VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Sijarto: Ako Orban pobijedi na izborima, Kijev obnavlja tranzit nafte preko “Družbe”

    Sijarto: Ako Orban pobijedi na izborima, Kijev obnavlja tranzit nafte preko “Družbe”

    Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da će, ukoliko stranka premijera Viktora Orbana pobijedi na parlamentarnim izborima, Kijev biti primoran da napravi kompromis i ponovo pokrene tranzit ruske nafte preko cjevovoda “Družba” da bi Ukrajini bio odobren kredit.

    “Ako rezultati izbora budu onakvi kakvi se nadamo, onda će 13. aprila biti jasno da je nivo inženjerske stručnosti u Ukrajini toliko visok da će pronaći rješenje u roku od jednog dana kako bi ovaj cjevovod postao operativan”, rekao je Sijarto u Kečkemetu.

    On je istakao da će Kijev morati da napravi kompromis sa Budimpeštom od koje zavisi da li će “vojni kredit EU od 90 milijardi evra proći”.

    Prema njegovim riječima, Kijev čini sve što može da spriječi nepovoljan ishod izbora.

    Sijarto je rekao da Brisel mora odmah da dozvoli povratak ruskih energenata na evropsko tržište kako bi se izbjegao rast cijena i podrivanje ekonomije, prenosi “Sputnjik”.

  • Putin: Pod kontrolom Kijeva svega 17 odsto teritorije DNR

    Putin: Pod kontrolom Kijeva svega 17 odsto teritorije DNR

    Pod kontrolom Kijeva nalazi se 15-17 odsto teritorije Donjecke Narodne Republike, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Kremlju sa šefom DNR Denisom Pušilinom.

    Putin je podsjetio da je do prije pola godine ova brojka bila 25 odsto.

    Prema njegovim riječima, Donjeck je s pravom smatran jednim od najrazvijenijih centara SSSR-a.

    Ruski predsjednik je napomenuo da je region pretrpio kolosalnu štetu posljednjih godina. Međutim, oporavak regiona se odvija prilično brzim tempom.

    Takođe je konstatovao da se DNR u celini razvija prilično brzo zahvaljujući sadašnjem rukovodstvu.

    Nakon izvještaja o razvoju medicine i isporukama najnovije opreme u DNR, ruski lider ocijenio je da su stanovnici Donbasa divni ljudi i pravi heroji.

    – Vaši ljudi su jednostavno divni. Oni su junaci u pravom smislu te riječi. I dobri stručnjaci. Ali ako stigne nova oprema, naravno, još ću razgovarati sa ministrom kako bih osigurao blagovremenu i efikasnu pripremu. Ali koliko shvatam, ovaj proces je dobro uspostavljen – dodao je Putin

    Sa svoje strane, Pušilin je rekao da Donjeckoj Narodnoj Republici pomaže cijela zemlja.

  • Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Hegset: Danas će biti “najintenzivniji napad”

    Ministar odbrane SAD Piter Hegset najavio je da će danas biti “najintenzivniji dan napada” od početka kampanje protiv Irana.

    On je novinarima rekao da će SAD poslati do sada najveći broj lovaca i bombardera ka Iranu.

    Hegset je naveo da je Iran u posljednja 24 časa ispalio najmanje projektila na dnevnoj bazi do sada.

    Prema njegovim riječima, cilj operacije je uništavanje projektila, sjedišta namjenske industrije i Ratne mornarice Irana.

  • Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Tramp razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra mogućnost ublažavanja naftnih sankcija Rusiji te puštanja dijela strateških rezervi sirove nafte na tržište kako bi se ublažio nagli rast globalnih cijena energenata izazvan sukobom s Iranom, navodi više izvora upoznatih s razgovorima u Bijeloj kući.

    Razmatranje mjera za stabilizaciju tržišta

    Prema tim izvorima, administracija je zabrinuta da bi rast cijena nafte, do kojeg je došlo nakon više od sedam dana američkih i izraelskih udara na Iran, mogao imati negativne posljedice po američku privredu i potrošače uoči novembarskih izbora za Kongres. Republikanci nastoje zadržati većinu u zakonodavnoj vlasti, a visoke cijene goriva mogle bi oslabiti njihovu izbornu poziciju.

    Tramp je u ponedjeljak novinarima na Floridi izjavio da njegova administracija razmatra ukidanje sankcija pojedinim državama kako bi stabilizovala tržište nafte, ali nije iznio konkretne detalje, prenosi Reuters.

    Moguće posljedice ublažavanja sankcija

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi povećati svjetsku ponudu nafte u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka ozbiljno poremećene zbog širenja sukoba s Iranom. Međutim, takav potez bi istovremeno mogao otežati napore Vašingtona da Moskvi uskrati prihode za vođenje rata u Ukrajini.

