VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • UN-u prijeti finansijski kolaps

    UN-u prijeti finansijski kolaps

    Ujedinjene nacije saopštile su u ponedjeljak da čekaju da vide koliki dio od gotovo četiri milijarde dolara, koliko Sjedinjene Američke Države duguju svjetskoj organizaciji, administracija Donalda Trampa namjerava da uplati i kada će novac stići.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je prošle sedmice da svjetskom tijelu prijeti skori finansijski slom ukoliko se ne promijene pravila finansiranja ili svih 193 država članice ne izmire svoje obaveze, jasno ukazujući prije svega na Sjedinjene Države.

    SAD duguju 2,196 milijardi dolara u redovni budžet za rad Ujedinjenih nacija, uključujući 767 miliona dolara za ovu godinu, naveo je zvaničnik UN-a. SAD takođe duguju 1,8 milijardi dolara u poseban budžet za mirovne misije širom svijeta, a taj iznos će dodatno rasti.

    Misija SAD-a pri Ujedinjenim nacijama potvrdila je da je američki ambasador Majk Volc rekao kako administracija Donalda Trampa planira da u narednim sedmicama uplati značajan dio zaostalih dugovanja, pri čemu konačan iznos još nije utvrđen. Njegove izjave prvi je objavio Rojters.

    Portparol Ujedinjenih nacija Stefan Dižarik rekao je novinarima u ponedjeljak da je Gutereš već neko vrijeme u kontaktu s Volcom, te da je i glavni finansijski službenik u komunikaciji s američkim zvaničnicima.

    „Čekamo da vidimo tačno kada će uplate biti izvršene i u kojem iznosu“, rekao je Dižarik.

    Gutereš je u pismu svim državama članicama prošle sedmice naveo da bi novac u redovnom budžetu Ujedinjenih nacija mogao presušiti do jula, što bi ozbiljno pogodilo rad organizacije.

    Predsjednik Donald Tramp ranije je ocijenio da Ujedinjene nacije nisu ispunile svoj potencijal. Njegova administracija u 2025. godini nije uplatila ništa u budžet Ujedinjenih nacija, a povukla se i iz pojedinih organizacija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Unesko, te obustavila finansiranje desetina drugih tijela.

    Zvaničnici Ujedinjenih nacija naveli su da se 95 odsto zaostalih dugovanja u redovni budžet odnosi upravo na Sjedinjene Države.

    Druga država na listi najvećih dužnika po osnovu obaveznih redovnih doprinosa je Venecuela, koja duguje 38 miliona dolara, rekao je zvaničnik UN-a. Ta južnoamerička zemlja, čija je ekonomija bila u velikim problemima i prije američke vojne operacije u januaru kojom je svrgnut tadašnji predsjednik Nikolas Maduro, izgubila je pravo glasa u Generalnoj skupštini jer dvije godine zaredom nije uplatila doprinose.

    Gotovo 60 država uplatilo je svoje godišnje obaveze do roka 8. februara.

  • Lavrov: Sumnjam da će Amerika podržati raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini

    Lavrov: Sumnjam da će Amerika podržati raspoređivanje evropskih snaga u Ukrajini

    Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izrazio je uvjerenje da Sjedinjene Države neće obezbjeđivati vojnu podršku trupama evropskih intervencionista u Ukrajini.

    – Lideri Velike Britanije Kir Starmer i Francuske Emanuel Makron, zajedno sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom, otvoreno se hvale da će tamo biti raspoređene ‘ekspedicione snage’ intervencionista i da će postojati ‘automatska garancija’ da će SAD pružiti vojnu podršku. Neću sada ulaziti u to, kako o tome razgovaramo sa Amerikancima. Ali smo ih pitali — da li je to zaista tako? Uopšte ne sumnjam da odgovor za Evropljane i Vladimira Zelenskog neće biti pozitivan – izjavio je Lavrov u intervjuu televiziji NTV.

    Upitao je šta je suština tog režima.

    – A šta je sa suštinom tog režima? Da li će ostati režim koji je zabranio ruski jezik u svim sferama — u obrazovanju, medijima, kulturi, svakodnevnom životu, koji je zabranio kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, i koji zakonski podstiče ideologiju i praksu nacizma, uključujući ritualne bakljade i druge satanističke postupke? Takav režim će ostati? Znači, oni žele da pruže garancije bezbjednosti upravo tom režimu – dodao je Lavrov, uz napomenu da su do Vašingtona stigli ovi argumenti Moskve.

