Kategorija: Svijet

Evropske države užurbano jačaju odbrambene kapacitete zbog sve većih napetosti s Rusijom, ali rezultati jedne nedavne ratne simulacije ukazuju na ozbiljan problem.

Kontinent možda nema dovoljno vremena. Prema tom scenariju, potencijalni ruski napad mogao bi dovesti do brzog sloma odbrane, znatno prije nego što bi Evropa uspjela reagovati.

Kako navodi The Wall Street Journal, vjerovatnoća ruskog udara na zemlje NATO-a i Evropske unije porasla je zbog pogoršanih odnosa između evropskih saveznika i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa, ali i činjenice da je Moskva u potpunosti prešla na ratnu ekonomiju.

Sigurnosni analitičari sve češće naglašavaju da se pitanje više ne postavlja u smislu da li će doći do krize, već kada. Procjene koje su ranije govorile da Rusija neće biti sposobna ozbiljno ugroziti NATO prije 2029. godine sada se dovode u pitanje, jer se smatra da bi kritični trenutak mogao nastupiti mnogo ranije.

Posebnu pažnju izazvala je simulacija ruskog upada u Litvaniju, održana u decembru, koju su organizovali njemački list Die Welt i Univerzitet Helmut-Schmidt, povezan s njemačkim oružanim snagama. U vježbi je učestvovalo 16 bivših visokorangiranih NATO zvaničnika i vojnih stručnjaka.

U zamišljenom scenariju, Rusija koristi navodnu „humanitarnu krizu“ u Kaliningradu kao izgovor za zauzimanje litvanskog grada Marijampole, strateški važnog dijela Suwalki koridora koji povezuje Baltičke zemlje s ostatkom NATO teritorije.

Takav narativ bio je dovoljan da Sjedinjene Američke Države odbiju aktivirati Član 5 NATO-a, koji predviđa kolektivnu odbranu.

Njemačka se u simulaciji pokazala neodlučnom, dok je Poljska mobilizovala snage, ali ih nije uputila preko granice. Njemačka brigada raspoređena u Litvaniji ostala je blokirana nakon što su ruski dronovi minirali izlaze iz baze.

Ishod vježbe bio je porazan po Zapad – Rusija je, sa svega 15.000 vojnika, u roku od nekoliko dana uspjela potkopati kredibilitet NATO-a i uspostaviti kontrolu nad Baltičkim regionom.

Vojni analitičar Franz-Stefan Gady, koji je u simulaciji imao ulogu šefa ruskog Generalštaba, istakao je da je ključ pobjede bila procjena političke volje Zapada, a ne vojna snaga. „Znali smo da će Njemačka oklijevati – i to je bilo dovoljno“, rekao je.

Upozorenja stižu i od zvaničnika. Nizozemski ministar odbrane Ruben Brekelmans naveo je da Rusija ubrzano gomila strateške rezerve i jača vojno prisustvo uz granice NATO-a. Prema njegovim riječima, Moskva bi mogla biti spremna za veće vojne operacije već u roku od godinu dana.

Iako dio analitičara ukazuje na spor napredak Rusije u Ukrajini i velike gubitke, procjenjuje se da bi Moskva u kratkom roku mogla osloboditi i do 200.000 iskusnih vojnika, samo promjenom taktike na postojećem frontu – više nego što je korišteno u početnoj fazi invazije 2022. godine.

Simulacija je pokazala da je najveći problem Zapada nedostatak odlučnosti. Rusija je u scenariju vješto koristila hibridne metode i informacione manipulacije kako bi paralizirala reakciju saveznika.

Poljski sigurnosni analitičar Bartłomiej Kot naglasio je da zapadne vlade često instinktivno teže deeskalaciji, čak i kada se suoče s agresivnim potezima Moskve.

Iako Litvanija tvrdi da bi se branila bez oklijevanja i da bi Rusija u stvarnom sukobu rizikovala gubitak Kaliningrada, neizvjesnost oko američke uloge dodatno pojačava zabrinutost u Evropi.

Zaključak vježbe je jasan: Kremlju za postizanje strateških ciljeva ne treba masovna invazija.

Dovoljni su ograničeni vojni potezi, dobra procjena trenutka i kratko oklijevanje Zapada kako bi se ozbiljno narušilo jedinstvo NATO-a i dovela u pitanje njegova vjerodostojnost.

