Kategorija: Svijet

Evropska unija bi mogla još jednom pomjeriti početak primjene sistema ETIAS, elektronskog odobrenja za putovanje koje će biti obavezno za državljane zemalja van EU kojima za ulazak nije potrebna viza.

Iz Evropske komisije za sada nema zvanične potvrde da će doći do novog odgađanja, ali ističu da sistem još nije aktivan.

– ETIAS trenutno nije operativan i zahtjevi za izdavanje odobrenja za putovanje se još ne mogu podnositi. Građani će biti blagovremeno obaviješteni nekoliko mjeseci prije nego što sistem počne da funkcioniše – poručili su iz Komisije.

Ipak, prema pisanju britanskog lista Financial Times, početak primjene ETIAS-a vjerovatno neće uslijediti prije druge polovine naredne godine. To bi bilo novo pomjeranje rokova, nakon više prethodnih odgađanja, iako je posljednji plan predviđao da sistem zaživi do kraja ove godine.

Kako navodi ovaj list, Agencija Evropske unije zadužena za upravljanje velikim informacionim sistemima u oblasti bezbjednosti i pravosuđa priznala je da više nije realno očekivati početak rada ETIAS-a u predviđenom roku.

Nezvanično se kao glavni razlog navode poteškoće nastale nakon uvođenja sistema EES (Entry/Exit System), koji evidentira ulaske i izlaske putnika pomoću biometrijskih podataka. Od njegovog pokretanja krajem prošle godine brojni evropski aerodromi suočili su se s velikim gužvama i dugim čekanjima na graničnim kontrolama. U pojedinim slučajevima avioni su polijetali sa znatno manjim brojem putnika jer mnogi nisu uspjeli na vrijeme završiti proceduru registracije.

Bez obzira na probleme, Evropska unija je prošle sedmice saopštila da nema planova za novo odgađanje niti privremenu obustavu primjene EES-a.

Iz Brisela objašnjavaju da sistem mora biti jedinstveno primjenjivan u svim državama članicama, jer bi različita pravila na pojedinim graničnim prelazima mogla izazvati ozbiljne administrativne probleme. Kao primjer navode situaciju u kojoj bi putnik bio evidentiran pri ulasku u EU, a izašao preko prelaza na kojem EES nije aktivan. U tom slučaju sistem bi mogao pogrešno registrovati da osoba nije napustila Uniju, što bi pri narednom ulasku moglo dovesti do zaključka da je prekoračen dozvoljeni boravak.

Evropske institucije ističu i da potpuna suspenzija nije opravdana, jer se ozbiljniji problemi bilježe na svega dvadesetak graničnih prelaza, dok većina sistema funkcioniše bez većih poteškoća. Zbog toga su države članice pozvane da dodatno unaprijede organizaciju na najopterećenijim prelazima.

Kada ETIAS bude uveden, putnici će prije polaska morati elektronskim putem ispuniti obrazac sa osnovnim ličnim podacima i odgovoriti na nekoliko sigurnosnih pitanja. Većina zahtjeva trebalo bi da bude obrađena automatski u roku od nekoliko minuta. Iako je prvobitno bilo planirano da izdavanje odobrenja košta sedam evra, cijena je u međuvremenu značajno povećana i sada iznosi oko 20 evra.

EES predstavlja prvi korak u modernizaciji graničnih kontrola EU i osnova je za budući rad ETIAS-a. Cilj ovog sistema je da zamijeni ručno pečatiranje pasoša biometrijskom evidencijom putnika. Evropska komisija tvrdi da će, nakon potpune implementacije, prelazak granice biti brži jer će putnici moći koristiti automatizovane terminale za provjeru pasoša i biometrijskih podataka, bez potrebe za klasičnom kontrolom kod graničnih službenika.

Prema podacima koje je Evropska unija objavila prošle sedmice, do prošlog mjeseca u sistemu EES evidentirano je oko 108 miliona ulazaka i izlazaka, dok je približno 16.000 osoba odbijeno na granici. Među razlozima za odbijanje nalazi se i prekoračenje dozvoljenog boravka u šengenskom prostoru, što je posebno pogodilo dio profesionalnih vozača sa zapadnog Balkana koji zbog prirode posla često prelaze granice Evropske unije.

Niskobudžetna avio-kompanija Ryanair saopštila je da je u proteklom tromjesečju ostvarila neto dobit od 537.7 miliona evra, što predstavlja pad od 34 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kada je profit iznosio oko 820 miliona evra.

