Kategorija: Svijet

Agent američke Tajne službe koji je bio zadužen za obezbjeđenje potpredsjednika Džej Di Vensa suspendovan je i nalazi se pod unutrašnjom istragom zbog sumnje da je medijima odavao informacije, uključujući osjetljive detalje o Vensovim putovanjima.

Ovu informaciju za Si-En-En potvrdio je izvor blizak slučaju, dok je drugi izvor naveo da su zvaničnici već identifikovali osobu za koju se vjeruje da je odgovorna za curenje podataka.

Istragu trenutno vodi odjeljenje za unutrašnje poslove Tajne službe. Prvi izvor navodi da u ovom trenutku nije jasno da li će protiv agenta biti izrečene samo administrativne sankcije ili će se suočiti i sa krivičnim prijavama.

Suspendovani službenik osumnjičen je da je bio izvor za nedavni članak portala MS NOW. U tom tekstu navodi se da su agenti iz Vensovog obezbjeđenja frustrirani zbog velikog opterećenja koje im predstavlja privatni raspored putovanja potpredsjednika.

Kao dio priče, MS NOW objavio je i konkretne planove Vensovog kretanja, uključujući let helikopterom Korpusa marinaca na čas golfa sa sinom. Ti planovi su nakon curenja informacija otkazani.

Objavljivanje ovakvih operativnih detalja u medijima izazvalo je oštre reakcije i bijes među zvaničnicima Tajne službe, Ef-Bi-Aja i Bijele kuće, potvrdio je izvor. Agencija Si-En-En kontaktirala je Tajnu službu radi komentara, dok portparol portala MS NOW nije odmah odgovorio na upit.

Ovaj incident dolazi u trenutku kada Trampova administracija najavljuje oštar obračun sa onim što smatra neovlašćenim otkrivanjem povjerljivih informacija medijima.

Kao dokaz takve prakse navodi se i nedavni slučaj s početka mjeseca, kada su četiri novinara Njujork tajmsa dobila obavezujuće sudske pozive da svjedoče pred saveznom velikom porotom. Pozivi su uslijedili u okviru istrage o njihovom izvještavanju koje je otkrilo bezbjednosne karakteristike novog predsjedničkog aviona koji je država Katar nedavno poklonila Donaldu Trampu.

Kina je obustavila izvoz helijuma, industrijskog gasa od ključnog značaja za proizvodnju poluprovodnika, rad medicinske opreme poput magnetne rezonance, ali i brojne druge visokotehnološke industrije.

Odluka Pekinga dolazi u trenutku kada je globalno tržište helijuma već pod velikim pritiskom zbog poremećaja u snabdijevanju izazvanih sukobima na Bliskom istoku, gdje se nalazi dio značajnih svjetskih proizvođača ovog gasa, piše „Fajnenšel tajms“.

Iako Kina sama nije među najvećim proizvođačima helijuma, posljednjih godina imala je važnu ulogu u njegovoj distribuciji prema evropskom tržištu. Analitičari navode da su određene količine ruskog helijuma, zbog sankcija i ograničenja trgovine, upravo preko kineskih trgovačkih kanala dolazile do evropskih kupaca.

Rusija je ranije proizvodila oko deset odsto svjetskih količina helijuma, dok je Katar prije izbijanja sukoba sa Iranom obezbjeđivao približno trećinu globalne proizvodnje. Profesor Seokjoon Kwon sa Univerziteta Sungkyunkwan u Seulu smatra da kineska odluka predstavlja pripremu za moguću novu nestašicu.

Evropska unija gotovo u potpunosti zavisi od uvoza helijuma, zbog čega je ovaj gas zvanično označen kao kritična sirovina. Njegova upotreba je od posebnog značaja za medicinu, proizvodnju čipova, naučna istraživanja i naprednu industriju.