Američkim državljanima upućen je apel da napuste Iran, pri čemu je naglašeno da bi plan evakuacije trebali napraviti samostalno, bez pomoći Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Ako odlazak iz zemlje nije moguć, preporučeno im je da potraže sigurno mjesto ili zgradu.

Takođe je savjetovano da imaju zalihe hrane, vode i lijekova te da prate lokalne medije radi najnovijih vijesti.

Užurbano akumuliranje američkih vojnih snaga na Bliskom istoku znatno je povećalo rizik od rata koji bi zahvatio Iran i regiju, s dalekosežnim regionalnim i globalnim posljedicama.

Iranski ministar vanjskih poslova izjavio je da njegova zemlja ulazi u diplomatiju otvorenih očiju i sa “čvrstim sjećanjem na proteklu godinu” uoči razgovora sa SAD-om u Omanu koji će biti održani danas.

Iz perspektive SAD, povoljan sporazum bi zahtijevao od Irana da uništi svoj program obogaćivanja urana i kapacitete balističkih raketa, a istovremeno smanji svoj regionalni utjecaj.

Međutim, Teheran tumači maksimalističke zahtjeve SAD kao potencijalnu prijetnju promjenom režima.

Oko dva miliona barela venecuelanske teške sirove nafte isporučuje se u rafinerije španske naftne kompanije “Repsol”, prema rasporedima isporuke u koje je uvid imao Rojters.

Nafta je kupljena preko trgovačke kuće “Trafigura”. “Trafigura” i “Vitol” su prošlog meseca dobile američke licence za izvoz miliona barela venecuelanske nafte u SAD i druge destinacije.

Od tada kompanije skladište naftu u karipskim terminalima i prodaju teret rafinerijama u SAD i Evropi.

“Repsol” je odbio da komentariše, a “Trafigura” nije odgovorila na zahtev za komentar.

Španija nije uvozila venecuelansku sirovu naftu od prvog kvartala prošle godine, kada je američki predsednik Donald Tramp povukao ovlašćenja stranim kompanijama za prijem i transport nafte iz zemlje pod američkim sankcijama.

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio podnio je ostavku na mjesto vršioca dužnosti šefa Nacionalnog arhiva SAD, saopštila je Nacionalna uprava za arhive i evidenciju (NARA).

On se povukao sa funkcije u skladu sa Zakonom o reformi federalnih upražnjenih radnih mjesta, koji ograničava trajanje vršilaca dužnosti, a svoja ovlašćenja u Nacionalnom arhivu delegirao je Džejmsu Bajronu, višem savjetniku arhivara.

Nacionalni arhivista je odgovoran za nadzor vladinih evidencija i rukovođenje Nacionalnim arhivom, agencijom koju je američki predsjednik Donald Tramp kritikovao zbog rukovanja povjerljivim dokumentima 2022. godine, prenio je Rojters.

Rubio je imenovan za vršioca dužnosti šefa arhiva nakon što je Tramp otpustio tadašnju arhivistkinju Kolin Šogan.

Nacionalni arhiv ranije je tražio dokumenta koja su uklonjena iz Bijele kuće tokom Trampovog prvog mandata, što je dovelo do racije FBI-a na imanju Mar-a-Lago 2022. Godine, prenosi Tanjug.

Norveška policijska jedinica za ekonomski kriminal, Oekokrim saopštila je da je pokrenula istragu protiv bivšeg premijera te zemlje i predsjednika Norveškog Nobelovog komiteta Torbjerna Jaglanda zbog sumnje na tešku korupciju.

U saopštenju se navodi da je odluka o istrazi protiv Jaglanda, koji je i bivši generalni sekretar Savjeta Evrope, zasnovana na informacijama koje su otkrivene u dokumentima vezanim za pokojnog američkog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, prenosi Rojters.

Norveška policija pokrenula istragu protiv Torbjerna Jaglanda

“Smatramo da postoje razumni razlozi za istragu, s obzirom na to da je obavljao funkcije predsjednika Nobelovog komiteta i generalnog sekretara Savjeta Evrope tokom perioda koji pokrivaju objavljeni dokumenti”, rekao je direktor Oekokroma Pal Loeset u saopštenju, prenosi Tanjug.

Jagland nije optužen ni za jedan zločin, a istraga će, između ostalog, obuhvatiti da li je on poklone, putovanja i kredite primao povezano sa njegovom pozicijom.

