Kategorija: Svijet

Evropska unija i Kina nalaze se na pragu ozbiljnog trgovinskog sukoba, a u centru pažnje našao se kineski gigant Nuctech, jedan od najvećih svjetskih proizvođača bezbjednosne opreme za luke i granične prelaze.

Dok Brisel ispituje da li je kompanija koristila nelojalne državne subvencije kako bi stekla prednost na evropskom tržištu, stručnjaci upozoravaju i na moguće bezbjednosne rizike, uključujući potencijalnu špijunažu putem tehnologije koja se koristi i u pojedinim zemljama regiona.

Da li je Kina subvencionisala širenje na evropsko tržište?
Evropska komisija pokrenula je opsežnu istragu kako bi utvrdila da li je Nuctech, uz podršku kineske države, stekao nepravednu prednost na tržištu.

Tokom prošlogodišnjih pretresa istražioci su zaplijenili dokumentaciju i elektronske uređaje kompanije zbog sumnje da državne subvencije omogućavaju Nuctechu da na tenderima nudi cijene i do 50 odsto niže od konkurencije.

Takva poslovna strategija omogućila je kineskoj kompaniji da postane dio ključne evropske infrastrukture u više od dvadeset zemalja, što Brisel sada smatra ozbiljnim bezbjednosnim izazovom.

Oprema se koristi i u regionu
Tema je posebno značajna za Balkan, jer se Nuctechova oprema koristi i u pojedinim zemljama regiona.

Carinska uprava Hrvatske je 2018. godine, sredstvima Evropske unije, nabavila mobilni rendgenski uređaj vrijedan 1,5 miliona evra za luku Rijeka.

Tri godine kasnije, na graničnom prelazu Bajakovo postavljen je još jedan uređaj vrijedan više od 14 miliona kuna, takođe finansiran većinom sredstvima EU, radi kontrole teretnih vozila i suzbijanja krijumčarenja.

Iako su carinske službe isticale njegovu efikasnost, ova oprema sada se nalazi u središtu geopolitičkog spora.

Kompanija je već na američkoj “crnoj listi”
Nuctech, čijom je upravom svojevremeno rukovodio sin bivšeg kineskog predsjednika Hu Đintaoa (Hu Jintao), već se nalazi pod američkim sankcijama.

Vašington je kompaniju uvrstio na listu prijetnji po nacionalnu bezbjednost, dok su Kanada i još neke države izrazile ozbiljnu zabrinutost zbog njenog poslovanja.

S druge strane, Peking odbacuje sve optužbe i naložio je kompaniji da ne sarađuje sa evropskim istražiocima, što analitičari vide kao test odlučnosti Evropske unije.

Moguća zabrana poslovanja
Istraga Evropske unije mogla bi biti završena veoma oštrim mjerama – od potpune zabrane poslovanja na evropskom tržištu do prisilne prodaje dijela poslovanja u Evropi.

Pored proizvođača bezbjednosne opreme, Brisel pod lupom drži i kineske proizvođače električnih automobila, solarnih panela i vjetroturbina, što pokazuje da je slučaj Nuctech dio mnogo šireg trgovinskog i geopolitičkog sukoba između Evropske unije i Kine, prenosi Blic.

Koalicija devet evropskih zemalja zatražila je od Brisela da produži primjenu vanrednih mjera fleksibilnosti u okviru Sistema ulaska i izlaska (Entry/Exit System – EES), uz obrazloženje da Evropska unija još nije spremna za ukidanje postojećih zaštitnih mehanizama.

U zajedničkom pismu od 7. jula, u koje je imao uvid POLITICO, Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Švajcarska poručile su evropskom komesaru za unutrašnje poslove Magnusu Bruneru (Magnus Brunner) da su prvi mjeseci primjene sistema pokazali “značajne poteškoće” koje se ne smiju potcijeniti.

