Kategorija: Svijet

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto optužio je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da namjerno ugrožava energetsku bezbjednost Mađarske sada kada su i morski putevi blokirani.

“Ukrajinski predsjednik laže. Zelenski tvrdi da nije bio upućen da će delegacija Budimpešte stići u Ukrajinu, jer navodno Vlada nije najavila posjetu kijevskom Ministarstvu spoljnih poslova”, napisao je Sijarto na “Iksu”.

Mađarski šef diplomatije u objavi je priložio tekst dopisa Kijevu kao dokaz svojih tvrdnji.

“Budimpešta je zvaničnom diplomatskom notom obavijestila Kijev da će mađarska delegacija, na čelu sa zamjenikom ministra energetike Gaborom Čepekom, doputovati u Ukrajinu kako bi provjerila stanje naftovoda `Družba`”, naveo je Sijarto.

Dodao je da je Budimpešta zahtijevala hitan sastanak sa ukrajinskim ministrom energetike, ali da je i taj zahtjev ostao bez odgovora Kijeva.

“Realnost je da Ukrajina blokira isporuke nafte Mađarskoj u vrijeme kada se pomorski transport nafte suočava sa najvećom neizvjesnošću u istoriji, dok je jedina alternativa morskom putu naftovod `Družba`”, naveo je Sijarto.

On je zaključio da je ovaj čin Kijeva direktan atak na Mađarsku i agresija na njen energetski sektor.

Pentagon je Kongresu saopštio da je prva sedmica rata s Iranom Sjedinjene Američke Države koštala 11,3 milijarde dolara.

Zvaničnici su o tome informisali Pododbor Kongresa za budžetska sredstva za odbranu, a jedan senator rekao je da vjeruje kako su troškovi i veći i da navedena cifra ne uključuje sve ratne aktivnosti.

„Očekujem da je trenutni ukupni operativni broj znatno veći od toga. Ako gledate samo troškove zamjene korišćene municije, oni su već znatno iznad 10 milijardi dolara“, rekao je Kris Kuns, demokrata iz Delavera.

Kada je zatražen komentar, portparol Pentagona rekao je: „Ne komentarišemo zatvorene rasprave ili pitanja. Što se tiče troškova operacije ‘Epic Fury’, nećemo znati konačne troškove dok misija ne bude završena.“

Evropska unija je napravila novi korak kojim se pokušava okrenuti od korištenja fosilnih goriva poput nafte i prirodnog gasa pokretanjem inicijative o jačanju investicija u domaće izvore energije.

Kako je saopšteno na stranici Evropske komisije, direktan povod za ovu novu inicijativu je rat u Iranu i posljedice koje bi on mogao imati po evropsku ekonomiju, imajući u vidu snažan skok rasta cijena nafte i naftnih derivata, kao i prirodnog gasa.

Zatvaranja Ormuskog zaliva

Kao što smo već više puta izvještavali, zbog zatvaranja Ormuskog zaliva došlo je do otežanog snabdijevanja naftom i naftnim derivatima globalnih tržišta, a Katar, jedan od najvećih proizvođača prirodnog gasa, obustavio je proizvodnju u svojim postrojenjima.

EU smatra da je ta situacija još jedan dokaz da je odluka o dekarbonizaciji ekonomije ispravna ne samo iz ekološkog aspekta, nego i iz ekonomskog i geopolitičkog.

“Trenutni geopolitički kontekst ponovo ukazuje na rizike koji se odnose na evropsku zavisnost od uvezenih fosilnih goriva. Građani i industrija su s pravom zabrinuti zbog visokih cijena energenata. Investiranje u čistu energiju je najjeftinije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, navedeno je na stranici Komisije.

Posljedice po BiH

Ova nova geopolitička i energetska orijentacija imaće velike posljedice i po BiH, koja je ne samo zavisna od EU zbog evropskog puta na kojem se nalazi, već i zbog ekonomske zavisnosti za njenu industriju.

Važno je napomenuti da i Evropska komisija priznaje da je to srednjeročno rješenje, što znači da se EU u dogledno vrijeme ne može odreći nafte i naftnih derivata, kao ni prirodnog gasa. Zbog toga, iako EU želi da se srednjeročno oslobodi zavisnosti od uvoza prirodnog gasa, u naredne deceniju do dvije to neće biti moguće, jer se tek tada očekuje da bi obnovljivi izvori možda mogli u velikoj mjeri zamijeniti postojeće fosilne izvore.

BiH, kao i EU, želi da u narednu deceniju ili dvije obezbijedi izvore prirodnog gasa iz Amerike, zalivskih zemalja i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza osim Rusije u periodu energetske tranzicije.

Američki investitori

Kao što smo više puta pisali, američki investitori zainteresovani su za investiranje u Južnu interkonekciju, gasovod koji bi BiH trebalo da poveže s terminalima za tekući gas na Krku u Hrvatskoj, čime bi se obezbijedio alternativni izvor snabdijevanja iz Amerike.

