Kategorija: Svijet

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da bi turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan trebalo da se „smiri“ kada je riječ o njegovoj retorici prema Izraelu.

Na pitanje tokom intervjua za Kanal 14 da li ga zabrinjava nedavna retorika iz Turske, Netanjahu je odgovorio potvrdno.

„Ono što se događa u Turskoj rezultat je pada moći Irana. Iran je ekstremna šiitska osovina, dok Turska predstavlja osovinu Muslimanske braće – podjednako ekstremnog pokreta. Stvari koje Erdogan govori o želji da uništi Izrael i da ponovo vlada Jerusalimom – mislim da je zaboravio da je 400 godina osmanske vladavine završeno. Danas ovdje postoji jaka država koja se zove Izrael. Postoji izraelska vojska. Postoji narod Izraela. I postoji Vlada Izraela. I bilo bi mudro da se smiri“, rekao je Netanjahu.

Poručio je kako nikome neće dozvoliti da ugrozi postojanje Izraela.

„Nećemo dozvoliti nikome da ugrozi naše postojanje. Nećemo dozvoliti nikome da ugrozi našu bezbjednost. I mislim da smo pokazali šta možemo“, poručio je.

Novinar je takođe pitao Netanjahua o izraelskoj zabrinutosti zbog Egipta, očigledno misleći na izvještaje izraelskih medija tokom protekle godine o rastućoj zabrinutosti u Tel Avivu zbog širenja vojnog prisustva na Sinajskom poluostrvu, za koje se kaže da krši klauzule o demilitarizaciji njihovog mirovnog sporazuma s Kairom iz 1979. godine.

„Razgovarao sam s Egipćanima i rekao sam im šta očekujem da se uradi. Dio toga se već sprovodi. To su stvari koje jednostavno uključuju održavanje sporazuma između nas. Mislim da moramo zaštititi svoje granice, ali moramo shvatiti: kako jedna sila opada, druga sila se uzdiže. Tako stvari uvijek funkcionišu. A sila koja mora nastaviti da se uzdiže, i to brže, jeste Država Izrael“, naveo je Netanjahu, prenosi Kliks.

Ruska vlada je donijela odluku o zatvaranju više željezničkih graničnih prelaza sa Finskom, Estonijom i Letonijom.

Kako se navodi u saopštenju ruske vlade, od 1. jula privremeno će biti obustavljen prelazak ljudi, vozila, robe i pošiljki preko određenih željezničkih prelaza na granicama sa ove tri zemlje, prenosi Sputnjik.

Koji granični prelazi prema Finskoj se zatvaraju
Među prelazima koji se zatvaraju nalaze se željezničke stanice Sankt Peterburg – Finlandski i Viborg, kao i Vjarcila, Ljuta i Svetogorsk na granici sa Finskom.

Obustava saobraćaja i prema Estoniji i Letoniji
Na granici sa Estonijom zatvara se prelaz Pečori-Pskovski, dok će na granici sa Letonijom biti obustavljen saobraćaj preko prelaza Pitalovo u Pskovskoj oblasti.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova dobilo je zadatak da o ovoj odluci obavijesti vlasti Finske, Estonije i Letonije, a odluka stupa na snagu 1. Jula, prenosi Tanjug.

Američki potpredsjednik DŽej Di Vens izjavio je danas da su stavovi Vatikana o imigraciji “zabrinjavajući” i da se on sa njima ne slaže.

– Mislim da su neke od stvari koje su izašle iz Vatikana po pitanju imigracije posebno bile uznemirujuće i na kraju, ne slažem se sa tim. Ono što imam da kažem katoličkom rukovodstvu sa kojim razgovaram, a koje se ne slaže sa našom imigracionom politikom, je znate, nisam neprijateljski nastrojen prema tome. Pozivam ih da razgovaraju, ali…takođe ih podstičem da zapamte da masovne migracije imaju žrtve – rekao je Vens, koji je katolik, za Foks njuz.

Papa Lav XIV izjavio je prethodno da ne odobrava imigracione mjere američkog predsjednika Donalda Trampa i pozvao je da u Sjedinjenim Američkim Državama “duboko razmisle” o “nehumanom tretmanu” prema migrantima, prenosi Rojters.

Tramp je od početka svog drugog mandata u Bijeloj kući počeo da sprovodi drastične mjere protiv imigranata, koje su neke grupe za ljudska prava osudile navodeći da krše pravo na pravičan postupak i da stvaraju nebezbjedno okruženje, posebno za etničke manjine.

Američki predsjednik Donald Tramp prošle godine prijavio je više od 1,4 milijarde dolara prihoda od kripto ulaganja svoje porodice, što pokazuje da sada većinu svojih prihoda ostvaruje od digitalne imovine koja je imala koristi od njegovih politika, piše Reuters.

Prihodi od World Liberty Financiala

Finansijski izvještaji za 2025. godinu, podnijeti američkoj Kancelariji za vladinu etiku, otkrivaju da su njegove kompanije primile gotovo 800 miliona dolara od kompanije World Liberty Financial, kripto projekta koji je pokrenuo zajedno sa svojim sinovima. Taj prihod, koji predsjednik dijeli sa članovima porodice, uključivao je više od 520 miliona dolara od prodaje kripto tokena i više od 250 miliona dolara od prodaje udjela u kompaniji World Liberty.

