VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    “Pripremaju se za rat – u toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike”

    Kijevske vlasti se pripremaju za rat u Donbasu, koncentrisale su sve borbeno gotove jedinice Oružanih snaga Ukrajine na liniji razgraničenja.

    To je izjavio direktor ruske Spoljnoobaveštajne službe Sergej Nariškin.

    “Koji im je cilj? Mislim da je cilj da unište narodne republike. I sve to sa namerom da se Rusija uvuče u unutrašnji ukrajinski sukob”, rekao je on u intervjuu za list “Moskovski komsomoljec”.

    Prema njegovim rečima, ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog nacionalisti i zapadni pokrovitelji guraju u rat.

    “U toku je masovno prebacivanje stotina tona vojne tehnike i municija iz američkih baza u Evropi, iz Velike Britanije i Kanade. Povećava se kontingent savetnika i instruktora specijalnih snaga NATO-a. Čak postoje informacije o pojavi multinacionalnih odreda militanata-džihadista”, upozorio je Nariškin.

    S tim u vezi, naveo je da su u zonu sukoba u Donbasu stigli novinari kako bi pripremili lažne priče.

    “Savet bezbednosti Ukrajine i Oružane snage te zemlje pripremaju provokacije na liniji razgraničenja u Donbasu i njihovo ‘dokumentovanje’ u stilu dezinformacija u vezi sa ‘Belim šlemovima’ u Siriji. Kontingent ‘propagadnih snaga za operativno razmeštanje’ zapadnih medija je višestruko povećan tamo”, istakao je on.

    Kako je rekao, optužbe na račun Rusije da navodno priprema invaziju na Ukrajinu su dobro izrežirana provokacija. Moskva nema takve planove, istakao je šef ruskih obaveštajaca.

    “Optužbe za agresivne planove protiv Ukrajine su neosnovane. Planova za ‘invaziju’ nije bilo i nema ih i sve što se dešava oko toga je dobro izrežirana provokacija. Znamo njene autore i vidimo kakvim snagama i sredstvima nastavlja da se umnožava ova zlonamerna i veoma opasna laž”, konstatovao je Nariškin.

    Posledice sukoba, koji može da se razbukta usled aktivnosti ukrajinskih vlasti, biće teške za narode Rusije i Ukrajine, smatra on.

    “Ukrajinske vlasti, koje se aktivno zalažu za vojnu avanturu, vrlo su svesne svoje sudbine nakon raspirivanja sukoba. Nije u interesu naroda Ukrajine i Rusije da se plamen rata rasplamsa. Posledice bi u svakom slučaju bile teške za sve”, naglasio je.

    Nariškin je dodao da ponovno uspostavljanje dobrih odnosa između Rusije i Ukrajine otežava nesposobnost dogovora kijevskog režima i političkih snaga koje su došle na vlast tokom državnog prevrata 2014.

    U isto vreme, konfontaciju na jugoistoku zemlje nazvao je glavnom pretnjom po Ukrajinu.

    “Jedini put za rešavanje tog sukoba je diplomatski. To je put primene paketa mera za implementaciju Minskih sporazuma”, zaključio je direktor.

  • Truss i Lavrov održali sastanak, ruski zvaničnik poručio: Ovo je kao razgovor nijemih i gluhih

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss danas se u Moskvi sastala s ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom s kojim je razgovarala o trenutnoj krizi između Ukrajine i Rusije.

    Nakon sastanka, šefica britanske diplomatije je izjavila kako Rusija još uvijek ima vremena da se vrati na put diplomatije.

    “Još uvijek postoji dovoljno vremena da se Rusija vrati diplomatiji i prekine agresiju prema Ukrajini. NATO je jasan, ako se ne odabere put diplomatije, bit će velikih posljedica za Evropu, Rusiju i Ukrajinu”, rekla je Truss.

    Također, naglasila je kako ruske aktivnosti oko Ukrajine potkopavaju ruski položaj u međunarodnoj zajednici.

    “Agresija ruske vlade i pokušaji iskrivljavanja prošlosti potkopavaju ruski status u svijetu. Ruske akcije i destabilizacija Ukrajine i kroz hibridni rat i gomilanje trupa na granicama, su djela koja djeluju tako da jačaju NATO, a istovremeno udaljavaju ukrajinski narod od Rusije”, poručila je britanska ministrica.

