VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp: Moramo preuzeti proces glasanja

    Tramp: Moramo preuzeti proces glasanja

    – Predsjednik Amerike Donald Tramp predložio je da bi republikanci trebali “preuzeti” izborni proces u petnaestak saveznih država uoči izbora za Kongres u novembru. U razgovoru s bivšim zamjenikom direktora FBI-a Denom Bonginom, Tramp je iznio ideju o centralizaciji kontrole nad glasanjem.

    “Republikanci bi trebali reći: Želimo preuzeti glasanje, trebali bismo ga preuzeti na barem petnaest mjesta”, rekao je Tramp, dodavši: “Republikanci bi trebali nacionalizovati glasanje.” Takođe je ponovio neutemeljene tvrdnje da je pobijedio na izborima 2020., utvrdivši da “postoje države u kojima sam pobijedio, a rezultati pokazuju da nisam”, piše “The Hill”.

    Na upit o predsjednikovim komentarima, portparolka Bijele kuće Abigejl Džekson izjavila je u saopštenju da je Trampu “izuzetno stalo do sigurnosti i zaštite naših izbora”.

    “Zato je pozvao Kongres da usvoji Zakon o očuvanju izbora (SAVE Act) i druge zakonske prijedloge koji bi uspostavili jedinstveni standard identifikacije s fotografijom za glasanje, zabranili glasanje poštom bez opravdanog razloga i okončali praksu prikupljanja glasačkih listića”, navela je, govoreći o zakonu koji bi za registraciju birača zahtijevao i dokaz o državljanstvu.

    Pokušaji centralizacije izbornog sistema
    Trampova administracija i ranije je nastojala centralizovati neke aspekte izbornog sistema, primjera radi tražeći od saveznih država da Ministarstvu pravosuđa predaju svoje popise birača.

    Ministarstvo pravosuđa tužilo je dvadesetak država jer su odbile predati podatke, koji uključuju osjetljive lične informacije poput brojeva socijalnog osiguranja i vozačkih dozvola.

    Tim se potezom nastojalo osigurati da države ažurno vode svoje popise birača. Iako je nekoliko država postupilo po zahtjevima administracije, većina joj nije dostavila tražene popise birača s osjetljivim podacima.

    Demokrate izražavaju zabrinutost
    Očekuje se da će najnoviji Trampovi komentari dodatno zabrinuti demokrate, koji su već ranije izražavali bojazan da će predsjednik pokušati uticati na nadolazeće izbore u kojima se očekuje djelimični ili potpuni poraz republikanaca, čime bi se značajno smanjile Trampove ovlasti i moć.

    Senator Kris Marfi iz Konektikata nedavno je za CNN izjavio kako je predsjednik jasno pokazao svoju namjeru. “Donald Tramp je jasno dao do znanja da namjerava pokušati ometati nadolazeće izbore 2026. godine. Kaže da mu je jedino žaljenje iz 2020. bilo to što nije zaplijenio glasačke mašine”, rekao je Marfi.

    Marfi se osvrnuo i na pismo koje je državna tužiteljka Pem Bondi poslala Minesoti. “I zaista je alarmantno da u tom pismu Bondijeva kaže: ‘Pa, povući ćemo službenike Imigracijske i carinske službe (ICE) iz Mineapolisa ako nam date kontrolu nad vašim popisima birača’,” kazao je senator, referišući se na pismo u kojem je Bondijeva od Minesote, između ostalog, tražila da dostavi državne popise birača, prenosi “The Hill”.

  • Njemački kancelar poziva na “nezavisniju” Evropu

    Njemački kancelar poziva na “nezavisniju” Evropu

    Njemački kancelar Fridrih Merc pozvao je Evropljane da postanu nezavisniji u svjetlu globalnih previranja.

    “Trenutno proživljavamo vjerovatno najveći period političke nesigurnosti i nestabilnosti, a svakako i duboku prekretnicu. To je prekid s prošlošću”, rekao je Merc u ponedjeljak tokom novogodišnjeg prijema Frankfurtske berze u gradu Ešbornu.