Tramp je prijavio i dodatnih 635 miliona dolara od prodaje svojih „mim“ (meme) kriptovaluta $TRUMP.

Kriptovalute promijenile Trampovo bogatstvo

Kriptovalute su, ističe Reuters, promijenile Trampovo bogatstvo. U izvještaju prije godinu dana, na primjer, prijavio je 57,35 miliona dolara od prodaje tokena u okviru World Libertyja, što je u ovogodišnjem izvještaju poraslo devet puta.

Agencija je nedavno procijenila da je porodica Tramp zaradila najmanje 2,3 milijarde dolara od projekata povezanih sa kriptovalutama otkako se Tramp vratio u Bijelu kuću 2025. godine.

Američki predsjednik prijavio je i više od 80 miliona dolara prihoda od nagodbi sa različitim medijskim kompanijama, kao i 52 miliona dolara prihoda od svoje kompanije koja je licencirala njegovo ime stranim investitorima u nekretnine, uglavnom zahvaljujući poslovima sa partnerima sa Bliskog istoka.

Bijela kuća negira sukob interesa

Na upit Reutersa, portparolka Bijele kuće Ana Keli negirala je bilo kakav sukob interesa Trampa i njegove porodice.

“Predsjednik Tramp s ponosom je učinio Sjedinjene Države svjetskom prijestonicom kriptovaluta kroz svoje izvršne poteze. Svi potezi njega i njegove administracije preduzimaju se u najboljem interesu američkog naroda, a svi takozvani novinari koji tvrde drugačije samo recikliraju isti, istrošeni, lažni narativ koji demokrate i tradicionalni mediji guraju već deset godina“, poručila je Keli.

Trampu prihode donose i njegovi tradicionalni poslovi, posebno golf tereni i odmarališta, od kojih je prošle godine prihodovao više od 500 miliona dolara, piše Hina, a prenosi Index.hr.

Najnoviji toplotni talas koji je pogodio Evropu samo je generalna proba, a još gore vremenske prilike tek dolaze, izjavio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Evropu Hans Kluge.

Ljeta koja su pred nama biće teža – rekao je Kluge i upozorio da se Evropa zagrijava više od dva puta brže od globalnog prosjeka.

On je ukazao da toplotni talasi više nisu jednokratni događaji, već krize koje se ponavljaju i sve su češće i duže.

– Svako ljeto za koje ne uspijemo da se pripremimo biće ljeto koje ćemo plaćati životima – naglasio je Kluge.

On je rekao da je u Francuskoj broj poziva hitnoj pomoći u pojedinim gradovima skočio i do 50 odsto i da je u Londonu hitna pomoć zabilježila najveći broj poziva zbog situacija opasnih po život ikada u jednom danu.

Kluge je naglasio da prevencija funkcioniše i ukazao na uspjehe.

Kao primjer je naveo Barselonu, koja je proširila svoja klimatska skloništa i uključila biblioteke, gradske centre, parkove i apoteke.

Kluge je pozvao da se ti napori pojačaju i upozorio da više od polovine evropskih zemalja još nema sveobuhvatan akcioni plan za vrućinu i zdravlje.

Španski sistem za praćenje smrtnosti već je procijenio da je u nekoliko dana toplotnog talasa bilo više od 300 smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom.

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država izglasao je juče da se dozvoli predsjedniku SAD Donaldu Trampu da smijeni demokratsku članicu Federalne trgovinske komisije Rebeku Sloter iz političkih razloga, čime su značajno proširena predsjednička ovlašćenja, prenose mediji.

Za podršku Trampovoj odluci glasalo je šest, od devetoro sudija Vrhovnog suda, a ona je postala zvanična nakon što je predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts napisao obrazloženje, odnosno presudu, koja poništava 90 godina star pravni presedan koji je sprečavao smjenjivanje zvaničnika nezavisnih agencija po volji predsjednika.

Ova odluka daje Trampu i budućim predsjednicima SAD veću kontrolu nad vladom i efikasno okončava dvostranačku, nezavisnu prirodu regulatornih agencija koje nadgledaju mnoge aspekte američkog života.

Tramp je, u objavi na svojoj platformi „Istina“ rekao da je odluka Vrhovnog suda “velika pobjeda”, koja je “jedna od najvažnijih ikada datih u pogledu predsjedničkih ovlašćenja”.

Vrhovni sud SAD je prethodno danas odbacio pokušaj Trampa da smijeni Lizu Kuk sa funkcije u upravnom odboru Federalnih rezervi i dozvolio joj da nastavi da obavlja dužnost.

Odlukom donijetom sa pet glasova za i četiri protiv, Vrhovni sud je odbio zahtjev predsjednika da mu se dozvoli da smeni Kukovu sa položaja guvernerke Fedsa nakon optužbi za prevaru u dobijanju stambenog kredita.

