Kategorija: Svijet

Ucjene iz Kijeva se moraju odbiti silom, blokada protoka nafte se mora prekinuti, a mađarski interesi se moraju sprovesti, izjavio je premijer Mađarske Viktor Orban.

On je podsjetio da je u Sporazumu Ukrajine sa EU jasno navedeno da postupci Kijeva ne smiju narušiti energetsku bezbjednost članica Unije.

“To je zapisano i oni su tu garanciju potpisali”, naveo je Orban u video-poruci na “Iksu”.

On je istakao da bi, u slučaju pristanka Unije da se Sporazum revidira i vrati na pregovarački sto, Kijev nastavio da ih ucjenjuje.

“To je pitanje zakona – naše pravo i njihova obaveza”, rekao je mađarski premijer.

On je dodao da postupke Kijeva smatra “besramnom i pokvarenom ucjenom” i da želi da natjera Kijev da se povuče da bi “jednom zasvagda naučili da to ne mogu raditi Mađarskoj”.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Države veoma dobro rade u svojoj vojnoj kampanji protiv Irana i operaciju je ocijenio sa 15 od mogućih 10.

– Veoma dobro radimo na frontu – rekao je Tramp.

Tramp je istakao da je postignut ogroman napredak nakon manje od sedam dana rata.

 

Iran se našao u središtu otvorenog vojnog sukoba nakon napada Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, a sve je više upozorenja da bi posljedice tog konflikta mogle zahvatiti i Evropu. Napad dronom na britansku vojnu bazu na Kipru, kao i balistički projektili ispaljeni prema Turskoj, pokazali su da vojni objekti zapadnih država više nisu potpuno sigurni ni daleko od glavnih linija fronta.

U trenutku dok se kriza na Bliskom istoku rapidno produbljuje, nameću se ključna pitanja: gdje su raspoređene američke snage u Evropi, koje baze postoje na Balkanu i da li bi one mogle postati potencijalne mete iranskih raketa.

Rat u Iranu i strah od širenja sukoba

Iran je 28. februara bio meta velike vojne operacije Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, koju je američka strana nazvala „Epski bes“. Sukob se potom proširio na širi region Bliskog istoka, nakon što je Teheran pokrenuo napade na američke vojne objekte i diplomatske misije u znak odmazde.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje da li bi američke vojne instalacije u Evropi mogle postati sljedeća meta eventualnih iranskih napada.

Sjedinjene Američke Države već decenijama imaju snažno vojno prisustvo na evropskom kontinentu. Procjenjuje se da je oko 70.000 američkih vojnika raspoređeno širom Evrope, a više od polovine njih nalazi se u Njemačkoj. Ipak, posljednjih godina težište vojnog rasporeda sve više se pomjera prema istoku i jugoistoku kontinenta, pa Balkan dobija sve veći strateški značaj.

Američke baze na Balkanu

Iako je Njemačka i dalje centralno uporište američke vojske u Evropi, vojna infrastruktura na Balkanu i u istočnom Mediteranu ima veliku operativnu važnost.

Kosovo – Bondstil:
Najveća američka baza na Balkanu nalazi se kod Uroševca i predstavlja glavno sjedište KFOR-a za sektor Istok. Kompleks se prostire na oko 955 hektara i može da primi približno 7.000 vojnika. Baza funkcioniše kao samostalan kompleks sa bolnicom, helikopterskim aerodromom i razvijenim logističkim sistemom.

Grčka – Suda, Larisa i Aleksandropolis:
Pomorsko-vazduhoplovna baza Suda na Kritu smatra se jednim od najvažnijih američkih centara u istočnom Mediteranu. Pored nje, SAD koriste i bazu Larisa, iz koje operišu izviđački dronovi MQ-9, zatim bazu Stefanovikio, kao i luku Aleksandropolis koja je postala ključno logističko čvorište za transport vojne opreme prema istočnom krilu NATO-a. Analitičari navode da bi Grčka mogla biti među osjetljivijim tačkama zbog svoje strateške pozicije.

Rumunija:
U Deveselu je instaliran sistem protivraketne odbrane „Aegis Ashore“, čija je namjena zaštita Evrope od balističkih projektila. Ovaj štit je dio šireg američkog sistema koji uključuje i sličnu bazu u Poljskoj. Važan vojni objekat u Rumuniji je i vazduhoplovna baza Mihail Kogalničanu.

Bugarska:
Američke snage koriste logistički centar Ajtos, vazduhoplovnu bazu Bezmer i vojni poligon Novo Selo, koji služe za obuku i raspoređivanje snaga NATO-a u regionu.

