Kategorija: Svijet

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita Alijanse u Ankari da je američki predsjednik Donald Tramp uspio da ostvari ono što su, kako je rekao, američki predsjednici pokušavali još od vremena Dvajta Ajzenhauera – da evropske članice značajno povećaju izdvajanja za odbranu i tako izjednače teret sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Rute je naglasio da je sada fokus na sprovođenju ranije dogovorenih planova, povećanju proizvodnje vojne opreme i izgradnji snažnije evropske komponente unutar NATO-a, ističući koncept takozvanog “NATO 3.0”.

Podrška američkim udarima na Iran i upozorenje protivnicima

Govoreći o bezbjednosnim izazovima, Rute je poručio da će NATO braniti “svaki pedalj svoje teritorije” i da Alijansa ostaje isključivo odbrambeni savez.

Takođe je ocijenio da su nedavni američki vojni udari na Iran bili “apsolutno neophodni”, navodeći da je Teheran prekršio primirje i da su napadi na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu zahtijevali odlučan odgovor Vašingtona.

On je dodao da saveznici dijele stav da Iran ne smije doći u posjed nuklearnog oružja, kao i da je očuvanje slobode plovidbe kroz Hormuški moreuz od ključnog značaja za globalnu bezbjednost.

Rute je istakao i da NATO mora spriječiti Rusiju i Kinu da prošire svoj uticaj na Arktiku, dok je odbacio sumnje u posvećenost SAD Alijansi uprkos nedavnim raspravama o Grenlandu i mogućem smanjenju američkog vojnog prisustva u Evropi.

Prema njegovim riječima, interes Vašingtona ostaje čvrsto vezan za bezbjednost Evrope, jer ona direktno utiče i na bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, navodi “Anadolija”.

Kremlj je saopštio da pažljivo prati tok samita NATO-a u Ankari i da će detaljno analizirati sve odluke i zaključke koje usvoje lideri država članica Alijanse.

Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je da će Moskva posebnu pažnju posvetiti odlukama koje se odnose na jačanje odbrambenih kapaciteta NATO-a, vojnu politiku i buduće odnose sa Rusijom, naglasivši da će Rusija preduzeti sve mjere koje smatra neophodnim za zaštitu svoje nacionalne bezbjednosti.

U fokusu širenje NATO-a i evropska bezbjednost

Iz Kremlja poručuju da širenje aktivnosti NATO-a i njegovo vojno prisustvo u blizini ruskih granica i dalje predstavljaju jedno od ključnih bezbjednosnih pitanja za Moskvu.

Istovremeno, na dvodnevnom samitu u Ankari lideri država članica razgovaraju o povećanju izdvajanja za odbranu, jačanju vojne industrije, nastavku podrške Ukrajini i budućem pravcu evropske bezbjednosti, dok su nedavni sukob između SAD i Irana i stanje na Bliskom istoku dodatno nametnuli bezbjednosne teme kao jedan od glavnih prioriteta sastanka.

Rusija već duže vrijeme kritikuje širenje NATO-a prema svojim granicama, smatrajući da takvi potezi ugrožavaju njene strateške interese, dok Alijansa ističe da su njene aktivnosti isključivo odbrambenog karaktera.

Zbog toga se očekuje da će zaključci samita u Ankari dodatno uticati na odnose između Rusije i Zapada, koji su i dalje opterećeni ratom u Ukrajini i sve izraženijim geopolitičkim tenzijama, navodi VOE.

Sjedinjene Američke Države izvele su novi talas vojnih udara na ciljeve u Iranu nakon što su tri komercijalna broda napadnuta u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i gasa.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su napadi bili odgovor na, kako tvrdi Vašington, iranske napade na trgovačke brodove koji su plovili kroz međunarodni plovni put, ističući da će Teheran snositi “visoku cijenu” za ugrožavanje slobode plovidbe.

Prema američkim zvaničnicima, pogođeno je više od 80 vojnih ciljeva, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, radare, protivbrodske raketne položaje i objekte Iranske revolucionarne garde.