Policija je zatražila da se Jaglandu ukine imunitet zbog njegove pozicije bivšeg šefa međunarodne organizacije, što je zahtjev koji je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova.

“Važno je da se činjenice ovog slučaja iznesu na vidjelo. Stoga sam odlučio da će Norveška podnijeti prijedlog Komitetu ministara Savjeta Evrope da se Jaglandu ukine imunitet”,  rekao je norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Eide.

Advokat Torbjerna Jaglanda rekao je da pozdravlja činjenicu da je policija otvorila istragu i da će njegov klijent u potpunosti doprinijeti njoj.

Jagland je jedna od nekoliko istaknutih norveških ličnosti koje se suočavaju sa istragom zbog svojih veza sa Epstinom, zajedno sa prestolonasljednicom Mete-Marit, koja je rekla da je pokazala loše rasuđivanje u održavanju veza sa Epstinom, nakon što je on bio osuđen.

Novi dokumenti otkrili spornu komunikaciju

Istraga je uslijedila nakon što je američko Ministarstvo pravosuđa prošle sedmice objavilo novu zbirku od gotovo tri miliona dokumenata povezanih s Epstinom. Razmjena poruka između Jaglanda i Epstina izazvala je buru u Norveškoj.

“Bio sam u Tirani, izvanredne djevojke”, napisao je Jagland u poruci Epstinu u maju 2012. godine. U drugoj poruci iz januara 2013. naveo je: “Ne mogu nastaviti samo s mladim ženama, kao što znate”. Jagland je u nedjelju za dnevni list Aftenposten priznao da je pokazao “lošu prosudbu” održavanjem veza s Epstinom.

Pretraga imena “Jagland” u Epstinovoj arhivi daje 2.250 rezultata datiranih između 2011. i 2018. godine. Mnoge poruke odnose se na praktične dogovore i piše ih Epstinova sekretarica. Brojni su mailovi o sastancima i sporazumima, naročito tokom 2013. i 2014. godine.

Epstin je 2008. osuđen za seksualno zlostavljanje djece.

Jagland se u porukama često potpisuje s “T” ili “TJ”, što upućuje na to da je njegov odnos s Epstinom u tom periodu postao prilično ličan.

U martu 2014. mnogi mailovi bave se praktičnim detaljima odlaska cijele porodice Jagland s djecom na Epstinovo ostrvo.

“Ako ste provjerili polaske letova i pronašli nešto što vam odgovara, samo nam javite”, napisala je Epstinova asistentica u jednoj poruci.

“Tvoj prijatelj”

U mailu od 8. septembra 2013. Jagland piše: “Je li moguće posjetiti tvoje ostrvo za Božić ili Uskrs? Što tebi više odgovara?” Poruku potpisuje s “tvoj prijatelj”.

U poruci poslanoj 28. septembra 2014. Jagland spominje mogući stan u Oslu te navodi da može dobiti kredit do 7.5 miliona kruna (oko 650.000 evra).

Zatim od Epstina traži pomoć za preostali iznos. Jagland smatra da mu je za dobar stan potrebno 10 miliona kruna, ali traži da mu posudi 2.5 miliona kruna (oko 215.000 evra).

“Ne želim imati previše dugova kad odem u penziju”, napisao je bivši norveški premijer, prenosi Index.hr.

Kremlj je poručio da nema namjeru da troši vrijeme na komentarisanje neprovjerenih tvrdnji koje se pojavljuju u zapadnim medijima i izjava poljskog premijera Donalda Tuska, prema kojima je pokojni seksualni prestupnik Džefri Epstin navodno bio povezan sa ruskim obavještajnim službama.

Poljski premijer je u utorak izjavio da Varšava planira da pokrene istragu o, kako je naveo, mogućim vezama Epstina sa ruskom obavještajnom službom, kao i o potencijalnom uticaju tih veza na Poljsku. Međutim, Tusk nije iznio nijedan dokaz koji bi potkrijepio te tvrdnje, iako su pojedini zapadni mediji posljednjih dana spekulisali da je Epstin mogao biti ruski agent koji je prikupljao kompromitujući materijal o bogatim i moćnim ljudima.

Komentarišući za agenciju “Reuters” izjave Donalda Tuska i napise zapadnih medija, portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je da ne vidi nikakav smisao u raspravi o takvim verzijama.