    Također, ona je naglasila kako zapadni saveznici spremaju velike sankcije za Rusiju ukoliko se ova država odluči za invaziju na Ukrajinu.

    “Vjerujemo u samoopredjeljenje ukrajinskog naroda. Velika Britanija i saveznici uveli bi velike sankcije. Sjedinjene Američke Države su jasno rekle da u slučaju invazije Sjeverni tok 2 neće funkcionisati. Rusija i dalje može birati alternativu”, mišljenja je Truss.

    S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je kako je razočaran postupcima i razmišljanjima zapadnih zemalja.

    “Razočaran sam jer je ovo kao razgovor između nijeme i gluhe osobe. Zapad uporno ignoriše naše zahtjeve. Govori se o invaziji na tu zemlju, a i iz samog Pentagona stižu informacije kako Rusija ne planira nikakvu invaziju. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je također pozvao zapadne saveznike i medije da ne paniče. Šta je sve napravila ta priča? Vidimo da investitori, novac i diplomate napuštaju Ukrajinu”, ističe Lavrov.

    On je govorio i o raspoređivanju ruskih trupa oko granice s Ukrajinom.

    “Dosta sam vremena na sastanku potrošio da objasnim šta naše trupe rade na našoj teritoriji. Trenutno je u baltičkim državama raspoređeno hiljade stranih vojnika i to na teritoriji drugih zemalja. Ruska vojska je na ruskoj teritoriji. Zašto su naše kolege tako sebične kada se govori o sigurnosti Evrope i zašto su sebični kada izrazimo zabrinutost kada je riječ o našoj sigurnosti?”, pojašnjava Lavrov.

    Također, ruski šef diplomatije je naglasio kako Rusija nikome ne prijeti, već da se prijeti Moskvi.

    “Nigdje nismo iznijeli niti jednu prijetnju. Oni nama prijete. Zapad koristi Ukrajinu kako bi poboljšao svoj ugled. Čini se kako Rusija nema ista prava u međunarodnom ‘ringu’ kao Velika Britanija”, rekao je ruski šef diplomatije.

  • “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    “Napad sve izvjesniji, spremamo se za najgore”

    Rusija mora da bira između diplomatskog rešenja krize oko Ukrajine ili suočavanja sa ekonomskim sankcijama, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    Sa druge strane, povećano je vojno prisustvo snaga NATO u istočnim zemljama Alijanse.

    “Rusija ima izbor: mogu da izaberu diplomatsko rešenje, ali ako izaberu konfrontaciju, platiće visoku cenu”, poručio je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za medije sa britanskim premijerom Borisom Džonsonom u Briselu, prenosi agencija Rojters.

    On je upozorio da će biti ekonomskih sankcija i povećanog vojnog prisustvo NATO u istočnom delu Alijanse, kao i da je Velika Britanija zaista važan deo toga.

    U odgovoru na pitanje novinarke Bi-Bi-Sija, Džonson je procenio da trenutno ukrajinska vojska ima 200.000 vojnika.

    “Želim samo da naglasim da bi bila apsolutna katastrofa ako bi došlo do rata na ukrajinskom tlu, kao i da bi došlo do ozbiljnog krvoprolića”, upozorio je britanski premijer.

    On je poručio da ljudi u Rusiji moraju da razmišljaju i o tome da li je razumno da se, kako je naveo, troši krv ruskih vojnika u ratu, za koji on kaže da bi bio katastrofalan.


    Broj ruskih vojnika na ukrajinskoj granici se povećava i mogući napad je sve izvesniji, rekao je Stoltenberg.

    “Ovo su opasna vremena za evropsku sigurnost”, rekao je Jens Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare.

    “Broj ruskih vojnika se povećava. Mogući napad sve je izvesniji”, upozorio je.

    “NATO nije pretnja Rusiji, ali moramo biti spremni za najgore, istovremeno verujući u političko rešenje”, naglasio je.

  • Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Mađarski šef diplomatije: Nećemo prihvatiti dodatno razmještanje NATO trupa na našem teritoriju

    Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto izjavio je kako ova država neće prihvatiti dodatne NATO trupe na njenoj teritoriji u sklopu jačanja vojnih kapaciteta NATO članica u kontekstu rusko – ukrajinske krize.

