Kategorija: Svijet

  • Predsjednica organizacije „Srbi za Trampa“ kandidat za novog ambasadora SAD u BiH

    Predsjednica organizacije „Srbi za Trampa“ kandidat za novog ambasadora SAD u BiH

    Predsjednica organizacije „Srbi za Trampa“ Olga Ravasi, jedna je od kandidatkinja za novu ambasadorku SAD u BiH.

    Konačna odluka još nije donesena, ali je Ravasi, za sada, jedna od opcija buduće administracije sa predsjednikom Donaldom Trampom na čelu, saznaje Istraga.ba iz diplomatskih izvora.

    Naime, Ravasi je na „Iks“ objavila da je pozvana na inauguraciju novog američkog predsjednika Donalda Trampa, 20. januara u Vašingtonu.

     

    – Uzbuđeni smo što ćemo vas i do šest gostiju dočekati na inauguraciji Donalda Trampa kao 47. predsjednika SAD i Džej Di Vensa kao 50. potpredsjednika SAD u Vašingtonu u ponedeljak, 20. januara – piše u pozivnici upućenoj Olgi Ravasi.

    Podsjećamo, ona je i u kampanji za novog američkog predsjednika izjavila da je Trampova pobjeda jako bitna za srpski narod.

    – Za Srbe, Republiku Srpsku i srpski narod je bitno da Donald Tramp pobijedi na predsjedničkim izborima u Americi – izjavila je Ravasi u izbornoj noći za RTRS.

    Ko je Olga Ravasi?
    Na njenoj službenoj veb stranici piše da je „dr Ravasi stručnjakinja za pitanja Balkana, Jugoistočne Evrope i Bliskog Istoka, te nosi naziv visoko kvalifikovani stručnjak po DNI.

    Savjetuje klijente iz američkog korporativnog sektora, vlade i nevladinih organizacija o pitanjima koja utiču na njihove planove, interese i operacije u ovim regijama.

    Trenutno, je članica Upravnog odbora, regionalna stručnjakinja i savjetnica Organizacije Crime Stoppers Global Solutions (CSGS), međunarodne nevladine organizacije sa sjedištem u SAD koja se posvećuje borbi protiv transnacionalnog kriminala.

    Imala je ključnu ulogu u olakšavanju uvođenja CSGS i njegovom angažmanu u Republici Srbiji kako bi se osnovala organizacija sa sjedištem u Srbiji i njen centar u balkanskoj regiji.

    Razvila je, implementirala i vodi strategiju integrisanog komuniciranja, odnosa s vladom, medija i razvoja saveza u Srbiji.

    Bajdenov kandidat nije potvrđen u Senatu

    Aktualni ambasador SAD u BiH Majkl Marfi uskoro odlazi sa funkcije, a administracija Džozefa Bajdena za novog je ambasadora bila predložila Daglasa Džonsa. Međutim, zbog isteka rokova on nije potvrđen u Senatu.

    Sada se očekuje da Trampova administracija predloži novo ime, a prema informacijama iz Vašingtona jedna od kandidatkinja je Olga Ravasi koja ima dobre veze u republikanskim krugovima.

    Posebne veze njena organizacija imala je sa Ričardom Grenelom, jednim od najbitnijih Trampovih saradnika.

  • Orban: Vrijeme da se uspostave odnosi sa Rusijom bez sankcija

    Orban: Vrijeme da se uspostave odnosi sa Rusijom bez sankcija

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je vrijeme da EU uspostavi odnose sa Rusijom bez sankcija.

    On je za radio-stanicu Kosut rekao da početak mandata izabranog predsjednika SAD Donalda Trampa označava novo doba, jer je vrijeme da EU “izbaci sankcije kroz prozor”.

    – Za EU je sada najvažnije da se prilagodi promijenjenoj situaciji, jer Trampovim stupanjem na vlast počinje novo doba. Vrijeme je da izbacimo sankcije kroz prozor i izgradimo odnose sa Rusijom bez njih. Na tome moramo da radimo – naveo je Orban.

  • Orban: Novo jutro će osvanuti za Zapad nakon što Tramp preuzme vlast

    Orban: Novo jutro će osvanuti za Zapad nakon što Tramp preuzme vlast

    Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da će “novo jutro osvanuti za Zapad” nakon što američki predsjednik Donald Tramp preuzme vlast, a završe se “gorke, teške, bolne i neuspješne četiri godine” demokratske administracije.

    Orban je rekao da je demokratska administracija “loše” počela, jer su “ukrali predsjedništvo od Donalda Trampa”.

