VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Italiju pogodio zemljotres jačine 5,9 stepeni, osjetio se širom Evrope

    Italiju pogodio zemljotres jačine 5,9 stepeni, osjetio se širom Evrope

    Zemljotres jačine 5,9 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je tokom noći Italiju, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

    Epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od 375 kilometara i udaljenosti od 43 kilometra od Napulja.

    Prema izvještajima očevidaca objavljenim na sajtu EMSC, potres se osjetio u više Evropskih zemalja.

    Očevici kažu da se zemljotres osjetio u Zadru, na Malti, u Tetovu, na jugu Srbije, švajcarskom Luganu čak i u Slovačkoj.

    Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti, prenosi Korijere dela sera.

    Nije izdato upozorenje na opasnost od cunamija.

  • Dmitrijev: Konstruktivan razgovor Putina i Trampa u ključnom trenutku

    Dmitrijev: Konstruktivan razgovor Putina i Trampa u ključnom trenutku

    Specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev ocenio je da je jučerašnji telefonski razgovor ruskog lidera Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa bio konstruktivan i da je do njega došlo “u ključnom trenutku”.

    – Važan telefonski razgovor između predsjednika Putina i predsjednika Trampa u ključnom trenutku. Konstruktivan razgovor trajao je sat vremena. Razmatrana su moguća rješenja za ukrajinski i iranski sukob – naveo je Dmitrijev na platformi Iks.

    Dmitrijev je istakao važnost dijaloga između Rusije i Sjedinjenih Država za energetsku bezbjednost.

    – Rusko-američki dijalog je od vitalnog značaja za cijeli svijet, jer samo zajedno sa Rusijom možemo da obnovimo i osiguramo globalnu energetsku bezbjednost – naveo je on.

    Pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov ranije u ponedeljak je saopštio da su Putin i Tramp razgovarali telefonom o “aktuelnoj međunarodnoj situaciji” na inicijativu američke strane.

    Fokus razgovora bio je na Iranu i pregovorima o Ukrajini, naveo je Ušakov.

     

  • Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Tramp: Sukob u Iranu “kratkoročni izlet”; Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napad

    Dok predsjednik SAD Donald Tramp tvrdi da je rat protiv Irana u završnoj fazi, Teheran to negira i poručuje da će ratovati koliko god bude potrebno. U međuvremenu nastavlja se rat balističkim raketama i dronovima – SAD i Izrael bombarduje Iran, dok on uzvraća po zemljama u regionu na čijim teritorijama se nalaze američke baze.

    IRCG: Slobodan prolaz kroz Ormuski moreuz za države koje proteraju ambasadore Izraela i SAD

    Iranska Revolucionarna garda saopštila je da će svaka arapska ili evropska zemlja koja protjera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije dobiti neograničen prolaz kroz Ormuski moreuz od danas, utorka 10. marta.

    Kako javlja iranska državna televizija, IRGC je saopštio da bi te zemlje imale “puno pravo i slobodu” prolaska kroz ovaj strateški plovni put ukoliko prekinu diplomatske odnose sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Si-EN-En.

    Tramp republikancima: Sukob u Iranu je “kratkoročni izlet”

    Američki predsednik Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu “kratkoročnim izletom”. Obraćajući se republikancima u Predstavničkom domu na Floridi u ponedeljak,

    Tramp je hvailo američku vojsku, opisujući je kao “vojsku bez premca”, preneo je Skaj njuz.

    – Svet nas trenutno poštuje više nego ikada ranije – ocijenio je Tramp.

    Cijene nafte pale ispod 90 dolara po barelu nakon najave G7 da će osloboditi rezerve

    Ceijne nafte u ponedjeljak popodne pale su za deset odsto, na ispod 90 dolara po barelu, nakon što su na otvaranju skočile 20 odsto. Glavni razlog za to je što su ministri finansija iz sedam najrazvijenijih zemalja saopštili da je G7 spremna da oslobodi naftu iz strateških rezervi ako bude potrebno, prenio je Trejding ekonomiks.

    Tako je nafta brent sada na nivou od oko 89,5 dolara po barelu, a američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate) kreće se na oko 86 dolara po barelu.

    Tramp: Ako Iran zaistavi protok nafte unutar Ormuskog moreuza, gađaćemo ih 20 puta jače

    Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će ga Sjedinjene Američke Države “gađati 20 puta jače nego do sada”, ako “učini bilo šta što bi zaustavilo protok nafte unutar Ormuskog moreuza”.

