Kategorija: Svijet

Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vinefeld upozorio je danas, 5. marta da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da izgubi ključnu “trku sa vremenom” u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

On je ocijenio da će pobjeda u ratu zavisiti od toga da li će režim moći da održi baražnu vazdušnu vatru na američke baze i svoje saveznike u regionu duže nego što američke raketne odbrambene baterije mogu da ih obore.

“Trka sa vremenom”: Presretači, Patriots i AMRAAM

“SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana”, rekao je Vinefeld u izjavi za britanski list Tajms.

Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma “Top gan”, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

“Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patriotsi, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom”, upozorio je on.

Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

“Zalihe se brzo smanjuju, i moguće je da Patriots rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda'”, rekao je Vinefeld.

Kritike Trampa: Ciljevi, koalicija i pravna osnova

Vinefeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

“Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova (za napad)”, dodao je on i ocijenio da je Tramp je “možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting  pred ključne srednjoročne izbore”.

Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao da dovede do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

“On preuzima rizike. On preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. On rizikuje sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumjevala antiratnu strategiju”, dodao je.

Mogući kraj rata

Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi “prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz”.

“Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio”, naveo je Vinefeld.

Upozorenja Pentagona, reakcija Trampa i podaci CENTCOM-a

Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na Truth Social-u da SAD imaju “neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga” i da je “priča Volstrit džornala netačna i sramotna”.

Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

Vjeruje se da Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa “šahed”.

Ko je Sendi Vinefeld: Funkcije i veza sa “Top gan”

Vinefeld je bio potpredsednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a takođe je obavljao i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

Sredinom 1980-ih, bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu, Kalifornija, pod nadimkom TOP GAN. Dok je bio tamo, letio je u nekim scenama iz vazduha u filmu Top Gan za Paramaunt Pikčers, prenosi Tanjug.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će “određena osoba” u EU prestati da blokira kredit EU za Ukrajinu od 90 milijardi evra, aludirajući na mađarskog premijera Viktora Orbana.

Poruka “određenoj osobi” u EU
Kako je rekao na brifingu za novinare, on bi u suprotnom mogao dati kontakt podatke te osobe ukrajinskim oružanim snagama.

“Nadamo se da određena osoba u Evropskoj uniji neće blokirati 90 milijardi evra, ili prvu tranšu od 90 milijardi evra, i da će naši branioci imati oružje. U suprotnom, daćemo adresu te osobe našim oružanim snagama, našim momcima, kako bi ga mogli pozvati telefonom i razgovarati sa njim na svom jeziku.”

Mađarska blokira kredit EU
Zelenski je nedavno rekao da se nada da će Orbanova stranka izgubiti predstojeće izbore kako bi se odnosi sa Mađarskom mogli normalizovati.

Podsjećamo, Mađarska blokira dodjelu kredita EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu.

Zelenski je govorio o činjenici da Ukrajina treba da izvrši avansna plaćanja za avione Gripen i Rafal koje je naručila od Švedske i Francuske, prenosi b.92.

Trampova administracija, u pripremama za moguću eskalaciju sukoba i potencijalno slanje kopnenih trupa u Iran, započela je intenzivne kontakte s iranskom domaćom opozicijom.

Glavni cilj je izazivanje unutrašnje pobune protiv vlade u Teheranu, a u centru ove američke strategije našli su se Kurdi, pred koje je američki predsjednik Donald Tramp stavio brutalan ultimatum.

Kako tvrde dobro upućeni izvori Washington Posta, Tramp je ove sedmice obavio niz telefonskih razgovora s liderima kurdske manjine u Iranu i susjednom Iraku.

Ponuda Vašingtona zvuči primamljivo – značajna američka vazdušna podrška i druga logistička pomoć za iranske Kurde kako bi preuzeli kontrolu nad dijelovima zapadnog Irana. Međutim, iza te ponude krije se teška politička ucjena.

“Morate izabrati stranu”

Viši zvaničnik Patriotske unije Kurdistana (PUK), jedne od dvije glavne političke stranke u iračkom Kurdistanu, pod uslovom anonimnosti otkrio je detalje Trampovog razgovora s liderom PUK-a Bafelom Talabanijem.

“Američki zahtjev iračkim Kurdima je da otvore put i ne opstruiraju iranske kurdske grupe koje se mobilizuju u Iraku, te da im pruže logističku podršku”, rekao je zvaničnik.

No, Trampov ton nije ostavio nimalo prostora za diplomatsko balansiranje.

“Tramp je bio jasan u svom pozivu. Rekao nam je da Kurdi moraju izabrati stranu u ovoj bici – ili ste s Amerikom i Izraelom, ili s Iranom”, izjavio je zvaničnik. Ovu verziju događaja potvrdio je i visoki zvaničnik Kurdske demokratske stranke (KDP), čijeg je lidera Masuda Barzanija Tramp takođe kontaktirao.