Najvažniji evropski dobavljači trenutno su Sjedinjene Američke Države, Katar i Alžir, ali je posljednjih godina značajno porastao i uvoz iz Kine. Prema podacima konsultantskih kuća, količina helijuma koju je EU uvezla iz Kine povećala se sa 28,6 tona u 2022. godini na čak 1.630 tona godinu kasnije. Analitičari smatraju da je riječ uglavnom o ruskom helijumu koji je do evropskog tržišta dolazio preko posrednika, nakon što je EU 2024. godine zabranila direktan uvoz iz Rusije.

Tržište helijuma dodatno je komplikovano zbog činjenice da se ovim gasom ne trguje na javnim berzama kao što je slučaj sa naftom ili drugim sirovinama. Prema procjenama kompanije AKAP Energy, Kina je između marta i maja 2026. godine izvozila oko 16 odsto helijuma koji je prethodno uvezen iz Rusije.

Istovremeno, cijene helijuma za trenutnu isporuku gotovo su se udvostručile od početka sukoba na Bliskom istoku, dok rast bilježe i dugoročni ugovori.

Dodatni problem predstavljalo je privremeno obustavljanje rada velikih proizvodnih kapaciteta, među kojima je i kompleks Ras Laffan kompanije QatarEnergy, jednog od najvećih svjetskih postrojenja za tečni prirodni gas. Helijum se, naime, ne izvlači direktno iz zemlje, već nastaje kao nusproizvod tokom prerade i ukapljivanja prirodnog gasa.

Iako Katar i Rusija imaju značajan udio u svjetskoj proizvodnji, Sjedinjene Američke Države i dalje su najveći proizvođač helijuma. Prema podacima Američkog geološkog zavoda, SAD su 2025. godine proizvele oko 81 milion kubnih metara helijuma, Katar 63 miliona, Rusija 18 miliona, dok je Alžir proizveo oko 11 miliona kubnih metara.

Vrijednost evropskog tržišta helijuma procjenjuje se na više od 800 miliona dolara, uz očekivani godišnji rast između pet i osam odsto. U Hrvatskoj se helijum uvozi u tečnom ili gasovitom obliku preko međunarodnih dobavljača specijalnih gasova, a na tržištu ga distribuiraju kompanije poput SOL Croatia i Messer Croatia Plin.

Posljedice poremećaja u snabdijevanju već osjećaju brojni sektori. Cliff Cain, komercijalni direktor kompanije Pulsar Helium, izjavio je da se situacija posljednjih mjeseci dodatno pogoršala, navodeći da su dobili veliki broj upita kupaca iz javnog i privatnog sektora, uključujući kompanije iz SAD i Japana.

Nedostatak helijuma pogodio je i vazduhoplovnu industriju i sektor zavarivanja. U avio-industriji ovaj gas koristi se za održavanje pritiska u rezervoarima za gorivo, čišćenje kriogenih sistema i otkrivanje mikroskopskih oštećenja na letjelicama. U zavarivanju služi kao zaštitni gas koji omogućava kvalitetnije spojeve i sprečava kontaminaciju metala tokom procesa obrade.

Kako su globalne rezerve helijuma već bile ograničene prije novih geopolitičkih poremećaja, stručnjaci upozoravaju da nije sigurno da će smanjenje proizvodnje iz Katara moći biti brzo nadoknađeno.

„Naredne sedmice pokazaće da li je diversifikacija izvora snabdijevanja bila dovoljno brza kako bi se izbjegle posljedice prekida katarskih isporuka“, rekao je Nik Loson, izvršni direktor trgovačke banke Ocean Wall.

Upozorenja stižu i iz tehnološkog sektora. Sabina Ciofu, direktorka za međunarodnu politiku i strategiju u udruženju techUK, navela je da kompanije već pokušavaju pronaći alternativne izvore, ali da bi dugotrajnija ograničenja mogla imati ozbiljne posljedice po globalne lance snabdijevanja tehnologijom.