Iranski državni mediji javili su da je tokom noći odjeknulo više eksplozija na ostrvu Kešm, u gradu Sirik i u velikoj luci Bandar Abas, dok za sada nema zvaničnih podataka o eventualnim žrtvama ili razmjerama materijalne štete.

Istovremeno, američke vlasti ukinule su privremenu dozvolu koja je Iranu omogućavala izvoz sirove nafte, čime je dodatno pojačan ekonomski pritisak na Teheran usred pregovora o trajnom sporazumu između dvije zemlje.

Iran zaprijetio odmazdom, Katar optužio Teheran

Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je, kao odgovor na američke udare, raketama i dronovima gađala desetine američkih vojnih objekata u Bahreinu i Kuvajtu, navodeći da je pogođeno 85 ciljeva, kao i da je oboren američki dron MQ-9.

Iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je Vašington da je prekršio memorandum o razumijevanju postignut prošlog mjeseca i upozorilo da će preduzeti “odlučne mjere” radi zaštite nacionalne bezbjednosti i svojih interesa.

Dodatne tenzije izazvao je napad na tri trgovačka broda u blizini Omana, među kojima je bio i katarski LNG tanker “Al-Rekayyat”. Katar je za napad direktno okrivio Iran, ocijenivši da je riječ o neprihvatljivom udaru na međunarodnu pomorsku plovidbu, dok je Teheran odbacio optužbe kao neosnovane.

Obnovljeni sukobi doveli su do rasta cijena nafte za više od dva odsto, a analitičari upozoravaju da bi nova eskalacija mogla ozbiljno ugroziti snabdijevanje svjetskog tržišta energentima i dodatno narušiti krhko primirje između SAD i Irana, prenosi “HurriyetDailyNews“.

​Klimatski stručnjaci upozoravaju da se svijet suočava s mogućnošću jednog od najsnažnijih fenomena El Ninjo u istoriji mjerenja, što bi moglo izazvati ekstremne vremenske prilike širom planete.

Broj poginulih u zemljotresima u Venecueli povećao se na 3.685, saopštilo je Ministarstvo informisanja te zemlje.

Gotovo 18.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom nakon zemljotresa, saopštile su vlasti, prenio je Rojters.

Predsjednik parlamenta Venecuele Horhe Rodrigez saopštio je da je povrijeđeno 16.740 ljudi, dok je 17.854 raseljeno i smješteno u privremene prihvatne centre.

Zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni Rihterove skale dogodili su se 24. juna u razmaku od 39 sekundi i najteže su pogodili prestonicu Karakas i priobalno područje La Gvaira.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je tokom posjete Ankari da Vašington nije dužan da finansira bezbjednost Evrope, da bi mogao da povuče sve američke vojnike sa evropskog kontinenta i da se nada skorom okončanju sukoba u Ukrajini.

– Ne moramo da trošimo nikakav novac. Mogli bismo da povučemo sve naše vojnike iz Evrope – rekao je Tramp novinarima nakon sastanka sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.

Govoreći o Ukrajini, američki predsjednik je izrazio uverenje da bi sukob mogao uskoro da bude okončan.

– Mislim da možemo da stavimo tačku na ovaj sukob. Nadam se da će to biti uskoro poručio je Tramp.

On je najavio i da će Sjedinjene Države ukinuti sankcije Turskoj, naglasivši da Vašington ne želi da uvodi restriktivne mere protiv svojih saveznika.

– Mogu da vam kažem da ćemo ukinuti sankcije Turskoj. Ne želimo da uvodimo sankcije prijateljima. To je vrlo jednostavno – rekao je Tramp.

Američki predsjednik se osvrnuo i na pitanje Grenlanda, ponovivši stav da bi to ostrvo trebalo da bude pod kontrolom Sjedinjenih Država.

– Grenland i dalje treba da bude pod kontrolom Sjedinjenih Država, a ne Danske – izjavio je Tramp.

S-400 nisu prepreka za saradnju sa Turskom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ga ne brine to što Turska posjeduje ruske protivvazduhoplovne sisteme S-400 i ocijenio da su odnosi Vašingtona i Ankare trenutno bolji nego ikada.