    Dodao je da Evropljani trenutno proživljavaju svijet “u kojem se ponovo pojavljuju velike sile koje se prije svega ne žele pridržavati pravila, već umjesto toga sprovode politiku moći”.

    Merc je rekao da bi njegova zemlja mogla igrati centralnu ulogu u pomaganju Evropi da postane ujedinjena i stoga nezavisnija.

    “Ako mi kao Evropljani djelujemo jedinstveno i odlučno, možemo napraviti razliku u svijetu. Možemo postići više nego što ponekad vjerujemo da smo sposobni”, dodao je.

    Merc je rekao da vidi put do “suverene, slobodne, mirne i ekonomski prosperitetne Evrope”.

    Takođe je naglasio da Evropa mora postati sposobna braniti se, ponovo učiniti uslove lokacije za evropsku privredu konkurentnijima i postati tehnološki nezavisnija.

    “Transatlantski odnosi su se promijenili. Ali nostalgija ili sjećanja na stara vremena nam ne pomažu. Moramo stvari staviti pod kontrolu sada ako želimo igrati ulogu u ovoj fazi globalne transformacije”, rekao je Merc, prenosi “TRT World”.

  • Preokret u Teheranu: Predsjednik naredio hitan nastavak nuklearnih pregovora sa SAD-om

    Preokret u Teheranu: Predsjednik naredio hitan nastavak nuklearnih pregovora sa SAD-om

    Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian izdao je naredbu za nastavak nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, saopštili su u ponedjeljak iranski mediji. Ova odluka donijeta je u trenutku izuzetno visokih tenzija na Bliskom istoku i najave dolaska američke ratne flote u region.

    Agencija Tasnim, pozivajući se na informisane izvore, navodi da će pregovori vjerovatno početi uskoro i da će u njima učestvovati visoki zvaničnici obje zemlje.

    Prema izvještaju agencije Fars, koja se poziva na neimenovani vladin izvor, razgovori bi se mogli održati u Turskoj već u narednih nekoliko dana.

    Očekuje se da će pregovore voditi iranski ministar spoljnih poslova Abbas Araghchi i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiv Vitkof. Iako tačno vrijeme i mjesto sastanka još nisu službeno potvrđeni, diplomatska aktivnost u regionu se intenzivira.

    Glasnogovornik iranskog ministarstva spoljnih poslova, Esmail Baghaei, potvrdio je na sedmičnoj konferenciji za novinare da Iran “razmatra detalje i opšte okvire” potencijalnog pokretanja pregovora, ali je negirao da je Teheran primio bilo kakav “ultimatum ili rok” od Vašingtona.

    Ovaj diplomatski potez Teherana dešava se u sjenci prijetnji vojnom eskalacijom. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump potvrdio je da je velika američka “armada”, uključujući udarnu grupu nosača aviona i više ratnih brodova, na putu prema regionu.

    Trump je u nedjelju uputio oštro upozorenje, poručivši da će, ukoliko Teheran ne postigne nuklearni sporazum sa Vašingtonom, svijet “saznati” da li je iranski vrhovni vođa Ali Khamenei bio u pravu kada je upozorio da bi američki napad mogao izazvati regionalni rat.

    Uprkos pritiscima, šef iranske diplomatije Abbas Araghchi izjavio je u nedjelju za CNN da je “pravedan, pošten i ravnopravan” nuklearni sporazum sa Sjedinjenim Državama još uvijek moguć u kratkom roku, pod uslovom da Vašington odustane od politike prisile.

    Podsjećamo, Iran i Sjedinjene Američke Države bili su uključeni u indirektne pregovore u junu prošle godine, ali su oni prekinuti nakon izraelskog napada na Iran, što je izazvalo dvanaestodnevni vojni sukob i naglo zaoštravanje odnosa. Iran je tada suspendovao razgovore, držeći Vašington odgovornim za izraelske akcije.