    “Da nije bilo njihove prevare 2020. godine, Tramp bi ostao predsjednik, a rat između Ukrajine i Rusije se ne bi desio”, rekao je Orban, prenio je MTI.

    Premijer je istakao da se demokratske administracije uvijek razlikuju od republikanskih, jer je, prema njegovim riječima, osnova republikanaca nacionalna, dok su demokrate “globalisti” koji nameću svoje interese putem globalnih organizacija.

    Orban je naveo da demokrate stavljaju ekonomske interese ispred politike i imaju “jake namjere da učine svijet boljim”.

    “Tako dolazi do poplave migracija i haosa, i ne ustručavaju se da koriste rat kako bi ostvarili svoje ciljeve, kao što su to uradili u ratu između Rusije i Ukrajine”, ocijenio je Orban, prenosi Tanjug.

  • Da li će Tramp prihvatiti Bajdenove prijedloge za ambasadore?

    Da li će Tramp prihvatiti Bajdenove prijedloge za ambasadore?

    Iako se većina analitičara saglasila u procjeni da neće biti velike razlike u spoljnoj politici Sjedinjenih Država administracije novog predsjednika Donalda Trampa u odnosu na njegovog prethodnika Džoa Bajdena, saslušanje Marka Rubija, Trampovog prijedloga za državnog sekretara, održano preksinoć dalo je prvu konkretnu potvrdu da velike spoljnopolitičke promjene neće biti.

    Naime, Rubi je u toku saslušanja u Odboru za spoljne poslove Senata SAD, koji je nadležan za potvrđivanje kandidata za glasanje na sjednici Senata, dobio neuobičajeno veliku podršku članova odbora obje stranke, a potpuno su izostale uobičajene i često teatralne kritike ako kandidat dolazi iz suprotne stranke.

    Svi članovi Demokratske stranke u odboru, uključujući i velikog Trampovog kritičara Korija Bukera, dali su podršku Rubiju, koji je i sam proteklih 13 godina bio član tog najmoćnijeg senatskog odbora, i izrazili zadovoljstvo da je upravo on Trampov prijedlog za prvog čovjeka američke diplomatije.

    Iako se u BiH često misli da je zapadni Balkan jedna od najvažnijih tema američke spoljne politike, nijedno pitanje Rubiju nije bilo upućeno o našem regionu.

    Zapadni Balkan je samo ovlaš spomenula Džin Šahin, najviše rangirana demokratkinja u Odboru, ali bez bilo kakvih pojašnjenja ili dodatnih pitanja.

    Inače, senatorka Šahin je prije dvije godine predložila zakon u kongresu o zapadnom Balkanu, o kojem smo više puta do sada pisali, a koji bi stavio jači fokus Amerike na region.

    Jedan od najvažnijih zaključaka koji bi se mogao izvući iz trosatne sesije je da bi Tramp mogao ponovo predložiti ako ne sve, onda barem većinu Bajdenovih prijedloga za američke ambasadore koji dolaze iz Stejt departmenta.

    Napomene radi, u Americi je uobičajeno da nakon dolaska nove administracije svi ambasadori formalno ponude ostavke novom predsjedniku. Uobičajeno je da se lični izbori ambasadora predsjednika prethodne administracije sami povuku, što je, na primjer, bio slučaj s Bajdenovom ambasadorkom u Hrvatskoj, a da se karijerne diplomate koje predsjednik samo formalno predlaže ostave na funkciji ili se potvrdi njihov izbor. U slučaju BiH to bi značilo da bi Daglas Džons, koji bi trebalo da zamijeni ambasadora Majkla Marfija, mogao ponovo biti predložen jer su obojica karijerne diplomate, a ne politička imenovanja.

    Demokrate u Senatu se nadaju da Tramp neće mijenjati kandidate koji su došli iz Stejt departmenta za vrijeme Bajdenove administracije, što su nekoliko demokratskih senatora, uključujući i senatorku Šahin, direktno naglasili Rubiju.

    Šahinova je rekla da je jedna od najvažnijih stvari koju ona dijeli sa republikanskim predsjedavajućim odbora, senatorom Džejmsom Rišom, nadstranački rad svih članova, što uključuje i brzo imenovanje svih karijernih ambasadorskih nominacija.

    “Vjerujem da je u našem nacionalnom interesu da sva mjesta u ambasadama budu potpuno popunjena i da karijerne diplomate koji imaju neprikosnoveno iskustvo budu imenovani. To je razlog što je nama oboma bilo važno da što prije održimo ovo saslušanje senatora Rubija”, rekla je ona u uvodnom obraćanju pred Rubiom.