Posebno zabrinuti su proizvođači poluprovodnika. Predsjednik industrijskog udruženja SEMI Ajit Manocha upozorio je da kompanije već osjećaju rast cijena, ograničenja u količinama i komplikovaniju nabavku.

Stručnjaci procjenjuju da će proizvođači čipova lakše podnijeti rast troškova nego sektori poput zdravstva, gdje su mogućnosti prilagođavanja mnogo manje. Zbog toga se očekuje da će dostupne količine helijuma prvenstveno biti usmjerene prema tehnološkom i medicinskom sektoru, dok bi najveće posljedice mogle osjetiti industrije potrošačke elektronike.

Sjedinjene Američke Države trenutno su u povoljnijoj poziciji jer imaju značajnu domaću proizvodnju. Kompanija Premier Inc., koja za potrebe američkih bolnica nabavlja helijum, saopštila je da zdravstveni sektor i dalje ima prioritet i da bolnice zasad ne prijavljuju probleme koji bi ugrozili rad uređaja za magnetnu rezonancu ili drugih medicinskih sistema koji koriste ovaj gas.

Šumski požar koji gotovo sedam dana gori u španskoj provinciji Gvadalahara uništio je oko 32.000 hektara zemljišta, što ga čini jednim od najvećih u novijoj istoriji zemlje, saopštile su vlasti.

Ekipe hitne pomoći izrazile su oprezan optimizam da bi požar sjeveroistočno od Madrida mogao da bude stavljen pod kontrolu u narednim danima uprkos jakom vjetru koji je prognoziran za sutra.

Premijer Pedro Sančez i Emilijano Garsija-Pejdž, predsjednik regije Kastilja La Manča, sastali su se sa šefovima službi za vanredne situacije da bi razgovarali o požaru.

Garsija-Pejdž je kasnije rekao novinarima da ima osnova za “oprezni optimizam” i da napredak u operaciji gašenja požara pruža nadu da bi situacija uskoro mogla da se stabilizuje.

Stanovnicima pet ranije evakuisanih zajednica dozvoljeno je da se vrate kućama zbog poboljšane situacije, prenijela je agencija DPA.

Evakuisane su ukupno 34 zajednice, a oko 1.200 ljudi prebačeno je na bezbjedno od kada je požar izbio prošlog četvrtka.

Prvi rezultati istrage ukazuju da je požar vjerovatno izazvan poljoprivrednim radovima.

Sadašnji požar postao je drugi najveći u Španiji od kada su vlasti počele da vode evidenciju 1968. godine.

Grčka je usvojila zakon o električnim trotinetima koji predviđa visoke kazne i starosnu granicu od 17 godina za njihovu upotrebu, u pokušaju da okonča haos na putevima i trotoarima nakon niza teških nesreća.

Mlađima od 17 godina više nije dozvoljeno da koriste električne trotinete na javnim putevima.

Za kršenje zabrane propisana je kazna od 150 evra. Kompanije koje budu iznajmljivale trotinete mlađima od 17 godina suočavaju se sa kaznama do 1.000 evra.

Prema novom zakonu, pravila su znatno pooštrena i za odrasle. Električni trotineti zabranjeni su na putevima sa ograničenjem brzine od 50 kilometara na čas ili više.

Vozači koji budu prekršili ovaj propis dobiće kaznu od 350 evra.

Uvodi se i novi uslov obaveznog osiguranja od odgovornosti prema trećim licima, a vožnja bez osiguranja podrazumijeva kaznu od 250 evra.

Više se neće tolerisati ni nemarno parkiranje trotineta. Oni koji blokiraju trotoare ili pješačke prelaze mogu biti uklonjeni, uz novčanu kaznu od 40 do 80 evra.

Vozači koji su u vožnji bez kacige, koriste mobilni telefon ili nose slušalice suočavaju se sa kaznom od 40 do 150 evra.

Njemačke vlasti odobrile su kontroverzni projekat proizvodnje nuklearnog goriva u Lingenu, u saveznoj pokrajini Donja Saksonija, koji zajednički realizuju podružnica francuske kompanije Framatome i ruska državna nuklearna korporacija Rosatom.

