Kategorija: Svijet

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je u utorak na saslušanju pred senatorskim odborom da najnovija procjena troškova rata sa Iranom iznosi 37,5 milijardi dolara.

Nova procjena je oko 12 milijardi dolara veća od iznosa od 25 milijardi koji je Hegset naveo krajem aprila, neposredno prije nego što je predsjednik Donald Tramp dogovorio privremeni prekid vatre sa Iranom.

Hegset i Trampova administracija sada traže do 70 milijardi dolara hitne vojne potrošnje kako bi pokrili troškove rata i finansirali novo naoružanje i ljudstvo.

Pentagon posebno traži 46 milijardi dolara za proširenje proizvodnih linija i ubrzanje isporuke tražene municije, uključujući precizne bombe, hipersonične projektile i sisteme za borbu protiv dronova.

– Ovo je novi zahtjev zasnovan na novim realnostima svijeta sa kojim se suočavamo, uz korak naprijed kako bismo odgovorili tom trenutku – rekao je Hegset.

Demokrate u Senatu, uz dio republikanaca, dovele su u pitanje potrebu za dodatnim milijardama mimo redovnog odbrambenog budžeta od 1,5 biliona dolara.

Senatorka Peti Marej, vodeća demokrata u Odboru za aproprijacije, poručila je da administracija pokušava da predstavi zahtjev kao hitan, iako ga vidi kao zaobilaženje uobičajene budžetske procedure.

S druge strane, ni Hegset nije ostao dužan na prozivke senatora o ratovima koje vodi i u kojima učestvuje američka vojska tokom mandata Donalda Trampa.

– Cijenim pobjedu u ratu koliko i bilo ko drugi, ali sjedim pred odborom koji želi da razgovara o pobjedi u ratu koji traje već četiri godine i govori o strateškom porazu sukoba koji traje već četiri mjeseca kako bi se spriječilo da Iran dobije nuklearnu bombu – rekao je Hegset.

Hegset je odgovornost za obim zahtjeva prebacio na prethodnu administraciju Džoa Bajdena i ustvrdio da vojska mora ubrzano da modernizuje kapacitete zbog promjena u ratovanju i šire upotrebe jeftinih dronova.

Neprijateljstva su obnovljena 8. jula, kada je Tramp proglasio kraj primirja, a prema iranskim vlastima od tada je u američkim udarima u Iranu poginulo najmanje 50 ljudi.

Dok vlada povlačenjem miliona barela pokušava da smiri tržište, stručnjaci upozoravaju da Sjedinjene Američke Države postaju sve ranjivije na novu krizu u snabdijevanju.

Strateške rezerve nafte Sjedinjenih Američkih Država pale su na nivo koji nije zabilježen od 1983. godine, nakon što je administracija odobrila povlačenje miliona barela kako bi stabilizovala tržište usljed sukoba sa Iranom. Ovaj potez izazvao je zabrinutost stručnjaka koji upozoravaju na ranjivost SAD u slučaju budućih poremećaja u snabdijevanju, piše Rojters.

Zalihe sirove nafte u američkim Strateškim naftnim rezervama (SPR) pale su na najniži nivo od marta 1983. godine, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost zbog energetske bezbjednosti zemlje u jeku pojačanih globalnih tenzija.

Prema posljednjim podacima Ministarstva energetike, samo prošle sedmice povučeno je oko 5,1 milion barela, čime su se ukupne zalihe smanjile na svega 311,4 miliona barela. Ovako nizak nivo nije zabilježen više od četiri decenije, a posljedica je odluke vlade da interveniše na tržištu kako bi ublažila cjenovne šokove izazvane eskalacijom sukoba na Bliskom istoku.

Novi britanski premijer Endi Bernam odobrio je da britanske vojne baze koriste trupe Sjedinjenih Američkih Država za odbrambene udare SAD protiv Irana, čime je nastavio politiku svog prethodnika Kira Starmera, piše danas Blumberg, pozivajući se na izvore.

Kako su naveli izvori, Bernam će nastaviti politiku prethodne vlade, na čijem je čelu bio Kir Starmer, kada je riječ o odobravanju korišćenja britanskih baza za odbrambene američke udare, što znači da će britanske baze vjerovatno biti korišćene za neke od aktuelnih američkih operacija protiv Irana.

Starmer je u petak održao sastanak sa visokim ministrima i zvaničnicima na kojem su razgovarali o britanskoj politici nakon nastavka američkih operacija protiv Irana početkom ovog mjeseca, izjavili su izvori upoznati sa ovom temom, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Ministri su na tom sastanku odlučili da nastave postojeću politiku prema kojoj baze na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu i RAF Ferford u Glosterširu, u Engleskoj, mogu koristiti američki avioni koji izvršavaju misije usmjerene na suprotstavljanje iranskoj raketnoj prijetnji i djelovanje protiv lokacija koje se koriste za ugrožavanje Ormuskog moreuza.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je dosadašnjeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine, generala Oleksandra Sirskog, a na njegovo mjesto imenovao general-majora Mihaila Drapatija.

