Kategorija: Svijet

Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mjesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je danas, 13. marta, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski nakon posjete Francuskoj.

Zelenski je rekao novinarima da je pregovori trebalo da budu održani u srijedu i četvrtak sljedeće sedmice, ali da je američka strana zatražila da se odlože, prenio je Ukrinform.

“Amerikanci su rekli da su spremni da se sastanu, ali samo u Americi, jer im rat (na Bliskom istoku) i bezbjednosna situacija trenutno zabranjuju da napuste teritoriju SAD”, naveo je Zelenski.

On je istakao da je Ukrajina potvrdila da je njena delegacija spremna da leti u Majami ili Vašington, ali da je ruska strana odbila da leti u Ameriku i ponudila jednu od zemalja – Tursku ili Švajcarsku, ali da su Amerikanci odbili te opcije.

“Odmah smo rekli da smo spremni za sastanak sljedeće sedmice, spremamo se za sastanak u Americi, Švajcarskoj, Turskoj, pa čak, ako se ne plaše, i u Emiratima”, rekao je Zelenski, navodeći da od Amerikanaca zavisi da li će doći do pregovora.

Zelenski je istakao da je Ukrajina spremna da nastavi pregovore o okončanju rata čim američki partneri budu spremni, prenosi Tanjug.

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Džejms Dejvid Vens izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp želi okončanje sukoba u Ukrajini kako bi se strane mogle vratiti normalnim ekonomskim odnosima.

“Dakle, bilo je mnogo rasprave o tome kakva bi tačno trebalo da bude naša spoljna politika prema Rusiji i Ukrajini. Predsjednik Tramp je bio veoma jasan, želi da se stradanja zaustave na obje strane. Želi da se vrati trgovini”, rekao je Vens tokom govora u Sjevernoj Karolini.

Tramp je ranije inicirao telefonski razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tokom kojeg je bilo riječi o trenutnim dešavanjima na međunarodnoj sceni, uključujući mirovne pregovore o Ukrajini.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je nakon razgovora rekao da su Rusija, SAD i Ukrajina zainteresovane za nastavak trilateralnih pregovora o rješenju krize u Ukrajini, prenosi Srna.

Njemački kancelar Fridrih Merc kritikovao je odluku Sjedinjenih Američkih Država da privremeno dozvole kupovinu ruske nafte i naftnih derivata, ocijenivši da je riječ o pogrešnom potezu. Ova mjera uvedena je na 30 dana kako bi se ublažio rast cijena energenata usljed rata na Bliskom istoku.

“Vjerujemo da je to pogrešno”, izjavio je Merc na konferenciji za novinare sa norveškim kolegom. “Trenutno postoji problem sa cijenama, ali ne i sa snabdijevanjem. U tom smislu volio bih da znam koji su faktori naveli američku vladu na takvu odluku.”

Američka dozvola, čiji je cilj da snizi visoke cijene nafte i gasa zbog rata na Bliskom istoku, nije imala veliki uticaj na tržišta, pa se nafta u petak prodaje po cijeni od 101 dolar po barelu, prenosi Index.hr.

“Njemačka ne želi da učestvuje u ovom ratu”
Iranska odmazda uključuje napade na brodove u Ormuskom moreuzu, što je dovelo do gotovo potpunog prekida izvoza nafte i smanjenja proizvodnje u zalivskim zemljama.

“Još jednom želim jasno da kažem: Njemačka ne učestvuje i ne želi da učestvuje u ovom ratu”, istakao je Merc.

Inače, dozvola koja omogućava isporuku i prodaju ruske sirove nafte i naftnih derivata utovarenih na brodove od 12. marta važiće do ponoći po vašingtonskom vremenu 11. aprila, navedeno je u tekstu objavljenom na internet stranici Ministarstva finansija.

Američko Ministarstvo finansija je prethodno 5. marta izdalo 30-dnevno odricanje posebno za Indiju, dopuštajući Nju Delhiju da kupuje rusku naftu zadržanu na moru.

Peskov: Ublažavanje sankcija pomoći će stabilizaciji tržišta
Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da potez Sjedinjenih Američkih Država da ublaže sankcije ruskoj nafti predstavlja pokušaj stabilizacije energetskih tržišta.

“Bez značajnih količina ruske nafte, stabilizacija globalnih energetskih tržišta je nemoguća. Ublažavanje američkih sankcija ruskoj nafti pomoći će stabilizaciji tržišta”, rekao je Peskov, prenosi agencija RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, “konvergencija interesa SAD i Rusije u stabilizaciji energetskih tržišta je situaciona”.