Gdje su američke baze u ostatku Evrope

Pored Balkana, ključne američke vojne instalacije nalaze se i u nekoliko zapadnoevropskih zemalja.

Njemačka – centralno uporište:
Njemačka je domaćin najvećeg broja američkih vojnika u Evropi, sa oko 38.000 pripadnika oružanih snaga SAD. U Štutgartu se nalazi sjedište Evropske komande američke vojske (EUCOM), koja koordinira operacije u više od 50 država. Tu je i poznata vazduhoplovna baza Ramštajn, kao i veliki vojni kompleks u Bavarskoj kod Grafenvera.

Italija:
Italija ima više od 12.000 američkih vojnika. U Napulju je smješteno komandno sjedište američkih pomorskih snaga za Evropu i Afriku, kao i baza Šeste flote. Među važnim vazduhoplovnim instalacijama izdvajaju se baze Avijano i Sigonela na Siciliji.

Velika Britanija:
Na teritoriji Ujedinjenog Kraljevstva nalazi se oko 9.000 američkih vojnika. Strateški značajne baze uključuju RAF Lejkenhit, RAF Majldenhol i RAF Ferford, koje se koriste za raspoređivanje naprednih borbenih aviona, uključujući i F-22 „Raptor“.

Poljska:
Zbog rastućih tenzija sa Rusijom, Poljska ima sve važniju ulogu u američkoj vojnoj strategiji. U Poznanju se nalazi štab rotacionih snaga u okviru misije „Atlantic Resolve“. U bazi Redžikovo raspoređen je i protivraketni sistem „Aegis Ashore“.

Španija:
Pomorska baza Rota predstavlja jedno od ključnih sidrišta američke mornarice u Evropi. U njoj su stacionirani razarači opremljeni sistemom „Aegis“, koji su dio šireg evropskog protivraketnog štita.

Turska:
Turska je domaćin za oko 1.600 američkih vojnika. Najpoznatiji objekti su vazduhoplovna baza Indžirlik, gdje se nalazi strateško naoružanje, i radarska stanica Kurečik.

Manje logističke baze ili pomoćni vojni objekti SAD postoje i u Belgiji, Holandiji, Španiji i Portugalu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, u srijedu, 4.marta, da bi ta zemlja mogla da obustavi isporuke gasa evropskom tržištu odmah, a ne za mjesec dana, odnosno 25. aprila kada stupa na snagu uredba Evropske unije kojom se zabranjuje uvoz ruskog gasa.

“Sada se otvaraju i druga tržišta. I možda bi nam bilo povoljnije da prestanemo da snabdijevamo evropsko tržište upravo sada. Da uđemo na tržišta koja se otvaraju i tamo se učvrstimo. Svakako ću naložiti vladi da radi na ovom pitanju zajedno sa našim kompanijama”, kazao je Putin u programu “Moskva. Kremlj. Putin”, prenose RIA Novosti.

Saradnja sa “pouzdanim partnerima” u istočnoj Evropi
On je dodao da će Rusija nastaviti da isporučuje energetske resurse zemljama koje su pouzdani partneri, kao što su Slovačka i Mađarska.

“Upravo na ovaj način ćemo sarađivati sa onim partnerima koji su i sami pouzdani kontragenti, kao što su oni u istočnoj Evropi, poput Slovačke i Mađarske. Snabdijevamo ih našim energetskim resursima, i naftom i gasom. I namjeravamo da to činimo i u budućnosti, pod uslovom, naravno, da rukovodstvo ovih zemalja vodi istu politiku kao i danas, naime, da budu naši pouzdani partneri”, istakao je Putin.

Zašto rastu cijene gasa u Evropi?
Putin je ocijenio da rast cijena gasa na evropskom tržištu nije direktno povezan sa isporukama, jer ih niko ih nije smanjio, već je uzrokovan opštom situacijom na globalnim tržištima gasa, kao i situacijom na Bliskom istoku, gdje su u toku napadi Sjedinjenih Američkih Država i Izraela na Iran, i iranski udari na ciljeve u okolnim zemljama za koje se navodi da su povezani sa prisustvom SAD.

“Niko nije smanjio isporuke, ali cijene su već skočile na 700 dolara. Zašto? Zbog cjelokupne situacije na globalnim tržištima, uključujući tržišta nafte, a u ovom slučaju i tržišta gasa, zbog cjelokupne situacije.

Zato što su se pojavili kupci koji su spremni da kupe isti prirodni gas po višim cijenama, u ovom slučaju, zbog događaja na Bliskom istoku”, rekao je Putin.