    Iako su Sjedinjene Američke Države poslale dodatni kontingent vojnika u Poljsku i Rumuniju, dok je Njemačka povećala broj vojnika u Litvaniji, Szijjarto ističe kako Mađarska neće dozvoliti dodatno gomilanje trupa na svojoj teritoriji.

    “Ne nismo pristali na to i nećemo pristati jer već imamo NATO trupe u državi. To je mađarska vojska i ona je u stanju da garantuje sigurnost zemlje. Zbog toga, ne trebaju nam nikakve dodatne trupe u Mađarskoj”, rekao Szijjarto za Euronews.

    Između ostalog, mađarski šef diplomatije je rekao kako SAD, Evropska unija i Rusija moraju nastaviti razgovore kako bi se mirno riješila kriza u i oko Ukrajine.

    Također, naglasio je kako trenutna kriza budi sjećanja na Hladni rat i mnoge decenije u kojima su patili brojni narodi u Evropi.

    “Zato ne želimo da se ova vremena vrate. Tražimo i pozivamo međunarodnu zajednicu da da sve od sebe kako bi se izbjegao povratak u Hladni rat. Nažalost, iz historije smo naučili kako u sukobu između istoka i zapada najviše ispaštaju države centralne Evrope. Mi ne želimo da budemo gubitnici”, poručio je Peter Szijjarto.

  • Američki vojnici stigli u Rumuniju, bit će raspoređeni u bazi blizu Crnog mora

    Američki vojnici koji su prethodne sedmice stigli iz SAD-a u Evropu, u sklopu pojačanja zemljama NATO saveza na istoku, raspoređeni su sinoć na područje Rumunije, saopćilo je ministarstvo odbrane ove države.

    Sjedinjene Američke Države su u sklopu pojačanja i tenzija između Ukrajine i Rusije u Evropu poslale dodatnih 3.000 vojnika, koji će većinom biti raspoređeni u Poljskoj i u Rumuniji.

    Prema informacijama rumunskog ministarstva odbrane, kontingent američkih vojnika stigao je u Rumuniju u noći sa srijede na četvrtak, a trebali bi biti smješteni u vojnoj bazi “Mihail Kogalniceanu” na istoku države. Ovu bazu, koja je smještena na Crnom moru, američke trupe koriste još od 1999. godine.

    “Američke trupe stigle su u Rumuniju i uglavnom su sastavljene od vojnika 2. konjičkog puka. Djelovat će na području Rumunije u oklopnim transporterima Stryker, a uz koje bi trebali doći i vojnici drugih specijalnosti”, saopćeno je iz rumunskog ministarstva odbrane.

    Kako prenose mediji u ovoj državi, u Rumuniji bi u narednom periodu trebalo biti raspoređeno 1.000 američkih vojnika iz ove jedinice, koji bi trebali služiti kao podrška američkim trupama koje su prisutne u ovoj državi već od ranije.
    “Glavna misija američkih vojnika bit će izvođenje obuke i zajedničkih aktivnosti sa strukturama rumunske vojske u cilju podizanja nivoa interoperabilnosti i međusobnog povjerenja. Razmještanje ovog odreda je dio mjera jačanja savezničke pozicije na cijelom istočnom krilu NATO saveza”, pišu rumunski mediji.

    Povodom razmještanja američkih trupa u Rumuniji oglasio se i savjetnik američkog državnog sekretara Derek Chollet, koji je naglasio kako je jačanje istočnog krila NATO-a prioritet rada ove vojnopolitičke alijanse.

    “Jednu stvar smo vrlo jasno rekli ruskoj strani. Ako nastave putem eskalacije, i ako odluče da krenu prema Ukrajini, suočit će se s još više sposobnosti NATO saveza na istočnom krilu”, poručio je Chollet.

  • Pokušaj atentata na premijera Libije: Napadači izrešetali njegov auto

    Napadači su danas mecima pogodili automobil libijskog premijera Abdulhamida al-Dbeibaha, ali je on pobjegao nepovrijeđen, rekao je izvor blizak njemu, usred intenzivnih frakcijskih prepirki oko kontrole nad vladom.
    Izvor je rekao da se incident dogodio dok se Dbeibah vraćao kući, opisujući to kao jasan pokušaj atentata, ali su napadači pobjegli i incident je upućen na istragu, piše “Reuters”.