Ministri su ponovili da podržavaju novi Sistem ulaska i izlaska, ali od Evropske komisije traže da državama članicama omogući nastavak korišćenja ugrađenog vanrednog mehanizma i nakon 6. septembra 2026. godine, kada bi njegova primjena, prema sadašnjim pravilima, trebalo da istekne.

Vanredni mehanizam za smanjenje gužvi

Ovaj mehanizam omogućava graničnim službama da, u izuzetnim slučajevima, privremeno obustave uzimanje otisaka prstiju i skeniranje lica putnika kako bi se smanjile gužve na graničnim prelazima, uz istovremenu registraciju svih osoba koje ulaze ili izlaze iz šengenskog prostora.

Ministri su u pismu zatražili i pisane garancije Evropske komisije da će odluka o ovom pitanju biti donesena prije isteka sadašnjeg perioda fleksibilnosti.

Portparol Evropske komisije Markus Lamert (Markus Lammert) rekao je da Komisija pozdravlja “izričitu posvećenost” država potpisnica punoj primjeni EES-a i sistematskoj registraciji svih putnika koji nisu državljani Evropske unije.

On je podsjetio da važeće zakonodavstvo već sadrži određeni nivo fleksibilnosti, uključujući mogućnost privremene obustave prikupljanja biometrijskih podataka tokom ljeta, te dodao da je Komisija u “bliskom i konstruktivnom kontaktu” s malim brojem država članica koje imaju poteškoće na pojedinim graničnim prelazima.

“Postoji snažna zajednička volja da sistem uspješno funkcioniše na svim graničnim prelazima”, rekao je Lamert.

Industrija upozorava na duge redove

Pismo dolazi u trenutku kada aerodromi, avio-kompanije i trajektni prevoznici upozoravaju da novi sistem tokom ljetne turističke sezone izaziva duge redove i operativne poteškoće.

Predstavnici industrije smatraju da tehnički i operativni problemi vjerovatno neće biti otklonjeni do početka septembra.

Evropska komisija za sada nije nagovijestila da planira produženje važenja postojećih mjera fleksibilnosti nakon 6. septembra niti šire zadržavanje vanrednog mehanizma.

Gotovo 60 odsto Francuza ne podržava odluku Marin Le Pen, liderke poslaničke grupe ultradesničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN), da se kandiduje na predsjedničkim izborima 2027. godine, pokazali su rezultati ankete instituta Elabe.

Ipak, među biračima Nacionalnog okupljanja 68 odsto podržava njenu kandidaturu, dok je 32 odsto protiv, prenosi BFM TV.

Čak 79 odsto pristalica Novog narodnog fronta (NFP), ljevičarsko-ekološke koalicije, protivi se njenoj kandidaturi, dok je među simpatizerima centrističke koalicije Zajedno za Republiku (Ensemble pour la République) protiv 75 odsto ispitanika.

Mišljenja su podijeljena među biračima Republikanaca – 51 odsto smatra da Marin Le Pen ne bi trebalo da se kandiduje, dok 49 odsto podržava njenu odluku.

Anketa je pokazala i da 36 odsto birača RN smatra da bi Žordan Bardela bio bolji predsjednički kandidat, 26 odsto prednost daje Marin Le Pen, dok 38 odsto ne vidi razliku između njih dvoje, prnosi Tanjug.

Marin Le Pen potvrdila je da će biti kandidat na predsjedničkim izborima 2027. godine, uprkos presudi zbog pronevjere javnih sredstava u Evropskom parlamentu.

Ona je izjavila da joj je drago što joj je vraćeno pravo da se kandiduje i najavila žalbu Kasacionom sudu na presudu Apelacionog suda u Parizu, koji ju je osudio na tri godine zatvora, od čega godinu dana uz elektronski nadzor, kao i na novčanu kaznu od 100.000 evra.