  • Mađarska zvanično podnijela tužbu Sudu pravde EU zbog zabrane ruskog gasa

    Mađarska zvanično podnijela tužbu Sudu pravde EU zbog zabrane ruskog gasa

    Mađarska je podnijela tužbu Sudu pravde Evropske unije za poništenje zabrane uvoza nafte i gasa iz Rusije, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Mađarska vlada je podnijela tužbu Sudu pravde EU zahtijevajući da se odluka poništi – naveo je Sijarto.

    Kako je rekao, slučaj se zasniva na tri ključna argumenta.

    – Prvo, uvoz energije može se zabraniti samo sankcijama, koje zahtevaju jednoglasnost. Ova uredba je usvojena pod maskom mere trgovinske politike. Drugo, ugovori EU jasno navode da svaka država članica odlučuje o svom izboru izvora i dobavljača energije. Treće, princip energetske solidarnosti zahtjeva bezbjednost snabdijevanja energijom za sve države članice. Ova odluka jasno krši taj princip, svakako u slučaju Mađarske – naveo je Sijarto na društvenoj mreži Iks.

    On je napomenuo da su dostupne samo skuplje i manje pouzdane alternative.

    – Bez ruske nafte i gasa, naša energetska bezbednost ne može biti garantovana, niti se mogu održati niski troškovi energije za mađarske porodice – podvukao je Sijarto.

    Prema rečima ministra, proces će trajati od godinu i po do dvije godine.

    Slovački premijer Robert Fico najavio je da će Bratislava i Budimpešta podneti odvojene tužbe Sudu pravde EU protiv zabrane uvoza ruskog gasa u Evropsku uniju od 2027. godine, jer ne postoji mogućnost podnošenja zajedničke tužbe i koordinisaće svoje postupke.

    Savjet Evropske unije usvojio je u potpunu zabranu uvoza ruskog prirodnog tečnog gasa od 1. januara 2027. godine i gasa preko gasovoda od 30. septembra 2027. godine.

  • Tajni plan Makrona: Francuska planira pučeve?

    Tajni plan Makrona: Francuska planira pučeve?

    Ruska Služba za spoljnu obaveštajnu politiku optužila je Francusku da planira i sprovodi neokolonijalne pučeve širom Afrike, navodeći da Pariz stoji iza pokušaja državnog udara u Burkini Faso i da aktivno radi na destabilizaciji regiona Sahara–Sahel.

    Ruska Služba za spoljnu obaveštajnu politiku izvestila je da Francuska planira neokolonijalne pučeve u Africi.

    Kako se navodi u izveštaju, Francuska je bila umešana u pokušaj puča u Burkini Faso 3. januara, a Pariz će nastaviti da destabilizuje zemlje u regionu Sahara-Sahel, prenosi TASS. Služba navodi da Francuska “grozničavo traži prilike za političku osvetu” u Africi i da je francuski predsednik Emanuel Makron ovlastio svoje obaveštajne agencije da pokrenu plan za eliminaciju “nepoželjnih lidera”.

    Prema navodima Službe, Francuska istražuje opcije za svrgavanje novog predsednika na Madagaskaru, a takođe je i prešla na direktnu podršku teroristima različitih vrsta, koji postaju njeni glavni saveznici na afričkom kontinentu.

  • Poljska ostaje bez 68,5 miliona evra zbog Vrhovnog suda EU

    Poljska ostaje bez 68,5 miliona evra zbog Vrhovnog suda EU

    Evropski sud pravde (ESP) presudio je da je Evropska komisija opravdano odbila 68.5 miliona evra od sredstava Evropske unije Poljske zbog toga što nije zaustavila eksploataciju u rudniku lignita Turov.

    Pravni spor oko rudnika Turov, koji se nalazi u jugozapadnoj Poljskoj blizu granica s Njemačkom i Češkom, započeo je 2020. godine podnošenjem tužbi EK-u u kojima se tvrdilo da rudarstvo na toj lokaciji smanjuje nivo podzemnih voda u obližnjim češkim pograničnim zajednicama.

