VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

    Zelenski: Ukrajina otvara 10 centara za izvoz oružja u Evropi

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski najavio je sinoć, 8. februara, da Ukrajina počinje da izvozi sopstvene odbrambene tehnologije u Evropu.

    Kako je rekao, deset izvoznih centara biće operativno 2026. godine, a u Njemačkoj će sredinom februara biti pokrenuta proizvodnja ukrajinskih dronova, prenosi Ukrinform.

    “Danas otvaramo izvoz. U Evropi 2026. godine biće deset izvoznih centara. To su baltičke zemlje i zemlje sjeverne Evrope”, izjavio je Zelenski tokom razgovora sa studentima i nastavnicima Kijevskog vazduhoplovnog instituta.

    Zelenski je naglasio da proizvodne linije već rade u Britaniji i da su to su sve ukrajinske tehnologije.

    Kako kaže, danas se bezbjednost Evrope gradi na tehnologiji i dronovima.

    “Postoji nekoliko različitih projekata. Sve će se to zasnivati uglavnom na ukrajinskoj tehnologiji i ukrajinskim stručnjacima. Jednostavno smo u ratu, a sve kompanije još uvijek ne osjećaju takvu slobodu da mogu da uđu na sva druga tržišta”, dodao je on.

    Ukrinform podsjeća da je Zelenski ranije najavio da će Ukrajina vršiti kontrolisani izvoz oružja za koji nema nestašice do kraja rata.

  • Lavrov: SAD ne žure da ukinu sankcije prema Rusiji

    Lavrov: SAD ne žure da ukinu sankcije prema Rusiji

    Sjedinjene Američke Države ne žure da ukinu sankcije prema Rusiji, uprkos razgovorima o potencijalnoj saradnji, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    On je rekao za rusku TV BRIKS da Rusija ostaje otvorena za saradnju sa SAD, ali da Vašington stvara vještačke barijere.

    Lavrov je istakao da ne vidi svijetlu budućnost u ekonomskoj sferi odnosa Rusije i SAD, prenijela je agencija RIA Novosti.

    “Administracija (američkog predsjednika Donalda) Trampa ne žuri da poništi antiruske mjere i druge ekonomske sankcije koje je usvojio njegov prethodnik, Džo Bajden, uprkos tvrdnjama o svijetlim izgledima za saradnju između Moskve i Vašingtona”, naveo je Lavrov, prenosi Tanjug.

    On je podsjetio da su SAD uvele sankcije Lukoilu i Rosnjeftu u jesen 2025. godine, i to nekoliko sedmica nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i Trampa u Enkoridžu, o kojem je, kako je naveo, američka strana tako pozitivno govorila.

    Lavrov je rekao i da SAD, kršeći Konvenciju Ujedinjenih nacija o pomorskom pravu, vode “rat” protiv tankera na otvorenom moru, vršeći pritisak na ruske trgovinske partnere da pređu na skupi američki tečni prirodni gas i nastojeći da kontrolišu ključne rute snabdjevanja energijom.

    Lavrov je istakao da je Rusija, zbog toga što SAD stvaraju vještačke barijere, primorana da traži dodatne, sigurne puteve za razvoj finansijskih, ekonomskih, integracionih, logističkih i drugih projekata sa zemljama članicama BRIKS-a.

  • Grajf: Uzaludni pokušaji ustaštva u Hrvatskoj da smanji broj ubijenih u logoru Јasenovac

    Grajf: Uzaludni pokušaji ustaštva u Hrvatskoj da smanji broj ubijenih u logoru Јasenovac

    Glavni istraživač Instituta za Holokaust “Šem Olam” prof. dr Gideon Grajf izjavio je danas da su uzaludni pokušaji, kako je naveo, povampirenog ustaštva u Hrvatskoj da revidira istoriju i smanji broj stradalih Srba, Јevreja i drugih naroda u zloglasnom logoru smrti Јasenovac.