– U ovom trenutku me ništa ne brine kada je riječ o Turskoj. Naši odnosi su sada vjerovatno bolji nego ikada – rekao je Tramp tokom sastanka sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom u Ankari, odgovarajući na pitanje da li prisustvo ruskih sistema S-400 predstavlja prepreku za eventualnu isporuku američkih lovaca F-35.

On je dodao da su bilateralni odnosi dvije zemlje na najvišem nivou, uključujući i period njegovog prvog predsjedničkog mandata.

Tramp je ranije izjavio da Vašington tek treba da donese odluku o mogućoj isporuci lovaca F-35 Turskoj.

Turska je 2019. godine isključena iz programa F-35 nakon nabavke ruskih protivvazduhoplovnih sistema S-400, posle čega su Sjedinjene Države uvele sankcije Ankari u skladu sa zakonom CAATSA.

Njemačke bezbjednosne službe, u saradnji sa stranim partnerima, spriječile su planirani bombaški napad na vojnu fabriku u Njemačkoj.

Objavio je ovo Bild, pozivajući se na izvore iz obavještajnih krugova.

Prema navodima lista, specijalne jedinice su početkom juna na srpsko-mađarskoj granici zaustavile dvojicu muškaraca kod kojih je navodno pronađena eksplozivna naprava.

Bild tvrdi da se sumnja kako je riječ o takozvanim “potrošnim agentima”, odnosno lokalnim plaćenicima koje ruske obavještajne službe angažuju za izvođenje sabotaža širom Evrope.

Meta navodno bila vojna industrija

Prema pisanju njemačkog lista, istraga ukazuje da je moguća meta napada bila kompanija koja proizvodi oružane sisteme namijenjene odbrani Ukrajine.

Lokacija fabrike nije objavljena iz bezbjednosnih razloga.

Bild navodi da je njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) tek prošle sedmice obavijestio ostale domaće bezbjednosne agencije o detaljima operacije u Srbiji, budući da se cijeli slučaj vodi pod visokim stepenom tajnosti, a istraga još traje, prenosi Jutarnji.

Ministar: Napad je spriječen na vrijeme

Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) izjavio je, predstavljajući godišnji izvještaj o bezbjednosti, da su vlasti uspjele da spriječe “bombaški napad na teritoriji Njemačke”.

Prema njegovim riječima, osumnjičeni su locirani i stavljeni pod nadzor dok su, kako je naveo, bili u završnoj fazi priprema.

Dobrint je ocijenio da je Njemačka često meta ruskih hibridnih aktivnosti čiji je cilj destabilizacija društva, slabljenje demokratskih institucija i podrške Ukrajini.

Bild navodi da je ovo ujedno prvi veliki uspjeh novoosnovanog njemačkog Centra za odbranu od hibridnih prijetnji.

Njemačka upozorava na novu taktiku

Prema pisanju Bilda, njemačke vlasti posljednjih mjeseci bilježe sve više slučajeva u kojima se za sabotaže koriste lokalni izvršioci ili strani državljani angažovani za manje novčane iznose.

List podsjeća da je krajem aprila u Berlinu uhapšen državljanin Kazahstana Sergej K., osumnjičen da je ruskim nalogodavcima dostavljao informacije o njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini i mogućim metama za sabotaže.

U martu je u Štutgartu počelo suđenje trojici Ukrajinaca iz Marijupolja, koji se terete da su, prema optužnici, po nalogu ruskih obavještajnih službi izviđali transportne rute za slanje paket-bombi.

Istovremeno, Viši zemaljski sud u Minhenu osudio je njemačkog državljanina Ditera S. (Dieter S.) na šest godina zatvora zbog prikupljanja informacija o potencijalnim metama za ruske diverzante.

Njemački stručnjaci za bezbjednost smatraju da je, nakon masovnog protjerivanja ruskih diplomata iz evropskih zemalja, Moskva promijenila način djelovanja te, prema njihovim tvrdnjama, preko Telegrama i dark weba angažuje amatere i kriminalce iz zemalja Balkana i istočne Evrope za izvođenje sabotaža.