    Dbeibah u martu postavljen na mjesto šefa GNU-a

    Ako se potvrdi, pokušaj atentata na Dbeibaha mogao bi pogoršati krizu oko kontrole nad Libijom nakon što je rekao da će ignorisati glasanje koje je parlament sa sjedištem na istoku zemlje zakazao kasnije u četvrtak da ga zamijeni.

    Oružane snage su posljednjih sedmica mobilizovale više boraca i opreme u glavnom gradu, što je izazvalo bojazan da bi politička kriza mogla izazvati borbe.

    Libija je imala malo mira i stabilnosti od pobune protiv Moamera Gadafija koju je podržao NATO 2011. godine, a 2014. se podijelila između zaraćenih frakcija na istoku i zapadu.

    Dbeibah je postavljen u martu na funkciju šefa Vlade nacionalnog jedinstva (GNU) koju podržavaju UN, a koja je trebala ujediniti podijeljene institucije u zemlji i nadgledati izbore u decembru kao dio mirovnog procesa.

    Suparničke frakcije borile su se za poziciju nakon što se izborni proces raspao usred sporova oko pravila, uključujući i legitimnost Dbeibahove kandidature za predsjednika nakon što je obećao da se neće kandovati. Parlament, koji je uglavnom podržavao istočne snage tokom građanskog rata, proglasio je GNU nevažećim i u četvrtak će održati glasanje za imenovanje novog premijera koji će formirati drugu vladu.

    Neće biti održani izbori
    Dbeibah je u govoru ove sedmice rekao da će predati vlast tek nakon izbora, a savjetnik UN-a za Libiju i zapadne zemlje su rekle da nastavljaju da priznaju GNU.

    Parlament je ove sedmice rekao da ove godine neće biti održani izbori, nakon što su on i još jedno političko tijelo izmijenili privremeni ustav zemlje, uznemirujući mnoge Libijce koji su se registrovali za glasanje.

    Potez parlamenta da odabere novog premijera mogao bi dovesti do povratka na situaciju prije nego što je uspostavljena Dbeibahova vlada jedinstva, s paralelnim administracijama koje žele vladati Libijom iz različitih gradova.

    Međutim, analitičari kažu da to možda neće odmah pokrenuti povratak građanskom ratu.

  • Gori štamparija novca, povrijeđeno 30 ljudi

    Više od 30 ljudi je povrijeđeno, a stotine je evakuisano iz zapaljene štamparije novca u Šamalijeru u Francuskoj. Vatrogascima je trebalo tri sata da ugase požar.

    Vatrogasci su upućeni na lice mjesta, pošto su zaposleni u objektu prebačeni na sigurno. Stanovnicima Šamalijera savjetovano je da ostanu u stanovima i da drže zatvorene prozore.

    Vatra je stavljena pod kontrolu poslije tri sata gašenja požara, a lokalne vlasti su saopštile da požar nije zahvatio hemikalije, prenosi Blic.

    U saopštenju, zvaničnici su rekli da su 34 osobe zadobile lakše povrede, od kojih je 10 prebačeno u bolnicu na liječenje. Među povrijeđenima su i dva vatrogasca.

  • Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Predstavnik Rusije u EU: Naći ćemo kupce za gas čak i ako Sjeverni tok 2 ne proradi

    Pod pretpostavkom da gasovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, Rusija će naći druge kupce za taj gas, rekao je u intervjuu za RIA Novosti stalni predstavnik Rusije pri Evropskoj uniji Vladimir Čižov.

    Američki predsjednik Džo Bajden zaprijetio je da Sjevernog toka 2, koji je već položen po dnu Baltičkog mora, ali još nije pušten u rad, “neće biti” u slučaju eskalacije situacije oko Ukrajine.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas”
    Odgovarajući na tu izjavu, Čižov je rekao da je pokretanje Sjevernog toka 2 “potrebno prvenstveno evropskim potrošačima, a ne čak i samoj Rusiji”.

    “Naći ćemo gdje i kako prodati gas, ako hipotetski zamislimo da neće biti Sjevernog toka 2”, rekao je Čižov.