Delegacija EU nam je odgovorila da EU neće pružiti finansiranje za ovaj projekt, ali smo takođe napomenuli da to nije iznenađenje, s obzirom na to da je i u vrijeme bivše američke administracije Džoa Bajdena bilo jasno da će EU podržati ovaj projekt do određenog roka, a ako se on ne realizuje do tada, neće biti ni evropskog finansiranja.

O tome je više puta javno govorio i tadašnji ambasador SAD u BiH Majkl Marfi, insistirajući da se hrvatski i bošnjački političari dogovore o realizaciji ovog projekta. Kao što je već poznato, zbog neslaganja oko uloge “BH gasa” kao glavnog operatera, rokovi nisu ispoštovani i sada nova američka administracija Donalda Trampa pokušava naći alternativne izvore finansiranja.

Nova inicijativa Evropske komisije

Nova inicijativa Evropske komisije podrazumijeva potpunu dekarbonizaciju energetskog sistema do 2050, odnosno dostizanje karbon neutralne ekonomije.

Države članice EU moraju transformisati svoje energetske sisteme u potpuno integrisano, digitalizovano i konkurentno energetsko tržište EU koje se u velikoj mjeri zasniva na obnovljivim izvorima. Pored regulatornih reformi, države članice treba da omoguće i podstaknu dalja ulaganja u čistu energiju, uključujući energetsku efikasnost.

“Trenutni geopolitički kontekst naglašava rizike povezane sa evropskim oslanjanjem na uvezena fosilna goriva. Građani i industrija s pravom su zabrinuti zbog visokih cijena energije. Ulaganje u čistu energiju predstavlja najpovoljnije i najpouzdanije srednjeročno rješenje”, zaključuju u Evropskoj komisiji.

Iran nastavlja da jača svoje vojne sposobnosti u Persijskom zalivu oslanjajući se ne samo na klasičnu pomorsku flotu, već i na nove tehnologije koje bi mogle značajno da utiču na bezbjednosnu ravnotežu u regionu.

Ovo u analizi piše novinar “Politike” Vladimir Vuković navodeći kako se u centru pažnje vojnih analitičara našao novi bespilotni podvodni sistem pod nazivom “Aždar” (persijski zmaj), koji su iranski inženjeri nedavno predstavili kao dio razvoja asimetričnih pomorskih kapaciteta.

Šta je podvodni dron “Aždar”
Riječ je o podvodnom dronu oblika torpeda, ali sa znatno složenijom unutrašnjom konstrukcijom od klasične municije.

Osnovu sistema čine litijumske baterije koje omogućavaju tihi električni pogon. Za razliku od dizel-električnih podmornica, čiji rad motora i propelera stvara prepoznatljiv akustični potpis, ovaj uređaj se kreće gotovo nečujno, što značajno otežava njegovo otkrivanje pomoću standardnih brodskih sonarnih sistema.

Upravo ta karakteristika, kako ukazuju vojni stručnjaci, čini “Aždar” potencijalno opasnim iznenađenjem za posade ratnih brodova i komercijalnih tankera koji se oslanjaju na elektronske sisteme za rano upozoravanje.

Domet od 600 kilometara i višednevno djelovanje
Prema dostupnim podacima, ovaj bespilotni sistem može pri maloj brzini da ostane u vodi i do četiri dana, praktično “lebdeći” i prateći aktivnosti na površini. U režimu napada, dron može dostići brzinu od oko 25 čvorova, što je uporedivo sa brzinom brzih patrolnih čamaca. Njegov operativni domet prelazi 600 kilometara.

“Za bespilotni podvodni sistem ove klase to su prilično impresivne brojke, naročito ako se uzme u obzir njegova potencijalna upotreba u uskim morskim prolazima”, navode analitičari specijalizovanog kanala “Vojna hronika”.

Značaj takvog sistema posebno dolazi do izražaja u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu.

U pojedinim dijelovima ovaj moreuz širok je tek nekoliko kilometara, dok njime prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Tankerima koji prevoze energente iz Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i samog Irana to je glavna ruta ka svjetskim tržištima.

Upravo zbog toga Teheran posljednjih godina razvija strategiju asimetrične pomorske odbrane. Umjesto izgradnje velikih i skupih nosača aviona, što bi za iransku ekonomiju predstavljalo ogromno opterećenje, fokus je stavljen na sisteme koji su manji, jeftiniji i tehnološki fleksibilniji.

Vojni analitičari smatraju da projekat “Aždar” najvjerovatnije nadgleda Islamska revolucionarna garda, elitna vojna formacija koja je već poznata po razvoju bespilotnih letjelica i brzih udarnih čamaca.