    Trump je kasnije dodao da je imao veoma dobar razgovor s ruskim predsjednikom Vladimir Putin o situaciji u Ukrajini.

    Ograničene opcije Bijele kuće

    Analitičari i predstavnici energetske industrije ističu da Bijela kuća ima ograničen broj efikasnih mehanizama za brzo obaranje cijena nafte, osim ako se ne obnovi siguran prolaz tankera kroz Hormuški moreuz — uski pomorski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.

    Ranije najavljeni plan SAD-a o pomorskoj pratnji tankera i pružanju osiguranja za brodove koji prolaze tim moreuzom zasad nije doveo do značajnijeg povećanja pomorskog saobraćaja.

    Politički i ekonomski pritisci

    Kriza na energetskom tržištu dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Trampa, koji niske cijene goriva predstavlja kao ključni dio svoje ekonomske politike. Dugotrajan rast cijena nafte i benzina mogao bi izazvati lančano poskupljenje transporta i potrošačkih proizvoda širom ekonomije.

    Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi podrazumijevati široko ukidanje ograničenja ili ciljane mjere koje bi pojedinim državama omogućile kupovinu ruske nafte bez rizika od američkih kazni, navode izvori.

    Sjedinjene Države su već prošle sedmice odobrile privremeno izuzeće Indiji za kupovinu određenih količina ruske nafte kako bi nadomjestila manjak isporuka s Bliskog istoka.

    Istovremeno, američki zvaničnici vode razgovore s partnerima iz grupe G7 o mogućem zajedničkom puštanju nafte iz strateških rezervi.

    Cijene nafte na višegodišnjem maksimumu

    Globalne cijene sirove nafte dostigle su nivoe kakvi nisu zabilježeni od sredine 2022. godine, pri čemu je cijena u ponedjeljak nakratko dostigla 119 dolara po barelu. Cijene benzina i drugih goriva porasle su od početka američkih i izraelskih udara 28. februara.

  • O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    O čemu su razgovarali Putin i Tramp?

    Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa američkim kolegom Donaldom Trampom, prenio je Kremlj. Teme razgovora su bile nafta, Iran, Ukrajina i Venecuela.

     

    Putin i Tramp su tokom telefonskog razgovora izrazili spremnost da redovno razgovaraju, saopštio je pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov.

    – Predsjednik SAD je istakao da, kao što je ranije dogovoreno, takva komunikacija treba, naravno, da se odvija na redovnoj osnovi. I oba lidera su rekli da su spremna za to – rekao je Ušakov novinarima.

    Tramp je u razgovoru izneo svoju ocjenu razvoja situacije u Iranu.

    – Po tom pitanju održana je veoma sadržajna i, mislim, ne beskorisna razmjena mišljenja – istakao je Ušakov.

    Predsjednik Rusije je, sa svoje strane, dao ocjenu situacije u zoni Specijalne vojne operacije.

    – Data je ocena trenutne situacije na liniji razdvajanja, gdje ruske trupe napreduju veoma uspješno – rekao je Ušakov nakon telefonskog razgovora dvojice lidera.

    Kako je precizirao, Donald Tramp je izjavio da je zainteresovan za što skorije uspostavljanje primirja u Ukrajini i postizanje mira.

    Vladimir Putin je pozdravio posredničke napore Sjedinjenih Država i njihove pregovaračke grupe.

    Predsednici su se dotakli i pitanja Venecuele, prije svega u kontekstu stanja na svjetskom tržištu nafte. Prema njegovim riječima, razgovor je trajao oko sat vremena.

    Razgovor je obavljen na američku inicijativu.

    Tramp: Putin izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku

    Američki predsjednik saopštio je da je sa ruskim kolegom vodio pozitivan razgovor o situaciji u Ukrajini.

    – Imao sam veoma dobar razgovor sa predsjednikom Putinom – rekao je Tramp tokom konferencije za novinare.

    Prema njegovim riječima, Putin je izrazio želju da pomogne u rješavanju sukoba na Bliskom istoku.

    – Naravno da smo razgovarali o Bliskom istoku i on želi da pomogne – rekao je on novinarima na Floridi.

    Tramp je takođe naveo da su u razgovoru učestvovali brojni predstavnici sa obe strane.

    Američki predsjednik je saopštio da će biti ukinute sankcije na naftu za pojedine zemlje kako bi se kontrolisale cijene. Nije precizirao o kojim zemljama se radi.

  • Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iran nudi slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz državama koje proteraju američke i izraelske ambasadore

    Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će svakoj arapskoj ili evropskoj zemlji koja protera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije biti odobrena „potpuna sloboda i ovlašćenje“ za prolazak kroz Hormuški moreuz.