    Ranije je izjavio da Rusija, odnosno Gazprom, nije dužan povećati izvoz plina u Evropsku uniju. Napomenuo je da Rusija već isporučuje dodatne količine, iako ne u mjeri u kojoj to želi Bruxelles.

    Sjeverni tok 2 je izvozni gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje iz Rusije u Evropu. Polaganje cijevi je završeno, ali gasovod ne može proraditi bez sertifikacije, koja je obustavljena.

    Kada njemački regulator donese nacrt odluke o sertifikaciji, biće potrebno mišljenje Evropske komisije koja namjerava donijeti zaključak nakon konsultacija s Ukrajinom.

    EU zemlje optužile Rusiju da je izazvala krizu
    U međuvremenu, cijene gasa na evropskom tržištu višestruko su porasle u odnosu na prošlogodišnje ljeto. Vlasti evropskih zemalja više puta su optuživale Rusiju da je izazvala energetsku krizu. Rusi, s druge strane, kažu da su Bruxellesu nudili nastavak saradnje u obliku dugoročnih ugovora, ali je Evropska komisija insistirala na tržišnim cijenama, što je dovelo do krize.

    Gasprom je u utorak objavio da je cijena njegovog gasa u decembru iznosila 517.8 dolara, u odnosu na 156.6 dolara u decembru 2020. Prosječna cijena za cijelu prošlu godinu bila je 272.8 dolara.

    Te cijene višestruko su niže od burzovnih. Tako je 21. decembra prošle godine burzovna cijena gasa u Evropi prvi put u istoriji premašila je 2.000 dolara za hiljadu kubnih metara, na talasu nadolazećeg hladnog vremena i nenormalno niskih rezervi u evropskim podzemnim skladištima.

    Ali, idućih dana cijena se korigovala s obzirom na otopljenje, pojačanu proizvodnju struje iz vjetroelektrana i povećanog broja tankera koji prevoze ukapljeni prirodni gas LNG iz SAD-a u Evropu, prenosi Index.

  • Sada vole Ruse?

    Sada vole Ruse?

    Rusija nedeljama gomila vojsku na granici prema Ukrajini, Zapad razmišlja o novim sankcijama, SAD šalju vojnike na istok Evrope, Kina objavljuje podršku Moskvi.

    Takva ozbiljna kriza nije viđena još od kraja Hladnog rata. I baš u takvim okolnostima je Viktor Orban, dakle predsednik vlade zemlje koja je članica i EU i NATO, prošle nedelje posetio Moskvu i proveo pet sati u “otvorenom razgovoru” s Vladimirom Putinom.

    Orban je u Moskvi rekao sve što je Putin želeo da čuje: došao je u misiji mira i prenosi poruku Evropske unije da ne želi da vodi rat. Savetuje i drugim članicama Unije takav pragmatičan stav kakav ima Mađarska. A kad je reč o ekonomskim sankcijama, ruski mediji sa zadovoljstvom su preneli Orbanovo mišljenje da one više štete Evropskoj uniji nego Rusiji, piše “Dojče vele” (DW).

    Mađarska i prodor sovjetskih tenkova koji su 1956. pregazili želju za nezavisnošću od Moskve bili su za čitav svet, a naročito za zemlje Istočnog bloka, pojam prkosa i nacionalnog ponosa. Ali kako Mađari danas vide ulogu svog premijera? Da li su ponosni na to što on na taj način Putinu pruža pozornicu za njegove ciljeve? Ili ga, iako je premijer članice Evropske unije, vide tek kao Putinov privezak dok ovaj sledi sopstvene geopolitičke ciljeve?

    “Veliki državnik” ili “privezak Moskve”?

    Oba mišljenja su raširena, ali to manje zavisi od Rusije, a mnogo više od političke podele u samoj Mađarskoj. Kao što pokazuje istraživanje instituta “Mertek medija”, to pre svega zavisi od toga da li ispitanici i inače podržavaju Orbana ili su njegovi protivnici. Ako jesu njegove pristalice, onda i slepo veruju u sve što im govori Orbanova vlada.

    Ono što Mađare mnogo više interesuje jeste Putinova najava da će Mađarska, prema sporazumu koji važi do 2036, plaćati samo petinu cene zemnog gasa koja je trenutno na tržištu Evrope. Putin se, naravno, nije upuštao u objašnjavanje da je tu problem sama tržišna cena koja je, za samo godinu dana, porasla i do sedam puta. I da će to poskupljenje pogoditi i potrošače u Mađarskoj, doduše tek s nekoliko meseci zakašnjenja.