Jednostavno lansiranje i potencijalna prijetnja brodovima
Jedna od prednosti novog sistema je i njegova jednostavna logistika. Dron se može lansirati sa obale, manjeg vojnog čamca, pa čak i sa civilnog plovila. U gustom saobraćaju Persijskog zaliva takve lansirne platforme lako je prikriti, što potencijalnom napadaču daje značajnu taktičku prednost.

Ukoliko je opremljen bojevom glavom težine do pola tone eksploziva, “Aždar” bi mogao da predstavlja ozbiljnu prijetnju velikim brodovima. Za razliku od klasičnih torpeda, koja su projektovana za napad na veće ciljeve, ovakvi mali i manevarski sistemi mogli bi biti znatno teži za presretanje.

Pojava masovno proizvedenih podvodnih dronova mogla bi dodatno da zakomplikuje bezbjednosnu situaciju u regionu, koji je već opterećen brojnim političkim i vojnim tenzijama. Svaki ozbiljniji incident u Ormuskom moreuzu imao bi potencijal da izazove globalne posljedice, prije svega na tržištu energenata.

Zbog toga razvoj novih iranskih pomorskih tehnologija pažljivo prate vojni i bezbjednosni centri širom svijeta. Bezbjednost ovog uskog morskog prolaza direktno utiče na globalne tokove energenata, a samim tim i na stabilnost svjetskih cijena nafte i gasa.

Savremena vojna tehnologija, pokazuje primjer “Aždara”, sve više se oslanja na kompaktne i autonomne sisteme koji uz relativno ograničene resurse mogu da stvore značajan strategijski efekat. Ono što je do juče ličilo na scenario iz naučne fantastike, danas postaje realnost modernog pomorskog ratovanja.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je na skupu svojih pristalica u Kentakiju da “SAD moraju da završe posao u Iranu”.

– Nakon operacije “Ponoćni čekić”, pomislili smo da će im to biti kraj na neko vrijeme. Ali oni su ponovo počeli. Zato moramo da završimo posao, zar ne ? Ne želimo da se vraćamo svake dvije godine – rekao je Tramp, prenosi Si-Bi-Es Njuz.

Tramp je rekao da su SAD pobijedile u Iranu i da je “rat završen u prvom satu” od izbijanja.

Govoreći o početnim napadima, američki predsjednik je rekao da iranski režim nije znao šta ih je “dođavola, snašlo”.

– Iran je želio da baci neke mine, ali je američka vojska potom uništila 54 iranska broda za dva dana – rekao je Tramp.

Tramp: Moguće korišćenje nafte iz strateških rezervi SAD

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da iskoriste strateške rezerve nafte kako bi snizile cijene nafte i naftnih derivata.

U intervjuu za WKRC TV u Sinsinatiju, Tramp je odgovorio potvrdno na pitanje da li je potrebno koristiti strateške naftne rezerve SAD, prenosi CBS News.

– To ćemo uraditi, a onda ćemo ih ponovo napuniti. Јednom sam ih napunio i ponovo ću ih napuniti. Ali sada ćemo ih malo smanjiti, a to obara cijene. Moramo se riješiti zla – odgovorio je Tramp.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdijevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku.

Prema procjenama IEA koordinisano puštanje nafte iz strateških rezervi moglo bi da pomogne stabilizaciji globalnog tržišta i ublažavanju pritiska na cijene energenata dok se ne uspostave stabilniji transportni i trgovinski tokovi poremećeni ratom na Bliskom istoku.

Tramp je pohvalio IEA zbog današnje odluke da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi, prenijeli su američki mediji.

Iranska vojska nastavila je sa raketnim udarima na izraelske ciljeve i američke vojne baze na Bliskom istoku. Izrael nastavlja udare po Iranu i Libanu i poručuje da će rat trajati koliko bude potrebno. Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da će se rat završiti “uskoro” jer “praktično nema više ciljeva”. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pustila najveću količinu rezervi nafte u istoriji.

Veliki požar u skladištu goriva u Bahreinu poslije iranskog napada

Veliki požar izbio je u rezervoaru za gorivo u Bahreinu nakon iranskog napada, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

Kako je prenijela Al DŽazira, resorno ministarstvo je objavilo i snimak incidenta.

Bahrein je domaćin Pete flote američke mornarice, a ta zemlja je, prema navodima vlasti, česta meta napada usred rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

Izrael izveo napade na Bejrut

Izraelska vojska je odvojeno saopštila da je tokom noći izvela napade na južna predgrađa Bejruta protiv Hezbolaha, koji je najavio novu veliku operaciju protiv Izraela.

Agencija Frans pres izvejštava da su lokalni mediji emitovali snimak na kojem se vidi dim kako se diže duž primorskog puta nakon napada u centru Bejruta, za koji je, prema državnoj Nacionalnoj novinskoj agenciji (NNA), ciljao automobil.

Hezbolah je rano jutros saopštio da je ispalio rakete na izraelsku vojno-obavještajnu bazu u predgrađu Tel Aviva.

Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu

Cene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.

Cijene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.