Sud joj je izrekao i zabranu kandidovanja u trajanju od 45 mjeseci, od čega je 30 mjeseci uslovno, ali je period efektivne zabrane istekao, što joj omogućava učešće na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Najnovija eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, obilježena napadima na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu i američkim vazdušnim udarima na više od 80 ciljeva u Iranu, ponovo je otvorila jedno od ključnih pitanja za budućnost Bliskog istoka – ko danas zaista donosi najvažnije odluke u Teheranu.

Analitičari upozoravaju da diplomatski kontakti sa iranskom civilnom vlašću i dalje postoje, ali da potezi na terenu ukazuju na mnogo složeniju raspodjelu moći unutar islamske republike.

Revolucionarna garda sve uticajnija

Nakon pogibije dugogodišnjeg vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija u prvim danima rata, Iran je formalno dobio novog vrhovnog vođu, Modžtabu Hamneija. Međutim, brojni stručnjaci smatraju da je stvarna moć u međuvremenu prešla u ruke Islamske revolucionarne garde (IRGC), koja je tokom rata dodatno učvrstila svoju poziciju u državnom aparatu.

Prema procjenama zapadnih analitičara, novi vrhovni vođa nema autoritet kakav je imao njegov otac, zbog čega ključne bezbjednosne i vojne odluke u velikoj mjeri donose najviši komandanti Revolucionarne garde.

Istovremeno, iransko političko rukovodstvo nastavlja diplomatske kontakte sa međunarodnom zajednicom, što dodatno komplikuje sliku o tome ko zapravo upravlja državom.

Napadi u Ormuskom moreuzu podigli tenzije

Povod za novu krizu bili su napadi na tri civilna broda u Ormuskom moreuzu, za koje Vašington odgovornost pripisuje Iranu. Uslijedili su američki vazdušni udari na više desetina vojnih ciljeva, nakon čega je predsjednik Donald Tramp poručio da je privremeni sporazum o prekidu sukoba sa Iranom praktično okončan.

Istovremeno, napadi na katarske i saudijske tankere u vodama Omana pokazali su koliko brzo bezbjednosna situacija u Persijskom zalivu može izmaći kontroli i prerasti u širi regionalni sukob.

Moguće uključivanje evropskih mornarica

Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da Francuska i Velika Britanija razmatraju proširenje svog pomorskog prisustva u regionu kako bi zaštitile međunarodnu plovidbu.

Ukoliko bi se to dogodilo, Ormuski moreuz mogao bi postati prostor u kojem istovremeno djeluju američke, evropske i regionalne vojne snage, što značajno povećava rizik od nenamjerne eskalacije.

Stručnjaci upozoravaju da bi prisustvo većeg broja ratnih brodova, bez jasno definisanih pravila i koordinacije, moglo dovesti do novih incidenata koji bi lako mogli prerasti u otvoreni sukob.

Smrt Hamneija dodatno zakomplikovala situaciju

Veliku neizvjesnost unijela je i smrt ajatolaha Alija Hamneija, čija je višednevna državna sahrana predstavljena kao demonstracija jedinstva islamske republike.

Ipak, iza tog simboličnog prikaza mnogi analitičari vide ozbiljna pitanja o stabilnosti političkog sistema i odnosima između vjerskog vrha, civilne vlasti i Revolucionarne garde.

Upravo zbog toga mnogi smatraju da će obnavljanje pregovora između Vašingtona i Teherana biti znatno teže nego ranije, jer nije potpuno jasno ko ima posljednju riječ kada je riječ o vojnim operacijama i bezbjednosnoj politici.

Diplomatija jedini izlaz iz krize

Međunarodni analitičari smatraju da bi jedino uspostavljanje jasnog međunarodnog okvira za plovidbu kroz Ormuski moreuz moglo smanjiti rizik od novih sukoba, navodi “NationalNews”. Takav sporazum podrazumijevao bi precizna pravila o kretanju brodova, odgovornosti svih strana i jasnu definiciju šta predstavlja kršenje primirja.