    Za Mađare je najvažniji račun za gas koji je upravo stigao, a on jeste znatno manji nego što je u zapadnoj Evropi. Mogli bismo i da poverujemo da je Orban otišao u Moskvu kako bi se premostilo vreme dok se cene na tržištu ne smire, jer su se Mađari navikli na jeftin gas. No u Mađarskoj već godinama za domaćinstva postoji gornja granica koliko smeju da koštaju energenti. I zato ni ova poseta Orbana Moskvi neće bitno povećati simpatije Mađara prema Rusiji.

    Mađari su već zaboravili ruske tenkove

    S druge strane, mađarska opozicija stalno napada Orbana zbog njegovog ulizivanja Putinu. Zovu ga “Putinova pudlica”, “agent Moskve” ili “Trojanski konj u EU”. Pa i ovoga puta kritikovali su Orbanovu posetu Putinu u sred krize s Ukrajinom.

    Međutim, već se pokazalo da se iz takvih kritika ne može izvući neka veća politička korist. Godine 2018. mađarski političar Zelenih Benedek Javor okomio se na nameru vlade u Budimpešti da proširi kapacitet mađarske atomske elektrane Paks. Ali, iako se zaista 41 odsto Mađara protivilo izgradnji dva nova bloka ruskog tipa, a 31 odsto bilo za, ta tema nije postala bitna na tadašnjim izborima. Pa i same opozicione stranke imale su previše različita mišljenja o koristi i manama tog projekta, a povrh toga, odluka o proširenju atomske elektrane doneta je u parlamentu još 2010, dakle pre nego što je Orban postao premijer, navodi DW.

    Često ne zvuči uverljivo kad opozicija kritikuje Orbanovo ulizivanje Putinu. To se posebno odnosi na bivšeg premijera, socijaldemokratu Ferenca Đurčanjija. On redovno najoštrijim rečima napada Orbana zbog takvog odnosa, ali je zapravo i sam svojevremeno održavao odlične odnose sa Putinom. A kad ga suoče s tom činjenicom, Đurčanji odgovara da je Putin tada “bio drugi čovek”.

    Kako Orban kaže, tako jeste

    Odnos Mađarske i Rusije nije važna tema u predizbornoj kampanji, a danas gotovo apsurdno zvuči činjenica da je i sam Viktor Orban svoju političku karijeru počeo kada se 1989. zalagao za povlačenje sovjetskih vojnika iz Mađarske. Danas se od Orbana više ne može čuti ni reč o Mađarskom ustanku 1956. i ruskim tenkovima koji su ga krvavo ugušili. To je inače iskustvo koje mnogi stariji Mađari još uvek dobro pamte.

    Čini se da Orbanove pristalice u Mađarskoj menjaju mišljenje onako kako ga menja i njihov premijer. Orban je 2003. bio kritičan prema Rusiji, pa je tako mislila i većina njegovih birača. A kad on sada poslušno putuje u Moskvu, to podržavaju i njegove pristalice: u ispitivanju iz 2018. većina birača Orbanove stranke založila se za bolje odnose sa Rusijom nego sa SAD. A dve trećine upitanih smatralo je da je za Mađarsku bolje da Rusija bude snažna, a ne slaba.

  • Napuštaju Rusiju

    Kompanija Western Union (WU) prestaće sa transferima novca unutar Rusije od 1. aprila.

    Pažnju će usmeriti na prekogranično poslovanje zbog pojačane konkurencije na tržištu te zemlje.

    WU je prisutan u Rusiji duže od 30 godina, ali je sve manje potreban usled razvoja isplata između banaka koje nude besplatne i trenutne transakcije.”Od 1. aprila Western Union prekida transfer novca u Rusiji. Kompanija će pažnju usmeriti na tradicionane usluge transfera novca na međunarodnom nivou”, navodi se u saopštenju kompanije, prenosi portal Investitor pisanje Srne.Odluka je, kako se dodaje, doneta zbog, između ostalog, sve popularnijih transfera među bankama putem broja mobilnog telefona.