Američki predsjednik je u reagovanju na tu odluku Vrhovnog suda objavio na mreži “Istina” da će njegova administracija odmah preduzeti mjere kako bi obezbijedila da guvernerka Federalnih rezervi Kuk ne donosi odluke koje se tiču dobrobiti SAD, prenosi Sputnjik.

Retorika Kijeva o zaštiti Evrope od Rusije nije ništa drugo do dimna zavjesa za odugovlačenje sukoba, vođenje borbenih dejstava do posljednjeg Ukrajinca i uvlačenje NATO-a direktno u sukob sa Moskvom, izjavila je vršilac dužnosti stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Ana Јevstignjejeva na sjednici Savjeta bezbednosti UN povodom ukrajinskog napada na autobus sa djecom u Brjanskoj oblasti.

Јevstignjejeva je podsjetila da je u napadu na autobus koji je prevozio bjeloruski fudbalski klub u Gelendžik na odmor poginula trudna žena, majka dvoje djece, koja je pratila tim, dok je još devet osoba povrijeđeno, meću kojima šestoro maloljetnika.

– Ne radi se o napadu na vojne objekte sa “posljedicama po civilna lica”, niti o “slučajnom pogotku”, već o namjernim postupcima operatera, koji je imao mogućnost da vidi prirodu cilja. Očigledno je riječ o terorističkom aktu protiv civilnog stanovništva – naglasila je.

Јevstignjejeva je istakla da napadi na studentski dom u Starobeljsku, kao i napad na djecu u Brjanskoj oblasti, svjedoče o tome da za kijevski režim svaka osoba, uključujući i djecu, koja se nalazi na teritoriji Rusije ili kroz nju putuje u tranzitu, automatski postaje meta za likvidaciju.

– Naravno, bilo bi poželjnije da se ciljevi i zadaci Specijalne vojne operacije ostvare političko-diplomatskim sredstvima. Ipak, u ovom trenutku ne naziru se realna rješenja koja bi uzimala u obzir legitimne interese Rusije – rekla je Јevstignjejeva.

Prema njenim riječima, sve dok zapadne zemlje ne odustanu od namjere da nanesu strateški poraz Rusiji i obuzdaju njen razvoj, Rusija će nastaviti da se tim pokušajima suprotstavlja vojnim putem.

– Obraćam se zapadnim članicama Savjeta bezbednosti, čije države proizvode i isporučuju režimu Vladimira Zelenskog sredstva za napad i dalekometno naoružanje kojim se ciljano gađa civilno stanovništvo. Nastavljajući da direktno i neodgovorno snabdijevate Kijev oružjem, odavno ste postali saučesnici u njegovim brojnim zločinima. Za njih snosite direktnu političku i moralnu odgovornost – dodala je ona.

Kako kaže, za zapadne sponzore podrška kijevskom režimu predstavlja isplativ poduhvat, ne samo sa geopolitičkog, već i sa komercijalnog stanovišta.

– U stvarnosti, međutim, uspjeha na frontu nema, a mogućnost popunjavanja redova Oružanih snaga Ukrajine prisilno mobilisanim ljudstvom neprestano se smanjuje – dodala je Јevstignjejeva.

Ona je dodala da je za režim Vladimira Zelenskog trenutno od presudne važnosti da svojim zapadnim sponzorima prikaže navodne uspehe Oružanih snaga Ukrajine kako bi obezbijedio dalji priliv oružja i finansijskih sredstava, prenosi RT Balkan.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pozvao je danas naftne kompanije da odmah snize cijene benzina i upozorio da će biti “velikih problema” ako to ne učine.

– Naftne kompanije moraju odmah da snize cijene – napisao je Tramp na društvenoj mreži Socijalna istina navodeći da bi cijena trebalo da bude oko 2,50 dolara po galonu, prenio je Rojters.

Tramp je poručio da neće tolerisati, kako je naveo, “nezakonito održavanje visokih cijena”.

Prošle sedmice predsjednik SAD je rekao da je naložio Ministarstvu pravde da ispita naftne kompanije zbog toga što nisu snizile maloprodajne cijene goriva uprkos padu cijena sirove nafte, optužujući ih da iskorišćavaju potrošače.

Cijene nafte ove godine naglo su porasle nakon američkih i izraelskih napada na Iran i naknadnih iranskih odgovora, što je izazvalo zabrinutost među američkim potrošačima zbog rasta cijena goriva.

Najmanje pet osoba je ubijeno u pucnjavi u njemačkom gradu Štadeu, saopštila je policija.

Osumnjičeni je uhapšen i pritvoren ubrzo nakon incidenta.

BREAKING:

5 people killed and wounded in mass-shooting in Stade, Germany. pic.twitter.com/3vL0s6kIuC

— Visegrád 24 (@visegrad24) June 29, 2026

Takođe, policija je privela još jedno lice nakon pucnjave, saopštio je neimenovani portparol njemačke policije.

Policija je saopštila da motiv zločina još nije poznat i da je istraga u toku.

Portparol policije potvrdio je da je pet osoba poginulo.

Prema prvim policijskim izvještajima, pucnjava je ispaljena u oblasti Dankersštrase u Štadeu (Donja Saksonija).

Pucnjava se dogodila u Domu za majku i dijete, piše Focus.de.