VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika sprema rješenje za rusku naftu

    Amerika sprema rješenje za rusku naftu

    Republikanski senator Sjedinjenih Država Rodžer Viker izjavio je u subotu da se očekuje da će Vašington u roku od dve nedelje krenuti sa usvajanjem zakona o sankcijama usmerenim na ruski naftni sektor.

    Govoreći na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, Viker je rekao: „Moći ćemo da glasamo o sankcijama za dve nedelje“, dodajući da je „ono što Ukrajini zaista potrebno jeste da Rusija ostane bez nafte“, prenosi Baha.

    Tvrdio je da bi „značajne, ozbiljne sankcije proizvođačima nafte“, uključujući „osam rafinerija širom sveta od kojih Rusija zavisi“, mogle doneti „značajnu promenu u pregovorima“.

    Viker je rekao da bi predloženi zakon o sankcijama mogao postati „prekretnica“ u naporima da se izvrši pritisak na Moskvu, dodajući da podrška američke javnosti Ukrajini raste, uključujući i među republikanskim glasačima.

  • Tramp dao Iranu mjesec dana

    Tramp dao Iranu mjesec dana

    Sjedinjene Američke Države pojačale su ove sedmice pritisak na Iran, odredivši rok od mjesec dana za postizanje dogovora i najavivši slanje drugog nosača aviona u Perzijski zaliv.

    Iran i SAD održali su indirektne pregovore u Omanu 6. februara i najavili novi krug pregovora iduće sedmice u Ženevi. Oman će ponovo biti posrednik.

    Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Tramp u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u toj zemlji.

    Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.

    Protesti i pritisak na Iran
    Protesti u Iranu izbili su zbog teške ekonomske krize, ali ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri sedmice. Ubijene su hiljade ljudi, a desetine hiljada su uhapšeni.

    Tramp je ove sedmice rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni “u roku od mjesec dana”. U protivnom je zaprijetio “vrlo traumatičnim” posljedicama.

    “Razgovaraću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli”, dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora preći na “drugu fazu”, koja bi bila “vrlo teška” za Irance.

    Ponovo je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine.

    U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da “se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi”.

    Netanjahuov skepticizam
    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Tramp stvara uslove za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

    “Izrazio sam (Donaldu Trampu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog dogovora s Iranom”, rekao je Netanjahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući. “Rekao sam da bi dogovor, ako se zaista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni za Izrael”, dodao je.

    Netanjahu je dodao:

    “Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim grupama”, poput libanskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istakao je izraelski premijer.

    Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

    “Mislim da uslovi koje Tramp stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora”, rekao je Netanjahu.

    Pripreme za dužu operaciju
    Američka vojska priprema se za mogućnost dužeg, višesedmičnog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih zvaničnika za “Reuters” koji su željeli ostati neimenovani.

    Portparolka Bijele kuće, Ana Keli, rekla je: “Predsjednik Tramp ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost.”

    Pentagon nije želio ništa komentarisati.

    Prošlogodišnja američka operacija “Ponoćni čekić” bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja “nevidljivim” bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

    Planiranje je ovaj put složenije, rekli su zvaničnici.

    U dužoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani zvaničnik, ne ulazeći u pojedinosti. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

    Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

    Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

    Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

    SAD ima baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

    Ultimatum ili pregovori?
    Ros Harison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za “France Presse” da ga pregovori više podsjećaju na američki “ultimatum” Iranu nego na “stvarne pregovore”.

    Učestvovanjem u njima, Iran nastoji “dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program”, rekao je.

    “Izrael gura Trampa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati” pokušavaju ga usmjeriti “prema istinskom diplomatskom putu”, dodao je Harison, a prenosi “Index”.

  • Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Orban: Evropa je odlučila da zarati sa Rusijom do 2030, Mađarska ne da veto

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je Evropa „odlučila da zarati sa Rusijom do 2030. godine“ i da su pripreme za taj sukob već u toku u pojedinim evropskim zemljama. On je naveo da se, prema njegovim riječima, vojna spremnost podiže širom kontinenta, izuzev u Mađarskoj.

    „Ne da to želi, da bi mogla ili da planira – odlučila je“, rekao je Orban, ističući da devet evropskih zemalja već ima obaveznu vojnu službu, a da u nekima ona obuhvata i žene. Dodao je da se stanovništvu šalju uputstva za postupanje u slučaju rata, da su vojni rashodi naglo porasli i da su potpisani sporazumi o slanju trupa u Ukrajinu.