Projekat predviđa proizvodnju gorivnih elemenata za nuklearne reaktore sovjetskog dizajna (VVER), koji su i dalje u upotrebi u više zemalja istočne i centralne Evrope, dok je Rosatom i dalje izuzet iz pojedinih sankcija Evropske unije uvedenih Rusiji nakon sukoba s Ukrajinom 2022. godine.

Strah od bezbjednosnih rizika

Odluka je izazvala oštre reakcije dijela političara i ekoloških organizacija, koji upozoravaju da bi uključivanje Rosatoma moglo povećati rizik od ruskog uticaja, špijunaže i sabotaže u osjetljivoj infrastrukturi.

Ministar zaštite životne sredine Donje Saksonije Kristijan Majer izjavio je da politički ne podržava saradnju s Rusijom, ali da je dozvola izdata nakon opsežnih bezbjednosnih i pravnih provjera koje su sprovela nadležna savezna tijela.

Njemačka je u međuvremenu ostala jedan od najvećih vojnih i finansijskih saveznika Ukrajine u Evropi, zbog čega je odluka o ovom projektu izazvala dodatne polemike u javnosti, navodi “SwedenHerald”.

U novoj analizi pod nazivom “Oslo on the Strait of Hormuz”, autor Junaid S. Ahmad upozorava da bi aktuelni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogli prerasti u dugotrajan diplomatski proces koji neće zaustaviti sukob, već će ga samo preoblikovati.

Kao primjer navodi Sporazum iz Osla između Izraela i Palestinaca iz 1993. godine, za koji tvrdi da nije donio trajni mir, već omogućio nastavak sukoba pod okriljem pregovora, dok su se istovremeno mijenjale činjenice na terenu.

Tekst dolazi u trenutku kada su diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana nastavljeni uprkos novim vojnim akcijama i rastu tenzija oko Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.

Poziv Teheranu na oprez

Autor smatra da Iran ne bi trebalo da odustane od svojih pregovaračkih aduta bez jasnih i konkretnih ustupaka druge strane, upozoravajući da pregovori mogu poslužiti kao sredstvo za odlaganje, a ne za rješavanje sukoba.

Ističe da države treba da pregovaraju kako bi smanjile rizik od rata, ali naglašava da diplomatija ne može biti vjerodostojna ukoliko se istovremeno nastavljaju vojni napadi i ekonomski pritisci.

Dok međunarodna zajednica i dalje poziva na deeskalaciju i nastavak dijaloga, situacija na Bliskom istoku ostaje veoma nestabilna, uz stalne bojazni da bi svaki novi incident mogao dodatno ugroziti bezbjednost regiona i globalno tržište energenata, navodi “MiddleEastMonitor”.

Sjedinjene Američke Države su obavijestile Izrael da u narednim danima planiraju da pojačaju vojne udare na Iran, uključujući i upotrebu teških bombardera, prvi put od ovogodišnje zajedničke američko-izraelske kampanje protiv Irana, prenijeli su danas izraelski mediji, prenosi Tanjug.

Prema ovim tvrdnjama, očekuje se da će američki bombarderi gađati nuklearno postrojenje Pikejks mauntin u blizini grada Kom, s obzirom na ponovljene prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa tokom protekle nedjelje da će ta oblast veoma brzo biti na udaru američkih snaga, prenosi Tajms of Izrael.

Bliska bezbjednosna koordinacija između Izraela i SAD navodno ima za cilj da omogući Izraelu da se pripremi za mogućnost da Iran odgovori na pojačane američke udare eskalacijom svojih napada, uključujući lansiranje raketa na Izrael zbog čega je Izrael od večeras u stanju najviše pripravnosti.

Ono što je proživio Ljubiša Karović tokom leta iz Soluna za Minhen, nikome ne bi trebalo da se desi. Potpuno neočekivano, proživio je pravu golgotu i bio nadomak užasne smrti, kada je umalo ispao iz aviona.

