

    Također opisuje uslove pod kojima kompanija može prikupljati lične podatke, poput dobijanja lične saglasnosti, i smjernice za osiguranje zaštite podataka kada se podaci prenose u inostranstvo.

    Zakon također zahtijeva od strana koje rukuju ličnim podacima da imenuju osobu odgovornu za zaštitu ličnih podataka, a također zahtijeva od menadžera i rukovodioca da vrše redovne revizije kako bi se osiguralo poštivanje zakona.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, zajedno sa Zakonom o zaštiti podataka, postavlja dva glavna propisa za kontrolu interneta u Kini u budućnosti.

    Zakon o sigurnosti podataka, koji će stupiti na snagu 1. septembra, postavlja okvir za preduzeća da klasificiraju podatke na osnovu njihove ekonomske vrijednosti i relevantnosti za kinesku nacionalnu sigurnost.

    Zakon o zaštiti ličnih podataka, s druge strane, podsjeća na evropski GDPR u postavljanju okvira za osiguravanje privatnosti korisnika.

    Prema riječima stručnjaka, oba zakona zahtijevaju od kineskih kompanija da ispitaju prakse skladištenja i obrade ličnih podataka kako bi se uvjerili da je sve u skladu sa zakonom.

  • Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Haos na aerodromu u Kabulu se nastavlja, djeca se preko zida prebacuju američkim vojnicima

    Na aerodromu u Kabulu, gdje Afganistanci pokušavaju pronaći spas ukrcavanjem u avione i napuštanjem zemlje bježeći od talibanskog režima, zabilježene su nove potresne scene.

    Na društvenim mrežama i svjetskim medijima poput BBC-a je objavljen snimak na kojem se vidi kako Afganistanci prebacuju djevojčicu preko zida dodajući je američkim vojnicima. Među onima koji su uspjeli preći zid je bila i žena, a mediji pišu da je na isti način preko zida prebačeno još djece.

    Na aerodromu u Kabulu još uvijek vlada haos, talibani su pucali u zrak izvan aerodroma, dok su američki vojnici koristili suzavac kako bi uspostavili kontrolu nad okupljenom masom ljudi.

    Civili bježeći od talibanskog režima očajnički pokušavaju napustiti Afganistan.

    “Došla sam na aerodrom jer sam imala vizu. kada sam stigla, prišli su mi muškarci koji su imali bičeve u rukama. Počeli su mahati njima i pitali su me gdje mi je muškarac i zašto sam sama. Situacija je bila strašna, poput noćne more, horora”, izjavila je neimenovana žena.

  • Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Otkako je Kabul pao pod talibansku vlast, iz grada je pobjeglo više od 18.000 ljudi

    Više od 18.000 ljudi odletjelo je iz Kabula otkad su talibani zauzeli glavni grad Afganistana, izjavio je danas dužnosnik NATO -a, obećavši udvostručiti napore u evakuaciji, s obzirom na to da su narasle kritike zapadnog rješavanja krize.

    Hiljade ljudi, koji su očajnički željeli pobjeći iz zemlje, nastavili su se gomilati ispred kabulske zračne luke, rekao je Reutersu dužnosnik koji nije htio biti imenovan.

    Brzina kojom su talibani osvojili Afganistan dok su se povlačile američke i druge strane trupe iznenadila je čak i njihove lidere te je na mnogim mjestima ostavila praznine u vlasti.

    Talibani su pozvali na jedinstvo uoči molitve u petak, prve otkako su preuzeli vlast, pozivajući imame da uvjere ljude da ne napuštaju Afganistan usred haotičnih scena na aerodromu, protesta i izvještaja o nasilju.

    Svjedok je rekao Reutersu da je u četvrtak u istočnom gradu Asadabadu ubijeno nekoliko ljudi kada su talibanski militanti pucali na masu koja je demonstrirala svoju vjernost pobijeđenoj afganistanskoj republici, dok su talibani krenuli u uspostavu emirata, prema strogim islamskim zakonima.

    Slični pokazatelji prkosa bili su u dva druga grada – Jalalabadu i Khostu – na istoku, gdje su Afganistanci proslavljali dan nezavisnosti.

    Drugi svjedok izvijestio je o pucnjevima u blizini skupa u Kabulu, no činilo se da su talibani pucali u zrak.

    Glasnogovornik talibana nije bio odmah dostupan za komentar.

    Kabul je bio uglavnom miran, osim u zračnoj luci i oko nje gdje je 12 osoba poginulo od nedjelje, rekli su dužnosnici NATO -a i talibana.