Rezultat je bio slabiji od očekivanja analitičara, koji su prognozirali dobit od približno 624 miliona evra, iako su ukupni prihodi porasli na 4,38 milijardi evra zahvaljujući većem broju putnika.

Više putnika, ali niže cijene karata

Kompanija navodi da je u prvom fiskalnom kvartalu prevezla 61.3 miliona putnika, šest odsto više nego godinu ranije, ali su prosječne cijene karata pale za šest odsto zbog slabije potražnje i neizvjesnosti na tržištu izazvane rastom troškova goriva usljed sukoba na Bliskom istoku.

Uprkos pritiscima na profit, Ryanair očekuje rast broja putnika od oko četiri odsto tokom fiskalne 2027. godine, ali za sada nije objavio prognozu godišnje dobiti zbog neizvjesnih tržišnih okolnosti, prenosi “SwedenHerald”.

Desničarska stranka Alternativa za NJemačku /AfD/ ima osam procentnih poena veću podršku građana od bloka Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije, koji predvodi njemački kancelar Fridrih Merc, pokazuje istraživanje agencije “Insa”.

Prema anketi sprovedenoj od 13. do 17. jula, ukoliko bi savezni izbori bili održani ovog vikenda, 29 odsto ispitanika glasalo bi za AfD, dok bi 21 odsto podržalo aktuelnu koaliciju na vlasti.

Samo 13 odsto od ukupno 1.201 ispitanika izjasnilo se da bi glasalo za Socijaldemokratsku partiju, koja je dio vladajuće koalicije.

Prema ovom scenariju, Mercov blok i Socijaldemokrate ne bi mogli da obezbijede parlamentarnu većinu bez Zelenih, koji takođe imaju podršku od 13 odsto.

Jedna od mogućih koalicija bila bi i savez AfD-a i vladajuće koalicije Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije, ali je Merc više puta isključio mogućnost saradnje sa tom strankom.

Istraživanje instituta “Forsa”, objavljeno ranije ove sedmice, pokazalo je da 85 odsto Nijemaca negativno ocjenjuje Mercov rad na funkciji kancelara, dok je 82 odsto ispitanika nezadovoljno radom njegove vlade.

Najmanje jedna osoba je poginula, a 13 je povrijeđeno u jednom od snažnijih ruskih raketnih napada na Kijev u posljednje vrijeme.

Tokom noći između 18 i 19. jula, na ukrajinsku prijestonicu ispaljeni su balistički projektili i hipersonične rakete, dok su eksplozije odjekivale širom grada.

Prema prvim informacijama ukrajinskih vlasti, na Kijev je lansiran 31 balistički projektil i osam hipersoničnih projektila “Cirkon”. Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo još nije potvrdilo konačan broj ispaljenih raketa, ali je saopštilo da su napadi izvedeni u nekoliko talasa, prenosi Index.

Prve eksplozije odjeknule su oko 1.30 časova po lokalnom vremenu, nakon čega su se oglasile sirene za vazdušnu opasnost širom centralne i istočne Ukrajine. Napadi su trajali do 2.38 časova.

“Bila je to najstrašnija noć u mom životu”
Stanovnici Kijeva opisali su trenutke straha tokom napada.

“Bila je to najstrašnija noć u mom životu”, rekla je za “Kyiv Independent” tridesetogodišnja Eleonora Belei, koja je stajala ispred svoje oštećene stambene zgrade u naselju Lukjanivska.

Ona je navela da je taj dio grada često meta napada.

“Ovu četvrt napadaju gotovo svakog mjeseca ove godine, ali nikada nije bilo ovako blizu”, rekla je Belei.

Njena majka Nadiia ispričala je da je u skloništu jedan muškarac povrijeđen od udara eksplozije, dok su ekipe hitne pomoći izvlačile ljude iz oštećenih objekata.

“Ljudi su jednostavno srećni što su živi”, kazala je dok su stanari čistili razbijeno staklo pored nekoliko potpuno uništenih automobila.

Oštećene zgrade, požari i spasavanje stanovnika
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko saopštio je da je šestoro povrijeđenih prevezeno u bolnicu, dok je pet osoba spaseno iz oštećenih zgrada.

Posljedice napada zabilježene su u više gradskih četvrti.

U Dnjiprovskom okrugu krhotine su izazvale požar u studentskom domu, dok je u Desnjanskom okrugu pogođen poslovni objekat, a izbili su požari na vozilima i u skladištu.

