VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šta ako Amerika napadne Iran

    Šta ako Amerika napadne Iran

    Čitav svijet s budnom pažnjom gleda u pravcu Irana jer djeluje da je Donald Tramp, predsjednik SAD, na ivici da izda naredbu da njegove snage otpočnu napad.

    Iako su potencijalne mete uglavnom predvidive, ishod ipak nije, stoga se svi pitaju šta će se dogoditi ako SAD u posljednjem trenutku ne postignu dogovor s Teheranom i prvi čovjek Bijele kuće naredi američkim snagama da krenu u akciju.

    Ovo su mogući scenariji:
    1) Tramp naređuje ciljane udare

    Američke vazdušne i pomorske snage izvode ograničene, precizne udare usmjerene na vojne baze Iranske revolucionarne garde (IRGC) i jedinice Basidž – paravojne formacije pod kontrolom IRGC-a – kao i na mjesta za lansiranje i skladištenje balističkih raketa, te na iranski nuklearni program.

    Već oslabljeni režim se ruši, a zemlja vremenom prelazi u pravu demokratiju u kojoj Iran može ponovo da se uključi u međunarodnu zajednicu.

    Ovo je izuzetno optimističan scenario. Zapadna vojna intervencija u Iraku i Libiji nije donijela glatku tranziciju ka demokratiji. Iako je okončala diktature u oba slučaja, otvorila je godine haosa i krvoprolića.

    Sirija, koja je sprovela sopstvenu revoluciju i zbacila predsjednika Bašara al-Asada bez zapadne vojne podrške 2024. godine, za sada se pokazala uspješnijom.

    2) Režim opstaje, ali ublažava svoju politiku

    Ovo bi se moglo nazvati “venecuelanskim modelom”, u kojem brza i snažna američka akcija ostavlja režim netaknutim, ali primoranim da ublaži svoju politiku.

    U iranskom slučaju, to bi značilo da Islamska Republika opstaje – što neće zadovoljiti veliki broj Iranaca – ali da je prisiljena da ograniči podršku nasilnim milicijama širom Bliskog istoka, obustavi ili smanji domaći nuklearni i balistički program, kao i da ublaži represiju nad protestima, prenosi B92.

    I ovo je manje vjerovatan scenario. Rukovodstvo Islamske Republike već 47 godina ostaje prkosno i otporno na promjene. Djeluje nesposobno da sada promijeni kurs.

    3) Režim kolabira, zamjenjuje ga vojna vlast

    Mnogi smatraju da je ovo najvjerovatniji mogući ishod.

    Iako je režim očigledno nepopularan kod velikog broja građana, a svaki novi talas protesta ga dodatno slabi, i dalje postoji snažna i duboko ukorijenjena bezbjednosna država sa jasnim interesom da zadrži status kvo.

    Glavni razlog zbog kojeg protesti do sada nisu uspjeli da sruše režim jeste izostanak značajnih preleta na njihovu stranu, dok su oni na vlasti spremni da koriste neograničenu silu i brutalnost kako bi ostali na vlasti.

    U konfuziji nakon eventualnih američkih udara moguće je da Iran završi pod vlašću snažne vojne hunte, sastavljene uglavnom od pripadnika IRGC-a.

    4) Iran uzvraća napad

    Iran je zaprijetio odmazdom u slučaju američkog napada, navodeći da mu je “prst na obaraču”. Jasno je da se ne može mjeriti sa snagom američke mornarice i vazduhoplovstva, ali bi i dalje mogao da uzvrati korišćenjem svog arsenala balističkih raketa i dronova, od kojih su mnogi skriveni u pećinama, pod zemljom ili u zabačenim planinskim predjelima.

    Američke baze i postrojenja raspoređeni su duž arapske obale Zaliva, posebno u Bahreinu i Kataru, ali Iran bi mogao, ukoliko to odluči, da napadne i kritičnu infrastrukturu bilo koje zemlje koju smatra saučesnikom u američkom napadu, poput Jordana.

    Razorni raketni i napadi dronovima na petrohemijska postrojenja saudijskog Aramka 2019. godine, koji je pripisan iranskoj miliciji iz Iraka, pokazao je Saudijcima koliko su ranjivi na iranske rakete.

    Iranski arapski susjedi u Zalivu, svi saveznici SAD-a, razumljivo su izuzetno nervozni zbog mogućnosti da se svaka američka vojna akcija obije upravo njima o glavu.

    5) Iran uzvraća postavljanjem mina u Zalivu

    Ovo već decenijama predstavlja potencijalnu prijetnju globalnom brodarstvu i snabdijevanju naftom, još od rata Irana i Iraka od 1980. do 1988. godine, kada je Iran zaista minirao plovne puteve, a britanski minski čistači pomagali u njihovom uklanjanju.