  • Talibani “od vrata do vrata” traže saradnike bivše vlasti, postoji strah od masovnih pogubljenja

    Talibani “od vrata do vrata” traže saradnike bivše vlasti, postoji strah od masovnih pogubljenja

    Talibani su pojačali potragu za ljudima koji su radili za snage NATO-a ili prethodnu afganistansku vladu, upozorava se u dokumentu UN-a.

    Upozorenje na ove aktivnosti talibana stiglo je u povjerljivom dokumentu Norveškog centra za globalne analize RHIPTO, koji UN-u daje obavještajne podatke. Kako prenosi BBC, u izvještaju je rečeno da talibani idu od vrata do vrata kako bi pronašli te osobe, prijeteći pri tome njihovim porodicama.

    “Postoji veliki broj pojedinaca koji su trenutno na meti talibana i prijetnja je kristalno jasna”, rekao je Christian Nellemann, koji vodi grupu koja stoji iza izvještaja.

    Upozorio je da je svako ko je na crnoj listi talibana u velikoj opasnosti i da bi moglo doći do masovnih pogubljenja.

    “Pisano je da će, osim ako se ne predaju, talibani uhapsiti i procesuirati, ispitati i kazniti članove njihovih porodica”, dodaje Nellemann.

    U međuvremenu, strane sile nastavljaju napore da svoje državljane izvuku iz Afganistana. Zvaničnik NATO-a rekao je u petak da je više od 18.000 ljudi evakuisano u posljednjih pet dana s aerodroma u Kabulu.

  • Članovi Bundestaga traže objašnjenje zašto su zakazali njemački obavještajci

    Članovi Bundestaga traže objašnjenje zašto su zakazali njemački obavještajci

    Nakon što su talibani zauzeli Avganistan, članovi njemačkog parlamenta Bundestaga zatražili su danas objašnjenje zašto njemačka obavještajna služba nije predvidjela kolaps avganistanske vlade.

    Poslanik Bundestaga Andrea Lindholc iz konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) rekla je za DPA ​​da se pita zašto su savjeti Savezne obavještajne službe (BND) bili tako “pogrešni”.

    Lindholcova je jedna od devet članova parlamentarnog nadzornog odbora, tijela koje se sastaje tajno radi nadgledanja rada njemačkih obavještajnih službi u ime Bundestaga.

    “Zašto nije bilo moguće predvidjeti koliko će brzo talibani napredovati? Uz sve znanje koje su imali, zašto su pogrešno procijenili situaciju?”, upitala je ona.

    Kolega član Bundestaga Andre Han, takođe član panela, rekao je da želi da zna zašto je Savezna obavještajna služba bila tako potpuno neuspješna.

    “Očigledno su se u potpunosti oslanjali na Amerikance, koji u ovom slučaju takođe nisu imali pojma kako su se stvari brzo mogle dogoditi. Nisu imali svoje obavještajne podatke”, rekao je on.

    Čini se da je BND sada “potpuno ogoljen”, rekao je Han.

    “Šta mislite čemu služi takva strana obavještajna služba ako nije u stanju da generiše sopstvene obavještajne podatke i na vrijeme upozori saveznu vladu”, upitao je on.

    On je dodao da je BND imao dužnost da obavijesti saveznu vladu ili da joj da naznake o raspadu avganistanske vlade, ali je “očigledno potpuno promašio”.

    Han je objasnio da još ne može u potpunosti procijeniti neuspjeh obavještajnih podataka, ali BND očigledno “nije imao dovoljan pristup” da bi proslijedio informacije saveznoj vladi.

    “I to, naravno, dovodi u pitanje čitav tamošnji poduhvat”, rekao je on.

    On je podsjetio da se njegova Lijeva stranka oduvijek protivila umiješanosti Njemačke u Avganistan, ali da se sada mora ublažiti patnja avganistanskog naroda.

    “Ali, cjelokupna misija se takođe mora preispitati, uključujući i ulogu obavještajnih službi”, dodao je on.

  • Lavrov: Dolina Pandžšir priprema otpor talibanima

    Lavrov: Dolina Pandžšir priprema otpor talibanima

    U dolini Pandžšir se, pod vođstvom potpredsjednika pale avganistanske vlade Amrulaha Saleha i sina pokojnog komandanta Masuda, priprema otpor talibanima, rekao je u četvrtak ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pozvavši na pregovore o novoj vladi u Avganistanu.

    “Talibani ne drže pod kontrolom čitavo područje Avganistana. Stižu nam informacije o situaciji u dolini Pandžšir. Tamo su koncentrisane snage pokreta otpora potpredsjednika Saleha i Ahmada Masuda”, rekao je Lavrov na konferenciji za novinare održanoj u Moskvi.