Odluku o smjeni Sirskog prethodno je objavio ukrajinski poslanik Aleksij Gončarenko na društvenoj mreži Telegram, navodeći da je predsjednik Zelenski razriješio dosadašnjeg komandanta.

Zelenski je potom u video obraćanju potvrdio da je Drapatiju ponudio funkciju vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine.

– Odlučio sam da će Mihailo Drapati postati novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine – rekao je Zelenski.

Istovremeno je zahvalio Sirskom na dosadašnjem radu i njegovoj ulozi u odbrani Kijeva, kao i u Harkovskoj i Kurskoj operaciji.

Smjena Sirskog uslijedila je nakon prošlosedmične rekonstrukcije ukrajinske vlade, tokom koje je Zelenski odlučio da promijeni više ministara, uključujući i ministra odbrane Mihaila Fedorova. Ta odluka izazvala je proteste u više dijelova zemlje.

Fedorov je nakon ostavke izjavio da je jedan od razloga njegovog odlaska bio dugotrajan sukob sa Sirskim, prenosi Srna.

Britanski „Gardijan“ ranije je objavio da je odluka o smjeni Sirskog već donesena, ali da tada nije bilo poznato ko će ga naslijediti. List je naveo i da je Zelenski tražio kandidata koji neće predstavljati politički izazov njegovom rukovodstvu.

Njemačka vlada planira da ukine dodatak od 25 evra mjesečno za djecu iz porodica s najnižim primanjima, što bi pogodilo oko 1,9 miliona porodica širom zemlje.

 

Čak 1,88 miliona ljudi primilo je u martu ove godine državnu naknadu koja se trenutno isplaćuje porodicama sa vrlo niskim primanjima, stoji u odgovoru savezne vlade na upit poslanika Ljevice Dietmara Bartscha.

Kako prenose njemački mediji, samo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji taj broj iznosio je oko 548.000.

Neposredni dodatak za djecu, koji iznosi 25 evra mjesečno, isplaćuje se djeci, tinejdžerima i mladim odraslim osobama koje žive u domaćinstvu svojih roditelja i imaju pravo na određene socijalne naknade, prenosi Fenix magazin.

Maksimalna starosna dob za primanje dodatka je 25 godina. Koaliciona vlada Socijaldemokratske partije (SPD), Zelenih i Slobodne demokratske partije (FDP) uvela je ovu naknadu 2022. godine kako bi se borila protiv siromaštva djece.

Dodatak za djecu biće ukinut

Prema planovima njemačke vlade, neposredni dodatak za djecu sada će biti ukinut. Desnocentristička koalicija opravdava taj potez budžetskim ograničenjima.

Prema podacima, oko 180.000 ljudi u Donjoj Saksoniji primalo je taj dodatak za djecu, u Baden-Virtembergu oko 174.000, u Bavarskoj oko 155.000, u Hesenu oko 151.000, a u Berlinu oko 155.000, pišu njemački mediji.

Stručnjak za budžetsku politiku Ljevice Ditmar Barč oštro je kritikovao planirana smanjenja.

„Gotovo da nema dodatnog tereta za milionere i milijardere kako bi se zatvorili budžetski nedostaci, ali su za djecu potrebni oštri rezovi. Ovaj oblik fiskalne politike neprihvatljiva je uvreda za one koji su budućnost naše zemlje“, rekao je on.

„Ispravno bi bilo uvesti osnovni dječji dodatak kako nijedno dijete u ovoj zemlji ne bi odrastalo u siromaštvu”, dodao je.

U Njemačkoj živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH

Ovu mjeru mogle bi osjetiti i brojne porodice porijeklom iz Bosne i Hercegovine koje žive u Njemačkoj. Prema zvaničnim podacima, u toj zemlji živi oko 248.000 ljudi porijeklom iz BiH, dok njih oko 168.000 i dalje ima državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država dodatno je eskalirao nakon novih međusobnih udara, uprkos tome što Vašington i Teheran nastavljaju diplomatske kontakte.

Dok obje strane razmjenjuju raketne i vazdušne napade, raste zabrinutost da bi se kriza mogla dodatno proširiti na Bliski istok. Iako se borbe nastavljaju, neimenovani američki zvaničnik izjavio je za Al Jazeeru da Vašington i Teheran i dalje vode razgovore.  Prema njegovim riječima, administracija američkog predsjednika Donalda Trampa paralelno nastavlja politiku pojačanog pritiska na Iran.