    Uski Ormuski moreuz između Irana i Omana predstavlja ključnu tačku. Oko 20% svjetskog izvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) i između 20 i 25% nafte i naftnih derivata prolazi kroz ovaj moreuz svake godine.

    Iran je sprovodio vježbe brzog postavljanja morskih mina. Ukoliko bi to učinio, posljedice po svjetsku trgovinu i cijene nafte bile bi neizbježne.

    6) Iran uzvraća potapanjem američkog ratnog broda

    Jedan kapetan američke mornarice na ratnom brodu u Zalivu jednom je rekao da je jedna od iranskih prijetnji koja ga najviše brine takozvani “napad rojem”.

    Riječ je o scenariju u kojem Iran lansira veliki broj dronova sa snažnim eksplozivom i brzih torpednih čamaca ka jednoj ili više meta, u tolikom obimu da čak ni snažni sistemi bliske odbrane američke mornarice ne mogu da eliminišu sve prijetnje na vrijeme.

    Mornarica IRGC-a je odavno zamijenila konvencionalnu iransku mornaricu u Zalivu, a neki od njenih komandanata su se čak školovali u Dartmutu u vrijeme Šaha.

    Iranske pomorske posade veliki dio obuke posvetile su nekonvencionalnom ili “asimetričnom” ratovanju, tražeći načine da prevaziđu ili zaobiđu tehnološku nadmoć svog glavnog protivnika – Pete flote američke mornarice.

    Potapanje američkog ratnog broda, uz moguće zarobljavanje preživjelih članova posade, predstavljalo bi ogromno poniženje za SAD.

    Iako se ovaj scenario smatra malo vjerovatnim, milijardu dolara vrijedan razarač USS Cole je 2000. godine bio teško oštećen u samoubilačkom napadu Al Kaide u luci Aden, pri čemu je poginulo 17 američkih mornara.

    Prije toga, 1987. godine, irački pilot je greškom ispalio dvije rakete „Egzose“ na američki ratni brod USS Stark, usmrtivši 37 mornara.

    7) Režim kolabira, zamjenjuje ga haos

    Ovo predstavlja vrlo realnu opasnost i jedan je od glavnih strahova susjeda poput Katara i Saudijske Arabije.

    Pored mogućnosti izbijanja građanskog rata, kakav su doživjeli Sirija, Jemen i Libija, postoji i rizik da u haosu i konfuziji etničke tenzije prerastu u oružane sukobe, dok Kurdi, Beludži i druge manjine pokušavaju da zaštite svoje zajednice u uslovima nacionalnog vakuuma vlasti.

    Veliki dio Bliskog istoka bi svakako pozdravio kraj Islamske Republike, a niko više od Izraela, koji je već zadao teške udarce iranskim saveznicima širom regiona i koji Iran vidi kao egzistencijalnu prijetnju zbog njegovog sumnjivog nuklearnog programa.

    Ali niko ne želi da vidi najveću bliskoistočnu zemlju po broju stanovnika – oko 93 miliona ljudi – kako tone u haos, izazivajući humanitarnu i izbjegličku krizu.

    Najveća opasnost sada jeste da predsjednik Tramp, nakon što je prikupio ovako snažne snage blizu iranskih granica, odluči da mora da djeluje kako ne bi izgubio obraz, i da rat započne bez jasnog cilja i sa nepredvidivim i potencijalno razornim posljedicama.

  • Sijarto: Budimpešta neće dati nijednu forintu Ukrajini

    Sijarto: Budimpešta neće dati nijednu forintu Ukrajini

    Mađarska će se usprotiviti tome da EU dodijeli Ukrajini 1,5 biliona dolara u narednih 10 godina, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – Brisel je bez ikakve kritike prihvatio zahtjev Ukrajinaca za 1,5 biliona dolara i želi da im da taj novac iz evropskih fondova. Dok god je naša vlada na vlasti u Mađarskoj, Brisel neće moći da izdvoji ni jednu forintu novca mađarskih građana za sprovođenje tog besmislenog plana – rekao je Sijarto na putu ka Briselu, gdje će prisustvovati sastanku ministara spoljnih poslova EU.

    On je napomenuo da na današnjem sastanku Savjeta za spoljne poslove EU neće popustiti pod pritiskom i da će odbaciti plan Kijeva i Brisela.

    – Novac mađarskog naroda neće biti poslat Ukrajini – zaključio je Sijarto.

    EU je u posljednje četiri godine potrošila najmanje 193 milijarde evra na Ukrajinu i sada planira da obezbijedi beskamatni “vojni zajam” od 90 milijardi evra ove i sljedeće godine, podsjeća TASS.

