Kategorija: Svijet

Rusija više nije spremna da vrati pojedine okupirane teritorije Ukrajini u okviru eventualnog sporazuma o okončanju rata, već planira da ih zadrži kao tampon zone, prenio je danas Blumberg, pozivajući se na izvore iz Kremlja.

Prema navodima tih izvora, ruski predsjednik Vladimir Putin odustao je od teritorijalnih ustupaka jer Moskva najnovije izjave američkih zvaničnika o ratu u Ukrajini smatra „konfrontirajućim“ i tumači ih kao dokaz da su neformalni dogovori postignuti na njegovom samitu na Aljasci sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom propali.

Kremlj je, kako se navodi, pooštrio svoj stav usljed eskalacije ukrajinskih udara duboko na teritoriji Rusije, uključujući i napade na Moskvu, koji su oštetili rafinerije nafte i izazvali nestašicu goriva širom zemlje.

Putin, prema istim izvorima, namjerava da u potpunosti preuzme Donjecku oblast, kao i da zadrži Sumsku i Harkovsku oblast kako bi ih pretvorio u tampon zone.

Blumberg navodi da, iako Sjedinjene Američke Države insistiraju da na samitu prošlog avgusta nije postignut nikakav sporazum o okončanju rata u Ukrajini, zvaničnici Kremlja više puta su tvrdili da je postojao paket obaveza u okviru takozvanog sporazuma „duh Enkoridža“ između Putina i Trampa.

Prema tim tvrdnjama, sporazum je navodno podrazumijevao da Sjedinjene Američke Države izvrše pritisak na Ukrajinu da prepusti teritoriju Donjecke oblasti, u zamjenu za to da Rusija vrati okupirana područja sjeverne Sumske i sjeveroistočne Harkovske oblasti.

Pregovori između Rusije i Ukrajine o mirovnom sporazumu, koje uz posredovanje predvode Sjedinjene Američke Države, u zastoju su od februara, jer se administracija predsjednika Donalda Trampa fokusirala na rat sa Iranom.

Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je da su bivši visoki njemački i ruski zvaničnici sredinom jula održali tajni sastanak u Bakuu kako bi razgovarali o mogućim načinima za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine, javlja Bloomberg.

“Naša teritorija iskorišćena je za takav sastanak bez našeg znanja. Ne mogu da komentarišem detalje jer nismo bili prisutni na sastanku. Međutim, podaci o letu dozvoljavaju mi da tvrdim da se tajni sastanak zaista održao u Bakuu”, rekao je Alijev tokom zajedničke konferencije za medije sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Berlinu.

Alijev je rekao da je sastanak održan od 12. do 14. jula.

Dodao je da, ukoliko je svrha sastanka bila istraživanje načina za okončanje rata između Rusije i Ukrajine, Azerbejdžan može “samo da pozdravi” takve napore.

Merz je negirao da je njegova vlada bila uključena u te aktivnosti.

“Nisam upoznat ni sa kakvim takvim sastankom”, rekao je Merz.

Bivši mađarski premijer Viktor Orban pozvao je svoje pristalice da obnove demokratiju u zemlji koju je, kako je rekao, nova Vlada uništila.

Orban je naveo da je Mađarska prestala da bude demokratska država nakon što je nova vlada desnog centra premijera Petera Mađara usvojila ustavni amandman kojim se okončava mandat predsjednika države i predsjednika Ustavnog suda.

“Ponovo je počelo doba tiranije u Mađarskoj. Novi politički sistem stvoren na ovaj način nije legitiman. Fides će koristiti sva mirna sredstva protiv zloupotrebe moći unutar i van parlamenta”, rekao je Orban, prenosi Srna.

Tisa odbacuje optužbe i najavljuje borbu protiv korupcije

Stranka Tisa negira da je imala autoritaran odnos prema političkim protivnicima.

Vladajuća stranka obećala je da će obuzdati korupciju, za koju smatra da je bila raširena pod Orbanovom administracijom, što je dio nastojanja Tise da Mađarsku vrati u glavni tok EU.

Tisa ima većinu u parlamentu, što joj omogućava da poništi promjene koje je uveo Orban, a za koje Mađar smatra da su naštetile demokratiji.

