Kategorija: Svijet

Sjedinjene Države će predati dvije glavne regionalne komande u NATO-u evropskim zemljama, saopštili su diplomati, dok američki predsjednik Donald Tramp vrši pritisak na saveznike da preuzmu veću odgovornost za njihovu odbranu.

Vašington će prenijeti vođstvo NATO-ove komande u Napulju, koje se fokusira na jug saveza, na Italiju, a vođstvo svog komandovanja u Norfolku, u Virdžiniji, koje se fokusira na sjever saveza, na Veliku Britaniju.

Sjedinjene Države će u međuvremenu preuzeti komandu nad pomorskim snagama NATO-a, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Promjene, o kojima je prvi javio francuski medij “La Lettre”, vjerovatno će trajati mjesecima, izjavila su dva NATO diplomata za AFP, govoreći pod uslovom anonimnosti.

“To je dobar znak prebacivanja tereta u praksi”, rekao je jedan diplomata.

Evropske zemlje pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a. Foto Tanjug/AP

Premještanje komandnih pozicija NATO-a dolazi u trenutku kada Vašington tvrdi da bi mogao smanjiti svoju vojnu prisutnost u Evropi kako bi se usmjerio na druge prijetnje poput Kine.

Vašingtonu ostaje kontrola nad glavnom komandom

Vojna supersila Vašington i dalje će ostati centralna, jer će imati kontrolu nad glavnom vazdušnom, kopnenom i pomorskim komandom NATO-a te zadržati poziciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u Evropi.

Evropske zemlje već su povećale vojne budžete zbog rata u Ukrajini i prošle godine su pristale da povećaju cilj vojnih izdataka NATO-a.

Tramp je poljuljao vjeru u pouzdanost Sjedinjenih Država i prošli mjesec gurnuo savez u krizu polažući pravo na Grenland.

Američki ambasador pri NATO-u Metju Vitaker odvojeno je u ponedjeljak ipak insistirao da američki čelnik želi ojačati, a ne “rastaviti” NATO prisiljavajući Evropu da se angažuje.

“Pokušavamo ojačati NATO, ne povući se ili odbaciti NATO, već ga učiniti da funkcioniše onako kako je zamišljen kao savez 32 snažna i sposobna saveznika”, izjavio je Vitaker, prenosi Fena.

Američki potpredsjednik DŽej Di Vens izjavio je danas da će se pregovori o Grenlandu održati “u narednih nekoliko mjeseci”, kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.

On je u razgovoru sa novinarima u Јermeniji izjavio da SAD treba da “dobiju neku korist” od ulaganja u bezbjednost Arktika.

– Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktika – naveo je američki potpresjednik.

Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da “imaju neku korist od toga”.

Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da “nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika”, prenosi Gardijan.

Evropska unija ulazi u izuzetno zahtjevnu nedjelju, u kojoj će se njeni lideri suočiti s nekim od najtežih pitanja sa kojima se kontinent danas suočava.

Njihov zadatak je ambiciozan: pronaći način da Evropa postane snažan globalni akter u sve nemilosrdnijem svijetu. To podrazumijeva jačanje ekonomske konkurentnosti EU, smanjenje zavisnosti od Sjedinjenih Američkih Država i nastavak podrške Ukrajini.

“Naredni dani će pokazati da li Evropa može da se preokrene i postane zaista ujedinjena, potpuno zrela i nezavisna”, rekao je za “Politico” bivši italijanski premijer Enriko Leta.

Podsjetio je da je potpisivanje Mastrihtskog ugovora 1992. godine “oblikovalo Evropu kakvu poznajemo posljednjih 35 godina”, dodavši da je “sada vrijeme da se taj proces ponovi”.

Poslanici EP raspravljaće o odmrzavanju trgovinskog sporazuma sa SAD. Foto Tanjug/AP

Lideri EU će tokom ove nedjelje voditi intenzivnu kriznu diplomatiju na više lokacija, od Brisela, do Minhena, gdje se održava najveća svjetska bezbjednosna konferencija.