    Grajf je istakao da se istorija zasniva na činjenicama i da se broj ubijenih Srba kreće oko 700.000, dok je nastradalih Јevreja između 35.000 i 40.000.

    – Povampirenje ustaštva u Hrvatskoj i nasilje koje se primenjuje nisu dobri ni za Hrvatsku, ali ni za svijet. U ovom slučaju potrebni su konkretni koraci Vlade u Zagrebu. To je veliko razočarenje jer se ustaštvo, kao što vidimo, pojavljuje i u novom vijeku. Istorija je učiteljica života i jako je bitno da iz nje naučimo sve ono što se stvarno desilo – naveo je Grajf u intervjuu za ”Novosti”.

    Dodao je da se u Јasenovcu desilo mnogo zla i da su Srbi, Јevreji, Romi, djeca, majke nemilosrdno ubijani i bacani po jamama.

    – Od ovog zverstva zgražavali su se čak i nacisti – naveo je Grajf, koji je u studiji “Јasenovac – Aušvic Balkana” opisao čak 57 metoda ubijanja i mučenja ljudi.

    Analizirajući Јasenovac i Holokaust, Grajf je ukazao da oba sistema imaju mnogo sličnosti, ali i razlika, kao i da je način ubijanja bio različit.

    Prema njegovim riječima, Nijemci su “držali distancu” u odnosu na žrtve i hteli su “čiste ruke”, dok su, kako kaže, ustaše uživale da drže svoje žrtve i da okrvave ruke.

    Grajf je naveo da su oba sistema bila zla, okrutna i sadistička, ukazujući da su Nijemci ubili većinu logoraša, a ostale primoravali da rade u industriji, dok je u Јasenovcu, kako kaže, bilo važno da žrtve pate, budu ponižene, da budu gladne i da umru na kraju.

    – Ustaše su ulagale velike napore da ubiju što više ljudi, a za to su imali projekat ko će tokom jedne noći ubiti najveći logoraša. Pobjednik je ubio hiljadu i dvjesta ljudi – naveo je Grajf.

    Na konstataciju da Evropa toleriše sve što se u Hrvatskoj danas dešava, Grajf je upozorio da taka stav ne može donijeti ništa dobro, već samo loše, ističući da je obaveza svakog Hrvata i Evropljanina da se priča o svakoj pojedinačnoj žrtvi, jer oni zaslužuju poštovanje.

    – Pokušaj smanjenja broja žrtava je njihovo novo ubijanje. To je ubistvo sjećanja na njih, to nije moralno i to ne smijemo dozvoliti – poručio je Grajf.

  • Evropska komisija optužila TikTok za kreiranje ovisnosti o aplikaciji

    Evropska komisija optužila TikTok za kreiranje ovisnosti o aplikaciji

    Evropska komisija u petak je optužila TikTok da je svoju aplikaciju namjerno dizajnirao na način koji potiče ovisničko korištenje, navodeći funkcije poput beskonačnog skrolanja, automatskog pokretanja videa, push notifikacija i algoritma preporuka. S druge strane, TikTok je sve to negirao.

    U preliminarnim nalazima istrage o usklađenosti s evropskim Zakonom o digitalnim uslugama (Digital Services Act – DSA), Komisija je navela da TikTok nije adekvatno procijenio kako dizajnerske odluke mogu negativno utjecati na dobrobit korisnika, posebno maloljetnika i ranjivih grupa.

    Kao problematični indikatori istaknuti su noćno korištenje aplikacije i učestalost otvaranja tokom dana.

    U saopćenju Komisije se navodi da određene funkcije aplikacije “nagrađuju” korisnike stalnim novim sadržajem, što može dovesti do kompulzivnog ponašanja i smanjenja samokontrole.

    Zbog toga se od TikToka traži izmjena osnovnog dizajna korisničkog interfejsa, uključujući gašenje beskonačnog skrolanja, uvođenje obaveznih pauza za vrijeme korištenja te izmjene sistema preporuka.