Putin je rekao da je rast cijena gasa u EU rezultat višegodišnje pogrešne politike evropskih vlasti.

Putin kritikuje energetsku politiku Evropske unije
“Što se tiče Evrope, ono što se danas dešava na evropskim tržištima je, naravno, prije svega rezultat pogrešne energetske politike evropskih vlasti… Takva politika nema ništa zajedničko sa interesima naroda tih zemalja”, kazao je Putin, prenosi Tanjug.

Ruski predsjednik je dodao da je povećanje cijena nafte posljedica ograničenja kupovine ruske nafte i najavio je da će naložiti vladi da sarađuje sa kompanijama kako bi se riješilo pitanje snabdijevanja perspektivnih tržišta ruskim gasom.

On je rekao da će evropsko energetsko tržište izgubiti neke tradicionalne dobavljače, a da će se američke energetske kompanije preseliti na tržišta gdje je veća potražnja, što je po njegovoj ocijeni diktirano isključivo poslovnim interesima.

Napad na ruski tanker u Sredozemnom moru
Putin je kazao da je napad na ruski tanker u Sredozemnom moru teroristički napad.

Ranije je rusko Ministarstvo saobraćaja saopštilo da je ruski tanker za gas napadnut dan ranije u Sredozemnom moru od strane bespilotnih ukrajinskih čamaca, u neposrednoj blizini teritorijalnih voda Malte.

“Ovo je teroristički napad. Ovo nije prvi put da se susrećemo sa nečim ovakvim”, kazao je Putin.

Republikanci u američkom Senatu u srijedu su podržali vojnu kampanju američkog predsjednika Donalda Trampa protiv Irana, glasajući za blokiranje dvostranačke rezolucije čiji je cilj zaustavljanje vazdušnog rata i zahtjev da Kongres odobri svako neprijateljstvo protiv Irana.

Senat je glasao 53 protiv i 47 protiv da se rezolucija ne usvoji, uglavnom po stranačkoj liniji, pri čemu su svi osim jednog republikanca glasali protiv proceduralnog prijedloga, a svi osim jednog demokrata podržali su ga.

Rezolucija o ratnim ovlastima, najnoviji pokušaj demokrata i nekoliko republikanaca da obuzdaju ponovljeno raspoređivanje stranih trupa predsjednika Donalda Trampa, opisana je od strane sponzora kao pokušaj preuzimanja odgovornosti Kongresa za objavu rata, kako je navedeno u američkom Ustavu.

Protivnici su to odbacili, insistirajući da je Trampova akcija bila legalna i u okviru njegovog prava kao vrhovnog zapovjednika da zaštiti SAD naređivanjem ograničenih napada. Optužili su pristalice rezolucije da ugrožavaju američke snage.

“Ovo nije vječni rat, zapravo nije ni blizu tome. Ovo će vrlo brzo završiti”, rekao je republikanski senator Džim Riš iz Ajdaha, predsjednik Odbora za vanjske odnose Senata, u govoru protiv rezolucije.

Nije se očekivalo da će mjera uspjeti. Trampove kolege republikanci imaju tijesnu većinu i u Senatu i u Zastupničkom domu te su blokirali prethodne rezolucije kojima se pokušava ograničiti njegove ratne ovlasti.

Oni koji podržavaju rezoluciju rekli su da neće odustati, a čak su i neki republikanci koji su glasali za njeno blokiranje rekli da će vršiti pritisak za javno svjedočenje Trampovih pomoćnika o iranskoj strategiji administracije, posebno ako sukob traje tjednima, kako je Tramp predvidio.

Rasprava o Trampovom gomilanju vojne imovine na Bliskom istoku i američkim i izraelskim napadima na Iran fokusirala se na to uvlači li Tramp zemlju u još jedan “vječni rat” poput dugih sukoba u Iraku i Avganistanu.

“Danas se senatori suočavaju s izborom, stati uz američki narod koji je umoran od rata na Bliskom istoku ili stati na stranu Donalda Trampa, koji je uvukao Ameriku u još jedan rat kojem se većina Amerikanaca žestoko protivi”, rekao je demokratski vođa Čak Šumer iz Njujorka, supokrovitelj rezolucije.

S obzirom na to da bi kontrola nad Kongresom potencijalno mogla preći na demokrate na međuizborima u oktobru, dugotrajni rat u Iranu mogao bi zabrinuti birače. Anketa “Reutersa/Ipsosa” objavljena u utorak pokazala je da samo jedan od četiri Amerikanca odobrava američke napade na Iran, a otprilike polovina vjeruje da je Tramp previše spreman upotrijebiti vojnu silu, prenosi “KoreaHerald”.