U isto vrijeme, poslanici Evropskog parlamenta u Strazburu raspravljaće o odmrzavanju trgovinskog sporazuma sa SAD i o dugoročnom budžetu EU za period od 2028. do 2034. godine, dok će ambasadori svih država članica održati konsultacije u Briselu.

Sastanak ministara odbrane

Na dnevnom redu sastanka ministara odbrane EU 11. februara u Briselu nalazi se samo jedna tema, a to je pomoć Ukrajini.

Očekuje se da će sastanku prisustvovati ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koji će evropskim kolegama iznijeti najurgentnije potrebe svoje zemlje u trenutku kada se približava četvrta godišnjica od početka rata u Ukrajini.

Prema navodima evropskih zvaničnika, Fedorov će zatražiti dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, uključujući “Patriot” i NASAMS, koji su godinama na vrhu liste zahtjeva Kijeva.

Razgovaraće se i o “saradnji u oblasti odbrambenih inovacija”, što u praksi znači razvoj i upotrebu dronova i savremenih vojnih tehnologija.

Razgovaraće se i o “saradnji u oblasti odbrambenih inovacija”. Foto Tanjug/AP

“Evropa mora hitno da počne ozbiljno da razmišlja o sopstvenom planu B za bezbjednost”, izjavio je Fabris Potje, direktor konsultantske kuće “Rasmussen Global”, ukazujući na sve veće povlačenje SAD iz transatlantskog bezbjednosnog okvira.

“Evropa mora biti sposobna da stoji na sopstvenim nogama ukoliko ostane sama”, upozorio je on.

Sastanak će biti završen neformalnom večerom i konferencijom za novinare koju će održati visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas.

Ekonomski samit

Ukrajina će 12. februara pasti u drugi plan, jer će se lideri 27 država članica EU okupiti u malom belgijskom selu Rijkhoven kako bi raspravljali o ekonomskim problemima Unije.

Sastanak će biti održan u zamku Alden Bisen iz 16. vijeka, gdje će lideri razgovarati o načinima da EU postane bogatija i konkurentnija, od pojednostavljenja propisa, jačanja jedinstvenog tržišta, do smanjenja zavisnosti od kritičnih sirovina iz drugih dijelova svijeta.

Roberta Mecola će informisati učesnike o trgovinskom sporazumu. Foto Tanjug/AP

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola obratiće se učesnicima, informišući ih o procesu odobravanja trgovinskog sporazuma između EU i SAD, o kojem bi se moglo glasati već u martu.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi i Enriko Leta takođe će iznijeti svoje vizije jačanja evropske konkurentnosti. Obojica su nedavno objavili izvještaje posvećene toj temi.

U pozivnom pismu predsjednika Evropskog savjeta Antonija Košte istaknuto je da se EU danas nalazi u svijetu “pojačane, i ne uvijek fer, ekonomske konkurencije i trgovinskih neravnoteža”.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nedavno je u Davosu upozorila da se “svijet trajno promijenio i da Evropa mora da se promijeni zajedno s njim”.

Bezbjednosna konferencija

Kraj ove nedjelje od 13. do 15. februara obilježiće povratak bezbjednosnim temama na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, gdje će prisustvovati brojni svjetski lideri.

Na konferenciji, koja će trajati od petka do nedjelje, biće Ursula fon der Lajen, njemački kancelar Fridrih Merc, generalni sekretar NATO-a Mark Rute, američki državni sekretar Marko Rubio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Zvanične teme biće evropska bezbjednost i budućnost transatlantskih odnosa, ali nezvanično će dominirati jedno pitanje – može li Evropska unija da opstane bez bezbjednosnog oslonca na Vašington.

Rute je nedavno poručio evropskim poslanicima da “nastave da sanjaju” ako vjeruju da je to moguće bez SAD.

