VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp uveo carine za desetine država

    Tramp uveo carine za desetine država

    Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa uvela je nove carine od 10 i 12,5 odsto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Evropska unija, Kina, Indija, Japan, Australija i Velika Britanija, čime je otvoreno novo poglavlje trgovinskih sukoba sa ključnim svjetskim ekonomijama.

     

    Nove mjere stupile su na snagu u petak ujutro, a odnose se na zemlje koje zajedno čine čak 99,4 odsto američkog uvoza, prenio je CNN.

    Odluka predstavlja novi pokušaj Bijele kuće da sprovede Trampovu trgovinsku politiku nakon što je američki Vrhovni sud ranije ove godine poništio njegove ranije “recipročne” carine uvedene na osnovu vanrednih predsjedničkih ovlašćenja.

    Visoki zvaničnici Bijele kuće poručili su da predsjednik neće odustati od svojih trgovinskih ciljeva samo zato što je jedan pravni mehanizam osporen na sudu.

    “Predsjednik neće dozvoliti da njegova trgovinska politika i ukupni ciljevi budu potkopani samo zato što je sud ograničio jedan od alata koji mu stoje na raspolaganju”, saopštila je administracija.

    Vašington se poziva na prinudni rad

    Nove carine uvedene su nakon višemjesečne istrage Kancelarije trgovinskog predstavnika SAD (USTR), koja je zaključila da brojne zemlje nisu učinile dovoljno da spriječe uvoz i izvoz robe proizvedene prinudnim radom.

    Prema navodima američke administracije, pojedini trgovinski partneri dobili su nižu stopu od 10 odsto jer su preduzeli određene mjere protiv prinudnog rada, dok će ostali plaćati carinu od 12,5 odsto.

    Istovremeno, pojedini proizvodi, uključujući naftu, gas i robu koju nije moguće nabaviti od domaćih proizvođača, izuzeti su od novih mjera.

    Brisel: Optužbe nemaju utemeljenje

    Prva oštra reakcija stigla je iz Brisela.

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas odbacila je tvrdnje Vašingtona da EU ne čini dovoljno u borbi protiv prinudnog rada.

    “Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uslove za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno”, rekla je Kalas na marginama sastanka ASEAN-a u Manili.

    Ona je dodala da Evropska unija nije očekivala novu rundu američkih carina.

    “Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje”, poručila je Kalas i najavila da će Brisel od Vašingtona zatražiti detaljno objašnjenje odluke.

    Australija: Potpuno neopravdano

    Nezadovoljstvo je izrazila i Australija, kojoj je carina povećana sa 10 na 12,5 odsto.

    Australijski ministar trgovine Don Farel ocijenio je da je odluka Vašingtona “potpuno neopravdana” i poručio da će Kanbera nastaviti da traži ukidanje svih američkih carina na australsku robu.

    I ministar odbrane Ričard Marls izjavio je da nova odluka “nema nikakvog smisla”.

    Brazil najavio odgovor

    Oštar odgovor stigao je i iz Brazila.

    Vlada u Braziliji odbacila je američke carine kao proizvoljne i neopravdane, optuživši Vašington da pitanje ljudskih prava koristi kao izgovor za sprovođenje protekcionističke trgovinske politike.

    Brazil je najavio da će aktivirati mehanizme predviđene svojim Zakonom o reciprocitetu i pokrenuti postupak pred Svjetskom trgovinskom organizacijom (STO).

    Kanada pod posebnim pritiskom

    Istovremeno, Kanada se suočava s dodatnim pritiskom iz Vašingtona.

    Administracija Donalda Trampa ove sedmice najavila je i posebne carine od 50 odsto na dio kanadske robe, koje bi trebalo da stupe na snagu narednog mjeseca.

    Kanadski premijer Mark Karni poručio je da su “sve opcije na stolu”, uključujući moguće protivmjere i dodatnu diverzifikaciju trgovine kako bi se smanjila zavisnost od američkog tržišta.

    Moguće nove istrage

    Američka administracija već priprema nove trgovinske istrage koje bi mogle dovesti do dodatnih carina.

    Jedna od njih odnosi se na navodnu prekomjernu proizvodnju u velikim izvoznim ekonomijama, uključujući Kinu, Meksiko i Evropsku uniju.