Dok diplomatski kanali između Irana i Zapada još nisu potpuno zatvoreni, ostaje otvoreno pitanje da li u Teheranu postoji jedinstven centar odlučivanja sposoban da garantuje sprovođenje bilo kakvog budućeg dogovora. Upravo odgovor na to pitanje mogao bi odrediti da li će Bliski istok krenuti ka smirivanju tenzija ili novom talasu sukoba.

Evropska komisija ocijenila je da je Srbija ispunila obaveze preuzete krajem 2024. godine i da bi Klaster 3 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom mogao biti otvoren već tokom jula, ali konačna odluka i dalje zavisi od saglasnosti država članica, među kojima dio i dalje ima ozbiljne rezerve.

Portparol Evropske komisije Gijom Mersije izjavio je na brifingu za medije u Briselu da je Komisija obavijestila države članice o najnovijem napretku Srbije i zaključila da su u međuvremenu sprovedeni važni elementi obaveza preuzetih krajem prošle godine.

• Mogu da potvrdim da je Komisija informisala države članice o najnovijim dešavanjima u vezi sa mogućim otvaranjem Klastera 3 za Srbiju. Naša procjena zaključuje da je Srbija u posljednje vrijeme sprovela važne elemente obaveza preuzetih krajem 2024. godine – rekao je Mersije.

Prema njegovim riječima, napredak je ostvaren u oblasti pravosudnih reformi, imenovanja Savjeta Regulatornog tijela za elektronske medije, kao i kroz izmjene izbornog pravnog okvira.

• Imajući to u vidu, Komisija smatra da bi Klaster 3 mogao biti otvoren u julu ove godine, jer je Srbija uložila određene napore u ovim ključnim oblastima i sada je ispunjen opšti balans neophodan za ovaj korak – istakao je Mersije.

On je naglasio da će Evropska komisija nastaviti da pažljivo prati reformski proces i ostati u potpunosti angažovana kako bi Srbija nastavila sa sprovođenjem reformi.

Klaster 3 obuhvata konkurentnost i inkluzivni rast.

Međutim, uprkos pozitivnoj ocjeni Evropske komisije, portal Euraktiv prenosi da se osam država članica Evropske unije usprotivilo prijedlogu da se otvori novi pregovarački klaster sa Srbijom.

Prema navodima tog portala, protiv otvaranja Klastera 3 izjasnile su se Hrvatska, Belgija, Bugarska, Estonija, Finska, Litvanija, Holandija i Švedska.

Istovremeno, Danska, Letonija i Luksemburg zauzeli su nešto blaži stav, ali su izrazili sumnje u vezi sa ispunjavanjem uslova za otvaranje novog klastera, prije svega kada je riječ o borbi protiv korupcije i slobodi medija.

Za otvaranje novog pregovaračkog klastera potrebna je jednoglasna saglasnost svih država članica Evropske unije, zbog čega će konačna odluka zavisiti od nastavka konsultacija među članicama.

Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vazdušnih udara na vojne ciljeve u Iranu, nakon što je predsjednik Donald Tramp naredio odmazdu zbog nedavnih napada na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.

Istovremeno je upozorio Teheran da će odgovor Vašingtona biti “mnogo gori” ukoliko Iran nastavi da ugrožava međunarodnu plovidbu kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora.

Iranski državni mediji prenijeli su da su snažne eksplozije odjeknule na više lokacija duž južne obale zemlje. Prema navodima agencije IRNA, ratni avioni nadlijetali su ostrvo Kiš, dok su eksplozije zabilježene u lučkim gradovima Bandar Abas, Konarak i Čabahar, gdje je u pojedinim dijelovima došlo i do prekida snabdijevanja električnom energijom.

Tramp: Ako Iran ponovi napade, posljedice će biti mnogo teže

Američki predsjednik poručio je na društvenoj mreži Truth Social da su napadi odgovor na, kako je naveo, iransko bombardovanje trgovačkih brodova.

“Ovo je odmazda za jučerašnje bombardovanje brodova od strane Irana. Ako se to ponovi, posljedice će biti mnogo gore”, napisao je Tramp.