  • Pljušte ostavke zbog Epstina

    Pljušte ostavke zbog Epstina

    – Afera vezana za osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina ponovo potresa političku i poslovnu scenu, dok se lista moćnih imena povezanih sa ovim slučajem iz dana u dan širi.

    Nakon objavljivanja novih dokumenata o Epstinu, javnost svjedoči talasu ostavki visokih zvaničnika i uglednih ličnosti koje se dovode u vezu sa kontroverznim milijarderom.

    Pritisak javnosti i medija doveo je do povlačenja pojedinih funkcionera sa državnih i partijskih pozicija, dok su neke institucije najavile interne istrage kako bi se utvrdila eventualna odgovornost.

    Norveška ambasadorka Mona Jul podnijela je ostavku nakon što su se u dokumentima pojavili podaci o njenim kontaktima s Epstinom, prenosi Euronews.

    Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide naveo je da je riječ o “ozbiljnom propustu u prosuđivanju” koji onemogućava očuvanje povjerenja neophodnog za obavljanje diplomatske funkcije.  Julova je ranije obavljala dužnost ambasadorke u Jordanu i Iraku.

    Pojavili se dokumenti o kontaktima norveške ambasadorke sa Epstinom. Foto Tanjug/AP

    Pod pritiskom javnosti našao se i njen suprug, bivši visoki diplomata Terje Rod Larsen.

    U Epstinovoj oporuci

    Prema navodima iz dokumenata, njihovo dvoje djece pomenuto je u Epstinovoj oporuci, u kojoj im je navodno ostavljeno po pet miliona dolara. Oporuka je, prema dostupnim informacijama, potpisana neposredno prije Epstinove smrti u pritvoru 2019. godine.

    Tužilaštvo ispituje Džaka Langa zbog moguće finansijske i poslovne veze. Foto Tanjug/AP

    U Francuskoj je bivši ministar kulture Džak Lang podnio ostavku na mjesto predsjednika Instituta za arapski svijet (IMA), nakon što je Nacionalno finansijsko tužilaštvo (PNF) pokrenulo preliminarnu istragu zbog sumnje na tešku poresku prevaru i pranje novca. Istraga se odnosi i na Langovu kćerku Karolin.

    Lang se spominje stotinama puta

    Ime Džaka Langa, prema navodima, pojavljuje se stotinama puta u dokumentima povezanim sa Epstinom, a tužilaštvo ispituje moguće finansijske i poslovne veze.

    Karolin Lang je u međuvremenu podnijela ostavku na funkciju predsjednice Udruženja filmskih producenata, nakon što su u javnosti objavljeni podaci o ofšor kompaniji osnovanoj 2016. godine, u kojoj je Epstin navodno imao ulogu.

    U Velikoj Britaniji ostavku je podnio Morgan Maksvini, bliski saradnik premijera Kira Starmera, navodeći da snosi odgovornost za preporuku imenovanja Pitera Mandelsona za ambasadora u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Euronews.

    Mandelson je ranije bio u komunikaciji sa Epstinom i nakon objave dokumenata povukao se iz Laburističke stranke.

    Piter Mandelson ranije bio u komunikaciji sa Epstinom. Foto Tanjug/AP

    Ostavku je podnio i bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak, koji se povukao sa pozicije savjetnika slovačkog premijera Roberta Fica, nakon što je objavljena njegova komunikacija sa Epstinom u novim američkim sudskim spisima.

    Miroslav Lajčak se povukao sa pozicije savjetnika slovačkog premijera. Foto Tanjug/Arhiva

    U Sjedinjenim Američkim Državama objavljeni su novi sudski dokumenti koji se odnose na Epstina, a među njima se nalazi i komunikacija Lajčaka s osuđenim seksualnim prestupnikom.

    Najveći set dokumenata o Epstinu

    Riječ je o najvećem dosad objavljenom setu dokumenata o Epstinu, koji obuhvata oko tri miliona stranica, 180.000 fotografija i 2.000 video-snimaka.

    Epstin, milioner poznat po vezama sa brojnim uticajnim i poznatim ličnostima, preminuo je u zatvoru 2019. godine dok je čekao saveznu optužnicu za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije. Njegovu smrt njujorški mrtvozornik proglasio je samoubistvom.

    Iako mnogi od prozvanih negiraju bilo kakvu umiješanost u nezakonite radnje, politička šteta je već načinjena.