“Ne možete”, rekao je otvoreno.

Fabrice Potje upozorava da evropske obavještajne službe sve češće procjenjuju da bi Rusija mogla da napadne neku od evropskih zemalja dok je Donald Tramp još predsjednik SAD, naglašavajući da Evropa mora biti spremna da djeluje samostalno i sprovodi složene vojne operacije.

Iako do kraja nedjelje vjerovatno neće biti konačnih odgovora na ova ključna pitanja, lideri EU nadaju se da će barem zacrtati pravac u kojem će se Evropa kretati u godinama koje dolaze, prenosi Nova.

Sjedinjene Američke Države koriste ugovore o kupoprodaj i finansiranje podržano od strane države kako bi se kratkoročno takmičile sa Kinom u obezbeđivanju snabdevanja afričkim bakrom, kobaltom i drugim ključnim mineralima

Fokus Vašingtona usmeren je na Zambiju, Gvineju i Demokratsku Republiku Kongo. Ova poslednja obezbeđuje više od 70 odsto globalnih zaliha kobalta i proizvela je oko 3,3 miliona metričkih tona bakra u 2024. godini, rekli su diplomate, rukovodioci i analitičari uoči ovogodišnje Indaba konferencije.

Umesto da američke operatere direktno raspoređuje u zemlje sa visokim rizikom, SAD se, oslanjaju na kupoprodajne ugovore i druge trgovačke strukture, poput aranžmana koje imaju sa kompanijom Mercuria i dogovora sa državnom rudarskom kompanijom Konga, Gécamines, kako bi deo proizvodnje usmerile u vrednosne lance usklađene sa SAD, kojima i dalje dominiraju kineske rafinerije, piše Reuters.

Kupoprodajni ugovori podrazumevaju situaciju u kojoj država ili kompanija obezbeđuje pravo na deo proizvodnje nekog rudnika u zamenu za finansiranje ili drugu vrstu podrške.

“Već sada vidimo kako američko angažovanje preoblikuje tokove minerala iz Afrike“, rekao je Tomas Skerfild, viši analitičar neprofitne organizacije NRGI, uoči događaja u Južnoj Africi.

“SAD ulažu novac iza svoje retorike, ali ostaje da se vidi da li mogu da pariraju Kini po obimu i brzini“, dodao je Skerfild.

Očekuje se da će i Vašington i Peking ove sedmice pokušati da obezbede nove obaveze na rudarskom događaju Indaba u Kejptaunu, dok SAD ispituju teren kod zvaničnika u vezi sa svojim mineralnim blokom.

U središtu ovih promena, Gécamines se priprema da ove godine isporuči oko 100.000 tona bakra iz svog udela u projektu Tenke Fungurume američkim kupcima, nakon što je u ponovnim pregovorima 2023. godine sa kineskom kompanijom CMOC dobio šira prava na plasman proizvodnje.

“Finansijska moć, a ne industrijsko prisustvo”

Američka strategija prevazilazi samo bakar.

Sjao Venhao, analitičar Šangajskog tržišta metala, rekao je da se kineski lanac snabdevanja kobaltom takođe suočava sa rizicima, jer se ograničenja izvoza iz Konga sudaraju sa sve intenzivnijom saradnjom između SAD i DR Konga.

Na drugom kraju, londonska kompanija Pensana odustala je od planova da u Velikoj Britaniji izgradi rafineriju retkih zemnih metala za preradu rude iz svog rudnika u Angoli, i projekat preusmerila u Sjedinjene Države, navodeći snažnije američke podsticaje i garancije cena.

“Ovo je primer kako SAD koriste finansijsku vatrenu moć umesto industrijskog prisustva“, rekao je Vensan Ruže, analitičar u kompaniji Control Risks.