Ustavni amandman i promjene na državnom vrhu

Ustavni amandman okončao je mandat predsjednika Tamaša Šuljoka, navodeći kao razlog ozbiljan gubitak povjerenja društva u lidera koga su 2024. godine izabrali poslanici iz Orbanove stranke Fides. Parlament će uskoro izabrati novog predsjednika.

Pretres prostorija Fidesa i istraga tužilaštva

Stranka Fides saopštila je juče da je tužilaštvo organizovalo pretres njenih prostorija u kojima se nalaze njeni internet serveri.

Tužioci su u odgovoru putem mejla rekli Rojtersu da je akcija povezana sa istragom o navodnoj pronevjeri i drugim krivičnim djelima u Nacionalnom fondu za kulturu pod Orbanovom vladom.

Sjedinjene Američke Države i dalje su spremne za pregovore o okončanju sukoba s Iranom, ali Teheran trenutno ne pokazuje ozbiljnu namjeru da postigne dogovor, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio tokom sastanka ministara spoljnih poslova ASEAN-a u Manili.

On je poručio da je Vašington otvoren za “pozitivne i konstruktivne razgovore”, ali samo ukoliko druga strana bude poštovala preuzete obaveze, upozorivši da će SAD, u suprotnom, zaštititi svoje interese i interese svojih saveznika.

Spor oko Ormuskog moreuza u centru pažnje

Rubio je posebno upozorio da Sjedinjene Države neće prihvatiti bilo kakav pokušaj Irana da kontroliše prolaz kroz Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa.

Prema njegovim riječima, dopuštanje jednoj državi da naplaćuje prolaz ili prijeti napadima na brodove predstavljalo bi opasan presedan koji bi mogao ugroziti slobodu plovidbe i u drugim dijelovima svijeta.

Istakao je da je očuvanje slobodne međunarodne plovidbe jedan od ključnih principa međunarodnog prava i da se od njega neće odustati.

Sukob se nastavlja, rastu prijetnje

Rubiove izjave dolaze u trenutku kada američke snage već jedanaestu uzastopnu noć izvode napade na ciljeve u Iranu, dok je predsjednik Donald Tramp ponovo zaprijetio novim udarima na iranska nuklearna postrojenja u Natanzu.

Teheran je odgovorio upozorenjem da bi svaki novi napad smatrao proširenjem rata i najavio odmazdu protiv američkih interesa i njihovih saveznika u regionu.

Prema podacima iranskog Ministarstva zdravlja, u američkim napadima ovog mjeseca poginulo je najmanje 50 ljudi, dok je više od 500 ranjeno, navodi “Al Jazeera”.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da narednih dana pošalje američkom Kongresu sporazum sa Saudijskom Arabijom o dijeljenju nuklearne tehnologije, tvrde dva izvora upoznata sa ovim slučajem.

Prema navodima Rojtersa, riječ je o dokumentu poznatom kao Sporazum 123, koji su potpisali američki ministar energetike Kris Rajt i saudijski ministar energetike Abdulaziz bin Salman.

Kako navode izvori, sporazum ne sadrži zaštitne mehanizme za koje su Sjedinjene Američke Države ranije insistirale da bi trebalo da spriječe mogućnost korišćenja nuklearnog materijala u programima razvoja nuklearnog oružja.

Rajt i bin Salman potpisali su preliminarni dogovor prošle godine u Rijadu, a njegovo upućivanje Kongresu predstavlja naredni korak ka formalizaciji američko-saudijske saradnje u oblasti nuklearne energije.

Volstrit džornal objavio je da je američki predsjednik Donald Tramp zvanično odobrio sporazum, navodeći da bi takav aranžman mogao otvoriti put Saudijskoj Arabiji za obogaćivanje uranijuma.

Prema pisanju ovog lista, za razliku od administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, Tramp ovaj oblik nuklearne saradnje sa Saudijskom Arabijom ne uslovljava normalizacijom odnosa Rijada i Izraela.

Time se mijenja dosadašnji pristup Vašingtona, koji je nuklearnu saradnju sa Saudijskom Arabijom povezivao sa širim diplomatskim dogovorom na Bliskom istoku.