U isto vrijeme, Tramp je razgovarao i s Mustafom Hidžrijem, šefom najstarije iranske kurdske opozicione stranke (PDKI). Ova stranka je dio novoformirane koalicije šest kurdskih partija koje su nedavno pozvale sve iranske vojnike, posebno one u Kurdistanu, da napuste svoje baze i uskrate podršku iranskim represivnim snagama.

Iako su ovakve američke akcije direktan poziv na rušenje vlasti, Kurdi su izuzetno oprezni. Irački Kurdi već dugo pružaju utočište svojim sunarodnicima iz Irana, ali pod strogim uslovom da ne kuju zavjere protiv Teherana s njihove teritorije. Ako američko-izraelski plan propadne, irački Kurdi rizikuju uništenje krhkog mira koji imaju s Iranom.

Istorija izdaje

Skepticizam je opravdan i zbog američke istorije odnosa prema Kurdima.

“Da li se naši interesi mogu poklopiti? Apsolutno”, rekao je jedan američki zvaničnik, ali je dodao da će Kurdi vjerovatno čekati da vide “u kojem smjeru puše vjetar”.

Kurdi, kojih u Iranu ima oko 10 miliona, često su se osjećali izdanim od Vašingtona. Najsvježiji primjer je američko povlačenje podrške Sirijskim demokratskim snagama (SDF), dugogodišnjem partneru u borbi protiv ISIL-a.

“Nalazimo se u vrlo osjetljivoj poziciji. Ako ova kopnena ofanziva iranskih Kurda propadne, ne znamo kakva bi bila reakcija Irana protiv kurdske regije u Iraku. U isto vrijeme, ne možemo jednostavno odbiti Trampov zahtjev, posebno kada on lično zove i to traži”, priznao je zvaničnik PUK-a.

Dok se Kurdi premišljaju, Izrael već uveliko priprema teren za mogući ustanak. Prema riječima Henrija Barkija, stručnjaka za kurdska pitanja iz Vijeća za spoljne odnose, Izrael “vrlo sistematski bombarduje vojne položaje u iranskom Kurdistanu”, nanoseći ogromnu štetu iranskim vojnim kapacitetima. Američki udari su, s druge strane, fokusirani na jug zemlje.

Iran je itekako svjestan šta se sprema. Iranski državni mediji već su počeli izvještavati o “preventivnim” udarima na mete u iračkom Kurdistanu, tvrdeći da grupe koje podržava SAD namjeravaju ući u Iran i izvršiti terorističke napade.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči već je telefonski “upozorio” iračko-kurdske lidere Talabanija i Barzanija, podsjećajući ih na sporazum iz prošle godine kojim su se irački Kurdi obavezali da će čuvati granicu od upada spoljnih elemenata. Obje strane su nakon razgovora izdale diplomatska saopštenja o važnosti “očuvanja stabilnosti” i “zaštite granica”, pokušavajući smiriti tenzije.

Centralna komanda američke vojske zatražila je od Pentagona dodatne ljudske resurse za rad u njihovoj centrali u Tampi na Floridi, kako bi podržali operacije protiv Irana za najmanje sto dana, a moguće i do septembra, saznaje Politico.

Iako ovaj zahtjev ne predstavlja dokaz o tome koliko bi rat mogao trajati, riječ je o prvom indikatoru da se u američkim vojnim i obavještajnim strukturama računa na mogućnost višemjesečnog sukoba. To je znatno duže od procjena koje je nedavno iznio predsjednik SAD Donald Tramp, koji je rekao da bi rat mogao trajati do četiri sedmice.

Pentagon prilagođava strategiju

Prema pisanju Politica, ovi potezi sugerišu da američka administracija možda nije bila potpuno spremna za širi rat koji se sada razvija.

Pentagon pokušava rasporediti dodatne sisteme protivvazdušne odbrane, posebno jeftinije sisteme za borbu protiv dronova. Iran raspolaže velikim brojem dronova tipa Šahid, koji često lete ispod radarskog dometa, dok američka vojska za njihovo obaranje koristi znatno skuplje rakete.

Istovremeno se razmatra i mogućnost da kurdske vojne formacije, uz podršku SAD i Izraela, budu angažovane u operacijama protiv Irana, čime bi se izbjeglo slanje američkih kopnenih snaga, koje je politički teško opravdati zbog protivljenja američke javnosti novom ratu.

Strah od ekonomskih posljedica

Tramp i drugi zapadni zvaničnici strahuju da bi sukob koji bi trajao duže od mjesec dana mogao imati ozbiljne globalne ekonomske posljedice. Posebna zabrinutost odnosi se na mogućnost blokade Ormuškog moreuza, jedne od najvažnijih svjetskih trgovinskih arterija, što bi moglo dovesti do naglog rasta cijena energenata.

Američka administracija brine i da bi rast inflacije i cijena goriva mogao dodatno oslabiti šanse republikanaca da zadrže kontrolu nad Predstavničkim domom na izborima koji se održavaju u novembru.