“Kroz kupoprodajne ugovore i trgovačke kanale, Vašington može da preusmeri kongovski bakar ka američkim kupcima, bez preuzimanja političkih ili operativnih rizika upravljanja rudnicima u DR Kongu,“ dodao je on

Kineske kompanije i dalje kontrolišu mnoge od najvećih bakarnih i kobaltnih nalazišta u Kongu, uključujući Tenke Fungurume i Kamoa-Kakula, a već više od decenije većinu proizvodnje usmeravaju u Kinu na preradu.

Pored bakra i kobalta, Kongo se pojavljuje i kao dobavljač cinka, germanijuma i galijuma.

Novi kupoprodajni ugovori i aranžmani pozicioniraju Gécamines kao vodećeg izvoznika cinka i glavnog kupca koncentrata germanijuma i galijuma, pri čemu je kompanija nedavno zabeležila i prvu isporuku  prerađenog germanijuma u inostranstvo.

Kina naspram Zapada

Kompanija KoBold Metals obezbedila je prava na više od 3.000 kvadratnih kilometara u pojasu litijuma i bakra, ali neće razvijati projekte koji su opterećeni sporovima, naglašavajući standarde upravljanja, rekao je za Reuters njen predstavnik u Kongu Bendžamin Katabuka.

Kineski operateri, nasuprot tome, nastavili su rad i na spornim lokacijama, učvršćujući svoju prednost u brzini izlaska na tržište.

U Manonu, jednom od najvećih nerazvijenih ležišta litijuma na svetu, KoBold navodi da neće započeti radove dok se ne reše vlasnička pitanja, iako kineski Zijin već razvija infrastrukturu na severnom bloku.

Ako obezbedi čisto vlasništvo nad južnim blokom, KoBold procenjuje da bi proizvodnja mogla da počne u roku od tri godine.

U Gvineji je konzorcijum Winning, uz podršku Kine, nastavio izgradnju železnice i luke na ogromnom projektu Simandou uprkos sporovima oko vlasništva, čime je praktično izvršen pritisak na kompaniju Rio Tinto.

Njemački mediji s velikim iznenađenjem objavili su da se Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, nakon izlaska iz politike i odluke da se ne kandiduje ponovo za kancelarku Njemačke, vraća na stranački kongres.

Naime, njena stranka, konzervativna Demohrišćanska unija, održava kongres 20. februara, a navedeno je da je pozvana kao bivša predsjednica stranke.

Zašto je ovo iznenađenje

Njemački mediji pojašnjavaju da samo po sebi nije iznenađenje da bivši predsjednici stranke budu pozvani kao posebni gosti, ali da jeste iznenađenje da je Merkelova ovaj poziv prihvatila, obzirom da je najavila da izlazi iz politike.

“Merkel nije prihvatila pozive na savezne stranačke kongrese 2022. i 2024. godine. Svoju odluku je 2024. godine, odgovarajući na upite medija, obrazložila riječima da je to je u skladu s njenim više puta javno iznesenim stavom – kako pred kraj mandata, tako i nakon toga – da se nakon povlačenja iz aktivne politike u pravilu ne učestvuje u aktuelnim političkim događajima. Na pitanje da li se taj njen ‘postmandatni stav’ sada promijenio, iz njenog ureda su poručili: ‘Ne, izuzetak potvrđuje pravilo'”, navodi njemački Handelsblatt.

Da li će se Merkel obratiti

Do sada nije poznato da li će se Merkel obratiti na stranačkom kongresu.

Otkako je Fridrih Merc u januaru 2022. izabran za predsjednika CDU-a, ona ima distanciran odnos prema stranačkom rukovodstvu. Njen lični odnos s Mercom smatra se narušenim.

Pod njegovim vođstvom Unija se u velikoj mjeri udaljila od ere Merkel, a u poslaničkom klubu danas je ostalo tek nekoliko pristalica bivše kancelarke.

Direktor Tesle Ilon Mask je upozorio na eksploziju američkog javnog duga, poručivši da će finansijski slom Sjedinjenih Američkih Država biti neizbježan ako vještačka inteligencija i robotika ne transformišu privredu i ne ublaže teret zaduženosti, javlja Forbes.