    Za razliku od ranijih Trampovih “recipročnih” carina, koje su osporene pred sudovima, nove mjere zasnovane su na članu 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, koji se smatra pravno znatno otpornijim i omogućava da carine ostanu na snazi neograničeno dugo.

    Prema najavama iz Bijele kuće, administracija razmatra i dodatne načine za povećanje uvoznih dažbina, što ukazuje da bi trgovinske tenzije između Sjedinjenih Država i njihovih najvećih partnera mogle dodatno da se pojačaju u narednim mjesecima.

  • Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Snažan skok cijene nafte i pad tehnoloških divova potopili Wall Street

    Na Volstritu (Wall Street) berzanski indeksi zabilježili su oštar pad, nakon snažnog rasta cijena nafte i novih zabrinutosti investitora zbog velikih ulaganja tehnoloških kompanija u razvoj vještačke inteligencije.

    Dow Jones indeks oslabio je 0,97 odsto i zaključio trgovanje na 51.711 bodova. S&P 500 pao je 1,21 odsto, na 7.408 bodova, dok je Nasdaq potonuo 2,15 odsto, na 25.137 bodova.

    Tesla i Alphabet među najvećim gubitnicima
    Među najvećim gubitnicima bile su dionice Alphabeta i Tesle, prvih kompanija iz grupe takozvanih „Sedam veličanstvenih“ koje su objavile poslovne rezultate.

    Dionica Tesle potonula je 14,5 odsto jer kvartalni rezultati proizvođača električnih automobila nisu ispunili očekivanja investitora. Tržišna vrijednost kompanije tako je za samo jedan dan smanjena za oko 200 milijardi dolara.

    Istovremeno, dionica Alphabeta izgubila je više od sedam odsto vrijednosti, čime je izbrisano oko 300 milijardi dolara tržišne kapitalizacije matične kompanije Gugla. Investitore je zabrinulo novo povećanje ionako visokih troškova za razvoj infrastrukture za vještačku inteligenciju.

    Cijena nafte iznad 100 dolara
    Tržište je dodatno opteretio snažan rast cijena nafte. Na londonskoj berzi cijena barela premašila je 100 dolara prvi put od maja, dok je na američkom tržištu porasla iznad 92 dolara.

    Rast cijena uslijedio je nakon pogoršanja situacije na Bliskom istoku, zbog čega je Ormuski moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pravaca za transport nafte, praktično zatvoren za pomorski saobraćaj.

    Američka vojska juče je izvela novi talas vazdušnih udara na Iran, dok je Teheran odgovorio napadima na američke vojne baze u susjednim zemljama.

    Predsjednik SAD Donald Tramp najavio je „ozbiljnu vojnu odmazdu“ protiv Irana i Huta, nakon što su jemenski pobunjenici napali dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru.

    Rast cijena nafte povećava rizik od inflacije
    Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena nafte mogao ponovo podstaći inflaciju i natjerati centralne banke da razmotre novo povećanje kamatnih stopa.

    „Rast cijena nafte ovim tempom predstavlja značajan makroekonomski i tržišni rizik“, rekao je Met Miskin (Matt Miskin), analitičar kompanije Manulife John Hancock Investments.

    On ističe da, uprkos dobrim poslovnim rezultatima mnogih kompanija, među investitorima nema mnogo optimizma.

    „Ukupni rezultati su odlični, ali su mnoge kompanije imale pojedinačne probleme koji su doveli do pada cijena njihovih dionica. Čim se pojavi i najmanji znak slabosti, investitori masovno prodaju akcije“, rekao je Miskin.

    Pad i na evropskim berzama
    Negativno raspoloženje prenijelo se i na evropska tržišta kapitala.

    Londonski FTSE indeks pao je 0,73 odsto, na 10.639 bodova, frankfurtski DAX izgubio je 1,56 odsto i spustio se na 24.763 boda, dok je pariški CAC oslabio 1,64 odsto, na 8.299 bodova, prenosi Jutarnji.

  • Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Kriza u Volkswagenu se produbljuje: Profit pao za gotovo 33 odsto, najavljena nova otpuštanja

    Folksvagen grupa zabilježila je još jedan pad profita u drugom kvartalu, čime je potvrđena velika kriza u ovom gigantu autoindustrije.

    U periodu od aprila do juna, neto dobit grupe nakon oporezivanja pala je za 32,9 odsto, na 1,54 milijarde evra, saopštio je najveći evropski proizvođač automobila iz Volfsburga.

    U drugom kvartalu 2025. godine Folksvagen je ostvario zaradu od 2,29 milijardi evra. To je već tada bilo 36 odsto manje nego godinu ranije, prema podacima Njemačke novinske agencije (DPA).

    Isporuke širom grupacije pale su za gotovo devet odsto, na 2,08 miliona vozila, što je kompanija ranije i najavila. Na važnom kineskom tržištu prodaja je pala čak za više od trećine, na 424.300 vozila. Međutim, van Kine prodaja je zabilježila nešto bolje rezultate.

    Carine, ratovi, geopolitičke tenzije i sve snažnija konkurencija stvorili su dodatne poteškoće za kompaniju, izjavio je izvršni direktor Folksvagena Oliver Blume.

    Zbog toga kompanija planira nove mjere smanjenja troškova koje uključuju značajno smanjenje broja zaposlenih. Pod revizijom je do 50.000 radnih mjesta širom svijeta, kao i četiri fabrike u Njemačkoj, pored ranije najavljenog ukidanja 50.000 radnih mjesta do 2030. godine.

    Ovakvim planovima snažno se protive sindikati i radničko vijeće. Protivljenje postoji i iz savezne pokrajine Donja Saksonija, koja posjeduje 20 odsto udjela u Folksvagenu i ima dva predstavnika u nadzornom odboru. Zajedno sa zaposlenima, oni imaju većinu u tom tijelu. Prema medijskim izvještajima, planove je odbor u početku odbio.

    Folksvagen je već ranije najavio ukidanje 50.000 radnih mjesta u cijeloj grupaciji u Njemačkoj do 2030. godine. Od tog broja, oko 35.000 radnih mjesta odnosi se na matični brend, dok će ostatak biti u kompanijama poput Audija i Poršea.

    Više od 37.000 zaposlenih već je potpisalo odgovarajuće sporazume o odlasku iz kompanije.

  • „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    „Ahilov štit“: Grčka gradi višeslojnu odbranu od raketa, dronova i vazdušnih prijetnji

    Grčka je odobrila nabavku višeslojnog sistema protivvazdušne odbrane od Izraela vrijednog do 3,5 milijardi evra, kao i kupovinu različitih vrsta dronova i vojnih transportnih aviona C-390 od brazilske kompanije „Embraer“.

    Grčki Savjet za nacionalnu bezbjednost (KYSEA) dao je preliminarno odobrenje za ovaj projekat ranije ove godine, a u četvrtak je potvrdio i ugovore o nabavci, izjavio je ministar odbrane Nikos Dendijas.

    Grčka planira da uspostavi višeslojni sistem zaštite od balističkih raketa, vazdušnih prijetnji i bespilotnih letjelica pod nazivom „Ahilov štit“.

    Osnovu novog sistema činiće izraelski radari i raketni sistemi kompanija „Rafael“ i „Israel Aerospace Industries“.

    „Sistem će biti spreman i potpuno operativan u roku od 35 mjeseci“, rekao je Dendijas.

    On je dodao da će grčke kompanije učestvovati u proizvodnji i obezbijediti najmanje 25 odsto komponenti budućeg sistema.

    Grčka trenutno za zaštitu svog vazdušnog prostora koristi američke sisteme „Patriot“, ali i starije ruske sisteme S-300.

    U okviru šireg plana modernizacije oružanih snaga, Atina namjerava da do 2036. godine uloži oko 28 milijardi evra u obnovu i unapređenje vojne opreme i kapaciteta.

  • Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Dmitrijev predviđa da će Evropu pogoditi teška energetska kriza

    Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev predvidio je tešku energetsku krizu u Evropskoj uniji.