    – Pored toga, uništićemo lako uništive mete koje će Iranu učiniti praktično nemogućim da se ikada ponovo izgradi kao nacija. Smrt, vatra i bijes će vladati nad njima, ali se nadam i molim da se to ne dogodi – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Truth Social.

    Tramp je istakao da je to “poklon Sjedinjenih Američkih Država Kini i svim onim nacijama koje intenzivno koriste Ormuski moreuz”.

    – Nadam se da će taj gest biti zaista cijenjen – zaključio je Tramp.

    Kuvajt i Saudijska Arabija presretali iranske napade projektilima i dronovima

    Kuvajt i Saudijska Arabija saopštile su da presreću napade Irana projektilima i dornovima. Kuvajtska vojska saopštila je da presreće napade projektilima i dronovima, prenosi Al Džazira.

    Ministarstvo odbrane Saudijske Arabije saopštilo je da je presrelo i uništilo tri drona koja su se kretala ka naftnom polju Šajbah u pustinji Rub al-Hali.

    Portparol Ministarstva Saudijske Arabije napisao je platform Iks da su dronovi otkriveni i oboreni prije nego što su stigli do lokacije.

    Izrael i Sjedinjene Američke Države napale su Iran 28. februara, nakon što diplomatski pregovori o iranskom nuklearnom programu nisu doveli do sporazuma, što je dovelo do vazdušnih udara Irana na Izrael i druge zemlje na Bliskom istoku.

  • Tramp: Previše je rano za raspravu o preuzimanju iranske nafte, ali ne isključujem to

    Tramp: Previše je rano za raspravu o preuzimanju iranske nafte, ali ne isključujem to

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da, iako ne želi trenutno da govori o preuzimanju iranske nafte, ne isključuje tu mogućnost.

    U telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz, Tramp je naveo da je “sigurno bilo razgovora o tome”, pritom pominjući primjer Venecuele, gdje je su Sjedinjene Američke Države u januaru sprovele akciju hapšenja lidera te zemlje Nikolasa Madura i od tada preduzele korake da obezbijede i iskoriste venecuelanske naftne rezerve.

    U svom govoru o stanju Unije prošlog mjeseca, Donald Tramp izjavio je da su SAD već pribavile više od 80 miliona barela nafte iz Venecuele.

    – Pogledajte Venecuelu. Ljudi su o tome razmišljali, ali previše je rano da se priča o tome – rekao je on.

    Preuzimanje dijela iranske nafte moglo bi da naruši odnose SAD sa Kinom, u koju ide oko 80 odsto iranskog izvoza sirove nafte.

    Cijena nafte skočila je tokom vikenda iznad 100 dolara po barelu zbog rata SAD i Izraela sa Iranom.

    Iran je deveti svjetski proizvođač nafte sa oko pet odsto globalne proizvodnje.

    Tramp se u razgovoru dotakao i drugih tema, uključujući novog vrhovnog lidera Irana.

    On je ponovio nezadovoljstvo zbog izbora novog vrhovnog lidera Irana nakon smrti ajatolaha Alija Hameneija u vazdušnom napadu na početku rata.

    Šiitski vjerski lideri izabrali su njegovog 56-godišnjeg sina, Motdžabu Hamneija, za nasljednika, za koga se smatra da je predstavnik tvrde linije.

    – Mislim da su napravili veliku grešku – rekao je Tramp o odluci da se Hamnijev sin postavi na čelo Irana.

  • Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Orban: Od ponoći ograničenje cijene benzina i dizela

    Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da Vlada ograničava cijenu benzina i dizela zbog situacije sa naftom na Bliskom istoku.

    Ograničenje stupa na snagu u ponoć, a utvrđeno je da bi se mađarski građani, poljoprivrednici i preduzetnici zaštitili od visokih cijena goriva.

    Orban je rekao da će cijena benzina biti 595 forinti /1,51 evro/, a dizela 615 forinti /1,56 evra/.

    “Kako bi se ove cijene održale biće otvorene državne rezerve”, naveo je Orban.

    On je naveo da će se zaštićena cijena odnositi samo za vozila sa mađarskim registarskim tablicama i da će važiti za fizička lica, poljoprivrednike, prevoznike i preduzetnike.

    Zbor rata na Bliskom istoku i iranske blokade Ormuškog moreuza cijena nafte “brent” po barelu porasla je do jutros na 120 dolara.

  • Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Ukrajina je poslala presretače dronova i tim eksperata za bespilotne letjelice kako bi zaštitila američke vojne baze u Jordanu, a ukrajinski stručnjaci krenuli su dan nakon što je Vašington u četvrtak, 5.marta, zatražio pomoć od Kijeva, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Njujork tajms” (The New York Times).

    Kako Ukrajina obara napadačke dronove:

    • teški mitraljezi protiv sporih dronova
    • rakete koje ispaljuju lovci F-16
    • elektronski sistemi za ometanje signala
    • domaći dronovi presretači
    • kombinacija radarskog nadzora i protivvazdušne odbrane

    Ukrajina reagovala nakon zahtjeva Vašingtona

    “Odmah smo reagovali”, rekao je Zelenski, dodajući da je odgovorio da će, naravno, poslati ukrajinske stručnjake.

    Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države tražile pomoć Ukrajine, navodi list.

    Rat u Iranu otvorio novi front saradnje

    Američko-izraelski rat u Iranu dao je Kijevu priliku da iskoristi svoje teško stečeno znanje i naprednu tehnologiju na novom frontu, a Ukrajina je spremno ponudila pomoć američkim snagama i njihovim bliskoistočnim saveznicima u odbrani od vrsta iranskih dronova koje Rusija godinama koristi na ukrajinskom frontu, prenio je njujorški list.

    Zelenski je rekao da je takođe vidio obavještajne podatke koji pokazuju da dronovi koji sada izlijeću iz Irana imaju ruske komponente, a američki list navodi da nije mogao da potvrdi ove tvrdnje.

    Ukrajinski lider je ukazao da želi da pomogne zemljama Bliskog istoka, ali da takođe mora da uravnoteži te zahtjeve sa potrebama Ukrajine kod kuće, gdje je rat ušao u petu godinu.

    Zelenski je napomenuo da neke zemlje Bliskog istoka imaju “veoma jake odnose sa Rusijom“.

    “Zato sam rekao, gledajte, možda mogu da razgovaraju sa Rusima, a Rusi će napraviti pauzu“, rekao je on, dodajući da, u ovom slučaju, Ukrajina naravno može da pomogne u odbrani zemalja Bliskog istoka.

    Kako je Zelenski naveo, u danima nakon što je počeo američko-izraelski rat u Iranu, on i njegov tim su odgovarali na pozive lidera u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu, Kataru Saudijskoj Arabiji koji su tražili pomoć.

    On je dodao da će drugi tim ukrajinskih stručnjaka otputovati na Bliski istok kako bi pomogao tamošnjim zemljama da procijene kako mogu da se zaštite od iranskih dronova, pored lansiranja skupih presretača Patriot.

    Problem skupih Patriot raketa

    Tih raketa je malo, a samo 620 najnaprednijih Patriot raketa isporučeno je vojskama 2025. godine, i to je bio rekordan nivo, navodi list.

    Prema riječima Zelenskog i evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubiliusa, u prvih nekoliko dana rata u Iranu, zemlje Bliskog istoka su ispalile više od 800 Patriot raketa.

    Ta baražna vatra je korišćena za suzbijanje više od 2.000 jednosmjernih iranskih dronova za napad i više od 500 balističkih raketa.

    Kako je naveo savjetnik Zelenskog, Dmitro Litvin, za četiri godine rata u Ukrajini, Kijev je dobio samo oko 600 raketa Patriot.

    Ukrajina ima i izuzetno stručno znanje o borbi protiv dronova, a jedan od njih usmrtio je šest pripadnika američke vojske u komandnom centru u Kuvajtu prošle sedmice, navodi “Njujork tajms”.

    Iako je iranska paljba balističkih raketa sada usporena dok SAD i Izrael napadaju iransku vojsku, količina dronova se nije smanjila.

    Rusija je usvojila iranske dronove, poznate kao Šahedi, i napravila je svoju verziju po uzoru na originalni iranski proizvod.

    U početku nakon ruske invazije, Ukrajina je ponekad koristila skupe rakete, ili još skuplje presretače Patriot da bi oborila Šahede, a to se brzo pokazalo neodrživim, navodi list.

    Proizvodnja Šaheda košta i do 50.000 dolara, dok presretačka raketa Patriot američke proizvodnje košta više od 3 miliona dolara.

    Kako je Ukrajina razvila efikasnu odbranu od dronova?