    Analitičari ocjenjuju da je riječ o jednom od najvećih skandala posljednjih decenija, koji dodatno urušava povjerenje građana u elitu i institucije sistema.

    “Ovo nije samo pitanje pojedinačne krivice, već pokazatelj koliko su duboko problemi zataškavanja i zloupotrebe moći ukorijenjeni”, smatraju stručnjaci.

  • BRIKS: Fokus na integraciji članica i saradnji

    BRIKS: Fokus na integraciji članica i saradnji

    BRIKS je trenutno usmjeren na integraciju novih članica i proširenje saradnje, uz istovremeno zadržavanje otvorenih vrata za dalje proširenje, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije i ruski predstavnik u BRIKS-u Sergej Rjabkov.

    – BRIKS se trenutno nalazi u procesu razmatranja načina za proširenje i jačanje saradnje sa partnerima – rekao je Rjabkov za TASS.

    On je naveo da BRIKS ostaje otvoren za prijem novih članica, iako to trenutno nije prioritet te asocijacije.

    – Vrata BRIKS-a ostaju otvorena. Zemlje koje žele da se pridruže asocijaciji toga su svjesne – napomenuo je Rjabkov.

    On je dodao da je BRIKS u protekle dvije godine, tokom ruskog predsjedavanja, zabilježio eksplozivan rast, te da je sad fokus na agendi, pri čemu vlade, ministarstva i agencije članica blisko sarađuju u svim oblastima.

  • Rubio predvodi američku delegaciju u Minhenu

    Rubio predvodi američku delegaciju u Minhenu

    Američki državni sekretar Marko Rubio predvodiće delegaciju SAD na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, koja počinje u petak, 13. februara, na kojoj će se istaći važnost transatlantskih odnosa uprkos “krizi povjerenja”, rekao je bivši diplomata Volfgang Išinger, koji predsjedava Konferenciji.

    Išinger je izjavio da se očekuje više od 50 članova Kongresa SAD, uključujući i demokratu Aleksandriju Okasio Kortez.

    Ukupno petnaest premijera ili predsjednika iz Evropske unije će prisustvovati konferenciji, koju će njemački kancelar Fridrih Merc otvoriti 13. februara, a koja će trajati do nedjelje, 15. februara.

    – Trenutno su transatlantski odnosi, po mom mišljenju, u značajnoj krizi povjerenja i kredibiliteta. Zato je posebno zadovoljavajuće što američka strana pokazuje tako snažno interesovanje za Minhen – napomenuo je Išinger na konferenciji za novinare u Berlinu.

    Išinger je istakao da će jedna od glavnih tema konferencije biti sposobnost Evrope u budućnosti da se snažnije nametne kroz sopstvene kapacitete i da govori jednim glasom.

    – Moramo se udaljiti od ovog mozaika od 27 patuljastih država u Evropi koje misle da svi mogu jednostavno da nastave kao i prije. To ne može biti – naglasio je Išinger.

    Išinger je podsjetio da od otkazivanja učešća 2022. godine, Rusija nije tražila da ponovo bude pozvana.

    On je dodao da će Konferenciji prisustvovati palestinski ministar spoljnih poslova i izraelski zvaničnici, a da će virtuelno učestvovati i lider opozicije Venecuele Marija Korina Mačado.

    Očekuje se da će ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski predvoditi delegaciju iz Ukrajine.

  • Peskov: Sporazumi iz Enkoridža kamen temeljac za rješavanje ukrajinske krize

    Peskov: Sporazumi iz Enkoridža kamen temeljac za rješavanje ukrajinske krize

    Sporazumi postignuti između Moskve i Vašingtona u Enkoridžu su ključne tačke koje mogu pomjeriti proces rješavanja spora u Ukrajini, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    – Ne želimo da ulazimo u detalje. I dalje smo uvjereni da je u najboljem interesu da se ti razgovori vode iza zatvorenih vrata, a ne da se upuštamo u neku vrstu javne, megafonske diplomatije – poručio je Peskov.

    On je istakao da su sporazumi iz Enkoridža, očigledno, “kamen temeljac”.

    – I upravo ti sporazumi mogu pomjeriti proces rješavanja spora i omogućiti nam da postignemo napredak – naveo je Peskov.

    On je dodao da se nastavlja rad na rješavanju ukrajinskog pitanja.

  • Ključni grad pada?

    Ključni grad pada?

    Situacija u Pokrovskoj oblasti nastavlja da se pogoršava, a ruske snage napreduje sa svojom pešadijom u severni deo grada. Haotične borbe se nastavljaju i u Mirnogradu, javljaju ukrajinski mediji.