    – Kao što sam prije godinu dana predvidio ranjivost Ormuskog moreuza, sada smatram da će EU pogoditi teška energetska kriza, jer će cijene nafte, a i gasa drastično skočiti, a Evropljani će trpjeti posljedice jer njihove birokrate vode borbu protiv ruskih energenata na račun Evropljana i njihovog prosperiteta – napisao je on na društvenoj mreži Iks.

    Dmitrijev je za ponovni prekid saobraćaja kroz Ormuski moreuz rekao da predstavlja nadolazeći cunami energetske krize.

    Svjetske cene nafte porasle su za šest odsto u četvrtak, pri čemu je cijena barela sirove nafte marke “Brent” porasla iznad 100 dolara, slijedi iz podataka sa berze.

    Prema mišljenju Dmitrijeva, cijene nafte će premašiti i 150 dolara za barel.

    – Ponovo smo na putu da se premaši granica od 150 dolara – naveo je on.

  • Tramp: Iranskim novcem u SAD biće nadoknađena šteta na brodovima u Ormuzu

    Tramp: Iranskim novcem u SAD biće nadoknađena šteta na brodovima u Ormuzu

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će Sjedinjene Američke Države upotrijebiti iranski novac koji je u posjedu Vašingtona za nadoknadu štete na brodovima i teretu u Ormuskom moreuzu koju je pričinio Iran.

    Tramp je naveo u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će šteta na brodovima i teretu biti nadoknađena iranskim novcem koji SAD “imaju u svom posjedu i kojim upravljaju”.

    Tramp je ocijenio da je to “pravedan i ispravan potez”, a do njega dolazi u trenutku kada su brodovi u Ormuskom moreuzu, ključnom plovnom putu za transport nafte iz Zaliva, i dalje na meti iranskih napada.

  • Vreli talas – u Libiji i do 50 stepeni

    Vreli talas – u Libiji i do 50 stepeni

    Јak toplotni talas zahvatio je zapadnu Libiju, gdje temperatura dostiže 50 stepeni Celzijusa.

    Prema podacima Libijskog nacionalnog centra za meteorologiju, u gradu Azizija, udaljenom oko 40 kilometara od glavnog grada Tripolija, temperatura je dostigla 50 stepeni Celzijusa.

    Široka područja zapadne Libije doživljavaju značajan porast temperature, između 44 i 49 stepeni Celzijusa.

    Toplotni talas se poklopio sa povećanim pritiskom na elektroenergetsku mrežu, jer potražnja za električnom energijom raste zbog intenzivne upotrebe sistema za klimatizaciju, navodi Sinhua.

    Ovo je dovelo do planiranih prekida snabdijevanja električnom energijom u nekoliko gradova.

    Elektroenergetski sektor se tokom ljetne sezone suočava sa izazovima zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta i povećane potrošnje.

  • SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    SAD otvara vrata kontroverznim injekcijama za podmlađivanje koje su hit na TikToku

    Kontroverzni peptidi koje posljednjih godina promovišu influenseri kao sredstvo za brži oporavak, izgradnju mišića i podmlađivanje mogli bi uskoro postati dostupni na recept u Sjedinjenim Američkim Državama.

    Savjetodavni odbor američke Uprave za hranu i lijekove (FDA) tijesnom većinom glasova podržao je ublažavanje ograničenja za nekoliko najpoznatijih peptida, među kojima su BPC-157, TB-500 i KPV. Konačnu odluku donijeće FDA, koja nije obavezna da prihvati preporuku odbora, ali to u praksi često čini, prenosi BBC.

    Šta su zapravo peptidi?

    Peptidi su kratki lanci aminokiselina koje ljudski organizam prirodno proizvodi. Oni učestvuju u brojnim procesima – od regulacije hormona do zarastanja tkiva i rada imunog sistema.

    Neki peptidi već godinama imaju medicinsku primjenu, na primjer u liječenju dijabetesa. Međutim, posljednjih godina veliku popularnost stekle su supstance koje nisu odobrene za upotrebu kod ljudi, a koje se prodaju preko interneta.

    Na društvenim mrežama reklamiraju se kao preparati koji mogu ubrzati oporavak nakon treninga, poboljšati izgled kože, smanjiti upale ili pomoći u izgradnji mišićne mase.