    Hormuški moreuz, smešten između Irana te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, služi kao glavna kapija za izvoz nafte iz Persijskog zaliva.

    Otprilike petina svetske nafte koja se transportuje morem prolazi kroz ovaj uski vodeni put, što ga čini jednom od najvažnijih tačaka za globalno energetsko tržište. Svaka pretnja ili ograničenje u ovom tesnacu izaziva veliku zabrinutost i potrese na berzama.

    Ovakav potez se tumači kao deo širih napora Teherana da izvrši pritisak na vlade da zauzmu politički stav protiv Vašingtona i Izraela, usred eskalacije sukoba koji je region uvukao u širu konfrontaciju.

    U odvojenom saopštenju, IRGC je poručio da će oni odrediti kraj rata, odgovarajući tako na tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa da bi se sukob mogao uskoro završiti.

    „Mi smo ti koji će odrediti kraj rata“, naglašeno je u saopštenju iranske garde.

    Najnovije tenzije dolaze usred širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a nakon pokretanja američkih i izraelskih vojnih operacija protiv iranskih ciljeva.

    Predsednik Tramp je opisao ovu kampanju kao neophodnu za uništavanje iranskih raketnih kapaciteta i bespilotnih letelica, tvrdeći da je Teheran pripremao napade širom Bliskog istoka.

    Tramp je obećao nastavak vojnog pritiska sve dok Iran ne bude potpuno poražen, iako je sugerisao da bi rat mogao biti relativno kratak ukoliko iransko rukovodstvo padne ili zatraži prekid vatre.

    S druge strane, Iran nastoji da mobiliše regionalnu podršku i demonstrira svetu da i dalje zadržava kontrolu i uticaj nad ključnim globalnim trgovačkim rutama kao što je Hormuški moreuz.

  • Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražioci u Novom Meksiku pretražuju Epstinov bivši ranč

    Istražitelji u Novom Meksiku počeli su pretragu bivšeg ranča osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, gdje su pokojni finansijer i njegovi poznanici optuženi za seksualno zlostavljanje žena i djevojčica, saopštile su državne vlasti.

    Kako prenosi Rojters, američka savezna država Novi Meksiko postupa na osnovu novih informacija u dokumentima koje je u januaru objavilo Ministarstvo pravde SAD, uključujući optužbu da je Epstin naredio da se tijela dvije devojke sahrane u brdima u blizini pomenutog imanja.

    Agencija prenosi navode očevidaca koji tvrdi da je čuo lavež pasa i video vladino vozilo sa simbolom otiska šape, što sugeriše da je prevozilo životinje, kako napušta ranč.

    Takođe su primijećeni državna policija i vatrogasno-spasilačko vozilo.

    Prošlog mjeseca, Novi Meksiko je postao prva američka država koja je pokrenula zakonodavnu “komisiju za istinu” kako bi otkrila moguću javnu korupciju koja je omogućila Epstinu da tajno posluje na ranču 26 godina.

    Epstinovo imanje je prodato 2023. godine teksaškom biznismenu Donu Hafinsu, koji ga je preimenovao u Ranč San Rafael.

    Novi vlasnici sarađuju u istrazi i odobrili su pristup za pretragu, saopštilo je ministarstvo.

  • Amerikanci objavili šta su koristili i pogodili u operaciji protiv Irana

    Amerikanci objavili šta su koristili i pogodili u operaciji protiv Irana

    CENTCOM, Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država, objavila je niz infografika povodom prvih deset dana operacije “Epski bijes” koji prikazuje ciljeve napada i korišteno oružje.

    Navode da je operacija pokrenuta po nalogu američkog predsjednika Donalda Trampa.

    Naglasili su da napadaju ciljeve kako bi razgradili bezbjednosti aparat iranskog režima, s naglaskom na lokacije koje predstavljaju neposrednu prijetnju.

    Podsjetili su da je operacija započela 28. februara u 1:15 po istočnom vremenu na području Irana. Utvrdili su da je pogođeno više od 5.000 ciljeva, pri čemu je oštećeno ili uništeno više od 50 iranskih brodova.