    TikTok je odbacio optužbe, navodeći da su preliminarni nalazi “kategorijski netačni i bez osnova” te poručio da će iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporio zaključke Komisije.

    Navode i da TikTok nudi alate za upravljanje vremenom pred ekranom i roditeljske kontrole, ali Evropska komisija smatra da te mjere nisu dovoljno efikasne jer ih je lako zaobići i zahtijevaju dodatni angažman roditelja.

    Ove optužbe dolaze u trenutku kada su društvene mreže širom svijeta pod pojačanim nadzorom regulatora.

    TikTok sada ima rok za odgovor na preliminarne nalaze Evropske komisije, a potvrđeno kršenje DSA pravila može rezultirati kaznama do šest posto globalnog godišnjeg prihoda kompanije.

  • Sve više lidera EU želi direktne razgovore sa Rusijom

    Sve više lidera EU želi direktne razgovore sa Rusijom

    Sve veći broj zemalja EU poziva na direktne razgovore sa Rusijom, uprkos pojačanim ruskim napadima na ukrajinske civile i hibridnom ratu protiv Evrope.

    Visoki zvaničnici Estonije, Letonije i Luksemburga pridružili su se ranijim pozivima Austrije, Češke, Francuske i Italije, poručivši da bi EU trebalo da ima ulogu uz SAD u mirovnim pregovorima o Ukrajini – što bi faktički okončalo diplomatsku izolaciju ruskog predsjednika Vladimira Putina od strane Zapada, piše EUObserver.

    „Evropska unija treba da bude uključena i u ove razgovore“, rekao je estonski predsjednik Alar Karis, govoreći o mirovnim pregovorima koje posreduju SAD u Abu Dabiju, a koji su počeli istog dana.

    „Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da ne razgovaramo sa agresorima, a sada smo zabrinuti jer nismo za pregovaračkim stolom“, dodao je.

    Letonska premijerka Evika Siliņa izjavila je: „Mislim da je potrebno baviti se diplomatijom. Uvijek morate da razgovarate, ali istovremeno moramo… i dalje da zadržimo sankcije Rusiji.“

     

    „Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Zašto onda Evropljani ne bi pregovarali?“, dodala je ona.

    Ministar spoljnih poslova Luksemburga, Gzavije Betel, rekao je: „Moramo da razgovaramo sa njima (Rusima) ako želimo rješenje… mi smo odsutni.“

    Betel je kao moguće izaslanike EU predložio sebe, predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen ili predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koštu.

    Siliņa je predložila francuskog predsjednika Emanuela Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca ili poljskog premijera Donalda Tuska.

     

    Pariz pruža ruku

    Makron je sa svoje strane u utorak rekao da su njegovi zvaničnici već stupili u kontakt sa Kremljom „na tehničkom nivou“ kako bi se organizovao potencijalni sastanak.

    Makron se posljednji put sastao sa Putinom u Moskvi 8. februara 2022. godine, ali to nije spriječilo Rusiju da 16 dana kasnije u potpunosti napadne Ukrajinu.

    Posljednji formalni telefonski razgovor održali su 1. jula 2025.

    Tadašnji austrijski kancelar Karl Nehamer otputovao je u Moskvu u aprilu 2025. takođe bez ikakvog rezultata, ali su proruski lideri Mađarske i Slovačke jedini koji su redovno posjećivali Moskvu od njenog prekida sa Zapadom — što je izazvalo osude drugih država EU.

    Američki predsjednik Donald Tramp sastao se sa Putinom i na Aljasci 15. avgusta 2025, ali ni to nije zaustavilo rusku agresiju.

    A uoči razgovora u Abu Dabiju, Putin je pokrenuo jedan od najvećih vazdušnih napada na civilnu infrastrukturu i stambene objekte u istoriji četvorogodišnjeg rata.

    Evropska komisija je u Briselu poručila novinarima da „još nema znakova takve spremnosti (za prekid vatre)“ od strane Rusije, imajući u vidu njenu odluku da „uništava civilne ciljeve i ubija ljude“ u utorak.

    Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas, bivša premijerka Estonije, kao i estonsko Ministarstvo spoljnih poslova, takođe su iznijeli isti stav, uprkos Karisovim izjavama, što pokazuje koliko je ovo pitanje sporno.

    „Nije moguće ulaziti u razgovore sa Rusijom, niti joj treba nuditi izlaz iz izolacije“, rekao je portparol estonskog Ministarstva spoljnih poslova za Euronews u srijedu.

    Betel protiv Kalas

    U međuvremenu, Betel je napao Kalas, rekavši: „Ko predstavlja Evropu? Vidim da Kaja Kalas nije bila… u Vašingtonu kada su se vodili razgovori [o Ukrajini] sa predsjednikom (Trampom). To je njen posao.“

    On ju je takođe diskvalifikovao kao potencijalnog izaslanika EU za Rusiju, uz obrazloženje da „oni (Rusi) ne žele da razgovaraju sa Kajom Kalas“.

    Evropska komisija je ranije saopštila da će do direktnih razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom morati da dođe „u nekom trenutku“ ako rat u Ukrajini treba da se okonča.

    „Mir u Ukrajini zavisi od jedne jedine osobe: ta osoba je, kao što svi vrlo dobro znate, predsjednik Putin“, rekla je glavna portparolka Evropske komisije Paula Pinjo novinarima. „Dakle, očigledno je da će u nekom trenutku morati da se razgovara i sa predsjednikom Putinom.“

    EU bi trebalo da imenuje specijalnog izaslanika za Rusiju, rekli su u srijedu (4. februara) u odvojenim intervjuima za Euronews predsjednik Estonije, premijerka Letonije i ministar spoljnih poslova Luksemburga.

  • Pelegirni: Prebacivanje slovačkih borbenih aviona MiG-29 Ukrajini bila je greška

    Pelegirni: Prebacivanje slovačkih borbenih aviona MiG-29 Ukrajini bila je greška

    Slovački predsjednik Peter Pelegrini izjavio je danas da smatra da je odluka prethodne slovačke vlade, da prebaci lovce MiG-29 Ukrajini, bila greška.

    Pelegrini je u objavi na Fejsbuku podsjetio da je kao premijer tada izdao naređenje da se slovački lovci MiG-29 zadrže u Slovačkoj, “dok novi američki avioni F-16 ne preuzmu njihovu ulogu”.

    – Do danas smatram da je greška što se Slovačka riješila svojih MiG-ova, za koje u to vrijeme nije imala zamjenu. Nijedna druga zemlja to nije učinila na ovaj način, da nakon doniranja sopstvenog naoružanja ostane isključivo zavisna od pomoći svojih susjeda. Odbacujem tvrdnje tadašnje vladine koalicije da su lovci MiG-29 bili samo gomila otpada. Da je to bio slučaj, nijedan od njih ne bi mogao da leti iz Slovačke u Ukrajinu – kazao je Pelegrini.

    Dodao je da je kao premijer imao priliku da lično testira let u MiG-29, i da je avion bio sposoban da obavlja sve svoje zadatke.

    – Kao predsjednik Slovačke Republike, neću se miješati u političke ili kriminalne prepirke koje su se posljednjih dana pojavile oko donacije borbenih aviona. Međutim, narod Slovačke ima pravo da zna da li je tadašnja Hegerova vlada, vladajući bez povjerenja parlamenta, imala ili nije imala pravo da donira naše MiG-ove Ukrajini – zaključio je Pelegrini.

    Slovačke vlasti su još 2024. godine zatražile od policije da istraži transfer borbenih aviona MiG-29 i sistema protivvazdušne odbrane Kub Ukrajini, a u jesen 2025. godine policija je saopštila da nije pronašla elemente krivičnog djela u tim odlukama tadašnje vlade.