Ukrajinske snage povukle su se sa severne periferije Male Slobodke u Sumskoj oblasti, rekli su za Sputnjik izvori iz ruskih bezbednosnih struktura.

“Jedinice 104. Posebne brigade teritorijalne odbrane Oružanih snaga Ukrajine napustile su svoje položaje i povukle se dublje na ukrajinsku teritoriju”, naveo je sagovornik agencije.

Blisko prijateljstvo američkog predsjednika Donalda Trampa i prvog čovjeka Međunarodne fudbalske federacije (FIFA) Đanija Infantina moglo bi uskoro dobiti i političku dimenziju. Prema pisanju američkih medija, Tramp želi da upravo Infantina vidi na mjestu generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

Kako navodi „Njujork post“, američki predsjednik smatra da je Infantino „poštovan širom svijeta“ i da posjeduje posebnu sposobnost povezivanja ljudi. Nakon uspješne organizacije Svjetskog prvenstva u fudbalu u tri zemlje, Tramp vjeruje da predsjednik FIFA-e ima iskustvo potrebno za upravljanje velikim međunarodnim sistemima.

Infantino, koji se nalazi na čelu najveće sportske organizacije na svijetu, dodatno se približio Trampu tokom priprema za Mundijal. Američki predsjednik bio je uključen u brojne aktivnosti povezane sa turnirom, dok je Infantino u decembru Trampu uručio prvu FIFA nagradu za mir u istoriji te organizacije.

Koliko su njih dvojica bliski, pokazalo se i tokom finala Svjetskog prvenstva na stadionu MetLajf, kada je Tramp uručio pehar španskom reprezentativcu Rodriju nakon pobjede Španije nad Argentinom rezultatom 1:0. Tokom utakmice, američki predsjednik sjedio je u svečanoj loži između supruge Melanije i Infantina.

Put do čela UN-a nije jednostavan

Novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija biće izabran krajem ove godine, a mandat će zvanično početi 1. januara 2027. godine, kada će na toj funkciji naslijediti Portugalca Antonija Gutereša.

Ipak, eventualna Infantinova kandidatura suočila bi se sa brojnim političkim izazovima. Kandidat mora dobiti podršku svih 15 članica Savjeta bezbjednosti UN-a, pri čemu pet stalnih članica ima pravo veta, kao i potvrdu Generalne skupštine.

Osim političke podrške, ključan uslov je i Infantinova lična odluka da se kandiduje. On se o toj mogućnosti za sada nije javno izjasnio, dok FIFA i Bijela kuća nisu komentarisali navode o mogućoj kandidaturi.

Ukoliko odluči da uđe u trku za prvog čovjeka svjetske organizacije, izvori bliski Trampu tvrde da bi imao velike šanse protiv potencijalnih rivala, među kojima se pominju bivša predsjednica Čilea Mišel Bačele i Argentinac Rafael Grosi, direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Iskustvo iz FIFA-e kao argument

Paolo Zampoli, Trampov specijalni izaslanik za globalna partnerstva, smatra da bi Infantino bio uspješan na čelu UN-a.

– U Ujedinjenim nacijama morate sarađivati sa 193 države članice. U FIFA-i ih ima više od 200, a Đanijevi rezultati pokazuju da zna kako se upravlja tako složenim sistemom – rekao je Zampoli za „Njujork post“.

Ipak, Infantinov ugled posljednjih mjeseci bio je predmet kritika nakon odluke o poništavanju crvenog kartona američkom reprezentativcu Folarinu Balogunu tokom Mundijala. Tramp je kasnije potvrdio da je lično razgovarao sa Infantinom i tražio preispitivanje odluke kojom je američki napadač ostao dostupan za važnu utakmicu.

Trampova administracija i odnos prema UN-u

Posebno je zanimljivo što se ideja o Infantinovom prelasku u UN pojavljuje u trenutku kada Trampova administracija zauzima kritičniji stav prema toj organizaciji.

Nakon povratka u Bijelu kuću, Tramp je smanjio američka izdvajanja za UN i povukao Sjedinjene Američke Države iz nekoliko međunarodnih institucija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), UNESCO i Savjet za ljudska prava UN-a.