U Solomjanskom okrugu vatra je zahvatila krov supermarketa i obližnju stambenu zgradu. Na drugoj lokaciji u istom dijelu grada krhotine su pale pored devetospratnice, pri čemu su popucali prozori.

Kličko je potvrdio da su iz zapaljene petospratnice spasene četiri osobe, dok je još jedna osoba evakuisana iz oštećene zgrade.

U Ševčenkivskom okrugu krhotine su izazvale požar na dijelu upravne zgrade, oštećeno je više od deset automobila, a popucali su i prozori na okolnim zgradama.

Vlasti su dobile i prijave o pogotku stambenog objekta u Svjatošinskom okrugu.

Metro stanica Lukjanivska privremeno je zatvorena nakon što je eksplozija oštetila njen nadzemni ulaz.

Ukrajina prethodno napala logističke centre u Rusiji
Napad na Kijev uslijedio je nakon ukrajinskih napada dronovima na rusku teritoriju.

Ukrajinske snage su u subotu gađale skladišta internet trgovine u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti. Prema ruskim navodima, u tim napadima poginulo je osam osoba, a izazvani su veliki požari.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da su pogođena dva velika logistička objekta koja su, kako tvrdi Kijev, korištena za snabdijevanje Rusije dijelovima za proizvodnju dronova i navigacijske opreme obuhvaćene sankcijama.

“U odgovoru na ruske napade na našu civilnu infrastrukturu, naše gradove i zajednice, pogođena su dva velika logistička objekta u Moskovskoj i Tambovskoj oblasti”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Kijev posljednjih mjeseci pojačava napade na ciljeve u Rusiji, nazivajući ih odgovorom na dugotrajne ruske napade na ukrajinske gradove.

Novi pritisci unutar Ukrajine
Ratni pritisak prati i politička dešavanja u Ukrajini. Hiljade ljudi okupile su se u više gradova protestujući protiv smjene ministra odbrane Mihajla Fedorova.

Smjena je uslijedila u okviru iznenadne rekonstrukcije vlade, u trenutku kada su se pojavile procjene da je ukrajinska vojska ostvarila određene pomake na ratištu.

Protesti su rijetka pojava u ratnim uslovima i predstavljaju neuobičajen javni pritisak na vlast u Kijevu.

Istovremeno, predsjednik Zelenski održao je sastanke sa najvišim vojnim komandantima, što je pokrenulo spekulacije o mogućim promjenama u vojnom vrhu.

Radnički savjet Folksvagena zakazao je danas za kraj avgusta seriju vanrednih skupova zaposlenih u najvećim fabrikama kompanije, na kojima će izvršni direktor Oliver Blume odgovarati na pitanja radnika o planovima restrukturiranja i dodatnim mjerama štednje.

Povod za održavanje skupova je spor između uprave i Radničkog savjeta oko novih mjera štednje, o kojima je Nadzorni odbor Folksvagena raspravljao prošle sedmice, prenosi Viršaftsvohe.

Sindikat je ranije zatražio da se uprava direktno obrati zaposlenima i objasni planove kompanije, uz upozorenje da će, ukoliko to ne učini, organizovati vanredne skupove nakon ljetne pauze.

Blume je u ponedjeljak prvi put iznio procjenu da će kompanija, ukoliko ne dođe do smanjenja troškova rada, morati da razmatra ukidanje dodatnih 50.000 radnih mjesta širom svijeta, pored približno 50.000 radnih mjesta čije je gašenje do 2030. godine već ranije planirano.

Njemačka je, na osnovu sve većeg broja bezbjednosnih izvještaja i obavještajnih saznanja, podigla svoj bezbjednosni nivo sa dosadašnjeg “opšteg nivoa prijetnje” na “visok stepen prijetnje”, izjavio je nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint.

“To znači da se u Njemačkoj u svakom trenutku mora računati sa rizikom od napada”, rekao je Dobrint.

On je naveo da su planovi za napade na Njemačku “jasno uočljivi”, istakavši da prijetnje obuhvataju kritičnu infrastrukturu, pojedince i institucije, prenose mediji.

Njemačka je posljednjih godina bila suočena sa više ozbiljnih napada.

Među njima je i napad u Magdeburgu krajem 2024. godine, kada je saudijski državljanin automobilom uletio u posjetioce božićnog vašara, pri čemu je poginulo šest osoba, a više stotina povrijeđeno.

Počiniocu je prošlog mjeseca izrečena kazna doživotnog zatvora.