    U maju 2021. ESP je izdao zabranu kojom se od Poljske zahtijeva da prekine rad rudnika. Međutim, tadašnja konzervativna vlada (PiS) odbila je postupiti, navodeći zabrinutost za energetsku sigurnost zbog važnosti postrojenja za poljsku energetsku mješavinu.

    Kao odgovor, Vrhovni sud EU izrekao je kaznu od 500.000 evra dnevno za svaki dan u kojem je Poljska prekršila presudu ESP-a.

    Poljska i Češka postigle su bilateralni sporazum o tom pitanju u februaru 2022., a Prag je povukao svoju tužbu. EK je, međutim, tvrdila da kazne obračunate prije postizanja nagodbe ostaju plative te je iznos koji je, prema njenim riječima, odbio od poljskih fondova EU.

    Sadašnja vlada lijevog centra na čelu s premijerom Donaldom Tuskom, koja ima dobre odnose s EK, žalila se na odluku EK, tvrdeći da se finansijskim kaznama treba retroaktivno ukinuti, prenosi “BrusselsSignal”.

  • Tramp tvrdi da nikada nije posjetio Epstinovo ostrvo

    Tramp tvrdi da nikada nije posjetio Epstinovo ostrvo

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da nikada nije posjetio ostrvo osuđenog seksualnog prestupnika DŽefrija Epstina, niti da mu se čak približio.

    Američki lider je ovako odgovorio voditelju dodjele Gremi nagrada Trevoru Noi, koji se našalio na račun Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona koji navodno posjećuju ostrvo.

    – Nikada nisam bio na Epstinovom ostrvu niti sam mu se čak približio – napisao je Tramp na društvenoj mreži Istina, dodajući da ne može da govori u Klintonovo ime.

    On je rekao da “izgleda da će poslati svoje advokate da tuže ovog jadnog, patetičnog, netalentovanog voditelja za gomilu novca”.

    – Dodjele Gremi nagrada su najgore, praktično nisu za gledanje! Si-Bi-Es ima sreće što više nema ovo smeće koje im zatrpava etar. Voditelj, Trevor Noa, ko god da je, skoro je jednako loš kao DŽimi Kimel na dodjeli Oskara za filmove sa niskom gledanošću. Spremi se Noa, malo ću se zabaviti sa tobom – rekao je Tramp.

    Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je 30. januara da je završeno sa objavljivanjem materijala u slučaju Epstin. Sa posljednjim saopštenjem, ukupan obim objavljenih podataka premašio je 3,5 miliona fajlova, uključujući dokumenta, imejlove, fotografije i video zapise vezane za istragu sada pokojnog finansijera trgovine ljudima u svrhu seksualne trgovine.

  • Dodatni milioni stranica o Epstinu otvaraju pitanja o političkim vezama

    Dodatni milioni stranica o Epstinu otvaraju pitanja o političkim vezama

    Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata povezanih sa slučajem pokojnog finansijera i osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, a Ministarstvo pravde SAD najavilo je da će materijal objavljivati u etapama tokom narednih sedmica. Zvaničnici navode da advokati danonoćno pregledaju spise i vrše zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava.

    FBI i savezni tužioci iz Njujorka obavijestili su Ministarstvo pravde o novootkrivenim fajlovima, dok je resor saopštio da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa o objavljivanju dokumenata“. Priznato je da kompletna objava neće biti završena u prvobitnom roku, što je izazvalo kritike u Kongresu.

    Dokumenta se objavljuju na osnovu Zakona o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji nalaže da svi spisi postanu dostupni javnosti uz zaštitu identiteta žrtava i aktivnih istraga. Među materijalima su video-snimci, fotografije, mejlovi, policijski zapisnici i interni memorandumi.