    Popularni na TikToku, ali bez dovoljno dokaza

    Posebno je popularan BPC-157, peptid nastao iz proteina želuca, za koji se tvrdi da pomaže regeneraciju tkiva, zdravlje crijeva i oporavak mišića.

    Problem je što su dosadašnja istraživanja uglavnom sprovedena na životinjama, dok kvalitetnih kliničkih studija na ljudima gotovo da nema.

    Zbog toga stručnjaci upozoravaju da nije poznato koja bi doza bila bezbjedna niti kakve bi dugoročne posljedice mogla imati njegova upotreba.

    Slične tvrdnje prate i peptid KPV, koji se na internetu promoviše kao sredstvo za regeneraciju kože, liječenje akni i jačanje imuniteta.

    Stručnjaci podijeljeni

    Na sjednici savjetodavnog odbora dio članova usprotivio se ublažavanju ograničenja.

    Farmaceutkinja i anesteziolog Elizabet Rebelo (Elizabeth Rebello) rekla je da je glasala protiv BPC-157 zbog “nedostatka dokaza o efikasnosti” i “zabrinutosti za bezbjednost”.

    S druge strane, članovi koji su podržali prijedlog isticali su “medicinske slobode” i mogućnost da pacijenti dobiju širi izbor terapija.

    Zabranjeni u sportu

    Iako su lako dostupni na internetu, pojedini peptidi imaju poseban status u profesionalnom sportu.

    Svjetska antidoping agencija (WADA) zabranjuje upotrebu BPC-157, dok Američka antidoping agencija upozorava da ne postoje pouzdani podaci o njegovoj bezbjednosti kod ljudi.

    Konačna riječ još nije data

    Savjetodavni odbor razmatra ukupno sedam peptida za koje bi specijalizovane apoteke ubuduće mogle da pripremaju lijekove na recept.

    Ograničenja su uvedena tokom administracije bivšeg predsjednika Džoa Bajdena, nakon što je FDA zaključila da ovi preparati ne ispunjavaju bezbjednosne standarde. Aktuelni ministar zdravlja Robert F. Kenedi Mlađi više puta je poručio da želi da ublaži ta pravila i omogući širu dostupnost peptida.

  • Huti napali saudijske tankere

    Huti napali saudijske tankere

    Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Teheran, navodno su napali dva saudijska tankera u Crvenom moru, otvarajući novi front u ratu između Irana i Amerike, koja udara na mete u bliskoistočnoj zemlji svake noći već skoro dvije sedmice zaredom.

    Nova prijetnja u vidu Huta mogla bi da proširi rat u Iranu i dovede u rizik još jedno usko grlo pomorskog saobraćaja, nakon iranske blokade Ormuskog moreuza. Napadi bi, štaviše, mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu.

    Ukoliko se potvrdi, napad na tankere u Crvenom moru bio bi prvi otkako su Huti proglasili pomorsku blokadu protiv Saudijske Arabije. Grupa je rekla da je gađala dva saudijska naftna tankera u Crvenom moru zbog kršenja njihove blokade. Huti tvrde da su pomorski embargo uveli kao odgovor na navodnu saudijsku blokadu luka i aerodroma u sjeverozapadnom Jemenu, koji je pod njihovom kontrolom.

    Rijad je odbacio te optužbe i poručio da će „preduzeti sve neophodne mjere kako bi zaštitili svoje brodove u skladu sa međunarodnim pravom“.

    Tankeri već zaobilaze

     

    Kako piše BBC, najmanje sedam tankera, koji su plovili ka saudijskim lukama ili iz njih, naglo je promijenilo kurs blizu Jemena zbog pomorske blokade Huta.

    Prema podacima kompanije „Kpler“, koja se bavi analizom pomorskog saobraćaja, dan prije nego što su Huti proglasili blokadu kroz moreuz Bab el Mandeb u Crveno more uplovilo je 20 brodova, dok su 22 isplovila u suprotnom smjeru.

    Takođe, podaci servisa „Marin Trafik“ pokazuju i da je najmanje osam brodova koji su plovili ka Crvenom moru odustalo od ulaska u moreuz Bab el Mandeb sa južne strane i okrenulo kurs.

    Zašto je ovo važno?