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je prije nekoliko sati izvela napade na američke i izraelske ciljeve na Bliskom istoku.

U napadima su, kako navode, korišćeni projektili i bespilotne letjelice, a ovo je odgovor na američko-izraelsku operaciju započetu prošle subote, 28. februara.

“Devetnaesti talas Operacije Istinsko obećanje 4 započeo je snažnim eksplozijama te sveobuhvatnom operacijom projektilima i bespilotnim letjelicama protiv položaja američko-cionističkog neprijatelja duboko u Izraelu i u američkim terorističkim bazama u regionu”, stoji u saopštenju Revolucionarne garde.

IRGC je u srijedu naveče saopštio da je hipersoničnim raketama i dronovima gađao aerodrom Ben Gurion i zgradu izraelskog Ministarstva odbrane u Tel Avivu.

Teheran je poručio kako koristi svoje pravo na samoodbranu te da će nastaviti odgovarati na napade sve dok se agresija ne zaustavi.

S druge strane, Izraelske odbrambene snage (IDF) od početka dana izvode niz napada na ciljeve na iranskoj i libanskoj teritoriji.

Američko-izraelska operacija
Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su u subotu operaciju protiv Irana. Iz Tel Aviva je saopšteno da je cilj spriječiti Teheran u nabavci nuklearnog oružja. SAD je zaprijetio uništenjem iranske flote i odbrambene industrije te pozvao građane Irana na svrgavanje režima.

Vašington je naknadno priznao da bi operacija mogla potrajati duže od prvobitno procijenjenih četiri do pet sedmica.

Španski ministar spoljnih poslova Hoze Manuel Albares negirao je da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom i istakao da ne zna “otkud im to”.

On je tako reagovao na izjavu portparolke Bijele kuće da je Španija pristala na saradnju sa američkom vojskom.

“Kategorički to poričem. Stav španske vlade o ratu na Bliskom istoku, bombardovanju u Iranu i korišćenju naših baza se uopšte nije promijenio. Iskreno, nemam pojma odakle bi to moglo da dođe”, rekao je

Albares privatnoj radio stanici Kadena Ser, prenosi Pais.

Bijela kuća tvrdi da postoji vojna koordinacija
Naime, da je Španija pristala da sarađuje sa američkom vojskom u proteklih nekoliko sati, rekla je novinarima portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Ona je dodala da misli da je Španija glasno i jasno čula poruku američkog predsjednika Donalda Trampa, prenosi NBC njuz.

Livit je rekla i da zna da američka vojska koordinira sa svojim kolegama u Španiji.

Podsjećamo, Španija je ranije odbila da dozvoli SAD da koriste španske baze za pokretanje vojnih operacija protiv Irana, što je juče izazvalo oštre prijetnje Trampa da će prekinuti svu trgovinu sa Španijom. Španski premijer je u obraćanju naciji poručio da je stav te zemlje jasan i da je ona za mir, kao i da Španija neće biti “saučesnik u nečemu što je loše za svijet”, niti će podržati trenutni rat na Bliskom istoku “iz straha od odmazde”, prenosi Tanjug.

Nakon američkog napada na Venecuelu i hvatanja Nikolasa Madura 3. januara 2026., slike akcije objavljene, uglavnom na društvenim mrežama, urezale su se u maštu javnosti. Prema riječima stručnjaka s kojima je “Pública” razgovarala, američki predsjednik Donald Tramp pokazao je na internetu da zna važnost tih poruka za svoj politički narativ.

Za Bruna Pompeua, profesora Kolegijuma oglašavanja na Školi za komunikacije i umjetnost Univerziteta u Sao Paulu (ECA-USP), one ne funkcionišu kao jednostavan zapis činjenica, već kao skup simbola koji oblikuju javnu percepciju o događajima.

Među ovom zbirkom simboličnih slika, Maduro s povezom na očima, lisicama na rukama i neposlušan u kontrastu je s organizovanim američkim sobama, punim ekrana i vlasti u akciji. Ono što je prikazano manje je sama operacija, a više vizuelna naracija o pobjedi, kontroli i legitimizaciji moći.

U semiotičkoj analizi objava Bijele kuće, Pompeu procjenjuje fotografije ne kao neutralne činjenice, već kao “skup simbola” koji gradi značenja i ističe nejednak tretman među njima.