    Pohvalila se da ima dobar radni odnos s njim i dodala da vjeruje da je on dobro kvalifikovan da bude državni sekretar Amerike.

    “Naš odbor se nada da ćete nam poslati listu kvalifikovanih, iskusnih i dobro provjerenih kandidata. Znam da već pred sobom imate ekspertsku listu nominovanih karijernih diplomata koja nije bila razmotrena tokom prethodnog mandata. Nadamo se da ćemo mnoga od tih imena uskoro vidjeti ponovo pred našim odborom”, rekla je Šahinova.

    Ona je dodala da se radi o patriotskim Amerikancima koji su služili američkim predsjednicima iz obje stranke koji rade na promovisanju američkih interesa i direktno ga je pitala da li će raditi s njom i senatorom Rišom na potvrđivanju karijernih diplomata.

    Rubio je odgovorio potvrdno, ali je dodao da će prvo predložiti kandidate za najviša mjesta u Stejt departmentu, a da će ostala imenovanja biti predložena nakon toga, i nagovijestio da bi to mogao biti proces koji će trajati neko vrijeme. Rekao je da će od svih nominovanih kandidata tražiti da budu usklađeni ne sa stranačkom politikom, nego sa smjernicama američke spoljne politike, te dodao da je u svom radu u odboru upoznao većinu njih i da namjerava da nastavi da koristi njihove vještine.

    “Nadamo se da će neki od njih koji se uskoro vraćaju kući iz diplomatskih predstavništava moći da se pridruže nama u Stejt departmentu blizu moje kancelarije. Želimo da imamo veoma sposobne ljude i one koji dolaze kao politička imenovanja i one koji će biti karijerne diplomate”, rekao je on i dodao da će zbog što bržeg sprovođenja procesa pokušati da predlažu kandidate koji će dobiti podršku odbora.

    Demokratski senator Timoti Kejn je takođe rekao Rubiju da je očekivano da Bajdenovi politički imenovani ambasadori budu povučeni, ali da ne bi trebalo povlačiti karijerne diplomate jer bi onda, kako je rekao, ambasade sa vršiocima dužnosti bile oslabljene u predstavljanju američkih interesa u zemlji domaćinu.

    Inače, američkom ambasadoru Marfiju mandat ističe narednog mjeseca. S obzirom na to da je u BiH boravio tri godine postoji mogućnost da mu Trampova administracija produži mandat za još godinu dana, a da se u međuvremenu imenuje Džons ili neko drugi kao njegov nasljednik. S obzirom na to da ambasador Marfi sljedeće godine ide u penziju to bi ujedno onda bilo i zaključivanje njegove karijere. Druga opcija je da on narednog mjeseca ode, a da njegovu poziciju obavlja vršilac dužnosti do dolaska novog ambasadora, što je opcija koju očigledno demokratski članovi odbora ne žele.

  • Netanjahu potvrdio: Postignut sporazum o primirju

    Netanjahu potvrdio: Postignut sporazum o primirju

    Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua potvrdio je rano jutros da su pregovarački timovi Izraela i Hamasa u Dohi potpisali sporazum o primirju i oslobađanju talaca.

    Prema saopštenju iz Netanjahuovog kabineta, premijer je za danas zakazao sastanak Savjeta za bezbjednost na kojem će se glasati o tom sporazumu, nakon čega treba da se sastane vlada, navodi Tajms of Izrael.

    Međutim, sastanak vlade neće biti održan do subote uveče, rekao je Netanjahuov portparol, objašnjavajući da se protivnicima sporazuma mora ostaviti rok od 24 sata da podnesu žalbu Vrhovnom sudu, pri čemu mnogi od njih poštuju Šabat, prenosi Tanjug.

    Sastanak Savjeta za bezbjednost biće održan tek nakon što se izraelski pregovarači vrate iz Dohe.

    Očekuje se da će vlada raspravljati o sporazumu u subotu, a 24-satni period za podnošenje žalbi završava se u nedjelju, što znači da će dogovor stupiti na snagu u ponedjeljak.

    Izraelski pregovarački tim obavijestio je premijera o postignutom dogovoru, a Netanjahu im je zahvalio na uloženim naporima.

    Porodice preostalih 98 talaca takođe su obaviještene, a premijer je naložio vlastima da započnu pripreme za prijem oslobođenih talaca.

    “Država Izrael posvećena je ostvarenju svih ciljeva rata, uključujući povratak naših talaca – živih i poginulih”, navedeno je u saopštenju kabineta.