    Osim toga, EU, druge zapadne zemlje izvan bloka i međunarodne organizacije namjeravaju da izdvoje 800 milijardi dolara Ukrajini tokom narednih deset godina za obnovu i 700 milijardi dolara za vojne svrhe.

  • Spriječeni teroristički napadi u Dagestanu

    Spriječeni teroristički napadi u Dagestanu

    Dvojica ekstremista koja su planirala terorističke napade na željezničke stanice i objekte religioznog kulta likvidirani su u Dagestanu, saopštila je Federalna služba bezbjednosti.

    Kako je utvrđeno, Dagestanci su preko Telegrama stupili u kontakt sa terorističkom organizacijom i pristupili joj.

    Po nalogu organizacije oni su odabrali objekte, izvršili prikupljanje informacija i napravili eksplozivnu napravu.

    Prilikom hapšenja u blizini železničke stanice oni su pružili oružani otpor i tom prilikom su likvidirani.

    Kod njih je pronađeno vatreno oružje, municija i eksplozivna naprava koju su pripadnici FSB deaktivirali.

  • Kalas: Ukrajina bi mogla da napravi značajne teritorijalne ustupke

    Kalas: Ukrajina bi mogla da napravi značajne teritorijalne ustupke

    Kijev bi mogao da napravi značajne teritorijalne ustupke na pregovorima sa Moskvom u zamjenu za bezbjednosne garancije, izjavila je šef evropske diplomatije Kaja Kalas.

    – Ako Ukrajinci prave veoma teške ustupke, to čine zarad mira za ostatak Ukrajine. I onda bi trebalo da bude apsolutno jasno da mir za ostatak Ukrajine postoji i Amerikanci bi trebalo to da uzmu u obzir – rekla je Kalasova prije sastanka ministara spoljnih poslova EU u Briselu.

  • Peking spreman da jača stratešku saradnju sa Moskvom; Potrebno obnavljanje Sporazuma START

    Peking spreman da jača stratešku saradnju sa Moskvom; Potrebno obnavljanje Sporazuma START

    Kina je spremna da ojača stratešku saradnju sa Rusijom i međusobno se podržava po pitanjima koja se tiču njihovih glavnih interesa, izjavio je portparol kineskog Ministarstva odbrane Đijang Bin na konferenciji za medije.

    – Kina će sarađivati sa Rusijom na daljem jačanju strateške koordinacije i obogaćivanju sadržaja saradnje, kao i na pružanju čvrste međusobne podrške po pitanjima koja se tiču najvažnijih interesa i ključnih zabrinutosti za obe strane – rekao je portparol.

    Govoreći o obnovi Sporazuma o smanjenju strateškog ofanzivnog naoružanja (Novi START), kineski diplomata je napomenuo da bi Moskva i Vašington trebalo da obnove realizaciju ovog Sporazuma.

    – Rusija i SAD, kao dvije zemlje sa najvećim nuklearnim arsenalom, moraju savjesno da ispunjavaju svoje posebne i prioritetne obaveze u pogledu nuklearnog razoružanja, obnove poštovanje Sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja i razgovaraju o daljim koracima – rekao je Đijang Bin, odgovarajući na zahtev Sputnjika da prokomentariše Novi sporazum START.

    Peking poziva strane u sukobu u Ukrajini da poštuju tri principa deeskalacije

    Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Điakun je, sa svoje strane, izjavio da Kina poziva sve strane u sukobu u Ukrajini da se strogo pridržavaju tri principa kako bi se deeskalirala situacija i spriječila eskalacija.

    – Kineska strana poziva sve strane da se pridržavaju tri principa. Bojno polje ne smije da se širi, borbena dejstva ne smiju da eskaliraju, a strane ne smiju da raspiruju plamen sukoba – istakao je on.

  • Kalas: Ne mogu da zamislim da zemlje EU stvaraju posebnu evropsku vojsku

    Kalas: Ne mogu da zamislim da zemlje EU stvaraju posebnu evropsku vojsku

    Visoka predstavnica za spoljnu politiku Evropske unije Kaja Kalas izjavila je danas, 29. januara, da ne može da zamisli da zemlje EU stvaraju posebnu vojsku, na šta je nedavno pozvao evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus.

    “Svaka evropska zemlja ima vojsku, a vojske 23 zemlje su takođe dio strukture NATO-a, tako da ne mogu da zamislim da će zemlje stvoriti posebnu ‘evropsku vojsku’. Dakle, to moraju biti vojske koje već postoje, pa moramo vidjeti kako to funkcioniše u praksi”, rekla je Kalas novinarima u Briselu, uoči sastanka ministara spoljnih poslova, prenosi Rojters.