    Crveno more postalo je jedna od glavnih ruta za izvoz saudijske nafte nakon što je rat u Iranu praktično zatvorio Ormuski moreuz.

    Kroz Crveno more prolazi skoro 15 odsto ukupne svjetske pomorske trgovine. Ono povezuje Sredozemno more i Adenski zaliv preko dvije ključne pomorske tačke – Sueckog kanala u Egiptu i moreuza Bab el Mandeb između Jemena i Roga Afrike.

    Bab el Mandeb, dug 112, a širok oko 32 kilometra, nalazi se na južnom vrhu Arapskog poluostrva i predstavlja vitalni pomorski tesnac kroz koji prolazi oko 12 odsto ukupne svjetske trgovine, uključujući četvrtinu globalnog kontejnerskog saobraćaja. Njime roba putuje između Evrope i Azije preko Sueckog kanala u Egiptu.

    Njegov značaj dodatno je porastao za izvoz saudijske nafte otkako su poremećaji u Ormuzu, kroz koji prolazi 20 odsto svjetskog transporta nafte, ograničili pomorski saobraćaj iz Persijskog zaliva. Rijad je od zatvaranja Ormuza preusmjerio više od 70 odsto izvoza svoje sirove nafte iz Persijskog zaliva ka luci Janbu na Crvenom moru.

    Šta znači pomorska blokada Huta?

    Huti su rekli da će zaustavljati samo brodove povezane sa Saudijskom Arabijom ili koji ulaze ili izlaze iz saudijskih crvenomorskih luka. Ali tokom slične blokade protiv Izraela zbog rata u Gazi napali su mnoga plovila koja nisu imala veze sa tim sukobom.

    Rozmari Kelanik iz tink-tanka „Difens prajoritiz“ rekla je BBC-u da bi svaki napad Huta na brodove u Crvenom moru ili Adenskom zalivu „uticao na čitav međunarodni pomorski saobraćaj, a ne samo na brodove koji plove ka Saudijskoj Arabiji“.

    Sama prijetnja napadima mogla bi da odvrati međunarodne brodarske kompanije od korištenja ove pomorske rute, što se već i dešava.

    Iran je u Ormuskom moreuzu već pokazao da i povremeni napadi na brodove mogu biti dovoljni da praktično zatvore jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza, jer značajno povećavaju bezbjednosni rizik i troškove osiguranja plovidbe.

    „Biće mrtvih“

    Pomorska misija Evropske unije u regionu, Aspides, u srijedu je preporučila da „trgovački brodovi povezani sa izraelskim, američkim ili saudijskim interesima izbjegavaju plovidbu kroz Crveno more i Adenski zaliv dok se nivo prijetnje ne smanji“, prema Rojtersu.

    – Mnogi od tih brodova su veoma veliki tankeri za prevoz sirove nafte. Mislim da bi posljedice eventualnog napada bile katastrofalne. Sigurno bi bilo i ljudskih žrtava među članovima posade – rekao je BBC-u Martin Keli iz „EOS risk grupe“.

    Kako Huti sprovode svoju blokadu?

    Huti ne kontrolišu dio jemenske obale uz Bab el Mandeb, ali drže teritoriju koja se nalazi na manje od 100 kilometara od ovog strateški važnog moreuza. Troje neimenovanih zvaničnika Huta reklo je u utorak AP-u da je njihova grupa mjesecima pripremala planove za ometanje pomorskog saobraćaja kroz Bab el Mandeb.

    Ti planovi uključuju:

    postavljanje pomorskih mina;

    upotrebu čamaca napunjenih eksplozivom;

    upotrebu dronova i helikoptera koji bi omogućili borcima da se ukrcaju na brodove.

    Brodovi će, kako su rekli, najprije biti upozoreni da ne prelaze određene granice u moreuzu, a ako to budu ignorisali, Huti će upotrijebiti vojnu silu.

    Napadi bi mogli ponovo da rasplamsaju rat u Jemenu

    Huti su u jeku rata u Gazi napali više od 100 brodova, prije nego što su intenzivni vazdušni udari Amerike i Izraela početkom 2025. zaustavili te napade, kako navodi Pbs.org. Ali sada rizikuju da ponovo rasplamsaju sukob sa Saudijskom Arabijom i njenim saveznicima u Jemenu, gdje su velike borbe okončane primirjem 2022.