    Izraelska delegacija napustila je juče Dohu, u kojoj su vođeni pregovori o prekidu vatre u Gazi i oslobađanju talaca koje drži Hamas.

    Kako je prenela Al Arabija, pozivajući se na izvore upoznate sa pregovorima, sve strane su potpisale sporazum.

    U prvoj fazi sporazuma, koja traje šest nedjelja, podrazumijeva se postepeno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, kao i oslobađanje 33 Izraelca, uključujući žene, djecu i muškarce starije od 50 godina, kao i dva Amerikanaca – Kita Sigela i Sajgouija Dikela Čina.

    Pregovori za drugu fazu sporazuma počeće 16. dana od početka prve faze, a ta faza će vjerovatno obuhvatiti oslobađanje svih preostalih izraelskih talaca koje drži palestinska militantna grupa Hamas, trajni prekid vatre i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze, u zamenu za oslobađanje više od 1.000 palestinskih zatvorenika.

    Treća faza će obuhvatiti vraćanje svih preostalih tijela i početak obnove Gaze pod nadzorom Egipta, Katara i Ujedinjenih nacija.

     

  • Fico: Susret sa Zelenskim u narednim danima

    Fico: Susret sa Zelenskim u narednim danima

    Slovački premijer Robert Fico rekao je da bi u narednih nekoliko dana mogao da se sastane sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o tranzitu ruskog gasa kroz Ukrajinu.

    Tražimo drugi datum za sastanak, trebalo bi da bude u narednih nekoliko dana – rekao je Fico.

    Fico je ranije sugerisao da bi on i Zelenski mogli da se sastanu u Slovačkoj, blizu granice sa Ukrajinom.

    Prema njegovim riječima, “sastanak bi bio dobar ambijent za otvorenu diskusiju o isporuci gasa Slovačkoj i drugim zemljama preko teritorije Ukrajine”.

    U odgovoru na poziv slovačkog premijera, Zelenski je predložio da Fico dođe u Kijev 17. januara.

    Kasnije je potpredsjednik slovačkog parlamenta Tibor Gaspar rekao agenciji TASS da Fico neće ići u Kijev u petak.

  • Soreka: Odgađanje napretka ili blokiranje agende EU nisu u interesu građana BiH

    Soreka: Odgađanje napretka ili blokiranje agende EU nisu u interesu građana BiH

    Bilo kakva odgađanja napretka ili blokiranje agende EU nisu u interesu građana BiH, poručio je ambasador EU u BiH Luiđi Soreka.

    On se oglasio na Iksu nakon sastanka sa predsjedavajućom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović u Sarajevu, istakavši da je današnja diskusija “bila dobra”.

    – Podsjetio sam da je proširenje bloka trenutno glavni prioritet za EU i njene članice. BiH ima mogućnost da formalno započne pristupne pregovore sa Unijom ove godine – napisao je Soreka.

    On je naveo da je sa Cvijanovićevom razgovarao o napredovanju u vezi sa usvajanjem zakona i imenovanjima, uključujući imenovanje glavnog pregovarača, pregovaračkog tima i IPA koordninatora.

    – Razgovarali smo i o Planu rasta za zapadni Balkan. BiH i dalje može da ima koristi od više od milijardu evra ulaganja. Saglasili smo se da je vrijeme da sve strane pronađu rješenje za BiH radi usvajanja Reformske agende – dodao je Soreka.

  • Lavrov: Nema kontakata između Rusije i SAD o sastanku Putina i Trampa

    Lavrov: Nema kontakata između Rusije i SAD o sastanku Putina i Trampa

    Nema bilateralnih kontakata između Rusije i SAD na temu pripreme mogućeg sastanka lidera Vladimira Putina i Donalda Trampa, ali ako Vašington to želi, Moskva će sačekati prijedloge, izjavio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

    – Nema nikakvih kontakata u bilateralnom formatu koji bi bili posvećeni pripremi sastanka. Ako oni to planiraju i žele da se takav sastanak pripremi, sačekaćemo prijedloge. Lopta je u njihovom polju. Nismo mi prekidali naše veze, naše redovne konsultacije – rekao je Lavrov za televiziju “Rusija 1”.

    On je dodao da su SAD nanijele veliku štetu sebi i Evropi, ali da će sastanak moći da se organizuje ako bude postojala politička volja.

    – Drugovi su mnogo toga uradili i to dobrim delom na štetu samima sebi, a posebno Evropljana. Ali sve je moguće ako postoji želja, ako postoji politička volja da se uspostavi neki kontakt, ne sumnjam da će nadležne službe sve organizovati – objasnio je Lavrov.