​Američki tehnološki preduzetnik i biohaker Brajan Džonson, koji je širom svijeta postao poznat po projektu “Blueprint” i ulaganjima od oko dva miliona dolara godišnje u usporavanje procesa starenja, saopštio je da mu je dijagnostikovan autoimuni gastritis (AIG), hronična i za sada neizlječiva bolest želuca.

Džonson (48) je naveo da je bolest vjerovatno bila prisutna više od deset godina, ali da je ostala neprepoznata uprkos brojnim ljekarskim pregledima i redovnim laboratorijskim analizama.

Vijest je podijelio na društvenim mrežama, ističući da ga je dijagnoza iznenadila, ali i da ga neće spriječiti u potrazi za novim metodama liječenja.

“Moj želudac jede sam sebe”

“Imam autoimunu bolest. Moj želudac jede sam sebe”, napisao je Džonson, objašnjavajući da kod autoimunog gastritisa imuni sistem greškom napada ćelije želuca odgovorne za proizvodnju želučane kiseline i apsorpciju važnih nutrijenata.

Prema medicinskim podacima, ovo oboljenje pogađa između dva i pet odsto populacije, ali se često otkriva tek u kasnijim fazama jer su simptomi u početku blagi ili potpuno izostanu.

Bolest može dovesti do ozbiljnog nedostatka vitamina B12 i gvožđa, teške anemije, neuroloških poremećaja, a dugoročno povećava i rizik od razvoja raka želuca.

Godinama ignorisan manjak gvožđa

Džonson je otkrio da je godinama imao izrazito nizak nivo feritina, pokazatelja zaliha gvožđa u organizmu, ali su ljekari taj nalaz pripisivali njegovoj veganskoj ishrani, intenzivnom vježbanju i čestim odlascima u saunu.

Tek nakon što je ove godine promijenio kompletan medicinski tim, ljekari su detaljnije istražili uzrok problema. Nakon što je kolonoskopijom isključeno unutrašnje krvarenje, dodatne analize krvi pokazale su nivo antitijela višestruko iznad normale, dok je biopsija želuca potvrdila rani stadijum autoimunog gastritisa.

Džonson tvrdi da bolest vjerovatno nikada ne bi bila otkrivena da se ljekari nisu odlučili na biopsiju, jer tokom endoskopskog pregleda nije bilo vidljivih promjena na sluznici želuca.

Bolest povezana s drugim autoimunim poremećajima

Milijarder je otkrio i da od 21. godine boluje od hipotireoze, autoimunog poremećaja štitne žlijezde, koji se često javlja zajedno s autoimunim gastritisom.

Smatra da su dugogodišnji stres, loša ishrana u mladosti i izuzetno naporan period izgradnje poslovne karijere mogli doprinijeti razvoju bolesti.

Iako savremena medicina autoimuni gastritis smatra hroničnim i neizlječivim oboljenjem, Džonson ne planira da odustane od pokušaja pronalaska terapije.

Najavio je formiranje posebnog istraživačkog tima koji će analizirati mogućnosti primjene vještačke inteligencije, personalizovane medicine i novih genetskih tehnologija u liječenju ove bolesti.

Pozvao ljude da ne zanemaruju signale organizma

Na kraju svoje objave Džonson je uputio apel javnosti da ne zanemaruje ni najmanje promjene u zdravstvenom stanju, naglašavajući da odsustvo simptoma ne znači nužno i dobro zdravlje.

Istakao je da je njegovo iskustvo pokazalo koliko ozbiljna bolest može ostati skrivena godinama, čak i kod osobe koja se podvrgava najdetaljnijim zdravstvenim pregledima.

“U eri vještačke inteligencije i prilagođenog DNK-a nijedno stanje ne bi trebalo unaprijed proglasiti neizlječivim samo zato što ga još niko nije pokušao liječiti savremenim tehnologijama”, poručio je Džonson, dodajući da zdravlje ostaje najvrjedniji resurs koji čovjek posjeduje, navodi “Index“.