    Nabrojali su vrste ciljeva:

    – Komandni i kontrolni centri

    – Zgrade sjedišta IRGC-a (Iranski korpus islamske revolucionarne garde)

    – Obavještajni objekti IRGC-a

    – Integrirani sistemi PVO

    – Lokacije balističkih projektila

    – Brodovi i podmornice iranske mornarice

    – Iranski sistemi PVO

    – Lokacije protivbrodskih projektila

    – Vojne komunikacijske sposobnosti

    – Proizvodnja balističkih projektila i dronova

    Objavili su i popis američkih sredstava korištenih u borbi:

    – bombarderi B-1

    – stelt bombarderi B-2

    – bombarderi B-52

    – dronovi LUCAS

    – presretački raketni sistemi Patriot

    – protiv balistički sistemi “Thaad”

    – borbeni avioni F-15

    – borbeni avioni F-16

    – borbeni avioni F-18

    – borbeni avioni F-22

    – stelt borbeni avioni F-35

    – jurišni avioni A-10

    – avioni za elektroničko ratovanje EA-18G

    – avioni za rano upozorenje i kontrolu

    – radarski avion E-2D Advanced Hawkeye

    – avion za komunikacijsko povezivanje u vazduhu

    – izviđački avion U-2 Dragon Lady

    – pomorski patrolni avioni P-8

    – izviđački avioni RC-135

    – dronovi MQ-9 Reaper

    – raketni sistemi M-142 HIMARS (High Mobility Artillery Rocket Systems)

    – nosači aviona na nuklearni pogon

    – razarači s navođenim projektilima

    – sistemi za odbranu od dronova

    – avioni za dopunu goriva u vazduhu

    – brodovi za snabdijevanje gorivom

    – transportni avioni C-17 Globemaster

    – transportni avioni C-130

    – avion za elektroničko ratovanje EC-130H Compass Call

    – sistemi odbrane od raketa, topništva i minobacača (C-RAM)

  • Iranci postavili uslov za slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, Tramp oštro odgovorio

    Iranci postavili uslov za slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz, Tramp oštro odgovorio

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će državama koje protjeraju ambasadore Izraela i Sjedinjenih Američkih Država biti omogućen neograničen prolaz kroz Ormuski moreuz.

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da to vrijedi već od sutra.

    Kako javlja iranska državna televizija, IRGC je saopštio da bi te zemlje imale “puno pravo i slobodu” prolaska kroz ovaj strateški plovni put ukoliko prekinu diplomatske odnose sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi CNN.

    Kroz ovaj moreuz, širok oko 34 kilometra, prolazi gotovo petina svjetske ponude nafte, što ga čini ključnim i visokorizičnim uskim grlom za globalna tržišta.

    Rat između SAD i Izraela sa Iran doveo je do rasta cijena nafte iz dva glavna razloga – gotovo potpunog zatvaranja Ormuskog moreuza i usporavanja proizvodnje nafte na Bliskom istoku, prenosi Tanjug.

    Tramp: Ako Iran zatvori Ormuski moreuz, SAD će ih gađati 20 puta jače

    Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će ga Sjedinjene Američke Države “gađati 20 puta jače nego do sada”, ako “učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte unutar Ormuskog moreuza”.

    “Pored toga, uništićemo lako uništive mete koje će Iranu učiniti praktično nemogućim da se ikada ponovo izgradi kao nacija. Smrt, vatra i bijes će vladati nad njima, ali se nadam i molim da se to ne dogodi”, rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Tramp je istakao da je to “poklon Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Ormuski moreuz”.

    “Nadam se da će taj gest biti zaista cijenjen”, naveo je Tramp.

  • Balat i Kajumi optuženi za terorizam u Njujorku

    Balat i Kajumi optuženi za terorizam u Njujorku

    Dva muškarca optužena su za terorizam nakon što je bačen eksploziv u blizini kuće gradonačelnika Njujorka Zahrana Mamdanija, saopšteno je iz policije.

    Osumnjičeni, 18-godišnji Emir Balat i 19-godišnji Ibrahim Kajumi navodno su rekli policiji da su planirali da napad bude “još veći” od bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. godine, u kojem su tri osobe poginule.

    Iz njujorške policije su naveli da Balat i Kajumi pokušali da detoniraju dvije eksplozivne naprave ispred rezidencije gradonačelnika, dok je treća bomba pronađena u njihovom automobilu.

    Komesar policije DŽesika Tiš rekla je da su osumnjičeni priznali da su inspirisani “Islamskom državom” i da su gledali propagandne video-snimke te grupe.

    “Oni su suočavaju sa optužbama, uključujući pokušaj pružanja materijalne podrške `Islamskoj državi` i korišćenje oružja za masovno uništenje. Imali smo sreće što naprave koje su koristili nisu aktivirane i nisu izazvale štetu kakvu su mogle da izazovu”, rekla je Tišova na konferenciji za novinare.

    Ona je dodala da uređaji poput ovih imaju potencijal da izazovu razornu štetu.

    Takođe je napomenula da napadači nemaju nikakvu kriminalnu prošlost.

    Incident se dogodio tokom antiislamskog protesta. Nijedan od eksploziva nije izazvao detonaciju kako je predviđeno, prenosi Bi-Bi-Si.