CNN prenosi da SAD povećavaju broj vojnih aviona na Bliskom istoku usljed naglog rasta tenzija sa Iranom, kao i da bi dodatno angažovanje vojnih resursa moglo Trampu da pruži više opcija dok razmatra naredne korake u eskalaciji sukoba.

Napadi se ne smiruju

Iranska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da je njena mornarica izvela tri istovremena napada, u kojima je, kako tvrdi, nanijela “teške udarce” američkoj vojsci. Istovremeno je saopšteno da su raketama i dronovima gađani američki vojni ciljevi u Kuvajtu i Bahreinu. Centralna komanda (CENTCOM) objavila je da je u ponedjeljak naveče završila novu rundu udara na vojne ciljeve u Iranu.

Prema navodima Teherana, u napadima na američke ciljeve u Kuvajtu i Bahreinu gađani su sistemi protivvazdušne odbrane “Patriot”, radari dugog dometa, komunikacioni centri i objekti za bespilotne letjelice.

S druge strane, CENTCOM je saopštio da su američke snage pogodile vojne komandne centre, pomorske kapacitete, položaje za lansiranje raketa i dronova, kao i sisteme protivvazdušne odbrane s ciljem slabljenja iranskih vojnih sposobnosti. Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati osudili su iranske napade na Kuvajt i Bahrein, ocijenivši da predstavljaju kršenje suvereniteta dvije države.

Iran je od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatražio da osudi američki napad na nuklearnu elektranu Darhovin u izgradnji, za koju tvrdi da se nalazi pod zaštitom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Problemi u Ormuzu

Ormuski moreuz ostaje zatvoren nakon napada na tanker, što dodatno povećava zabrinutost zbog mogućih poremećaja u svjetskom snabdijevanju naftom.

Dok cijena nafte ponovo raste, analitičari upozoravaju da svaki novi napad povećava rizik od šire regionalne destabilizacije. Britanska agencija za pomorske trgovinske operacije (UKMTO) saopštila je da je posada jednog tankera napustila brod nakon što je plovilo, prema prijavi, pogođeno nepoznatim projektilom u Ormuskom moreuzu. Brod je pogođen istočno od omanskog Limaha, a istraga je u toku.

Prema prvim informacijama, nema podataka o zagađenju mora. Zbog pogoršane bezbjednosne situacije francuska avio-kompanija “Air France” privremeno je obustavila letove za Dubai i Rijad, dok je američki Stejt department upozorio svoje državljane na moguće poremećaje u vazdušnom saobraćaju i pozvao ih na pojačan oprez.

Neizvjesnost i u Libanu

Napetost ne jenjava ni u Libanu. Libanska vojska saopštila je da je počela raspoređivanje jedinica u pojedinim područjima juga zemlje nakon povlačenja izraelskih snaga, rekao je visoki libanski bezbjednosni zvaničnik. S druge strane, lokalni zvaničnici tvrde da se izraelska vojska još nije u potpunosti povukla iz svih dijelova tog područja.

Kada su počeli novi udari?

Američka vojska je naveče 8. jula pokrenula nove udare na Iran, sa ciljem da Ormuski moreuz održi otvorenim za saobraćaj, nekoliko sati nakon što je Tramp izjavio da je primirje, koje je bilo potpisano 17. juna, za njega “završeno”.

Tramp je tada saopštio da su najnoviji napadi odmazda za bombardovanje civilnih brodova od strane Teherana u Ormuskom moreuzu, i da će, ako se ponovi, biti i mnogo gore.

Sukob eskalirao naveče 7. jula. Foto Tanjug/AP

Sukob je eskalirao naveče 7. jula, pošto su SAD pokrenule napade kao odgovor na udare na tri teretna broda, za šta je Vašington optužio Teheran.

Prije napada, Ministarstvo finansija SAD povuklo je izuzeće kojim su privremeno ukinute sankcije Iranu na naftu, a koje je bilo dio memoranduma o razumijevanju koji su Vašington i Teheran potpisali prošlog mjeseca.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da izraelski premijer Benjamin Netanjahu neće biti uhapšen tokom eventualne posjete Sjedinjenim Državama povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u septembru, reagujući na izjave gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija.

Tramp je na društvenim mrežama napisao da Netanjahu “ni na koji način neće biti uhapšen u SAD”, ističući da se izraelski premijer bori protiv Irana.

Spor zbog naloga Međunarodnog krivičnog suda

Gradonačelnik Njujorka ranije je izjavio da sa svojim pravnim timom razmatra mogućnost postupanja po nalogu Međunarodnog krivičnog suda, koji je 2024. godine izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog optužbi za navodne ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi s ratom u Gazi.

Netanjahu je odbacio optužbe, dok je njegova kancelarija ponovila stav da ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda, navodi “HurriyetDailyNews”.