“Mogao bih da se našalim na račun takvih tvrdnji, ali nemojmo gubiti vrijeme” izjavio je Peskov.

U Moskvi smatraju da se priče o navodnoj povezanosti Epstina sa ruskim specijalnim službama namjerno plasiraju u javnost kako bi se skrenula pažnja sa samog skandala, koji je, prema ocjenama ruskih zvaničnika, razotkrio licemjerje uticajnih i moćnih ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi.

U dokumentima o slučaju Džefrija Epstina, koje je objavilo američko Ministarstvo pravde, Rusija se pominje više hiljada puta. U tim materijalima navodi se i da su među mladim ženama sa kojima je Epstin bio u kontaktu bile i državljanke Rusije, uključujući 26-godišnju ženu koju je, prema navodima, pokušao da upozna sa Endruom Mauntbaten-Vindzorom, mlađim bratom britanskog kralja Čarlsa Trećeg.

Pored toga, pojedini mediji i blogeri iznosili su i pretpostavke da je Epstin mogao sarađivati sa izraelskom obavještajnom službom Mosad ili sa Centralnom obavještajnom agencijom Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, do sada nijedan relevantan medij nije objavio konačne ili pouzdane dokaze koji bi potvrdili da je Epstin radio za bilo koju obavještajnu službu.

Kremlj je ovom reakcijom još jednom stavio do znanja da optužbe zasnovane na spekulacijama ne smatra vrijednim komentarisanja, dok se priča o Epstinu i dalje koristi kao političko i medijsko oružje u međunarodnim odnosima, prenosi “24Sedam”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp obratio se učesnicima Nacionalnog molitvenog doručka u Vašingtonu, poručivši da će SAD odlučno reagovati na napade na hrišćane. Događaju je prisustvovala i delegacija Republike Srpske koju su činili srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, vršilac dužnosti predsjednika Srpske Ana Trišić Babić i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Govoreći o bezbjednosti vjernika, Tramp je istakao da će odgovor njegove administracije biti snažan. „Oni koji napadaju hrišćane znaju da će ih predsjednik Tramp kao odgovor napasti nasilno i žestoko. Znam da nije lijepo reći, ali tako je“, naveo je Tramp.

Osvrnuo se i na svoj aktuelni mandat, ocijenivši da će nadmašiti rezultate iz prvog perioda na čelu SAD. „Imali smo sjajan prvi mandat. Imali smo najveću ekonomiju u istoriji, ali ovaj mandat će to ostaviti iza sebe“, rekao je.

Tramp je kritikovao stanje u Evropi, posebno u vezi sa migracijama i energetskom politikom. Prema njegovim riječima, imigracija je mnoge zemlje učinila „neprepoznatljivim“, te je dodao da će im biti teško da uskoro poprave situaciju.

Govoreći o spoljnopolitičkim pitanjima, predsjednik SAD je naveo da je rješenje sukoba u Ukrajini blizu. „Napor­no radimo na okončanju cijelog tog rata između Rusije i Ukrajine. Gotovo smo na cilju“, poručio je tokom obraćanja.

Na marginama skupa, delegacija Srpske sastala se sa sekretarom za odbranu SAD Pitom Hegsetom. Dodik je naveo da je riječ o susretu sa zvaničnikom koji razumije značaj očuvanja hrišćanskih vrijednosti.

„Tokom Molitvenog doručka imao sam priliku da se sretnem s Pitom Hegsetom, čovjekom koji jasno razumije koliko su snaga, principijelnost i odbrana vrijednosti hrišćanskog svijeta važni za očuvanje slobode i dostojanstva naroda širom svijeta“, napisao je Dodik na Iksu.

Cvijanovićeva je takođe istakla zadovoljstvo susretom. „Veoma počastvovani susretom i razgovorom sa sekretarom za odbranu u administraciji predsjednika Trampa Pitom Hegsetom“, navela je u objavi, dodajući da je čast prisustvovati događaju kojem prisustvuje i američki predsjednik.

Prema dostupnim podacima, ovogodišnjem Molitvenom doručku prisustvovalo je više od 3.000 zvanica iz više od 100 zemalja, čime je još jednom potvrđen njegov međunarodni karakter. Skup je protekao u znaku obraćanja američkog predsjednika i susreta političkih delegacija iz različitih dijelova svijeta.