Brzi završetak sukoba odgovarao bi i Evropi i Kini, čije ekonomije zavise od stabilnih logističkih ruta u blizini Irana, ključnih za globalnu trgovinu.

Mađarska je uvela mjere predostrožnosti zbog mogućnosti aktiviranja terorističkih ćelija u Zapadnoj Evropi, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Nakon početka rata, u koji je umješan Iran, moguće je da će se aktivirati terorističke ćelije u Zapadnoj Evropi. To direktno utiče na bezbjednost Mađarske, zbog čega smo uveli mjere predostrožnosti – rekao je Orban u video-poruci na Iksu.

On je saopštio da je sazvao čelnike antiterorističkih organizacija i da je podigao nivo uzbune u državi.

Hungary on alert❗️

In the wake of the war involving Iran, terrorist cells in Western Europe may be activated. This directly affects Hungary’s security, which is why we have introduced precautionary measures.

We will protect the security of Hungary and the Hungarian people! pic.twitter.com/2x0TQOTh8P

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) March 5, 2026

Ministarstvo inostranih poslova Ruske Federacije ponovo je uputilo poziv Rusima da se uzdrže od putovanja na Kosovo i Metohiju i da prilikom posjete Balkanu biraju alternativne maršrute.

Portparol Ministarstva Marija Zaharova napomenula je da Moskva ne priznaje nezavisnost samoproglašenog Kosova i da nema s njim zvanične kontakte zbog čega je otežana efikasna zaštita interesa i bezbjednosti ruskih državljana koji mogu biti izloženi neprijateljskim i nezakonitim akcijama.

Ona je podsjetila na hapšenje državljanina Rusije i dva državljana Bjelorusije 10. februara na Kosovu i Metohiji, autonomnoj pokrajini Srbije, zbog navodnog ilegalnog prelaska granice, saopšteno je iz ruskog Ministarstva inostranih poslova.

Prema njenim riječima, Kancelarija Ambasade Rusije u Srbiji koja je smještena u Prištini stupila je u kontakt sa zarobljenim ruskim državljaninom i ukazuje mu neophodnu pomoć.

Kancelarija je, kako je navela, kao posrednik kolega iz Bjelorusije zatražila i susret sa uhapšenim državljanima te zemlje.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas, u četvrtak, 5. marta, da prijedlog ruskog predsjednika Vladimira Putina o mogućem povlačenju Rusije sa evropskog tržišta gasa nije konačna odluka, već nalog vladi da razmotri to pitanje.

Putin je juče rekao da će vlada zajedno sa ruskim kompanijama analizirati mogućnost preusmjeravanja isporuka prirodnog gasa sa evropskog na druga, perspektivna tržišta, prenijela je Ria novosti.

Rusija razmatra preusmjeravanje gasa na nova tržišta

Prema njegovim riječima, Rusiji bi moglo da bude povoljnije da obustavi isporuke Evropi prije nego što stupe na snagu ograničenja Evropske unije i da se usmjeri na nova tržišta.

“Predsjednik (Putin) je naglasio da ovo nije odluka, već prijedlog, odnosno uputstvo vladi da radi na ovom pitanju”, poručio je Peskov novinarima, prenosi Tanjug.

EU donijela plan za ukidanje uvoza ruskog gasa

Savjet EU je u januaru odobrio uredbu o postepenom ukidanju uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa i gasovodnog gasa.

Zabrana uvoza TPG-a po kratkoročnim ugovorima stupiće na snagu 25. aprila, dok će za dugoročne ugovore važiti od 1. januara 2027. godine.

Za gas iz gasovoda zabrana po kratkoročnim ugovorima počinje 17. juna 2026., a po dugoročnim 1. novembra 2027. godine.

“Rat u Iranu ne smije uticati na cijene goriva u Rusiji”

Peskov je takođe rekao da međunarodna situacija povezana sa ratom u Iranu ne bi trebalo da izazove fluktuacije cijena goriva u Rusiji.

“Međunarodna situacija vezana za rat u Iranu ne može i ne bi trebalo da bude razlog za bilo kakve promijene cijena naših goriva”, rekao je on.

Podsjećamo, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu, 4.marta, da bi ta zemlja mogla da obustavi isporuke gasa evropskom tržištu odmah, a ne za mjesec dana, odnosno 25. aprila kada stupa na snagu uredba Evropske unije kojom se zabranjuje uvoz ruskog gasa.

“Sada se otvaraju i druga tržišta. I možda bi nam bilo povoljnije da prestanemo da snabdijevamo evropsko tržište upravo sada. Da uđemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se učvrstimo. Svakako ću naložiti vladi da radi na ovom pitanju zajedno sa našim kompanijama”, kazao je Putin u programu “Moskva. Kremlj. Putin”, prenose RIA Novosti.

On je dodao da će Rusija nastaviti da isporučuje energetske resurse zemljama koje su pouzdani partneri, kao što su Slovačka i Mađarska.