Kategorija: Svijet

Iran je odbio američki prijedlog o prekidu vatre koji je u Teheran donio irački premijer Ali al-Zaidi, prenosi “The New York Times”, pozivajući se na iranske i iračke zvaničnike.

Do odbijanja je došlo nakon al-Zaidijeve posjete Teheranu, uslijedila neposredno poslije njegovog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Bijeloj kući, dok sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana traje gotovo dvije sedmice.

Ormuski moreuz ostaje glavna tačka spora

Prema navodima izvora upoznatih s pregovorima, detalji američkog prijedloga nisu objavljeni, ali su iranski zvaničnici poručili da je riječ o jedinoj ponudi koja je trenutno na stolu.

Teheran je odbio prijedlog jer nije sadržavao rješenje pitanja kontrole nad Ormuskim moreuzom, jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca kroz koji prolazi značajan dio globalnog izvoza nafte.

Iranska strana ističe da nije zainteresovana za privremeni sporazum koji ne bi riješio to ključno strateško pitanje.

Potreba za dijalogom

Al-Zaidi je tokom svoje prve zvanične posjete Iranu od preuzimanja dužnosti razgovarao s predsjednikom Masudom Pezeškijanom o bilateralnim odnosima i bezbjednosnoj situaciji u regionu, naglašavajući potrebu za dijalogom i smirivanjem tenzija.

Međutim, diplomatski napori zasad nisu donijeli konkretan pomak.

Istovremeno, iranski zvaničnici upozoravaju da se pripremaju za mogućnost širenja sukoba ukoliko Vašington ispuni prijetnje o novim napadima na Teheran i ključnu infrastrukturu.

Prema pisanju američkih medija, u tom slučaju Iran bi mogao proširiti vojne aktivnosti na druge dijelove regiona, uključujući napade na Tel Aviv i traženje od jemenskih Huta da blokiraju moreuz Bab el-Mandeb, još jednu strateški važnu pomorsku rutu.

Američke snage su u međuvremenu izvele napade na ciljeve u Iranu već 13. uzastopnu noć, što dodatno povećava strah od šire regionalne eskalacije, navodi “YeniSafak”.

Evropska unija izrekla je kaznu Googleu u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja zakona o onlajn konkurenciji.

Evropska komisija saopštila je da je Google prekršio Zakon o digitalnim tržištima dajući prednost sopstvenim uslugama, poput Google Playa i hotelskih ponuda, u rezultatima pretrage u odnosu na usluge svojih konkurenata.

Google je kažnjen sa 460 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na pretragu i 430 miliona evra zbog kršenja pravila koja se odnose na trgovinu aplikacijama.

Komisija je naložila Googleu da se prema uslugama trećih strana koje se pojavljuju u rezultatima pretrage odnosi na pravedan i nediskriminatorski način, kao i da omogući programerima aplikacija da nude svoje usluge i van Googleove prodavnice aplikacija.

Iz Komisije su naveli da je Google već počeo da testira promjene u načinu prikazivanja rezultata pretrage koje uključuju njegove usluge, poput kupovine i letova, te ocijenili da te izmjene predstavljaju značajan napredak ka usklađivanju sa pravilima.

“Potrošači će biti direktni korisnici ove odluke EU. Rezultati pretrage biće drugačiji u Evropi, a Google će u budućnosti morati da prilagodi svoj pretraživač”, saopštili su iz Brisela.

Predsjednik Googlea za globalna pitanja Kent Voker osudio je kaznu, ocijenivši da ona predstavlja degradaciju proizvoda podstaknutu malom grupom sebičnih podnosilaca žalbi, što će, kako tvrdi, negativno uticati na evropska preduzeća i potrošače.

On je rekao da Zakon EU o digitalnim tržištima primorava Google da ukine funkcije pretrage u realnom vremenu koje Evropljani vole, poput trenutnog prikaza cijena i direktne dostupnosti hotela, letova i restorana, kao i da ukloni bezbjednosne zaštite na Google Playu.

Zemlje članice Evropske unije postigle su dogovor o 21. paketu sankcija protiv Rusije, nakon što je postignut kompromis oko jedne od najspornijih mjera – zabrane evropskim kompanijama da prevoze ruski tečni prirodni gas (LNG) u treće zemlje.

