Kategorija: Svijet

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je zabrinutost da bi eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla skrenuti pažnju međunarodne zajednice sa rata u Ukrajini i dovesti do smanjenja vojne pomoći, posebno kada je riječ o sistemima protivvazdušne odbrane.

Zelenski je rekao da se nada da sukob na Bliskom istoku neće dugo trajati, naglasivši da svaki rat donosi nove ljudske žrtve.

„Nadam se da rat na Bliskom istoku neće biti dug, ne samo zato što sam zabrinut za Ukrajinu, već i zato što je svaki izgubljeni ili uništeni ljudski život tragedija“, rekao je Zelenski.

On je upozorio da bi produženje sukoba moglo dodatno zakomplikovati situaciju, posebno ako se brzo ne postigne primirje ili trajni mirovni sporazum.

„U međuvremenu ne vidimo napredak u mirovnim pregovorima. Ako se trajni mir ili primirje ne postignu tokom prvih dana sukoba, postoji veliki rizik od njegovog produženja“, naveo je ukrajinski predsjednik.

Prema njegovim riječima, rat na Bliskom istoku već ima potencijal da utiče na situaciju u Ukrajini jer bi pažnja i resursi zapadnih saveznika mogli biti preusmjereni.

„Manje fokusa znači manje podrške. Manje podrške znači manje protivvazdušne odbrane“, rekao je Zelenski.

Govoreći o ulozi Rusije u aktuelnim dešavanjima, Zelenski je optužio Moskvu da pruža podršku iranskom režimu.

„Rusija pruža pomoć iranskom režimu. Znamo šta je do sada pruženo, iako tačne količine takve pomoći nisu u potpunosti poznate“, rekao je Zelenski.

Dodao je da, prema dostupnim informacijama, Iran za sada nije u mogućnosti da Rusiji isporuči dodatno naoružanje koje bi moglo biti korišteno u napadima na Ukrajinu.

„Dobra stvar je što iranski režim, čini se, nije u stanju da Rusiji obezbijedi rakete i neko drugo oružje koje koriste u napadima na Ukrajinu“, zaključio je Zelenski.

Nakon višednevnih spekulacija i čekanja na zvaničnu potvrdu, iranski državni mediji objavili su da je novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei (56), sin ubijenog ajatolaha Alija Khameneija.

Informaciju je potvrdio i član Iranske skupštine stručnjaka, tijela koje bira vrhovnog vođu, poručivši da će se „Khameneijevo ime kao iranskog vođe nastaviti“. Odluka je bila pod posebnom pažnjom svjetske javnosti, s obzirom na to da je riječ o najvažnijoj političkoj funkciji u Iranu, koja ima presudan uticaj na unutrašnju politiku, spoljnu politiku i vođenje rata.

Mojtaba Khamenei na čelo Irana dolazi u trenutku intenzivnog sukoba nakon izraelsko-američkih napada na iransku teritoriju. Njegov otac Ali Khamenei ubijen je 28. februara u zračnom napadu na Teheran, prvog dana rata koji se tokom protekle sedmice proširio regionom.

Tokom napada na kompleks u Teheranu Mojtaba Khamenei izgubio je majku, suprugu i jednu od sestara. U nedjelju su SAD i Izrael izveli nove vazdušne udare na stratešku infrastrukturu u Teheranu i okolini, uključujući skladišta nafte i rafinerije, dok su izraelske snage proširile operacije i van teritorije Irana.

Iako se nikada nije kandidovao na izborima niti obavljao javnu političku funkciju, Mojtaba Khamenei je godinama važio za jednu od najuticajnijih figura u najužem krugu svog oca. Njegov uticaj prvenstveno se veže za bliske veze sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), najmoćnijom vojnom organizacijom u zemlji, kao i sa dobrovoljačkom paravojnom formacijom Basij.

U iranskoj politici poznat je po povučenosti iz javnog života, ali i po značajnom uticaju iza kulisa. Njegovo ime se često dovodilo u vezu sa sigurnosnim aparatom i represivnim mjerama tokom protesta 2009. godine, kao i tokom nedavnih nemira početkom ove godine.

Bivši direktor CIA-e Dejvid Petreus ocijenio je da imenovanje Mojtabe Khameneija ne predstavlja dobru vijest za one koji su očekivali promjene u iranskoj politici.

„Pretpostavljamo da će biti nastavak onoga što je bio njegov otac, a on je bio vrlo tvrdokorni ideološki klerik“, rekao je Petreus za CNN.

On je dodao da su se mnogi nadali pragmatičnijem vođi koji bi mogao pokazati veću spremnost na kompromis sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući moguće odustajanje od nuklearnog i raketnog programa.

„To se trenutno ne čini slučajem, osim ako se ne pokaže drugačijim kada zaista preuzme vlast“, rekao je Petreus.

Skupština stručnjaka je samo jednom ranije birala novog vrhovnog vođu od osnivanja Islamske Republike 1979. godine, kada je Ali Khamenei preuzeo funkciju nakon smrti ajatolaha Ruholaha Homeinija.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je poskupljenje nafte, izazvano ratom u Iranu, mala cijena koju treba platiti za bezbjednost i mir u svijetu.

– Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada se završi uništenje iranske nuklearne prijetnje, veoma su mala cijena koju treba platiti za SAD, svijet, bezbjednost i mir. Samo bi budale drugačije mislile – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži Socijalna istina..

Cijena nafte je skočila na više od 100 američkih dolara po barelu, prvi put od početka rata u Ukrajini 2022. godine, prenosi Si-En-En.

RIA novosti danas navodi da je cijena sirove nafte marke Brent premašila 118 dolara po barelu prvi put za skoro četiri godine, prema podacima trgovanja.