    Tako se Ukrajina prilagodila, koristeći teške mitraljeze, jeftinije rakete koje ispaljuju  lovci F-16, elektronske ometače i nove dronove presretače proizvedene u Ukrajini.

    Ukrajina sada može da uništi većinu ruskih jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

    U februaru je Rusija poslala oko 5.000 dronova u ukrajinske gradove, a Kijev je oborio oko 87 odsto njih, prenio je “Njujork tajms”.

  • Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Napad Donalda Trampa na Iran nanijeće veći udar evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Američkim Državama, koje će djelimično biti zaštićene od posljedica zahvaljujući velikom domaćem energetskom sektoru, kažu analitičari za Financial Times.

    SAD djelimično zaštićene zahvaljujući energetskom sektoru

    SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena, iako će prosječno američko domaćinstvo biti snažno pogođeno rastom cijena benzina.

    Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelimično zato što su cijene prirodnog gasa na tim tržištima nestabilnije nego u SAD-u i već su porasle, a to gorivo je ključno na njihovim domaćim energetskim tržištima.

    “SAD su zaštićene, ali ne i imune na štetu”, rekao je James Knightley iz banke ING. To je zato što SAD neće pretrpjeti prekide u snabdijevanju ključnim sirovinama kakvi će se vidjeti drugdje, tvrdi on.

    “Svi će biti u lošijoj situaciji jer je suština ovoga da ste učinili ključni faktor proizvodnje skupljim, ali će to imati neujednačen uticaj među državama”, složio se David Aikman, direktor think-tanka National Institute of Economic and Social Research (Niesr).

    Skok cijena nafte i gasa nakon izbijanja sukoba

    Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 posto prošle sedmice nakon izbijanja rata, dok su evropske cijene gasa sedmicu završile oko dvije trećine više.

    Rast je podstaknut strahovima od dugotrajnog poremećaja isporuka kroz Hormuški moreuz, ključnu arteriju za energetski promet, kao i gubitkom proizvodnje drugdje na Bliskom istoku.

    Ako se zadrže, više cijene će potaknuti inflaciju, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i naštetiti rastu BDP-a u ekonomijama širom svijeta. Centralne banke mogle bi biti prisiljene da duže zadrže kamatne stope na sadašnjem nivou ili čak dodatno pooštre monetarnu politiku, dok se vlade suočavaju s dodatnim fiskalnim opterećenjem ako odluče intervenisati na energetskim tržištima kako bi ublažile posljedice za birače.

    Promjene cijena energije služe kao “snažan mehanizam preraspodjele dohotka među državama”, rekla je Qian Wang, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u Vanguardu.

    Izvoznici nafte će sačuvati veći dio neočekivane dobiti, ali potrošači imaju tendenciju da odmah smanje potrošnju, dok finansijska tržišta trpe udar, što znači da će ukupna globalna potražnja oslabiti.

    Ozbiljnost posljedica ovisiće ne samo o tome koliko će cijene porasti, već i o trajanju tog rasta te o tome šta će vlade učiniti kako bi pokušale ublažiti teret za potrošače.

    Evropa među najranjivijima zbog zavisnosti od uvoza gasa

    Rast cijena gasa nadmašio je povećanje troškova sirove nafte. To će biti skupo za evropske ekonomije poput Italije, Njemačke i Velike Britanije koje su snažno ovisne o uvozu gasa, prenosi Klix.

    Analiza 15 ekonomija koju je proveo Oxford Economics sugeriše da će skok troškova energije ostaviti najveći trag u Italiji, gdje bi inflacija u četvrtom kvartalu ove godine mogla porasti za više od jedan procentni poen u odnosu na ranije prognoze te konsultantske kuće.

    Evrozona u cjelini i Velika Britanija vidjeće povećanje projicirane inflacije za više od pola procentnog poena. Nasuprot tome, inflacija u SAD-u u četvrtom kvartalu biće povećana za samo 0,2 procentna poena, dok će Kanada biti najmanje pogođena, prema toj analizi.

    Azijske ekonomije takođe izložene riziku

    Kina, Indija i Južna Koreja veliki su uvoznici nafte i gasa koji se dopremaju iz Perzijskog zaljeva, što ih takođe čini ranjivima. Kina, na primjer, uvozi 70–75 posto svoje potrošnje sirove nafte. Veliki dio njenog uvoza s Bliskog istoka prolazi kroz Hormuški moreuz.