Prema dogovoru, primjena te zabrane biće odgođena za najmanje godinu dana, čime je otklonjena zabrinutost Grčke, koja je upozoravala da bi takva mjera ozbiljno pogodila njen brodarski sektor i imala ograničen efekat jer bi prevoznici mogli promijeniti registraciju svojih brodova.

Zadržana ograničenja na rusku naftu

Istovremeno, članice EU saglasile su se da još 12 mjeseci zadrže ograničenje cijene ruske sirove nafte na 44.10 dolara po barelu, iako je zbog rasta cijena energenata izazvanih sukobom na Bliskom istoku postojala mogućnost njegovog automatskog povećanja.

Novi paket sankcija dio je nastavka evropskog pritiska na Moskvu zbog rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji dodatno ograničiti ruske prihode od izvoza energenata i očuvati jedinstven stav svih 27 država članica uprkos različitim ekonomskim interesima pojedinih zemalja, navodi “Politico”.

Sastanak ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova i američkog državnog sekretara Marka Rubija završen je u Manili, na marginama samita ASEAN, a razgovori su trajali nešto više od pola sata.

Lavrov i Rubio napustili su salu za pregovore zajedno sa svojim delegacijama u 12.31 po lokalnom vremenu, odnosno u 6.31 po moskovskom vremenu. Sastanak je počeo u 11.54 po lokalnom vremenu i održan je prema ranije utvrđenom rasporedu.

Tokom razgovora posebna pažnja bila je posvećena mogućnostima za rješavanje sukoba u Ukrajini, kao i aktuelnim pitanjima u odnosima dvije zemlje.

Lavrov je dan ranije izjavio da Moskva polazi od toga da Vašington još nije odustao od prijedloga iznesenih tokom razgovora na Aljasci. Prema navodima diplomatskog izvora, inicijativa za održavanje sastanka došla je od američke strane.

U ruskoj delegaciji bili su zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, direktor Odjeljenja za spoljnopolitičko planiranje Aleksej Drobinjin i stalni predstavnik predsjednika Rusije pri ASEAN-u Jevgenij Zagajnov.

Američku stranu predstavljali su zamjenica državnog sekretara za politička pitanja Alison Huker i specijalni izaslanik predsjednika SAD Serđo Gor.

Nakon sastanka, Rubio je nastavio ranije planirane bilateralne razgovore u Filipinskom međunarodnom konferencijskom centru.

Američki obavještajni analitičari istražuju da li je Rusija pružila Iranu podatke o ciljevima i naprednu tehnologiju za nedavne napade dronovima na objekte CIA-e u regionu Zaljeva, potvrdila su četiri obavještajna izvora.

Iako zvanični zaključci još nisu doneseni, sumnje podstiču izuzetna preciznost udara i sve bliže tehničko partnerstvo Moskve i Teherana.

U martu su pogođene najmanje dvije lokacije povezane sa CIA-om – stanica unutar američke ambasade u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, kao i objekat u istočnom Iraku. Izvori navode da je pogođeno još nekoliko tajnih lokacija, prenosi Rojters.

U napadu na objekat u okviru ambasade u Rijadu korištena su dva iranska drona „Šahed“. Prvi je napravio otvor na spoljašnjem zidu, dok je drugi prošao kroz njega i eksplodirao unutar objekta. Povrijeđenih nije bilo.

Prema navodima analitičara i zapadnih obavještajnih dokumenata, Rusija je pomogla Iranu da unaprijedi preciznost dronova „Šahed-136“ isporukom naprednog satelitskog navigacionog sistema „Kometa-M“, koji je otporan na elektronsko ometanje.

Prema riječima regionalnog zvaničnika koji je imao uvid u interni memorandum jedne zapadne obavještajne službe, Rusija je vjerovatno imala ulogu u određivanju ciljeva za napade na objekte CIA-e u regionu. Zvaničnik je detalje dokumenta i izvore podijelio pod uslovom anonimnosti.

Pored isporuke tehnologije, istražuje se i mogućnost da je Moskva Teheranu dostavila obavještajne podatke o tačnim lokacijama objekata CIA-e, s obzirom na to da mali broj država posjeduje kapacitete i interes za prikupljanje tako osjetljivih informacija protiv Sjedinjenih Američkih Država.

Zabrinutost u Vašingtonu dodatno je porasla nakon nedavnog iranskog napada balističkim raketama na američku bazu u Jordanu, u kojem su poginula dva američka vojnika.