Ranije tokom dana, govoreći na samitu NATO-a u Ankari, Tramp je izjavio da smatra kako je primirje sa Iranom praktično završeno, ali je istovremeno ostavio mogućnost nastavka diplomatskih razgovora, naglašavajući da očekuje da bi najnovija eskalacija mogla biti kratkog vijeka.

CENTCOM: Cilj je zaštita slobode plovidbe

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi usmjereni na slabljenje sposobnosti iranskih snaga da ugrožavaju slobodu plovidbe kroz Ormuski moreuz.

U objavi na društvenoj mreži X navedeno je da Sjedinjene Države smatraju Iran odgovornim za “neopravdanu agresiju protiv komercijalnih brodova i njihovih posada”.

Prema američkim vojnim podacima, u prethodnom talasu udara pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, obalske radare, protivbrodske raketne položaje i desetine brzih čamaca Iranske revolucionarne garde.

Iran odgovorio napadima na američke baze

Teheran je uzvratio napadima na američke vojne objekte u regionu. Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je gađala više američkih vojnih lokacija u Kuvajtu i Bahreinu.

Kuvajtske vlasti tvrde da su presrele dvije balističke rakete i 13 bespilotnih letjelica, dok je iranska vojska saopštila da je napadnuta i baza Šeik Isa u Bahreinu. Američki vojni zvaničnik izjavio je da u tim napadima nije bilo poginulih američkih vojnika niti značajnije materijalne štete.

Ormuski moreuz ponovo u centru krize

Ormuski moreuz, kroz koji u normalnim okolnostima prolazi približno petina svjetskog izvoza nafte i značajne količine tečnog prirodnog gasa, ponovo je postao glavno žarište sukoba između Vašingtona i Teherana. Nakon početka rata krajem februara, Iran je više puta poručio da želi potpunu kontrolu nad prolazom, najavio naplatu prolaska brodovima i zaprijetio napadima na plovila koja ne budu koristila rute koje odobri Teheran.

Najnoviji napadi na trgovačke brodove dodatno su uzdrmali međunarodnu plovidbu, zbog čega su pojedine brodarske kompanije privremeno obustavile prolazak kroz ovo područje, dok je Međunarodna pomorska organizacija upozorila da je oko 6.000 pomoraca i dalje blokirano u regionu.

Rastu cijene nafte i pozivi na smirivanje sukoba

Obnova sukoba odmah se odrazila na svjetska tržišta energenata. Cijene nafte porasle su nakon Trampovih izjava da je primirje završeno, a dodatni rast uslijedio je poslije novih američkih udara zbog bojazni od dugotrajnijih poremećaja u transportu kroz Ormuski moreuz.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozvao je sve strane na maksimalnu uzdržanost, dok su Pakistan i Katar, koji imaju važnu posredničku ulogu u pregovorima između Vašingtona i Teherana, apelovali na hitnu deeskalaciju i nastavak diplomatskih razgovora.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči i premijer Katara tokom telefonskog razgovora naglasili su da regionalna pitanja moraju biti riješena političkim i diplomatskim putem, navodi rthk.

Evropu očekuje novi talas ekstremnih vrućina koji će se tokom narednih dana proširiti sa jugozapada kontinenta prema centralnoj Evropi, Italiji i Balkanu, upozorava Severe Weather Europe.

Američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio je danas da će američke snage ponovo izvesti velike udare na Iran, ističući da Iran svakodnevno krši sporazum o prekidu vatre sa Sjedinjenim Američkim Državama.

– Lažu, varaju, ubijaju ljude. Vjerovatno ćemo ih ponovo snažno udariti večeras. Daću im malo upozorenje. Udarićemo ih snažno večeras. Ali vidjećemo kako će se sve završiti – rekao je Tramp na zajedničkoj konferenciji za medije sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u okviru samita NATO-a u Ankari, prenosi Skaj njuz.