U drugom slučaju, nemački sud je prošle godine proglasio sirijskog državljanina krivim za napad nožem na festivalu u gradu Zolingen 2024. godine, u kojem su tri osobe ubijene, a 10 povređeno.

​Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi želio da Sjedinjene Američke Države ponovo budu domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali ovog puta bez zajedničke organizacije sa Kanadom i Meksikom.

Na prijemu koji je FIFA organizovala u Trampovoj kuli u Njujorku, uoči finala između Španije i Argentine, Tramp je poručio da bi FIFA trebalo ponovo da izabere SAD za domaćina, dodajući u šaljivom tonu da bi “ovaj put trebalo izostaviti Kanadu i Meksiko”.

Pogled ka Svjetskom prvenstvu 2038.

Naredni Mundijal za koji još nije izabran domaćin jeste izdanje 2038. godine. FIFA je već dodijelila organizaciju prvenstva 2030. Španiji, Portugalu i Maroku, uz uvodne utakmice u Urugvaju, Argentini i Paragvaju povodom stogodišnjice takmičenja, a odlučeno je da će Saudijska Arabija biti domaćin 2034. godine.

Zbog sistema rotacije kontinenata, zemlje Sjeverne Amerike ponovo će imati pravo da konkurišu za organizaciju prvenstva 2038. godine.

Pomenuo i zajedničku kandidaturu sa Kinom

Tramp je otkrio i da mu je predsjednik FIFA Đani Infantino predložio mogućnost da SAD i Kina jednog dana zajednički organizuju Svjetsko prvenstvo, našalivši se da bi fudbaleri u tom slučaju imali “veoma kratak let između utakmica”.

Tokom obraćanja osvrnuo se i na kontroverzu oko američkog reprezentativca Folarina Baloguna, navodeći da je od Infantina zatražio preispitivanje crvenog kartona koji bi napadaču donio suspenziju.

FIFA je kasnije ukinula zabranu nastupa, što je izazvalo brojne reakcije u svjetskoj fudbalskoj javnosti, navodi “Politico”.

Državni lideri u Teheranu su upozorili da će značajno pooštriti odgovor ukoliko Sjedinjene Američke Države nastave vazdušne udare na iransku teritoriju još nekoliko dana.

Savjetnik za vojna pitanja vrhovnog vođe ajatolaha Modžtabe Hamneija, general Mohsen Rezai, izjavio je da će Iran tada preći u fazu “potpunih ofanzivnih operacija”, naglasivši da se više neće ograničavati na proporcionalne odmazde.

“Iran se više neće zadržavati na recipročnim odgovorima i nijedna politička granica neće biti sigurna”, poručio je Rezai u izjavi za iransku državnu televiziju IRIB.

Novi napadi dodatno podigli tenzije

Rezai je ove izjave dao svega nekoliko časova prije nego što su iranski mediji objavili da su izvedeni napadi na američke vojne ciljeve u Kuvajtu i Jordanu, čime je dodatno pojačana bojazan od širenja sukoba na širi region Bliskog istoka.

Istovremeno, američke snage nastavile su višednevne udare na ciljeve u Iranu, dok obje strane razmjenjuju prijetnje i vojne akcije koje povećavaju rizik od otvorenog regionalnog rata, navodi “TimesKuwait”.

Kompanija Trump Media & Technology Group razgovarala je o mogućnosti da investitorima i trgovcima naplaćuje mjesečnu naknadu od 100.000 američkih dolara kako bi im omogućila brži pristup objavama predsjednika SAD Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social.

Te objave često izazivaju značajne promjene na svjetskim finansijskim tržištima, a upravo zbog toga bi pravovremeni pristup informacijama mogao imati veliku vrijednost za investitore, objavio je u petak Financial Times, pozivajući se na izvore upoznate sa tim pitanjem.

Prema navodima britanskog lista, kompanija je ovaj šestocifreni iznos predstavila tokom sastanka sa potencijalnim korisnicima usluge Truth API, koja omogućava pristup podacima sa platforme.

“Ljudi će plaćati zato što moraju”, rekao je jedan direktor hedž fonda za Financial Times.

“Ako zakasnite sa tom informacijom, bićete ozbiljno na gubitku”, dodao je on, prenosi Baha.

Ukoliko bi plan bio realizovan, Truth Social bi mogao postati jedan od rijetkih servisa koji direktno monetizuje uticaj političkih objava na finansijska tržišta, s obzirom na to da Trampove poruke često izazivaju brze reakcije investitora širom svijeta.