Ukoliko Infantino odbije mogućnost prelaska u međunarodnu politiku i odluči da ostane na čelu FIFA-e, pred njim bi u martu 2027. godine bili izbori za četvrti mandat predsjednika te organizacije.

U tom slučaju očekuje ga nastavak rada na velikim projektima, uključujući Svjetsko prvenstvo za žene u Brazilu 2027. godine, kao i istorijski Mundijal 2030. godine koji će biti održan na tri kontinenta i u šest država.

Američka administracija Donalda Trampa preko Stejt departmenta priprema svojevrsnu zamjenu za ugašeni USAID, a predviđeni su i projekti na zapadnom Balkanu.

Za razliku od ranijeg perioda, kako pišu američki mediji, planirano je da fokus više bude na konzervativnim vrijednostima, uključujući i jačanje slobode govora, za koju smatraju da je zakonskim projektima EU ugrožena.

Kako piše “Financial Times”, administracija je Kongresu uputila prijedlog da se dva miliona dolara izdvoje za projekte koji bi se, kako je objašnjeno, suprotstavili cenzuri EU kroz Zakon o digitalnim uslugama i Zakon o digitalnim tržištima.

Podsjećanja radi, ovim zakonima EU želi da ograniči velike platforme, koje su mahom u američkom vlasništvu, da daju veću kontrolu korisnicima i da sa platformi suzbijaju ono što smatraju lažnim vijestima.

Za projekte u Evropi je, osim ovog, kako je najavljeno, predviđen i budžet od pet miliona dolara za razvoj civilizacijskog saveza u Evropi, odnosno saveza sa političkim snagama koje smatraju svojim saveznicima.

Međutim, kako navodi “Financial Times”, dio novca bi išao i u namjene koje su bile podržavane ranije od strane ranijih administracija, poput borbe protiv autoritarnih režima, ali i suzbijanja ruskog i kineskog uticaja.

Kada je konkretno riječ o zapadnom Balkanu, dva miliona dolara namijenjena su za organizacije i projekte za koje se ocjeni da su aktivni u suprotstavljanju pokušaja podrivanja zapadnih civilizacijskih vrijednosti.

Plan uključuje i finansiranje aktivnosti protiv, kako se navodi, pravosudnog aktivizma i cenzure u Brazilu, gdje Vašington optužuje vlasti da politički progone bivšeg predsjednika Žaira Bolsonara, saveznika Donalda Trampa.

Predviđeno je i milion dolara za dokumentovanje kršenja ljudskih prava nad etničkim manjinama u Južnoj Africi.

Poseban budžet namijenjen je za projekte u Velikoj Britaniji, takođe za političke snage koje su usklađene s političkim ciljevima Trampove administracije.

“Financial Times” ističe da dio budžeta predviđa izdvajanje pet miliona dolara za organizaciju “Free Speech Union International”, međunarodnu mrežu nastalu oko britanske organizacije “Free Speech Union”, koju je osnovao konzervativni član Doma lordova Tobi Jang.

Najveći pojedinačni grant predviđen je za “Victims of Communism Memorial Foundation”, američku neprofitnu organizaciju posvećenu očuvanju sjećanja na žrtve komunističkih režima.

“Fondacija bi trebalo da dobije 40 miliona dolara, što bi predstavljalo značajno povećanje u odnosu na njen dosadašnji budžet. Organizacija je osnovana 1993. godine odlukom američkog Kongresa, a zakon je potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton. Stejt department podsjeća da je fondacija sredstva iz američkog budžeta dobijala i tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena”, piše FT.

Kako piše “Washington Post”, svim ovim programima trebalo bi da bude zajedničko nekoliko elemenata, poput promovisanja nacionalne sigurnosti SAD, slobode govora, vjerskih sloboda, antikomunističkih aktivnosti, strateškog takmičenja s Kinom, promovisanja direktnih bilateralnih partnerstava, jačanja ekonomske samoodrživosti, promovisanja privatnih investicija i usaglašavanja s spoljnopolitičkim interesima SAD.

Do zaključenja ovog broja nismo dobili odgovor iz Ambasade SAD o tome kako bi se ovi projekti realizovali u regionu. Važno je napomenuti da i prema pisanju FT i WP-a još nisu definisani svi elementi, jer se čeka odobrenje Kongresa.