“Čuli smo izjavu predstavnika SAD da je napravljen izuzetak za naftu koja je već utovarena prije 12. marta. Ali takođe je data i izjava da SAD ne planiraju da ukinu nikakve sankcije Ruskoj Federaciji u vezi sa naftom. Stoga, u ovom trenutku, situaciono, naši interesi se zaista poklapaju”, zaključio je Peskov, prenosi Tanjug.

Donald Tramp, američki predsjednik, izjavio je danas, 13. marta da Vladimir Putin, ruski predsjednik “možda malo” pomaže Iranu.

“Mislim da on možda malo pomaže njima (Iranu), da, pretpostavljam. I on vjerovatno misli da mi pomažemo Ukrajini, zar ne?”, rekao je Tramp u intervjuu za Fox News

Tramp je takođe istakao da Sjedinjenim Američkim Državama nije potrebna pomoć Ukrajine u odbrani od dronova i da SAD same mogu da se nose sa tim zadatkom.

Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, izjavio je ranije da Ukrajina planira da pomogne SAD i partnerima u odbrani od iranskih dronova u regionu Bliskog istoka koristeći svoja iskustva stečena tokom rata sa Rusijom, ali je Trampov stav da ta pomoć nije neophodna za američku odbranu, prema pisanju američkih medija.

Makron: Rusija griješi
Emanuel Makron, francuski predsjednik, izjavio je danas da Rusija griješi ako se nada da će joj rat u Iranu donijeti predah i podsjetio na odluku G7 da ne “revidira” politiku sankcija prema Moskvi zbog agresije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.

“Kontekst rasta cijena nafte nikako ne bi trebalo da nas navede da preispitamo našu politiku sankcija prema Rusiji. To je stav koji je zauzela G7, a to je očigledno i stav Francuske i Evrope”, istakao je francuski lider na konferencije za novinare u Jelisejskoj palati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

On je takođe naveo da Francuska nije angažovana u ratu na Bliskom istoku i da su vojne snage te zemlje prisutne “odbrambeno”.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su u subotu, 28. februara, ujutru Iran u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima”, do kojih je došlo nakon neuspjeha tokom više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu.

Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.

Američke snage otvorile su vatru na iranski brod koji se previše približio nosaču aviona „USS Abraham Lincoln“ u Arabijskom moru.

Prema američkim zvaničnicima, nakon što je brodski top promašio metu, helikopter je ispalio dvije rakete „H lfajer“ koje su pogodile iransko plovilo, čime su dodatno pojačane tenzije između SAD i Irana.

Incident se dogodio ranije ove nedjelje, a detalji o stanju iranskog broda i posade trenutno nisu poznati.

Prema izvorima, američki brod pokušao je da upotrijebi top Mark-45 kalibra 12 i 137 centimetara, standardni palubni top flote, ali je promašio, prenosi Tanjug.

Nije jasno da li su hici bili upozoravajući, a zatim je helikopter lansirao dvije rakete “helfajer” koje su pogodile iranski brod.

Razarači “USS Spruance” i “USS Michael Murphy” dio su udarne grupe nosača aviona i nalaze se u Arabijskom moru, dok još šest razarača sa vođenim raketama djeluje u regionu.

Incident je uslijedio nakon ranijih napetosti, uključujući “agresivno” približavanje iranskog drona “šahed-139” američkom nosaču početkom februara, što je dodatno pojačalo vojne tenzije između SAD i Irana.

Od početka sukoba, američke snage su, prema podacima Centralne komande, oštetile ili uništile više od 90 iranskih brodova.

Iran je zatvorio Ormuški moreuz kao odgovor na američke vojne udare, a taj potez je, prema izvorima iz Vašingtona, iznenadio administraciju predsjednika Donalda Trampa i izazvao ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima. Američki zvaničnici priznaju da ovakav scenario nije bio detaljno planiran, dok se sada traže hitna rješenja za prolaz naftnih tankera kroz jednu od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu.

Pentagon i Savjet za nacionalnu bezbjednost značajno su potcijenili spremnost Irana da zatvori Ormuški moreuz kao odgovor na američke vojne udare, što je bio dio planiranja operacije koja je u toku, navodi više izvora upoznatih sa situacijom, prenosi Index.hr.

Tim za nacionalnu bezbjednost predsjednika SAD Donalda Trampa nije u potpunosti razmotrio moguće posljedice onoga što su neki zvaničnici opisali kao najgori mogući scenario sa kojim se administracija sada suočava, piše CNN.