U dugom intervjuu sa podkasterom Dwarkeshom Patelom, u kojem je učestvovao i saosnivač i predsjednik kompanije Stripe, John Collison, Maska su pitali zašto je zagovarao agresivne rezove državne potrošnje dok je vodilo Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), ako već vjeruje da će tehnologija snažno podstaknuti rast BDP-a i olakšati otplatu duga.

Mask je odgovorio da ga prvenstveno brinu rasipanje i prevare, iako su brojni izvještaji pokazali da su među masovnim rezovima zaposlenih bili i ključni ljudi koje je vlada kasnije morala ponovno zaposliti.

“Bez AI-ja i robota mi smo potpuno gotovi”

“Bez vještačke inteligencije i robotike, mi smo zapravo potpuno gotovi, jer se javni dug gomila nevjerovatnom brzinom”, dodao je Mask. Rekao je da samo kamate na američki dug od 38,5 biliona dolara iznose oko bilion dolara godišnje, čime već premašuju budžet američke vojske.

Troškovi servisiranja duga veći su i od izdvajanja za socijalne programe poput Medicarea. Ali američki predsjednik Donald Tramp obećao je povećati godišnju odbrambenu potrošnju na 1,5 biliona dolara, zbog čega bi vojni budžet ponovno mogao premašiti iznos kamata, barem privremeno.

Osvrćući se na svoj rad u DOGE-u, Mask je rekao da je želio usporiti, kako je naveo, neodrživu fiskalnu putanju SAD i kupiti vrijeme dok vještačka inteligencija i robotika ne podstaknu privredni rast.

“Bez toga Amerika ide u bankrot”

“To je jedino što može riješiti problem javnog duga. Mi ćemo 1.000% bankrotirati kao država i propasti kao zemlja bez vještačke inteligencije i robota”, predvidio je Mask. “Ništa drugo neće riješiti problem javnog duga. Samo nam treba dovoljno vremena da izgradimo AI i robote kako ne bismo bankrotirali prije toga.”

Krajem novembra Mask je iznio slične tvrdnje u podkastu Nikhila Kamatha, rekavši da je primjena vještačke inteligencije i robotike “u vrlo velikim razmjerima” jedino rješenje za američku dužničku krizu.

Upozorio je, međutim, da bi nagli rast proizvodnje robe i usluga, podstaknut tim tehnologijama, vjerovatno doveo do snažne deflacije. “To se čini vjerovatnim jer jednostavno nećete moći povećavati novčanu masu jednako brzo kao što raste količina proizvedene robe i usluga”, dodao je Mask.

Rizici deflacije i upozorenja stručnjaka

Deflacija bi, u realnim iznosima, dodatno povećala teret duga, dok bi inflacija u početku olakšala situaciju, ali bi kasniji rast prinosa na obveznice ponovno doveo do snažnog rasta troškova kamata.

Sjedinjene Američke Države ipak imaju određene ugrađene prednosti jer dolar i dalje služi kao svjetska rezervna valuta, što Ministarstvu finansija omogućuje zaduživanje po nižim kamatnim stopama nego što bi to inače bilo moguće.

Mogućnost da SAD izdaje dug u vlastitoj valuti, kao i kapacitet američke centralne banke za otkup obveznica, dodatno smanjuju rizik od potpunog bankrota.

Uprkos tome, Odbor za odgovorni savezni budžet (Committee for a Responsible Federal Budget) upozorio je prošlog mjeseca da se SAD nalazi na putanji koja bi mogla izazvati čak šest različitih vrsta fiskalnih kriza.

Iako je, kako navode, “nemoguće” predvidjeti kada bi do sloma moglo doći, “neki oblik krize gotovo je neizbježan” ako se smjer fiskalne politike ne promijeni, poručili su iz odbora u izvještaju, prenosi Index.