    “Pristup gradu je ozbiljno ograničen. Neprijatelj aktivno sprovodi daljinsko miniranje. Područja koja se mogu očistiti odmah miniraju neprijatelj”, izvestili su analitičari projekta DeepState.

    Pored toga, kako se navpodi dalje, ruske snage ne odustaju od pokušaja da uđu u selo Grišine, koje se nalazi u Pokrovskom okrugu.

    Analitičari su takođe izvestili da su poslednjih dana Odbrambene snage Ukrajine nekoliko puta pokušale da dovedu ljudstvo oklopnim vozilima, ali u tome nisu uspele.

     

    “Nema potrebe pisati ko je dao takvu komandu, svi ga već znaju… Vozila su uništena, 300 ljudi”, primetio je DeepState, očigledno misleći na glavnokomandujućeg ukrajinskim Oružanim snagama Oleksandra Sirskog koji je juče izjavio da Odbrambene snage Ukrajine kontrolišu severni deo Pokrovska i zaustavljaju Ruse u Mirnogradu.

    Takođe su naglasili da su ruske snage povećale upotrebu KAB-bombi kojima gađaju ukrajinske položaje u i oko Pokrovska, grada zbog kog se vode višemesečne krvave bitke.

    Haotične borbe u Mirnogradu

    Izveštavajući o situaciji u sektoru Mirnograda, analitičari su ukazali da neprijatelj gomila na snage na farmama na severu.

    Takođe, kako navode, ruska vojska se skuplja i u crkvi, zajedno sa civilima, kršeći, posebno, norme humanitarnog prava“, navodi DeepState.

    Prema njihovim rečima, haotične borbe se nastavljaju u severnom delu grada. “Ostaci grupe Odbrambenih snaga ostaju u Mirnogradu i”, naglašava DeepState, “nema planova za njihovo povlačenje, uprkos činjenici da će Pokrovsk uskoro pasti” u ruke Rusije.

    Analitičari su takođe naveli da su “završne bitke za Pokrovsk i Mirnograd u toku”.

  • Tužilaštvo traži 45 godina zatvora za Hašima Tačija

    Tužilaštvo traži 45 godina zatvora za Hašima Tačija

    Međunarodni tužioci za ratne zločine saopštili su da je bivši predsjednik samoproglašenog Kosova Hašim Tači kontrolisao gerilce kosovske Albance i da bi trebalo da bude osuđen za ratne zločine uz izrečenu kaznu od 45 godina zatvora.

    “Optuženi su počinili zločine protiv svojih navodnih protivnika kako bi preuzeli kontrolu na Kosovu i Metohiji”, rekla je tužitelj Kimberli Vest sudu u Hagu.

    Ona je navela da je 1998. i 1999. godine više od 100 političkih protivnika i navodnih saradnika sa srpskim snagama bezbjednosti ubijeno, a stotine zlostavljano u oko 50 logora koje je vodila teroristička OVK, prenosi Srna.

    “Ovaj slučaj se odnosi na cilj četvorice optuženih da steknu i ostvare kontrolu na teritoriji Kosova i Metohije”, rekla je Vestova pred kraj gotovo trogodišnjeg suđenja pred Specijalnim vijećima za ratne zločine na Kosovu u Hagu.

    Tači i još trojica bivših komandanata terorističke OVK optuženi su za progon, ubistva, mučenje i prisilne nestanke ljudi 1998. i 1999. godine.

    Tači (57), koji je bio premijer, ministar spoljnih poslova i predsjednik samoproglašenog Kosova između 2008. i 2020. godine, i njegovi saoptuženi poriču sve optužbe.

    Advokati Tačija, za koje se očekuje da će dati svoje završne riječi u srijedu, 11. februara, ranije su tvrdili da Tači nije imao stvarnu vlast nad terorističkom OVK i njenim vojnim komandantima.

    Tužioci kažu da su Tači i drugi lideri terorističke OVK vodili nasilnu kampanju usmjerenu na političke protivnike, kao i na manjinske etničke Srbe i Rome, kako bi stekli potpunu kontrolu nad teritorijom Kosova i Metohije.

    Specijalizovana vijeća Kosova, u kojima rade međunarodne sudije i advokati, osnovana su 2015. godine radi rješavanja slučajeva ratnih zločina koje su počinili bivši gerilci terorističke OVK.