    Veliki broj stranica je zacrnjen, što je izazvalo negodovanje i demokrata i republikanaca. Najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma Robert Garsija optužio je Bijelu kuću da „nezakonito zadržava fajlove“, navodeći da javnost svjedoči kašnjenjima i pretjeranim redigovanjima.

    Među novim spisima nalaze se i mejlovi FBI iz 2019. godine u kojima se pominje deset mogućih Epsteinovih saučesnika. Šest osoba, prema tim dokumentima, dobilo je sudske pozive u više saveznih država, što dodatno pojačava zahtjeve zakonodavaca za potpunom transparentnošću.

    Posebnu pažnju izazvali su dokumenti u kojima se spominje aktuelni predsjednik Donald Tramp. U jednom FBI izvještaju zabilježena je izjava bivšeg vozača limuzine i neimenovane žene koja je iznijela optužbu za silovanje, dok je Ministarstvo pravde te navode opisalo kao „neosnovane i lažne“. U drugim sudskim spisima pominje se susret Trampa i maloljetne djevojčice u Epstinovom društvu, ali bez direktnih optužbi protiv predsjednika, koji negira bilo kakvu povezanost sa zločinima.

    Nova objava otvorila je i pitanje veza bivšeg predsjednika Bila Klintona sa Epstinom i njegovom saradnicom Gislen Maksvel. Najnoviji dokumenti, prema navodima američkih medija, sadrže učestalu komunikaciju između Maksvel i saradnika Klintonovog tima u periodu od 2001. do 2004. godine, uključujući i povremene neprikladne e-mail poruke.

    Objavljivanje dolazi nekoliko dana prije očekivanog glasanja u Predstavničkom domu o tome da se Bil i Hilari Klinton proglase odgovornima za nepoštivanje Kongresa, nakon što su odbili da svjedoče u dvostranačkoj istrazi o Epstinu. Republikanci, uz podršku dijela demokrata u Odboru za nadzor, već su glasali da se bivši predsjednik i bivša državna sekretarka smatraju odgovornima.

    Ministarstvo pravde je u petak objavilo više od tri miliona dokumenata, što predstavlja najveći paket do sada. Raniji set iz decembra uključivao je do tada neviđene fotografije Klintona i Epstina zajedno, kao i fotografiju Klintona bez majice u đakuziju sa osobom koju je zvaničnik ministarstva opisao kao žrtvu Epsteinovog zlostavljanja.

    Prema analizi medija, Klinton je u tom periodu najmanje 16 puta putovao Epsteinovim privatnim avionom u pratnji saradnika. Imena u mejlovima su često cenzurisana, a u polju pošiljaoca ili primaoca pojavljuje se oznaka „WJC“, što se odnosi na kancelariju Williama J. Clintona nakon mandata.

    Portparol Klintona Anđel Ureña izjavio je da bivši predsjednik nije slao nijedan od spornih mejlova. „Ne mogu potvrditi čiji su, ali mogu reći čiji nisu: Bill Clintonovi“, naveo je, dodajući da Klinton praktično nikada ne koristi elektronsku poštu i da nije dijelio naloge ili uređaje s drugima.

    Većina prepiske odnosi se na logistiku putovanja i sastanaka, ali pojedine poruke imaju lični ton. U jednom mejlu iz 2003. Maksvel piše da je „drago što dolazite na večeru“ i pita da li bi „Clinton želio doći“. U drugoj prepisci traži se broj telefona princa Endrjua radi dogovora o susretu tokom Klintonovog putovanja u Škotsku.

    U spisima se navodi da je Maksvel, uprkos javnim optužbama, godinama zadržala pristup Klintonovim krugovima i da je 2013. prisustvovala konferenciji Clinton Global Initiative, gdje je predstavljala svoj projekat TerraMar.

    Dokumenta su ponovo otvorila i pitanja veza Epstina sa britanskom elitom. Objavljena je prepiska iz 2001. i 2002. godine u kojoj se osoba označena kao „A“, za koju se navodi da je princ Endrju, obraća Maksvel sa zahtjevima za „neprikladnim prijateljicama“. Princ Endrju je ranije više puta negirao bilo kakvu krivicu.