    Ministar se našalio da je “učiniti Evropu malom” (parafraza Trampovog slogana “učiniti Ameriku ponovo velikom”) nedeklarisani cilj svake američke administracije, kako bi se uklonio konkurent, isto kao i Rusiju i Kinu.

    Tramp je ranije izjavljivao da je predsjednik Rusije izrazio želju da se sastane sa njim i da se strane pripremaju za taj sastanak. Kanije je portparol Kremlja Dmitrij Peskov podsjetio da je Putin otvoren za kontakte sa međunarodnim liderima, uključujući i sa novoizabranim američkim liderom.

  • Bajden sprema “oproštajni udarac” za Trampa

    Bajden sprema “oproštajni udarac” za Trampa

    Džo Bajden je u svom oproštajnom obraćanju kao predsjednik Sjedinjenih Država pozvao na ustavni amandman o predsjedničkom imunitetu, očigledno nastojeći zadati oproštajni udarac svom nasljedniku Donaldu Trampu, prenosi Index.hr.

    “Moramo izmijeniti Ustav da bismo jasno poručili kako nijedan predsjednik, ni jedan predsjednik nije imun na zločine koje počini dok je na funkciji”, poručio je Bajden u obraćanju naciji.

    “Predsjednikova moć nije neograničena. Nije apsolutna. I ne bi trebala biti”, istakao je, prenosi Index.

    Bajden (82) će u ponedjeljak predati predsjedničku dužnost Trampu, republikancu koji je u novembru na izborima odnio ubjedljivu pobjedu.

    U julu su suci Vrhovnog suda Sjedinjenih Država presudili odlukom 6-3 da bivši predsjednici imaju širok imunitet kada su u pitanju kazneni progoni za službena djela, što je velika pobjeda za Trampa.

    Kongres bi mogao poništiti tu važnu odluku amandmanom na Ustav, ali poznato je da je taj proces teško provesti u djelo s obzirom na to da zahtijeva dvotrećinsku podršku i u Predstavničkom domu i u Senatu, a potom i ratifikaciju 75 posto saveznih država.

  • Zelenski: Ukrajina ne vodi tajne pregovore sa Rusijom

    Zelenski: Ukrajina ne vodi tajne pregovore sa Rusijom

    Ukrajina ne vodi tajne pregovore sa Rusijom, jer cijeni povjerenje svojih zapadnih partnera, poručio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    On je u intervjuu za poljske medije rekao i da su takvi pregovori mogući sa pozicije snage, i da su zato Kijevu potrebne pouzdane bezbjednosne garancije.

    “Ukrajina ne vodi nikakve spletkarske razgovore sa Rusijom, to nije u našim interesima. Jer za nas je gubitak povjerenja naših partnera svakako veliki rizik”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

    Zelenski je primijetio da u EU ima dovoljno “prijatelja” koji pregovaraju i pokušavaju da pokažu svoju privrženost Ruskoj Federaciji, ili balansiranju između Ukrajine i Rusije, ali da na sreću, kako je naveo, njihov broj ipak nije veliki, prenosi Tanjug.

    “Veoma nam je važno da očuvamo savezništvo i podršku naših partnera iz EU i NATO-a. Za ove tri godine uspjeli smo da izgradimo ovu uniju bez koje Ukrajina ne bi opstala i tu smo podršku zadržali do danas”, rekao je Zelenski, objasnivši da zbog toga nema pregovora sa Rusijom iza leđa partnera.

    On je naglasio da ne može biti pregovora sa Rusima bez učešća Ukrajine i da će stoga Kijev odlučno reagovati ako bilo koja zemlja bude vodila takve pregovore iza leđa Ukrajinaca.

    Ukrajina nije protiv pregovora, ali za zaustavljanje rata neophodna je želja, naveo je ukrajinski predsjednik.

    “A čak i ako druga strana to ne želi, možete primijeniti formulu ‘mir kroz snagu’, tjerajući okupatore na dijalog”, naglasio je Zelenski .

    Prema njegovim riječima, Ukrajina treba da dobije pouzdane bezbjednosne garancije od saveznika, jer će, kako je rekao, primirje bez takvih garancija jednostavno omogućiti Rusiji da se pripremi za sljedeću fazu rata, kao što je to već bilo u periodu od 2014. do 2022. godine.

    Zelenski je u srijedu posjetio Varšavu, gdje se sastao sa šefom poljske vlade Donaldom Tuskom i predsjednikom Andžejem Dudom.