    Međutim, Kina se može osloniti na veće zalihe nafte i izvršiti pritisak na rafinerije da obustave izvoz dok štiti vlastite zalihe. Takođe ima mogućnost da se okrene uvozu iz Rusije.

    Wang je tvrdila da bi kineska vlada mogla intervenisati kako bi ograničila prenošenje rasta cijene sirove nafte na maloprodajnu cijenu benzina te da bi čak i nešto viša inflacija mogla biti dobrodošla s obzirom na uporne “deflacijske pritiske” u zemlji.

    Energetski izvoznici među rijetkim dobitnicima

    Veliki izvoznici energije poput Norveške i Kanade vidjeće “jednoznačno pozitivnije” učinke jer će iskoristiti više cijene, a pritom izbjeći prijetnje proizvodnji i prihodima s kojima se suočavaju bliskoistočni dobavljači poput Katara, rekli su analitičari Capital Economicsa.

    Revolucija škriljca pretvorila je SAD u energetsku supersilu tokom protekle dvije decenije, učinivši je najvećim proizvođačem nafte i gasa na svijetu.

    To znači da će američki proizvođači ubrati koristi od viših cijena, posebno ako se sukob oduži i cijene ostanu povišene.

    Skok cijena benzina i politički rizik za Trampa

    Američke dionice našle su se pod manjim pritiskom nego neka tržišta u Evropi i Aziji otkako je sukob počeo, što sugeriše da neki investitori računaju na manji negativan uticaj na BDP u Sjevernoj Americi nego u drugim velikim ekonomijama.

    Visoka američka proizvodnja djelimično štiti potrošače, naročito kod prirodnog gasa, gdje je globalno tržište donekle fragmentisano. Dok su evropske i azijske cijene gasa naglo porasle prošle sedmice, američke cijene su samo blago porasle.

    Nedostatak slobodnog kapaciteta za ukapljivanje LNG-a i izvoz ograničiće mogućnost američkih proizvođača da izvoze gas na druga tržišta, što će pomoći da se cijene gasa u Americi drže pod kontrolom, rekao je David Oxley iz Capital Economicsa, opisujući SAD kao “gasno ostrvo”.

    Ali kod nafte, gdje je tržište globalnije, američki potrošači vjerovatno će osjetiti pritisak. West Texas Intermediate, američka referentna cijena sirove nafte, prošle sedmice zabilježila je najveći sedmični rast otkako se vode evidencije od 1983. godine.

    To je podstaklo skok cijena benzina u SAD-u, koje su u petak dosegle 3,32 dolara po galonu, prema podacima AAA, u odnosu na 2,98 dolara sedmicu ranije, što je njihov najviši nivo od 2024. godine.

    Centralne banke suočene s novim inflacijskim pritiscima

    Cijene nafte dodatno su porasle u ponedjeljak, pri čemu je Brent, međunarodni referentni standard, skočio 25 posto u trgovanju u Aziji na 116,17 dolara po barelu. West Texas Intermediate, američki pokazatelj, porastao je 28 posto na 116,29 dolara.

    Goldman Sachs je upozorio da bi, ako se kriza nastavi tokom cijelog marta, cijene nafte “vjerovatno” premašile vrhunce iz 2008. i 2022. godine kada je Brent prešao 147 dolara po barelu, a benzin premašio 5 dolara po galonu.

    Rast cijena predstavlja rizik za Trumpa i prijeti da pogorša krizu pristupačnosti koja je postala njegova najveća politička slabost među biračima uoči ključnih izbora za Kongres u novembru.

    Mnoge studije pokazuju da rast cijena benzina posebno pogađa siromašnije Amerikance, jer oni češće rade poslove koji zahtijevaju više putovanja cestom i troše veći dio prihoda na gorivo.

    Ekonomski udžbenici sugerišu da centralni bankari mogu “zanemariti” skokove cijena energije, na osnovu pretpostavke da oni izazivaju privremeni rast potrošačkih cijena, koji bi se zatim smanjio ako su inflacijska očekivanja domaćinstava dobro ukorijenjena. Smanjujući budžete domaćinstava, rast troškova energije na kraju dovodi do slabije potražnje koja može pomoći u obuzdavanju inflacije.

