Kategorija: Svijet

Snimci koje je prikupio CNN ukazuju na to da je vojska Sjedinjenih Američkih Država odgovorna za napad na osnovnu školu u gradu Minab na jugu Irana u kojem je poginulo više od 160 djece, prenosi američki TV kanal.

Sve je vjerovatnije da su SAD odgovorne za najsmrtonosniji napad sa civilnim žrtvama tokom nedjelju dana američko-izraelskog rata sa Iranom, navodi CNN, pozivajući se na satelitski snimak koji prikazuje bazu Iranske revolucionarne garde (IRCG) u neposrednoj blizini osnovne škole, sa vidljivim kraterima na mjestima nekoliko objekata, uključujući školu.

Stručnjaci ocjenjuju da preciznost udara, kojim su zgrade pogođene pravo u centar, ukazuje na upotrebu eksplozivnog oružja, najvjerovatnije lansiranog iz vazduha.

Satelitski snimci iz decembra prikazuju desetine ljudi na onome što izgleda kao rukometni teren u školi.

Zid koji razdvaja školu i bazu IRCG ne ukazuje na namjerno ciljanje civilnog objekta, ali izvještaji sugerišu da je moglo doći do greške u ciljanju ili obavještajnoj procjeni, navodi CNN.

Do sada je pogođeno više ciljeva, a američke snage su saopštile da su sprovedene “opsežne operacije” u regionu.

Zbog restrikcija u pristupu internetu u Iranu, detaljna analiza fragmenata oružja i potpuna istraga još nisu mogući. Izraelska vojska navodi da u ovom području nije bila aktivna, prenosi Tanjug.

Američki zvaničnici tvrde da “civilni ciljevi nisu predmet napada” i da se nastavlja istraga kako bi se utvrdila puna odgovornost.

Rojters je danas prenio, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, da američki vojni istražitelji vjeruju da je moguće da je vojska SAD odgovorna za napad na školu u Iranu prošle subote, ali još nisu došli do konačnog zaključka niti završili istragu.

Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, nisu isključili mogućnost da se pojave novi dokazi koji oslobađaju SAD odgovornosti i ukazuju na drugu odgovornu stranu, navodi agencija.

Rojters nije mogao da utvrdi više detalja o istrazi, uključujući to koji su dokazi doprinijeli preliminarnoj procjeni, koja vrsta municije je korišćena, ko je bio odgovoran ili zašto su SAD možda pogodile školu.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset u srijedu je potvrdio da američka vojska istražuje incident, što su potvrdili i drugi najviši državni i vojni zvaničnici SAD.

Ženska škola u Minabu na jugu Irana pogođena je u subotu, 28. februara, prvog dana američko-izraelskih napada na Iran, a prema navodima iranskog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama u Ženevi Alija Bahreina, poginulo je najmanje 160 učenica, kao i nastavnici.

Zemlje Zaliva saopštile su da su u subotu presrele nove balističke rakete i dronove dok je Iran pokrenuo još jedan talas odmazdnih napada u okviru sve intenzivnijeg sukoba na Bliskom istoku.

Saudijska Arabija je u ranim jutarnjim časovima objavila da je zaustavila četiri drona koji su ciljali veliko naftno polje Šajbah, što je drugi napad na tu lokaciju u razmaku od nekoliko sati. Saudijske snage su istovremeno presrele i uništile dvije balističke rakete lansirane prema vojnoj bazi Princ Sultan.

Riječ je o velikoj vazdušnoj bazi koja se nalazi u blizini grada Al-Kharj, oko 80 kilometara od Rijada. Saudijske vlasti navele su i da su snage na jugu zemlje oborile još četiri drona, kao i jednu ranije lansiranu balističku raketu usmjerenu prema istoj bazi.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima, stanovnici Dubaija prijavili su da su u subotu ujutru čuli nekoliko snažnih eksplozija. Vlasti su saopštile da je riječ o „manjem incidentu koji je nastao nakon pada krhotina poslije presretanja projektila“.

Istovremeno su se oglasile i uzbune na mobilnim telefonima zbog „potencijalne raketne prijetnje“, a građani su pozvani da odmah potraže sklonište.

Dok su raketni napadi trajali u regionu, izraelski ratni avioni izveli su nove snažne udare na Bejrut i Teheran. Sukobi su istovremeno pogodili i Izrael, gdje su se u ranim jutarnjim časovima oglasile sirene za vazdušnu opasnost.

Stanovnici širom zemlje sklonili su se u skloništa nakon snažnih detonacija dok su iranske rakete pogađale nove ciljeve. Izraelske hitne službe u prvim satima nakon napada nisu objavile podatke o eventualnim žrtvama.

Broj poginulih u sukobu nastavio je da raste. Prema navodima zvaničnika, u Iranu je poginulo najmanje 1.230 ljudi, u Libanu više od 200, dok je u Izraelu stradalo oko deset osoba. Prijavljeno je i da je poginulo šest američkih vojnika.

U međuvremenu su se pojavile i informacije o mogućem uključivanju Rusije. Dva zvaničnika upoznata sa američkim obavještajnim podacima navela su da je Moskva Iranu dostavila informacije koje bi Teheranu mogle pomoći u gađanju američkih ratnih brodova, aviona i drugih ciljeva u regionu.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa u međuvremenu je odobrila novu prodaju oružja Izraelu u vrijednosti od 151 milion dolara, nakon što je Tramp poručio da neće pregovarati sa Iranom bez njegovog „bezuslovnog predavanja“.

Uprkos sve intenzivnijim napadima i rastu broja žrtava, rat u regionu nastavlja da se širi bez naznaka skorog okončanja.