    Istovremeno, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije saopštilo je ranije da Rusija ostaje otvorena za dijalog sa NATO na ravnopravnoj osnovi, pod uslovom da Zapad odustane od, kako je navedeno, militarizacije kontinenta.

    Orban je poručio i da Mađarska nikada neće dozvoliti da joj bude oduzeto pravo veta u Evropskoj uniji. Naglasio je da nezavisan stav treba čuvati „kao zjenicu oka“ i da Brisel vrši svakodnevni pritisak, dok opoziciona stranka Tisa zagovara uključivanje Mađarske u zajedničku evropsku spoljnu politiku.

    „To se ne može dogoditi. Nikada nećemo odustati od prava veta“, rekao je Orban u govoru o godišnjim rezultatima.

    Prema pisanju Politico, Evropska unija radi na planu u pet koraka kako bi Ukrajini omogućila djelimično članstvo već naredne godine. Da bi se to ostvarilo, Unija bi, kako se navodi, morala da pronađe način da zaobiđe veto Mađarske.

  • Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Rubio: Tramp spreman da se sastane sa Ajatolahom Hameneijem

    Američki predsjednik Donald Tramp spreman je da se sastane sa vrhovnim vođom Irana ajatolahom Alijem Hameneijem jer vjeruje da je dijalog način za rješavanje međunarodnih problema, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio

    – Zapamtite, služim pod predsjednikom koji je spreman da se sastane sa bilo kim – rekao je Rubio za “Blumberg”.

    On je dodao da bi Tramp bio spreman da se sastane sa Hemeneijem ako bi ajatolah rekao da želi takav susret.

    Rubio je ponovio da SAD i dalje rade na postizanju sporazuma sa Iranom.

    – Predsjednik je izjavio da bi volio da postigne sporazum sa Iranom. To je veoma teško da se ostvari, ali će on pokušati, i to je ono što mi sada nastojimo da uradimo – rekao je američki državni sekretar.

  • Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Rubio otkriva kako napreduju pregovori o Ukrajini

    Strane u pregovaračkom procesu o Ukrajini usjpele su da smanje listu spornih pitanja, rekao je američki državni sekretar Marko Rubio na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.

     

    Prema njegovim riječima, najteža pitanja su i dalje tu i rad na rješavanju je u toku. Dodao je i da će SAD učiniti sve što je moguće da okončaju ukrajinski sukob, prenosi rt.rs.

    Kako prenosi “Gardijan”, Rubio je odbacio sugestiju moderatora da Rusi nisu zainteresovani za pregovore, rekavši da to “ne znamo”.

    – Oni kažu da jesu i pod kojim uslovima su bili spremni da to urade i da li možemo pronaći uslove koji su prihvatljivi za Ukrajinu na koje će Rusija uvijek pristati – rekao je.

    Rekao je da su SAD uspjele da “napreduju” u razgovorima i da će se dalji razgovori održati u utorak.

    – Ne mislim da bi iko u ovoj prostoriji bio protiv pregovaračkog rješenja, sve dok su uslovi pravedni i održivi, a to je ono što želimo da postignemo i nastavićemo da pokušavamo da to postignemo čak i dok se sve ove druge stvari budu dešavale na frontu sankcija i tako dalje – naveo je.

    On je istakao da su “mnogi u svijetu su došli do zaključka da je era zapadne dominacije završena”

    – Ideja svijeta bez granica i zamjena nacionalnih interesa globalnim poretkom pokazala se glupom. Na Zapadu su se nadali da će ekonomske i trgovinske veze zameniti zadatke države – izjavio je američki državni sekretar.

    UN imaju potencijal, ali nemaju odgovore u krizama

    Govoreći o UN, on je rekao da ova organizacija nije uspjela da okonča konflikt u Ukrajini, kao i da su pregovori strana postali mogući zahvaljujući SAD.

    – UN imaju ogroman potencijal, ali po najhitnijim pitanjima nemaju odgovore i praktično ne igraju nikakvu ulogu – dodao je Rubio.

    Kako je rekao, “nesuglasice između SAD i evropskih saveznika mogu se objasniti dubokom zabrinutošću Vašingtona zbog budućnosti Evrope”.