Prema njegovim riječima, Iran je lansirao nekoliko dronova i jednu raketu na brodove koji su se našli u Ormuskom moreuzu, koji su na to “imali svako pravo”, zbog čega je SAD pokrenula napade.

Tramp je naveo da je Iran unutar samo sat vremena ispalio 111 raketa na američki nosač aviona “Abraham Linkoln” koji se nalazi u blizini moreuza, kao i da su sve te rakete oborene.

– Od 111 raketa, svaka je oborena. Nisu pogodile brod. I, znate, loše stvari se dešavaju baš kada se to desi. Zamislite to tokom perioda od jednog sata. Ove rakete idu na vas, ali svaka od njih je oborena – rekao je Tramp.

Tramp je izbjegao da odgovori na pitanje novinara da li Evropa može da napravi američke PVO rakete “Patriot”, ali je istakao da su rakete “Patriot” odbrambeno oružje, koje mu se “više sviđa” od ofanzivnog oružja.

Ponovio je kritike na račun nekadašnjeg američkog predsjednika Baraka Obame i sporazuma koji je tadašnja administracija postigla sa Iranom, rekavši da je sporazum otvorio put Iranu da napravi nuklearno naoružanje.

– Nikada neće izgraditi nuklearno oružje u okviru našeg sporazuma. Ali ne znam da li ćemo imati sporazum, možda ćemo to učiniti bez sporazuma – rekao je Tramp.

Rusija i Ukrajina će postići odgovor o okončanju rata

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da će Rusija i Ukrajina postići dogovor o okončanju rata, navodeći da se taj dogovor “već dugo razrađuje”, kao i da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski “veoma efikasan” i da “obavlja nevjerovatan posao”.

Govoreći pred novinarima na marginama samita NATO-a zajedno sa Zelenskim, on je ocijenio da su Zelenski i ruski predsjednik Vladimir Putin “teški likovi”, ali i istakao da obojica žele da okončaju rat, prenosi Gardijan.

Govoreći o ukrajinskim udarima duboko na ruskoj teritoriji, Tramp je rekao da je riječ o eskalaciji koja “može pomoći da se rat završi”.

Prema njegovim riječima, Zelenski sigurno želi da se vrati obnovi zemlje, umjesto “smrti i razaranju”.

– A Rusija je velika zemlja, i velika sila – rekao je Tramp, ocenjujući da je u posljednjih nekoliko nedjelja postignut veliki napredak ka miru.

Naveo je da Ukrajina ima ogroman potencijal u rijetkim zemnim metalima, kao i da SAD “imaju ulog” u tome.

Tramp je rekao da su on i Zelenski imali “dobar sastanak”, kao i da su razvili dobar odnos.

– Teško je povjerovati, zar ne? Od Ovalnog kabineta do sada, razvili smo veoma dobar odnos – rekao je Tramp, a Zelenski dodao da “tu nije kraj”, na šta je Tramp odgovorio da je “samo početak”.

Premijerka Danske Mete Frederiksen izjavila je u srijedu da Grenland nije na prodaju i poručila da se mora poštovati pravo njegovih stanovnika na samoopredjeljenje.

Govoreći na samitu NATO-a u Ankari, Frederiksen je naglasila da je Danska spremna da brani “svaki pedalj” teritorije Alijanse, uključujući i Kraljevinu Dansku.

Istakla je da NATO ostaje od ključnog značaja za bezbjednost zemlje, navodeći da Danska bez tog saveza ne bi mogla da zaštiti svoje građane.

Frederiksen je pozvala i na veću podršku Ukrajini, poručivši da saveznici moraju da obezbijede da “jedini pobjednik ovog rata bude Ukrajina”, prenosi Baha.

Njene izjave uslijedile su dan nakon što je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp rekao da bi Grenland “mogao biti pod kontrolom SAD, a ne Danske”, ocijenivši da Vašington neće dozvoliti Kini ili Rusiji da steknu uticaj nad ovim arktičkim ostrvom.