    Dolina Pandžšir je središte otpora i etničko tadžikistansko uporište sjeveroistočno od Kabula.

    Ahmad Masud, mjesni vođa Nacionalnog fronta otpora Avganistana, pozvao je Zapad da pruži podršku i oružje u borbi protiv talibana.

    U kolumni koju je u srijedu objavio Washington Post Masud tvrdi da su mu se u Pandžširu pridružili vojnici avganistanske vojske, “zgroženi predajom svojih komandanata”, kao i bivši pripadnici avganistanskih specijalnih snaga.

    “Ali nama treba više oružja, više municije, više opreme”, ističe Masud, uvjeravajući da talibani predstavljaju prijetnju i izvan Avganistana.

    “Pod kontrolom talibana Avganistan će nesumnjivo postati baza radikalnoga islamističkog terorizma…, a ovdje će se ponovno izmišljati zavjere protiv demokratija”, napisao je.

    “Toliko smo se dugo borili za otvoreno društvo, društvo u kojem bi djevojke mogle postati doktori, naša štampa mogala je slobodno izvještavati, naši mladi ljudi mogli su plesati i slušati muziku ili prisustvovati fudbalskim utakmicama na stadionima koje su nedavno koristili talibani za javna pogubljenja – a uskoro bi se to moglo ponoviti.”

    “Amerika još uvijek može biti velik arsenal za demokratiju podržavajući mudžahedine koji su ponovno spremni da se suoče s talibanima”, napisao je Masud.

    Masud je sin Ahmada šaha Masuda, vođe otpora talibanima kojega su 2001. ubili članovi Al Kaide.

  • Bajden: Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica

    Bajden: Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica

    Talibani moraju da odluče da li žele da ih prizna međunarodna zajednica, izjavio je američki predsednik Džo Bajden u intervjuu za ABC emitovanom danas, dodajući da ne misli da je ta grupa promijenila svoja temeljna uvjerenja.

    Upitan da li misli da su se talibani promijenili, Bajden je za “ABC NJuz” rekao: “Ne.”

    “Mislim da prolaze kroz neku vrstu egzistencijalne krize: Da li žele da ih međunarodna zajednica prizna kao legitimnu vladu? Nisam siguran da to žele”, rekao je Bajden.

    On je dodao da mu se čini da je ta grupa više posvećena svojim uvjerenjima.

    Napominje da je prijetnja od Al-Kaide i njenih pridruženih organizacija “veća u drugim dijelovima sveta nego u Avganistanu”, dodajući da nije racionalno ignorisati prijeteće probleme “koje predstavljaju podružnice Al-Kaide u Siriji ili istočnoj Africi”, gdje je, kako kaže, prijetnja za SAD “znatno veća”.

    “Trebalo bi da se usredsredimo na to gdje je najveća prijetnja”, rekao je Bajden u odbrani povlačenja SAD iz Avganistana.

    Bajden je, takođe, odbacio zabrinutost zbog tretmana žena i djevojaka u toj zemlji, tvrdeći da nije “racionalno” pokušavati zaštititi ženska prava širom svijeta putem vojne sile.

    Umjesto toga, to bi trebalo učiniti putem “diplomatskog i međunarodnog pritiska” na one koji krše ljudska prava kako bi promijenili svoje ponašanje.

  • Naređena evakuacija Kongresa

    Naređena evakuacija Kongresa

    Zaposlenima u zgradi američkog Kongresa naređeno je danas da se evakuišu nakon što je policija koja obezbeđuje Kapitol hil saopštila da istražuje “aktivnu prijetnju bombom”.

    Policija je na Tviteru navela da je dobila dojavu o sumnjivom vozilu ispred biblioteke Kongresa i upozorila ljude da se drže dalje od ove oblasti, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Prema navodima neimenovanih izvora iz policije, primljena je dojava o eksplozivnoj napravi u kamionu, u blizini biblioteke, dodaje Si-En-En.

    Policija je poslala pregovarače da pregovaraju sa muškarcem koji prijeti, a koji se nalazi u kamionu, naveo je jedan od izvora.

    “U toku je istraga. Pažljivo pratimo situaciju i ažuriraćemo informacije na ovom nalogu kada dobijemo one koje možemo da objavimo”, navela je policija Kapitol hila na Tviteru.

    Pojavili su se i snimci ispred Kapitola.

    Objavljena je i fotografija mejla koji su dobili zaposleni u zgradi Kongresa.