    – SAD su zainteresovane za jaku Evropu i smatraju da će njihove sudbine uvek biti isprepletane. Sjedinjene Države ne teže tome da se odvoje od saveznika, već žele da ožive staro prijateljstvo. Želimo da Evropa bude jaka. Vjerujemo da Evropa mora da opstane, jer su prethodna dva velika rata pokazala da su naše sudbine nerazdvojne i da će uvijek biti isprepletane – naveo je Rubio.

    O odnosu sa Kinom

    Rubiu je postavljeno pitanje o američkom stavu prema Kini.

    On je rekao da se “naši nacionalni interesi često neće poklapati”, ali je naglasio potrebu da se kanali drže otvorenim i da se razgovara o tome kako to riješiti.

    – Dužni smo svijetu da pokušamo da se nosimo sa tim što bolje možemo, očigledno izbegavajući sukobe, kako ekonomske, tako i one gore – istakao je.

  • Merc o evropskim integracijama zapadnog Balkana

    Merc o evropskim integracijama zapadnog Balkana

    ridrih Merc, njemački savezni kancelar, je na pitanje Jakova Milatovića, predsjednika Crne Gore, da li zemlje zapadnog Balkana vidi u Evropskoj uniji, odgovorio potvrdno.

    Ovo je prva direktna jasna izjava njemačkog kancelara u pružanju podrške evropskom putu zemalja Zapadnog Balkana.

    “Obećali smo mnogim zemljama, posebno u vašem regionu, da će postati članice Evropske unije. U decembru smo imali sastanak sa ostalim državama članicama EU i Evropskim savjetom u Briselu. Sve više osjećam nelagodu zbog našeg pristupa prema vašim zemljama i smatram da moramo ponovo otvoriti novu strategiju kako da vas približimo Evropskoj uniji. Ne želim da vas izgubimo. Vi ste dio kontinenta i potencijalno dio Evropske unije”, rekao je Merc.

    Merc je rekao da jedna od 27 članica Evropske unije pravi probleme jer se odluke o otvaranju poglavlja donose jednoglasno, ali da vjeruje da će se u aprilu i to pitanje riješiti.

    Iako to nije spomenuo, zemlja na koju je mislio je Mađarska, a pomenuo je april jer se tada u Mađarskoj održavaju izbori.

  • Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Brisel priprema novu generaciju pristupnih ugovora sa jačim sankcijama

    Evropska unija planira da u naredne sporazume o pristupanju ugradi strože mehanizme zaštite koji bi sankcionisali svako nazadovanje novih članica u oblasti vladavine prava, a prvi takav model trebalo bi da bude primijenjen na pristupni ugovor Crne Gore, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

    Govoreći na konferenciji o proširenju EU u Talin, u Estonija, Kos je istakla da je potrebna otvorena rasprava o tome kako politiku proširenja prilagoditi današnjim geopolitičkim okolnostima, koje se značajno razlikuju od perioda velikih proširenja 2004. i 2007. godine.

    Kao prvi ključni princip navela je da „nema prečica u reformama“, naglašavajući da su borba protiv korupcije i izgradnja demokratskih institucija temelj svakog pristupanja. Prema njenim riječima, punopravno članstvo ne može doći nauštrb tih osnovnih reformi.

    Drugi element, kako je navela, podrazumijeva „bez trojanskih konja“, odnosno zaštitu Unije od nazadovanja novih članica. „Potrebne su zaštitne mjere koje obezbjeđuju da se nova pravila poštuju i pet, deset ili dvadeset godina nakon ulaska“, rekla je Kos, dodajući da bez jasnih garancija EU rizikuje gubitak podrške javnosti za dalje proširenje.

    Zbog toga je predložila da naredni pristupni ugovori sadrže snažnije mehanizme protiv kršenja obaveza preuzetih tokom pregovora. Posebno je istakla da bi Crna Gora, koja planira da do kraja godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, mogla biti prva zemlja obuhvaćena novim modelom.

    „Ako nove članice poštuju pravila, te mjere neće ni osjetiti. Ali ako dođe do nazadovanja u vladavini prava, zaštitni mehanizmi moraju snažno djelovati“, poručila je Kos, dodajući da će Komisija prijedlog uputiti Savjetu EU.