Iako su ključni zvaničnici iz ministarstava energetike i finansija učestvovali na nekim sastancima tokom planiranja operacije, analize i predviđanja tih agencija, koja bi u prethodnim administracijama bila ključna za donošenje odluka, bila su u drugom planu.

Izvori priznaju da su ministar finansija Skot Besent i ministar energetike Kris Rajt bili važni akteri u fazama planiranja i sprovođenja sukoba.

Međutim, Trampova sklonost da se pri donošenju odluka o nacionalnoj bezbjednosti oslanja na uzak krug bliskih savjetnika rezultirala je marginalizovanjem međuresorske rasprave o mogućim ekonomskim posljedicama u slučaju da Iran na američko-izraelske napade odgovori zatvaranjem moreuza.

„Zapanjen sam“

Sada bi mogli proći nedjelje prije nego što napori administracije da ublaži sve veće ekonomske posljedice urode plodom, rekli su zvaničnici.

To uključuje i visokorizične pomorske pratnje naftnih tankera kroz moreuz, koje Pentagon trenutno smatra preopasnima za izvođenje. U međuvremenu, predsjednik je nastavio da umanjuje ozbiljnost poremećaja na energetskim tržištima, prenosi Index.

Stvarno stanje u moreuzu ostavilo je diplomatske partnere, bivše američke ekonomske i energetske zvaničnike te direktore iz industrije u stanju zbunjenosti i nevjerice.

„Planiranje za sprječavanje upravo ovakvog scenarija – koliko god se dugo činio malo vjerovatnim – decenijama je bilo temeljno načelo američke politike nacionalne bezbjednosti“, rekao je bivši američki zvaničnik koji je radio i u republikanskim i u demokratskim administracijama. „Zapanjen sam“, naveo je.

Brodari traže vojnu pratnju

Direktori brodarskih kompanija redovno su od američke mornarice tražili vojnu pratnju, ali su svi zahtjevi odbijeni. Na redovnim brifinzima za učesnike iz industrije u regionu, američki vojni zvaničnici ponovo su jasno stavili do znanja da nisu dobili naređenja za pokretanje bilo kakve operacije pratnje i da su rizici za američku imovinu i dalje izuzetno visoki, tvrde dvojica direktora upoznatih sa situacijom.

Besent je u četvrtak za Sky News izjavio da će pratnje početi „čim to bude vojno moguće“.

„U našem planiranju uvijek je postojala mogućnost da će američka mornarica, ili možda međunarodna koalicija, pratiti naftne tankere“, rekao je.

„Nismo planirali mogućnost da Iran zatvori Ormuz“

Visoki Trampovi zvaničnici priznali su zakonodavcima tokom nedavnih povjerljivih sastanaka da nisu planirali mogućnost da Iran zatvori moreuz kao odgovor na udare, tvrde tri izvora upoznata sa sastankom iza zatvorenih vrata.

Razlog je, navode brojni izvori, bio taj što su zvaničnici administracije vjerovali da bi zatvaranje moreuza više naštetilo Iranu nego Sjedinjenim Državama. Takav stav potkrijepljen je “praznim prijetnjama” Irana o djelovanju u moreuzu nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja prošlog ljeta.

Bijela kuća hvali planiranje rata

Bijela kuća je u četvrtak u saopštenju pohvalila planove administracije.

„Kroz detaljan proces planiranja, cijela administracija je spremna i bila je spremna za bilo kakvu potencijalnu akciju terorističkog iranskog režima“, izjavila je portparolka Ana Keli, hvaleći pritom uspjeh američke vojske.

„Predsjednik Tramp je jasno rekao da su svi poremećaji u snabdijevanju energijom privremeni i da će dugoročno rezultirati ogromnom koristi za našu zemlju i globalnu ekonomiju“, dodala je.

Moreuz kao alat za pritisak

Novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei u četvrtak je, u svojim prvim javnim komentarima, poručio da će moreuz ostati zatvoren kao „alat za pritisak“, navodi se u izjavi pročitanoj u njegovo ime na iranskoj državnoj televiziji.

To ostavlja Sjedinjene Države sa malo opcija.

Direktori energetskih kompanija prenijeli su zvaničnicima administracije da žele što skoriji završetak rata. Za sada su oprezni i ne žele da rizikuju svoju imovinu i ljude slanjem tankera kroz moreuz, te ne očekuju da će se to promijeniti dok se intenzitet sukoba dramatično ne smanji.