Srećom, drama je okončana bez ozbiljnih posljedica po život, ali sa težim tjelesnim povredama od kojih bi trebalo, poslije određenog vremena, u potpunosti da se oporavi. Bar od onih fizičkih.

Naravno, od Srbina se očekuje da, čim bude bio u stanju, pokrene sudski proces protiv odgovornih, a njegov advokat Vasilis Cijaras u razgovoru za portal Telegraf.rs otkrio je u kakvom je stanju Ljubiša.

“Moj klijent nosi kragnu, ima povrede po cijelom tijelu. Doktori su mu rekli da je obavezno da je nosi najmanje šest sedmica. Poslije tih šest sedmica mora da se vrati u bolnicu da provjeri da li će mu biti potrebna operacija ili nešto slično tome. Dok ne budemo imali cjelokupnu sliku o ovom slučaju, ne mogu da govorim o odšteti. Biće visoka. Siguran sam da će biti visoka”, rekao je Cijaras, pa dodao:

“Život mog klijenta bio je ugrožen. Da nije nosio pojas bio bi mrtav. Pola njegovog tijela bilo je dva-tri minuta van aviona, tačnije grudi, glava i ruke. I ne samo to. Rajaner je objavio da je laž da je moj klijent bio izvan aviona dva minuta. Ali, danas sam imao kontakt sa advokatom koji zastupa ženu koja je sjedila pored mog klijenta, nije njegova supruga. Ona je vrlo jasno potvrdila da je moj klijent bio van aviona dva do tri minuta, da je bio isisan i da su ljudi pokušavali da ga uvuku unutra.”

Kada su ljudi konačno uvukli Ljubišu u avion, prizor je bio više nego šokantan, pošto mu je glava izgledala potpuno neprirodno.

“Pošto je bio uvučen u avion, onesvijestio se još dva-tri puta. Sve što sam saznao bilo je od njegove supruge. Ona je vidjela sve, jer je sjedila blizu. Šokiralo me je kada sam čuo da mi je rekla da je Ljubiši, kada su ga uvukli, glava bila kao sunđer. Bila je naduvena i unakažena. Mislili su da je mrtav. Tada su mu masirali lice jer je glava bila puna krvi, poslije nekoliko minuta tek tada se lice vratilo u normalu. To mi je rekla supruga mog klijenta, kao i žena koja je sjedila pored njega”, poručio je Cijaras.

Uprkos svemu, zastupnik Karovića još ne može da kaže tačan iznos kada je riječ o novčanoj odšteti za pretrpljeni fizički i psihički bol.

“Prvo ćemo sačekati da vidimo sve tehničke izvještaje Nacionalnog odbora za bezbjednost saobraćaja (NTSB) i našeg tehničara. Pregled aviona završen je prije dva dana, tako da je letjelica sada slobodna da je Rajaner koristi, a za četiri dana doći će ljudi iz Amerike, Evropske unije i francuske kompanije koja je proizvela motore kako bi pregledali letjelicu i motor. Tek kada budemo imali sve podatke, moći ćemo da pričamo o odšteti”, jasan je bio Cijaras.

Za kraj je otkrio gdje će biti sprovedena istraga, ali još nije siguran gdje će biti vođen sudski postupak.

“Dobra stvar je što se krivična istraga obavlja u Solunu. Tužilac će podići optužnicu u Solunu protiv svih odgovornih, a ko je odgovoran otkriće se kasnije, poslije istrage. Gdje ćemo tražiti odštetu, vidjećemo ko će biti nadležan. Mada, mislim da će Grčka biti nadležna jer je avion bio u Grčkoj kada se sve to dogodilo. Postoji mogućnost i da se to dogodilo u Sjevernoj Makedoniji, nisam još siguran, čekamo tačne informacije o tome”, zaključio je Cijaras.