Danijel Hofman, bivši šef stanice CIA-e i operativac za tajne operacije, izjavio je da ne bi bilo iznenađujuće ukoliko Moskva pomaže Teheranu u ciljanju američkih objekata, imajući u vidu njihovo blisko strateško partnerstvo.

„Oni dijele interes u pokušaju da smanje ili potpuno eliminišu uticaj SAD-a u svojim samoproglašenim sferama uticaja“, rekao je Hofman.

Američki predsjednik Donald Tramp odobrio je nuklearni sporazum sa Saudijskom Arabijom koji bi toj kraljevini mogao omogućiti obogaćivanje sopstvenog goriva za civilne nuklearne reaktore.

Ipak, sporazum zaobilazi strogi „zlatni standard“ međunarodnog nadzora, što je već izazvalo oštre reakcije i zabrinutost zbog moguće trke u naoružanju na Bliskom istoku.

Američko Ministarstvo energetike saopštilo je u srijedu poslijepodne da je sporazum potpisan, a sada će biti proslijeđen Kongresu na obaveznu reviziju.

Riječ je o takozvanom „Sporazumu 123“, koji će važiti 30 godina. Prema riječima američkih zvaničnika, američke kompanije pružaće tehnologiju i stručno znanje za razvoj saudijskog nuklearnog programa.

Međutim, sporazum bi mogao izazvati brojne kontroverze, kako u samim Sjedinjenim Američkim Državama, tako i širom Bliskog istoka. Sposobnost obogaćivanja nuklearnog goriva, iako deklarativno u civilne svrhe, u teoriji otvara vrata razvoju nuklearnog oružja. Američki ministar energetike Kris Rajt branio je potpisivanje sporazuma tvrdeći da on „održava najviše standarde nuklearne bezbjednosti i neširenja nuklearnog naoružanja“.

Kako će funkcionisati proces?

Prije početka bilo kakvog obogaćivanja uranijuma, zajednički američko-saudijski tim prvo će procijeniti komercijalnu isplativost i opravdanost projekta. Prema dogovoru, Amerikanci će graditi postrojenja bez direktnog prenošenja najosjetljivije tehnologije Saudijskoj Arabiji.

Sporazum takođe zabranjuje Rijadu razvoj sopstvene tehnologije za obogaćivanje uranijuma ili njenu kupovinu od trećih država tokom naredne decenije.

Ono što najviše zabrinjava kritičare jeste ograničen broj inspekcija. Za razliku od Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su 2009. godine potpisali ugovor po „zlatnom standardu“, Saudijska Arabija nije u obavezi da potpiše Dodatni protokol sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Saudijci su to godinama odbijali, strahujući da bi međunarodni inspektori mogli dobiti pristup svetom gradu Meki ili kraljevskim palatama. Umjesto toga, dogovoren je bilateralni sporazum o zaštiti koji sada treba da odobri IAEA.

Geopolitika i strateški interesi

Pobornici sporazuma ističu da on otvara unosno tržište za američku nuklearnu industriju i istovremeno sprečava rivale poput Kine i Rusije da preuzmu primat. Iz američkog Ministarstva energetike poručuju da je ovo početak višemilijarderskog partnerstva koje će donijeti dobro plaćena radna mjesta i dugoročni ekonomski rast.

Iz Ambasade Saudijske Arabije u Vašingtonu saopšteno je da dogovor „odražava zajedničku viziju proširenja saradnje u oblasti energetike i tehnologija budućnosti“.

Ipak, susjedne zemlje pažljivo prate razvoj događaja. Izrael, za koji se smatra da posjeduje neprijavljeno nuklearno oružje, odavno sa rezervom gleda na saudijski pristup ovim tehnologijama. S druge strane, Iran, glavni saudijski rival, već posjeduje zalihe obogaćenog uranijuma.

Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman ranije je izjavio da će njegova zemlja nastojati da razvije nuklearno oružje ukoliko ga Iran ikada proizvede.

Strah od nuklearne trke

Ideja o ovom sporazumu prisutna je godinama. O njemu se pregovaralo i tokom administracije Džoa Bajdena kao dijelu šireg plana normalizacije odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, ali su razgovori prekinuti nakon izbijanja rata u Gazi. Trampova administracija nedavno ih je ponovo pokrenula.