    U materijalima se pojavljuju i fotografije i imena drugih javnih ličnosti, uključujući Majkla Džeksona, Mika Džegera i Krisa Takera. Klinton i Tramp su među najčešće pominjanim imenima, ali njihovi timovi ističu da pojavljivanje u dokumentima ne znači krivičnu odgovornost.

    Spisi sadrže i svjedočenja žrtava. Marija Farmer, jedna od prvih prijaviteljica, navela je da joj je Epstein prijetio i pokušao da je zastraši. Drugi policijski zapisi govore o maloljetnicama koje su dovođene u njegove kuće radi seksualnih masaža i zlostavljanja.

    Poseban segment odnosi se na Nadu Marčinkovu, u dokumentima opisanu kao djevojku koju je Epstein „doveo iz Jugoslavije“, iako su kasniji izvještaji ukazivali na slovačko porijeklo. Svjedočenja navode da je boravila u njegovim rezidencijama i učestvovala u vrbovanju drugih djevojaka.

    Ministarstvo pravde najavilo je da će u narednim sedmicama objaviti stotine hiljada dodatnih stranica. Time se, kako navode zvaničnici, nastavlja proces rasvjetljavanja mreže saradnika i odluka institucija, dok porodice žrtava i dio zakonodavaca traže potpunu transparentnost i odgovornost svih uključenih.

  • Česi na demonstracijama

    Česi na demonstracijama

    Više desetina hiljada Čeha okupilo se , 1. februara da podrže češkog predsjednika Petra Pavela jer je odbio da odobri imenovanje ultradesničarskog ministra u sastav nove evroskeptične koalicione vlade premijera Andreja Babiša.

    Pristalice predsjednika Pavela ispunile su danas Staro mjesto u Pragu i obližnji Vaclavov trg, a policija je zatvorila više ulica u tom području, prenosi Rojters.

    Mnogi demonstranti su mahali zastavama EU i Češke i nosili natpise “Stojimo uz predsednika”, a neki su izrazili podršku Ukrajini i protivljenje koalicionoj vladi češkog premijera Andreja Babiša.

    Policija nije dala zvaničnu procjenu broja učesnika protesta, ali organizatori tvrde da se danas okupilo 80 do 90.000 ljudi.

    Organizatori su saopštili da 15. februara planiraju demonstracije i u drugim gradovima širom Češke Republike.

    Kandidat za ministra životne sredine, ultradesničar Filip Turek, u javnosti je koristio nacistički pozdrav i objavljivao je nacističke simbole, navodi Rojters.

    U sve otvorenijem sukobu sa vladom, proevropski češki predsjednik Pavel prošle nedjelje je optužio ministra spoljnih poslova Petra Macinku da mu je preko svog savjetnika slao prijeteće poruke da će snositi posljedice ukoliko nastavi da se protivi imenovanju Filipa Tureka za češkog ministra životne sredine.

    Turek, član Macinkine desničarske stranke Motoristi suočio se sa kritikama zbog nacističkog pozdravljanja i objavljivanja nacističkih simbola, ali je svoje ponašanje objasnio lošim ukusom, a ne simpatijama prema nacizmu ili rasizmu.

  • Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Medvedev: Zelenski osuđen na propast

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski osuđen je na propast, izjavio je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev.”O sudbini tog lika ne želim da raspravljam, ali mogu da kažem samo jedno. Znate kako je rekao jedan poznati stanovnik Kijeva (pisac Mihail Bulgakov): `Anuška je već prolila ulje`. To znači da mu spasa nema”, izjavio je Medvedev.

    On je istakao da su ciljevi specijalne vojne operacije ostali nepromijenjeni.

    “Ciljeve je od početka jasno definisao predsjednik Vladimir Putin. Oni su od tada praktično nepromijenjeni. Postoje određene nijanse, ali u cjelini su ostali isti”, istakao je Medvedev.