    Saudijska vojska poručila je da će držati Bab el Mandeb otvorenim za plovidbu.

    – Na svaku prijetnju Huta brodovima koji prolaze ovim moreuzom biće odgovoreno brzo i odlučno – rekao je portparol saudijske vojske Turki el Malki.

    Građanski rat u Jemenu počeo je 2014, kada su pobunjenici zauzeli prijestonicu Sanu i veći dio sjevernog Jemena, primoravši međunarodno priznatu vladu na egzil. Rijad je predvodio međunarodnu koaliciju koja se borila protiv Huta i uveo vazdušnu i pomorsku blokadu područja pod njihovom kontrolom, koja je posljednjih godina ublažena.

    Huti tvrde da je cilj zatvaranja Bab el Mandeba za saudijske brodove da primoraju koaliciju da ukine blokadu.

    „Ovo odgovara Iranu“

    Ahmed Nadži, analitičar Međunarodne krizne grupe, ocijenio je da ova blokada istovremeno odgovara i Iranu, savezniku Huta, u trenutku kada Amerika svakodnevno bombarduje tu zemlju.

    – Huti Teheranu omogućavaju uticaj nad jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih tesnaca – rekao je on, dodajući da otvaranje novih tačaka pritiska širom regiona daje Iranu dodatnu pregovaračku prednost.

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u utorak da će SAD „srediti stvari“ u Crvenom moru ako Huti nametnu blokadu pomorskog saobraćaja i energetskog izvoza iz Saudijske Arabije.

    – Za sada se to nije dogodilo… Ako se nešto tako dogodi, sredićemo stvari… Znate, radili smo to već prije sa Hutima i nismo čuli za njih neko vrijeme, otkako smo uradili to što smo prvobitno uradili – rekao je Tramp, prenosi Blic.

  • Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Tramp poslao novu prijetnju iz Vašingtona

    Američki predsjednik Donald Tramp poručio je da će Sjedinjene Američke Države koristiti zamrznutu iransku imovinu za isplatu štete nastale na brodovima i teretu oštećenim u napadima u Persijskom zalivu i okolnim vodama.

    U objavi na društvenoj mreži Truth Social naveo je da će “svaka šteta nanesena brodovima, teretu ili bilo čemu povezanom s pomorskim saobraćajem biti nadoknađena novcem Irana koji se nalazi pod kontrolom SAD”.

    Teheran oštro odgovorio

    Na Trampovu izjavu reagovao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči, koji je upozorio da bi zapljena državne imovine radi namirenja budućih potraživanja predstavljala “opasan i zapaljiv presedan”.

    On je ocijenio da bi takav potez mogao narušiti povjerenje u međunarodni finansijski sistem i otvoriti vrata sličnim postupcima drugih država, uz upozorenje da bi posljedice bile dalekosežne.

    Nastavljeni napadi i rast tenzija

    Razmjena oštrih poruka dolazi u trenutku kada američke snage već 13. uzastopnu noć izvode napade na vojne i logističke ciljeve u Iranu.

    Iranski državni mediji izvijestili su o eksplozijama u luci Bandar Abas, na ostrvu Kešm, kao i u više gradova na jugozapadu zemlje, dok Vašington tvrdi da operacijama nastoji zaštititi međunarodne pomorske pravce.

    Huti otvaraju novi front

    Istovremeno, dodatne tenzije izazvale su prijetnje jemenskih Huta, koje podržava Iran, da će blokirati moreuz Bab el-Mandeb nakon napada na saudijske naftne tankere u Crvenom moru.

    Tramp je poručio da će SAD Iran smatrati odgovornim za svaku buduću akciju Huta i zaprijetio “ozbiljnom vojnom odmazdom” protiv Teherana i te grupe ukoliko napadi budu nastavljeni.

    Bab el-Mandeb je jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih prolaza kroz koji prolazi oko 12 odsto globalne trgovine, pa analitičari upozoravaju da bi svaka njegova blokada mogla izazvati nove poremećaje na energetskom tržištu i dodatno produbiti krizu na Bliskom istoku, navodi “EuroNews”.