Amerika predstavlja oštrinu, kontrast i “toplije” osvjetljenje

Slike američkog osoblja pokazuju veću oštrinu, kontrast i “toplije” osvjetljenje, povezano s filmskom dramom. Madurove slike, s druge strane, djeluju jednostavnije, s “grubljim” završetkom, što pojačava osjećaj nesigurnosti i poraza.

Pompeu je rekao:

“Maduro se pojavljuje s povezom na očima, odveden negdje, prevezen bez znanja gdje ide. Bez ikakve vidljive budućnosti, bez ikakve kontrole nad onim što će doći, bez mogućnosti razumijevanja šta se događa. Donald Tramp, međutim, pojavljuje se na nekoliko slika okružen znakovima moći.”

Novinari “Agência Pública” analizirali su sve slike koje je Bijela kuća objavila na Iksu između 20. oktobra 2025. i 8. januara 2026. U tom periodu bilo je 639 objava sa slikama, koje su u prosjeku imale 19.200 lajkova i 3.700 dijeljenja po objavi.

Madurova fotografija visoko iznad prosjeka

Objava s najvećim brojem interakcija bila je upravo ona koja je koristila sliku hapšenja Nikolasa Madura – ponovna objava s Trampovog računa na platformi Truth Social. Imala je više od 416.000 lajkova, više od 21 puta više od prosjeka u analiziranom periodu. Takođe je imala 81.000 dijeljenja, praktično 22 puta više od prosjeka na kanalu.

“Dijeljene te fotografije su bile usmjerene na to. Oduzimate mu vid, oduzimate mu sluh, teško hoda jer je vezan lisicama. Sav senzorni dio ljudskog bića je uklonjen”, primijetila je profesorica i istraživačica semiotike na Odjelu za odnose s javnošću ECA-USP, Klotilde Perez.

Hulio Pinto, gostujući profesor na Federalnom univerzitetu Paraiba (UFPB), istakao je još jedan važan element: vizuelni prikaz logike policije i kriminala. Podsjetio je da je u SAD-u širok raspon popularnih kriminalističkih serija i filmova postao zajednički skup kulturnih referenci, navodi “GlobalVoices“.

Iranski bombarderi bili su “dva minuta” udaljeni od napada na američku vazduhoplovnu bazu Al-Udeid i katarsko postrojenje Ras Lafan prije nego što su ih katarski avioni oborili u svojoj prvoj borbenoj misiji, saopštili su izvori upoznati sa operacijom.

Dva iranska taktička bombardera Su-24 poslata su ka bazama u ponedjeljak ujutru, noseći bombe i navođenu municiju, dok su pokušavala da izbjegnu radarsko otkrivanje leteći na visini od 24 metra, prennio je CNN.

Katarci su ih identifikovali kao “neprijateljske” i poslali ratne avione, a katarski F-15 je u vazdušnoj borbi oborio oba bombardera, koja su se srušila u teritorijalne vode Katara.

Potraga za posadama

Portparol katarskog Ministarstva spoljnih poslova, Madžed el Ansari, saopštio je da je u toku potraga za posadama.

Američki general Den Kejn potvrdio je incident, ističući da je ovo prvi put da su katarski lovci oborili iranske bombardere u vazduhoplovnoj borbi.

Katar je opisao incident kao “eskalaciju” i upozorio je da Iran nema istinsku želju za deeskalacijom, dok je Iran ranije ispalio stotine raketa i bespilotnih letjelica na arapske države u Zalivu u znak odmazde zbog američko-izraelskih napada.

Iranski režim je od američko-izraelskog napada u subotu ispalio više od 400 balističkih raketa i više od 1.000 dronova na arapske države duž zaliva, prema podacima regionalnih vlada.

Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove. Izrael gađa i Liban, u kojem su od početka napada stradale najmanje 72 osobe.

Republikanci u američkom Senatu podržali su vojnu kampanju SAD protiv Irana, blokirajući rezoluciju o ratnim ovlašćenjima predsjednika Donalda Trampa, koja je imala za cilj da se onemogući nastavak napada bez odobrenja Kongresa.

Od ukupno 100 senatora, 52 su glasala protiv rezolucije.

Zvaničnici SAD najavili su šire napade i postepene udare dublje na iransku teritoriju, kako bi stvorili dodatnu slobodu manevra za američke snage.

Američki predsjednik Donald Tramp govoreći o ratu u Iranu na okruglom stolu u Bijeloj kući, rekao je da bi Teheran imao nuklearno oružje, da SAD nije izvršio udar u roku od dvije sedmice.

Iran je zaprijetio da će napasti izraelski nuklearni reaktor u Dimoni, ukoliko Izrael i Sjedinjene Države pokušaju da svrgnu vladu u Teheranu.