    Treći prioritet, prema njenim riječima, jeste priprema same Unije za prijem novih članica, kroz procjene uticaja proširenja kako bi EU sa više od 30 država ostala efikasna i funkcionalna. Četvrti element podrazumijeva nagrađivanje zemalja koje sprovode reforme bržom integracijom u evropske politike, poput pristupa platnom sistemu SEPA i zoni bez rominga.

    Kao petu tačku Kos je navela potrebu za pravednim i održivim mirom u Ukrajina, ističući da će njena integracija u EU, uz eventualne bezbjednosne garancije, otvoriti nova politička pitanja i zahtijevati prilagođene modele pristupanja.

    Zaključila je da je rasprava o budućnosti proširenja već u toku, ali da osnovni princip ostaje nepromijenjen – puno članstvo moguće je tek nakon potpunih i dosljednih reformi.

    (europeanwesternbalkans)

  • Peskov: Nova runda pregovora o Ukrajini održaće se 17. i 18. februara u Ženevi

    Peskov: Nova runda pregovora o Ukrajini održaće se 17. i 18. februara u Ženevi

    Nova runda pregovora između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine održaće se u Ženevi 17. i 18. februara, rekao je danas Dmitrij Peskov, portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Rusku delegaciju će, kako je najavio, ovog puta predvoditi Vladimir Medinski, pomoćnik ruskog predsjednika, prenosi agencija RIA Novosti.

    – Sljedeća runda pregovora o ukrajinskom rješenju održaće se takođe u trilateralnom rusko-američko-ukrajinskom formatu 17. i 18. februara u Ženevi – rekao je portparol Kremlja.

    Druga runda pregovora o Ukrajini, u kojoj su učestvovale delegacije iz Rusije, SAD i Ukrajine, održana je u Abu Dabiju 4. i 5. februara.

    Prva runda održana je takođe u Abu Dabiju 23. i 24. januara.

    Razgovori su održani iza zatvorenih vrata, bez prisustva predstavnika medija.

  • Rubio: Svijet kakav poznajemo više ne postoji – ovo je presudan trenutak

    Rubio: Svijet kakav poznajemo više ne postoji – ovo je presudan trenutak

    Američki državni sekretar Marko Rubio govorio je o “svijetu koji se mijenja” uoči Minhenske bezbjednosne konferencije.

    – Mislim da je ovo presudni trenutak. Svijet se veoma brzo mijenja pred našim očima. Stari svijet u kojem sam odrastao više ne postoji. Živimo u novoj eri geopolitike koja će zahtijevati ponovnu procjenu kako će to izgledati i kakva će biti naša uloga – rekao je američki državni sekretar.

    Po njegovom mišljenju, učesnici konferencije žele iskren odgovor od Sjedinjenih Država o tome kuda idu i kakve odnose žele sa svojim saveznicima.

    – Već smo imali mnogo ovih razgovora iza zatvorenih vrata sa brojnim saveznicima, jer smo saveznici, i moramo da nastavimo te razgovore – rekao je on.

    Rubiov govor je zakazan za subotu.

    Minhenska konferencija o bezb,ednosti održava se od 13. do 15. februara.

  • SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    SAD će se suprotstaviti svim postupcima koji prijete destabilizacijom

    Sjedinjene Američke Države nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i suprotstaviće se svim postupcima koji prijete destabilizacijom.

    Izjavio je ovo portparol američkog Stejt departmenta za RSE povodom izjava predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.

    Dodik je početkom sedmice rekao da je politički cilj njegove partije “pravo naroda na samoopredjeljenje do samostalnosti” i dodao da Republika Srpska ima prijatelje među koje je ubrojao novu američku administraciju.

    Na upit RSE o Dodikovoj izjavi, portparol Stejt departmenta je izjavio da “SAD nastavljaju da podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.

    – Sjedinjene Države će nastaviti da koriste svoje diplomatske alate kako bi podržale stabilnost BiH i suprotstavile se postupcima koje uvode prijetnje nestabilnosti.

    Budućnost Bosne i Hercegovine je na njenim građanima. Podstičemo sve lidere da se fokusiraju na obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta koji njihovi građani zaslužuju – rekao je portparol Stejt departmenta.

    Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau takođe je na sastanku s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem “potvrdio podršku SAD političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu BiH”, izjavio je portparol Stejt departmenta Tomi Pigot.