Služba državne bezbjednosti Azerbejdžana spriječila je terorističke napade u Bakuu, koje je planirao Iranski korpus islamske revolucionarne garde, a jedna od meta je bio naftovod.

Zbog saradnje sa Irancima, u Bakuu je privedeno osam azerbejdžanskih državljana.

Služba je u saopštenju navela da je napade planirala da izvrši iranska agencija za specijalne službe, a da su izabrane mete bile naftovod Baku–Tbilisi–DŽejhan, izraelska ambasada u Azerbejdžanu, jedan od vođa vjerske zajednice Planinskih Јevreja i jedna sinagoga.

– U zemlju su unijete tri eksplozivne naprave – navedeno je u saopštenju.

Planinski ili Gorski Јevreji su jevrejska etnička zajednica iz Dagestana, Azerbejdžana i Izraela. Ukupno ih ima 62.000.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države “već znaju” kako da obezbijede prolaz brodovima kroz Ormuski moreuz, najprometniji svjetski kanal za transport nafte.

Naveo je i da će cijene nafte rasti kratkoročno, poslije čega bi trebalo da budu na “rekordno niskom nivou”.

Na pitanje o mogućem novom vejrskom lideru u Teheranu, Tramp je rekao da bi to mogao da podrži, u zavisnosti od ličnosti novog lidera.

– Nemam problem sa vjerskim liderima, ali lider mora biti pravičan, pošten, da dobro tretira SAD i Izrael, kao i druge zemlje Bliskog istoka – zaključio je Tramp.

Evropska komisija nije pružila neophodnu podršku Mađarskoj i Slovačkoj u sporu sa Ukrajinom u vezi sa nastavkom isporuke ruske nafte putem cjevovoda “Družba”, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

Sijarto je naveo da je Evropska komisija saopštila da Mađarska i Slovačka nemaju problema sa snabdijevanjem, odnosno da su opravdali Ukrajince i nisu stali u odbranu članica EU.

On je rekao da Hrvatska još nije dala dozvolu za transport ruske nafte kroz Transjadranski gasovod, iako je trebalo da to učini, pošto su Mađarska i Slovačka, kao izuzetak, izuzete od obaveze da se pridržavaju zabrane EU uvoza ruske energije, prenosi agencija MTI.

“Brisel je u dosluhu sa Hrvatima, što je sramotno, pokušavajući da blokira uvoz ruske nafte u Mađarsku i Slovačku morskim putem”, naglasio je Sijarto koji je te postupke nazvao “skandaloznim”.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi potpuno uklanjanje iranske rukovodeće strukture, istovremeno najavljujući da će nakon aktuelnog sukoba sa Iranom američka administracija fokus preusmjeriti na Kubu.

U telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz Tramp je rekao da Vašington želi da „uđe i očisti sve“ u Iranu, naglašavajući da SAD ne žele scenario u kojem bi se vlast u toj zemlji obnavljala tokom dužeg perioda.

– Želimo da uđemo i očistimo sve. Ne želimo nekoga ko bi obnavljao tokom perioda od deset godina – rekao je Tramp.

Američki predsjednik je dodao da ima ideje o tome ko bi mogao biti „dobar vođa“ Irana i naveo da već preduzima poteze kako bi osigurao da ljudi koje ima na umu prežive rat. Istakao je i da bi sin pokojnog vrhovnog vođe Alija Hamneija bio „neprihvatljiv“ kao potencijalni nasljednik.

Prema njegovim riječima, razmatranje slanja američkih kopnenih trupa u Iran u ovom trenutku bilo bi „gubljenje vremena“.

– Izgubili su sve. Izgubili su svoju mornaricu. Izgubili su sve što mogu izgubiti – rekao je Tramp, komentarišući i izjavu iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija da je Teheran spreman za američku ili izraelsku kopnenu invaziju, ocijenivši je „uzaludnom“.

Istovremeno, Tramp je poručio da bi nakon sukoba sa Iranom američka administracija mogla da usmjeri posebnu pažnju na Kubu.

U razgovoru za Si-En-En rekao je da Kuba „želi da postigne dogovor“ sa Sjedinjenim Državama i da Vašington planira da interveniše kako bi ostvario svoje ciljeve poslije više od pola vijeka napetih odnosa.

– Pratimo situaciju 50 godina i Kuba je sada praktično pala u naše ruke zbog mene. Radi se vrlo dobro – rekao je Tramp.

On je najavio da bi američki državni sekretar Marko Rubio mogao dobiti posebnu ulogu u vođenju politike prema Havani, nakon što završi trenutne zadatke administracije.

Dan ranije u Bijeloj kući Tramp je izjavio da je „samo pitanje vremena“ kada će Amerikanci kubanskog porijekla moći da se vrate u svoju zemlju, nagovještavajući da bi Kuba mogla biti sljedeća tačka američke spoljnopolitičke agende nakon Irana.

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica priprema pratnju brodova kroz Ormuski moreuz, koju će sprovoditi “čim to bude izvodljivo”, dok je saobraćaj u ovom trgovinskom pravcu blokiran zbog rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

– Čim bude razumno, pratićemo brodove kroz tjesnac i ponovo omogućiti protok energije – rekao je Rajt.

Istovremeno, ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset potvrdio je da američka vojska priprema plan za praćenje brodova kroz moreuz, ali nije iznio detalje o vremenskom okviru.

Predsjednik SAD Donald Tramp je u utorak naveo da će američka mornarica početi da pruža pranju tankerima kroz moreuz “što je prije moguće”, kako bi se izjbeglo narušavanje globalnog snabdijevanja naftom.