    Međutim, nedavno iskustvo visokih stopa inflacije nakon pandemije Covid-19 i potpune invazije Rusije na Ukrajinu znači da su inflacijska očekivanja domaćinstava u nekim zemljama viša. Radnici su tokom tog perioda tražili veće plate, a kompanije su mijenjale svoje strategije određivanja cijena.

    Zbog toga je, rekao je Michael Saunders iz Oxford Economicsa, “ažurirani priručnik” za centralne bankare da u slučaju energetskog šoka “budu spremni da se suprotstave rizicima viših inflacijskih očekivanja i dugotrajnije inflacije oštrijom retorikom i strožom monetarnom politikom ili manjim ublažavanjem nego što se ranije očekivalo”.

    To se već odrazilo na tržištima novca. Investitori sada ne samo da očekuju da će Banka Engleske zadržati kamatne stope nepromijenjene u svojoj objavi 19. marta, već više u potpunosti ne uračunavaju ni jedno dodatno smanjenje sa 3,75 posto prije kraja godine. Prije sukoba, swap ugovori su u potpunosti uračunavali dva smanjenja od po četvrtinu procentnog poena ove godine.

    U međuvremenu, u evrozoni investitori već počinju uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke kao odgovor na novu prijetnju inflacijom, iako kreatori politike insistiraju da je prerano donositi zaključke.

    U SAD-u je predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell već nagovijestio da će centralna banka vjerovatno zadržati kamatne stope na sadašnjem nivou u skorijem periodu, što je stav koji bi mogućnost inflacijskog skoka vjerovatno dodatno učvrstila.

    Prognoze o smanjenju kamatnih stopa na tržištu terminskih ugovora su smanjene, pri čemu trgovci sada očekuju jedno do dva smanjenja ove godine umjesto dva do tri, a prvo se očekuje u septembru umjesto u julu.

  • Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze od prošle nedjelje je na čekanju zbog toga što su SAD i Izrael zajednički napali Iran i izazvali eskalaciju rata na širem području Persijskog zaliva, izjavila su tri izvora sa direktnim uvidom u pregovore.

    Ova pauza preti da zaustavi sprovođenje Trampove mirovne inicijative za Bliski istok nazvane Odbor za mir, koju je nedavno predstavio kao glavni cilj svoje spoljne politike, navodi Rojters.

    Do ovog zastoja je došlo nepunih mesec dana nakon što je Tramp obezbijedio milijarde dolara za Gazu od arapskih država koje se sada suočavaju sa iranskim napadima i eskalacijom sukoba na širem području Persijskog zaliva.

    Zaha Hasan iz vašingtonske Karnegijeve fondacije za međunarodni mir izjavila je da arapske zemlje, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, koje su obećale sredstva za Odbor za mir, u ovom trenutku možda dovode u pitanje svoje učešće u Trampovoj inicijativi i razmatraju da li je to “zaista dobro potrošen novac”.

  • Sijarto: Odmah ukinuti zabranu isporuka ruskih energenata

    Sijarto: Odmah ukinuti zabranu isporuka ruskih energenata

    EU treba odmah da ukine zabranu isporuke energenata iz Rusije kako bi se izbjeglo povećanje cijena u Evropi zbog eskalacije situacije na Bliskom istoku, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – U trenutnoj situaciji, Brisel treba odmah da preduzme mjere kako bi spriječio nagli rast cijena u Evropi u svim oblastima – istakao je Sijarto u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama.

    Sijarto je upozorio da je eskalacija na Bliskom istoku dovela do nestašice nafte u Evropi.

  • Tramp nije zadovoljan izborom Modžtabe Hamneija za novog iranskog vođu

    Tramp nije zadovoljan izborom Modžtabe Hamneija za novog iranskog vođu

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da “nije srećan” zbog izbora Modžtabe Hamneija, sina pokojnog ajatolaha Alija Hamneija, za novog vjerskog vođu Irana.

    On je za “Foks njuz” rekao da će “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

    “Nisam srećan”, odgovorio je Tramp na pitanje u vezi sa novim vrhovnim vjerskim vođom Irana.

    Osim toga, Tramp je za “Tajms ov Izrael” izjavio da “treba vidjeti šta će se dogoditi” kada se radi o izboru novog vođe u Iranu.

    Iranski Savjet stručnjaka potvrdio je ranije da je Modžtaba Hamnei izabran za novog vrhovnig vjerskog vođu Islamske Republike.

    Ajatolah Ali Hamnei poginuo je prvog dana američke i izraelske vojne operacije u Iranu 28. februara.