  • Iran: Ako nas SAD napadne, gađaćemo njihove baze

    Iran: Ako nas SAD napadne, gađaćemo njihove baze

    Iran će gađati američke baze u regiji Persijskog zaliva ako SAD napadnu Islamsku Republiku, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

    “Ako nas Vašington napadne, ne postoji mogućnost napada na američko tlo, ali ćemo napasti njihove baze u regiji”, rekao je Arakči na forumu “Al Džazire”.On je dodao da to ne bi predstavljalo napad na susjedne zemlje.

    Arakči je naglasio da Iran neće izvoziti obogaćeni uranijum i da nivo obogaćivanja zavisi od potreba Islamske Republike.

    “Iran neće razgovarati o svom raketnom programu ni sada niti kasnije”, rekao je iranski ministar spoljnih poslova i dodao da je to pitanje odbrane.

  • Zaharova: Moskva će se boriti protiv falsifikovanja istorije

    Zaharova: Moskva će se boriti protiv falsifikovanja istorije

    Rusija će se boriti protiv pokušaja da se falsifikuje istorija i iskrivi istina o Drugom svjetskom ratu, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Suprotstavljamo se pokušajima falsifikovanja istorije i iskrivljavanja istine o Drugom svjetskom ratu i njegovom ishodu dijeljenjem objektivnih informacija i okupljanjem pristalica – rekla je Zaharova.

    Govoreći o situaciji u Evropi, Zaharova je ukazala na revizionističke rezolucije Evropskog parlamenta u kojima se tvrdi da nacistička Njemačka i Sovjetski Savez dijele odgovornost za početak Drugog svjetskog rata.

    Ona je istakla da je to suprotno presudi Nirnberškog tribunala i Povelji UN i potkopava temelje poslijeratnog svjetskog poretka.

    – Oni se ne zaustavljaju ni pred čim. Opservatorija za nastavu istorije koja djeluje pri Savjetu Evrope vrši agresivnu ukrajinizaciju onoga što je ostalo u udžbeničkim prikazima kontinentalne i globalne istorijske uloge Rusije – dodala je ona.

    Zaharova je konstatovala da “pranje mozga sada počinje u školskim klupama”.

  • Tramp: Vrlo dobri razgovori o Ukrajini

    Tramp: Vrlo dobri razgovori o Ukrajini

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su u toku vrlo dobri razgovori o Ukrajini i da bi “nešto moglo da se dogodi” kao rezultat pregovora.

    – Veoma, veoma dobri razgovori danas, koji su u vezi sa odnosom Rusije i Ukrajine. Nešto bi moglo da se dogodi – rekao je Tramp novinarima.

    Rojters je juče objavio da su američki i ukrajinski pregovarači razgovarali o ambicioznom cilju za mart da se Rusija i Ukrajina dogovore o mirovnom sporazumu.

    – Ključno pitanje su teritorije, a među temama su i potencijalni referendum i izbori u maju – rekli su izvori upućeni u sadržaj sastanaka.

    Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof izjavio je u četvrtak da su delegacije SAD, Ukrajine i Rusije pristale na razmjenu 314 vojnih zarobljenika.

  • Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU

    Rekordan izvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU

    Isporuke ruskog tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji dostigle su istorijski maksimum u januaru, iako je uvedena potpuna zabrana ruskog gasa u evropskom bloku od 2027. godine, pokazuju podaci evropskog analitičkog centra “Brojgel”.

    Uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa u EU u januaru iznosio je 2,276 milijardi metara kubnih, u poređenju sa 2,05 milijardi metara kubnih u januaru 2025. godine, prenio je TASS.

    Isporuke u EU iz SAD te Trinidada i Tobaga u januaru su porasle za 18 odsto u poređenju sa decembrom i dostigle su osam milijardi metara kubnih.

    Evropa je u januaru ukupno uvezla 12,2 milijardi metara kubnih tečnog prirodnog gasa, što je za 1,3 odsto više nego u decembru 2025. godine i za šest procenata više nego godinu dana ranije.