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put u više od tri i po godine, dok rat u Iranu ozbiljno otežava proizvodnju i transport energenata na Bliskom istoku.

Cijena barela nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, jutros je išla i preko 117 dolara, što je rast od čak 27 odsto.

Rast cijena uslijedio je nakon eskalacije sukoba između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela tokom vikenda, kada su napadi na energetsku infrastrukturu i vojne ciljeve širom regiona pojačali strahove da bi tokovi nafte sa Bliskog istoka mogli da budu prekinuti na više nedelja.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je u razgovoru sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom zatražio da Iran odmah obustavi napade na zemlje u regiji Bliskog istoka.

“Iran takođe mora da garantuje slobodu plovidbe okončanjem de fakto zatvaranja Ormuskog moreuza”, objavio je Makron na “Iksu”.

On je dodao da je izrazio duboku zabrinutost zbog razvoja iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa i svih njegovih destabilizujućih aktivnosti u regiji, koje su u korijenu trenutne krize.

“Diplomatsko rješenje je potrebnije nego ikada da bi se riješili ovi ključni izazovi, okončala eskalacija i očuvao mir”, naglasio je francuski predsjednik.

Makron je rekao da su prioritet bezbjednost i povratak u Francusku Sesil Koler i Žaka Parisa, koji se trenutno nalaze u Ambasadi Francuske, i da se složio sa Pezeškijanom da ostanu u kontaktu.

Sindikalno organizovani radnici južnokorejskog elektronskog giganta “Samsung” spremaju se da glasaju o tome da li će stupiti u štrajk.

Glasanje, koje organizuju tri najveća sindikata kompanije, trajaće od 9. do 18. marta.

Ovi sindikati zajedno predstavljaju oko 89.000 od 130.000 “Samsungovih” radnika.

Ukoliko bude usvojen, štrajk bi trajao 18 dana – od 21. maja do 7. juna, prenijela je agencija DPA.

Sindikalni lideri su navodno upozorili da bi zaposleni koji odbiju da se pridruže štrajku mogli da se nađu u nepovoljnom položaju. To je pokrenulo debatu o tome da li su radnici nepravedno izloženi pritisku.

Iran neće dozvoliti Americi ili bilo kome drugom da se miješa u njegove unutrašnje poslove, kao što je proces izbora novog vrhovnog vođe, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

“Ne dozvoljavamo nikome da se miješa u naše unutrašnje poslove. Na iranskom narodu je da izabere svog novog vođu. Oni su već izabrali skupštinu stručnjaka, a skupština stručnjaka će obaviti posao. To je samo stvar iranskog naroda i nikog drugog”, rekao je Arakči NBC Newsu.

On je dodao da će uskoro biti obavljen izbor novog vrhovnog vođe.

Arakči je komentarisao izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa da bi trebalo da on ima riječ u izboru novog vrhovnog vođe Irana da bi se izbjeglo ponavljanje vojne intervencije svakih 10 godina.

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je danas, 8. marta da sljedeći vrhovni vjerski vođa Irana (ajatolah) “neće dugo trajati” bez njegovog odobrenja.

“Moraće da dobiju odobrenje od nas. Ako ne dobiju odobrenje od nas, neće dugo trajati. Želimo da se uvjerimo da ne moramo da se vraćamo u Iran svakih 10 godina”, rekao je Tramp u intervjuu za ABC News.

Iran planirao da preuzme Bliski istok

Obrazlažući zašto su SAD krenule u rat protiv Irana Tramp je rekao da je “Iran planirao da preuzme cio Bliski istok” zbog čega je on predložio da ih u tome spriječi.

Prema njegovim riječima u trenutku kada se Iran sprema za kopnenu invaziju SAD, Amerika neće prihvatiti ništa manje od bezuslovne predaje Irana.

Tramp je prošle nedjelje rekao tokom razgovora sa novinarima da će rat sa Iranom trajati samo četiri do pet nedjelja, ali danas je izjavio da ne želi da predviđa koliko će rat trajati naglasivši da se operacije odvijaju “brže nego što je planirano”.

“Nikada ne predviđam. Sve što mogu da kažem je da smo ispred roka i u pogledu smrtonosnosti i u pogledu vremena” rekao je Tramp.

Cijena nafte “mali problem”

U intervjuu za ABC News Tramo je odbacio sve brojnije kritike zbog porasta cijena naftnih derivata ocijenivši da je to “mali problem”.

“To je mali problem. Morali smo da idemo ovim zaobilaznim putem. Ali lijepo je to što smo potopili 44 njihova ratna broda. Uništili smo cjelokupno njihovo ratno vazduhoplovstvo. Uništili smo sve njihove sisteme komunikacija. Njihovi protivvazdušni sistemi su nestali”, rekao je Tramp.

Mogli bi uništiti mjesta sa uranijumom

Jedan visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima prošle nedelje da je Iran obogatio dovoljno uranijuma za proizvodnju atomskog oružja u roku od 10 dana ili manje, navoderći da je se veliki dio uranijuma nalazi na lokacijama u Natanzu, Isfahanu i Fordovu, bombardovanim tokom operacije Ponoćni čekić.

“U teoriji, ako bismo imali fizičku kontrolu nad tom teritorijom, ako bismo imali fizičku kontrolu nad tim mjestima gdje se nalazi uranijum, mogli bismo poslati naše ljude i uništiti ga na licu mjesta”, rekao je zvaničnik.

Ipak, neki od predsjednikovih dugogodišnjih pristalica postavljali su nezgodna pitanja o vojnoj operaciji SAD u Iranu, ali Tramp je negirao da je bilo bilo kakvog otpora u njegovoj glasačkoj bazi.

“Popularnost je veća nego ikad. To je prava MAGA stvar koju radimo”, rekao je Tramp.