Sada je na potezu američki Kongres, koji može blokirati sporazum ukoliko i Predstavnički dom i Senat usvoje rezoluciju o njegovom neodobravanju.

Očekuju se burne reakcije, a demokratski senator Ed Marki već je oštro kritikovao dogovor, upozoravajući da bi mogao „omogućiti širenje nuklearnog oružja i podstaći trku u naoružanju u regionu“.

Slično mišljenje dijeli i Henri Sokolski, direktor neprofitnog Edukativnog centra za politiku neširenja nuklearnog naoružanja, koji je postavio pitanje:

„Kakav će novi standard ovaj saudijski sporazum postaviti za Ujedinjene Arapske Emirate, Tursku i Egipat?“

Jemenski Huti napali su dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru. Ovaj incident prijeti potpunom blokadom ključnih pomorskih ruta, što bi moglo izazvati ozbiljne poremećaje na globalnom tržištu energenata.

Vojni portparol Huta Jahja Sari izjavio je u srijedu da su mete bili tankeri „Enselija“ i „Lejla“, a razlog je, kako je naveo, „kršenje odluke o blokadi koju su izdale oružane snage“.

Napadi su izvedeni balističkim i krstarećim raketama, kao i dronovima, što je izazvalo požare na brodovima. Huti su, prema riječima portparola, takođe prisilili „gotovo deset brodova da napuste svoje rute i vrate se“.

Saudijska novinska agencija SPA potvrdila je da je pogođen tanker „Enselija“, pozivajući se na zvanične izvore iz saudijske Opšte uprave za transport. Navedeno je da su svi članovi posade na bezbjednom, ali se napad ocjenjuje kao teško kršenje međunarodnog prava i konvencija. Saudijske vlasti nisu iznijele detalje o navodnom napadu na drugi brod, „Lejlu“.

Britanska agencija za pomorsku trgovinu (UKMTO), koja nadzire plovidbu u regionu, takođe je potvrdila da je primila izvještaj o udaru.

„Kapetan tankera prijavio je udar nepoznatog projektila koji je izazvao požar na brodu, a sa kojim se posada trenutno bori“, saopšteno je iz UKMTO-a.

Princip „oko za oko“

Huti, zvanično poznati kao Ansar Alah, uveli su pomorsku blokadu Saudijskoj Arabiji 20. jula. Uslijedilo je to nakon jedne od najgorih eskalacija nasilja u Jemenu u posljednje četiri godine, kada je jemenska vlada, koju podržava koalicija predvođena Saudijskom Arabijom, bombardovala aerodrom u Sani kako bi spriječila slijetanje iranskog aviona.

Iz ove grupe poručuju da je proglašenje pomorskog embarga zasnovano na principu „oko za oko“, ističući pravo naroda da na blokadu odgovori blokadom. Huti optužuju saudijske lidere za dvanaestogodišnju opsadu i pljačku jemenskih resursa, dok Rijad odbacuje te optužbe, tvrdeći da ne sprovodi nikakvu opsadu nad jemenskim narodom.

„Konačni cilj pomorske blokade koju sprovodi Ansar Alah jeste da natjera Rijad da ukine embargo na luke i aerodrome pod kontrolom Huta. Saudijci misle da ovakvim metodama ekonomskog gušenja mogu izazvati narodni ustanak protiv Huta“, rekao je za Al Džaziru novinar iz Sane Husein el Buhaiti.

Ovaj napad dolazi u izuzetno osjetljivom trenutku. Zbog američko-izraelskog rata protiv Irana, plovidba kroz Hormuški moreuz je prekinuta, pa je Saudijska Arabija pokušavala da preusmjeri protok nafte alternativnim rutama – preko Crvenog mora i moreuza Bab el Mandeb. Međutim, i te rute sada su pod ozbiljnom prijetnjom.

Stručnjaci podsjećaju na moć koju su Huti demonstrirali kada su uspješno blokirali pristup Crvenom moru za izraelske luke tokom rata u Gazi, koji je okončan prekidom vatre u oktobru 2025. godine, što je dovelo do zatvaranja izraelske luke Eilat.

Bab el Mandeb jedna je od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta. Sa zatvorenim Hormuškim moreuzom od kraja februara, eventualno zatvaranje Bab el Mandeba moglo bi blokirati čak 25 odsto svjetskog snabdijevanja naftom i gasom, što bi imalo katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.