  • Gončar: Brisel krši Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima

    Gončar: Brisel krši Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima

    Ograničenja koja je EU uvela na kretanje ruskih diplomata protivrječe Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima i podrivaju normalne uslove rada diplomatskih misija, izjavio je ruski ambasador u Belgiji Denis Gončar.

     U više navrata je naglašeno da je relevantna odluka zemalja EU suprotna Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, koja obavezuje državu koja akredituje da obezbjedi normalne uslove za rad diplomatskih misija – naveo je Gončar u intervjuu za RIA Novosti povodom Dana diplomata.

    On je rekao da prepreke za ruske diplomate u EU uključuju i odbijanje viza, ograničenja zvaničnih kontakata i teškoće sa finansijskim i bankarskim uslugama.

    – Među najnovijim koracima treba istaći ograničenja kretanja zaposlenih u ruskim stranim misijama unutar evrozone, uvedena na inicijativu Evropske komisije krajem januara.

    Od sada se takva putovanja mogu obavljati samo uz prethodnu najavu, a u pojedinim zemljama je čak potrebna i posebna dozvola, što bi, između ostalog, moglo da oteža dostavu diplomatske pošte – naglasio je Gončar.

    Ranije je objavljeno da će ruske diplomate i konzularni službenici akreditovani u zemljama EU, u okviru dio 19. paketa sankcija Moskvi, biti obavezni da obavijeste vlasti zemlje Šengenskog sporazuma čiju granicu namjeravaju da pređu, uključujući i tranzitne zemlje.

  • Orban: Klinton 1999. godine tražio da napadnemo Srbiju

    Orban: Klinton 1999. godine tražio da napadnemo Srbiju

    Na skupu Digitalnih građanskih krugova Fidesa, održanom tokom vikenda u Sambothelju, mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je tokom eskalacije sukoba na Kosovu 1999. godine, u vrijeme njegovog prvog premijerskog mandata, dobio telefonski poziv od tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bila Klintona.

    Kako je naveo, Klinton je od Mađarske tražio da otvori drugi front i napadne Srbiju, ili da je „barem gađa iz Mađarske, preko Vojvodine, sve do Beograda“.

    „Rekli smo: Ne, gospodine“

    Orban je rekao da je njegova vlada takav zahtjev odbila i da su američkom predsjedniku jasno odgovorili sa „Ne, gospodine!“.

    „Da smo tada imali premijera koji je znao samo da kaže ‘Da, gospodine’, danas bismo bili do guše u ratu“, rekao je Orban, prenosi portal telex.hu.

    Pitanje sudbine Mađara u Vojvodini

    Prema njegovim riječima, tada je Klintona upitao šta bi se u takvoj situaciji dogodilo sa oko 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini. Dodao je da ga je upozorio da bi svaki napad izazvao uzvratnu vatru.

    „Da li je plan da se puca na Segedin? Ili na Hodmezevašarhelj i Mako?“, rekao je Orban.

    Kako tvrdi, dogovoreno je da se o tom pitanju razgovara na NATO samitu zakazanom sedmicu dana kasnije, ali se Amerikanci toj temi više nikada nisu vratili.

    Reakcije stručnjaka

    Na Orbanove tvrdnje reagovao je Aron Tabor, stručnjak za Sjedinjene Američke Države i predavač na Institutu za političke i međunarodne studije Univerziteta Etveš Lorand.

    On je naveo da su tokom 1999. godine postojali određeni planovi za kopnenu operaciju NATO u sukobu na Kosovu, ali da oni nisu imali stvarnu političku podršku i da ne postoje dokazi da bi Mađarska bila obavezna da napadne Srbiju.

    Tabor je podsjetio i da je Bil Klinton već na početku bombardovanja Jugoslavije isključio mogućnost kopnene operacije kako bi se smanjili američki i saveznički gubici.

    Prema tadašnjim izvještajima, lideri NATO su kategorički negirali da planiraju kopnenu operaciju protiv Jugoslavije, a i sam Orban je u to vrijeme mađarski parlament obavijestio da kopnena intervencija nije bila ni na dnevnom redu NATO samita.

    Ranije izjave Orbana i Vučića

    Orban je o ovoj temi govorio i ranije, 2024. godine, kada je izjavio da su „neki pokušavali da uvuku Mađarsku u rat“, ali da on to nije dozvolio.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 2022. godine da je, prema njegovim saznanjima, Klinton 1999. godine tražio od Orbana da Mađarska napadne Srbiju.