    Komesar Evropske unije za odbranu Andrijus Kubilijus izjavio je početkom januara da bi EU trebalo da razmotri uspostavljanje stalne vojske od 100.000 vojnika, i temeljnu reformu političkih procesa koji upravljaju odbranom.

    “Razumljivo je da u vojsci morate imati veoma razumljiv lanac komandovanja tako da kada se nešto desi, bude jasno ko kome izdaje naređenja. Ako stvorimo paralelne strukture, to će samo zamutiti sliku”, dodala je Kalas.

    Ranije ove nedjelje, generalni sekretar NATO-a Mark Rute odbacio je pozive nekih vodećih evropskih političara za formiranjem odvojene evropske vojske, zbog pojačanih tenzija oko Grenlanda, odnosno interesovanja američkog predsjednika Donalda Trampa da Sjedinjene Američke Države pripoje to arktičko ostrvo, koje je danska autonomna teritorija.

  • Tramp: Sljedeći američki napad na Iran biće „daleko gori“

    Tramp: Sljedeći američki napad na Iran biće „daleko gori“

    Američki predsjednik Donald Tramp razmatra novu veliku vojnu akciju protiv Irana nakon što preliminarni razgovori Vašingtona i Teherana o ograničavanju iranskog nuklearnog i raketnog programa nisu donijeli napredak.

    Tramp je upozorio da će sljedeći američki napad biti „daleko gori“ od udara izvedenih prošlog ljeta na iranska nuklearna postrojenja.

    Sinoć su SAD i Iran razmijenili poruke, preko omanskih diplomata, kao i direktno između Trampovog izaslanika Stiva Vitkofa i iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija, u pokušaju da se spriječi američki napad.

    Iako se kratko razgovaralo o mogućem sastanku uživo, do njega nije došlo, a ozbiljni direktni pregovori u međuvremenu nisu nastavljeni.

    Prema izvorima, Tramp razmatra vazdušne udare na iranske lidere i bezbjednosne zvaničnike, kao i nove napade na nuklearna postrojenja. Američke vojne opcije proširene su dolaskom udarne grupe nosača aviona USS „Abraham Linkoln“ u Indijski okean.

    Američki predsjednik je u srijedu objavio poruku u kojoj zahtijeva da Iran sjedne za pregovarački sto kako bi se postigao „pošten i pravedan dogovor bez nuklearnog oružja“. Upozorio je da će sljedeći američki napad na tu zemlju „biti daleko gori“ od onog izvedenog prošlog ljeta, kada je američka vojska napala tri iranska nuklearna postrojenja.

    Opcije koje Tramp sada razmatra uključuju američke vazdušne udare usmjerene na iranske lidere i bezbjednosne zvaničnike za koje se vjeruje da su odgovorni za ubistva, kao i napade na iranska nuklearna postrojenja i državne institucije, navode izvori. Tramp još nije donio konačnu odluku o daljim koracima, ali smatra da su mu se vojne opcije proširile u odnosu na ranije ovog mjeseca, sada kada se u regionu nalazi američka udarna grupa nosača aviona.

    Nije jasno zašto je Tramp u međuvremenu ponovo usmjerio fokus na iranski nuklearni program, za koji je prošlog ljeta rekao da je američkim udarima uništen.

    Međutim, prema osobi upoznatoj s nedavnim američkim obavještajnim podacima, Iran pokušava obnoviti svoja nuklearna postrojenja još dublje pod zemljom, te se već dugo opire američkom pritisku da zaustavi obogaćivanje uranijuma. Režim je takođe zabranio UN-ovoj nuklearnoj nadzornoj agenciji inspekcije svojih nuklearnih objekata, navodi CNN.

    Iranski ministar spoljnih poslova Aragči upozorio je u srijedu da su oružane snage te zemlje u potpunosti spremne da „odmah i snažno“ odgovore na svaku agresiju na teritoriju, vazdušni prostor ili vode Irana.

    Ali Šamkani, visoki savjetnik vrhovnog vođe Irana ajatolaha Alija Hamneija, takođe je odgovorio na Trampove izjave, odbacivši ideju o „ograničenom udaru“ kao „iluziju“ i upozorivši da bi svaka američka vojna akcija označila početak rata.

    Bivši visoki bezbjednosni zvaničnik rekao je da bi svaka „agresija protiv Irana izazvala trenutni i neviđeni“ odgovor, usmjeren ne samo na agresora već i na „sve njegove saveznike i srce Tel Aviva“.

  • Najniži nivo dolara za četiri godine

    Najniži nivo dolara za četiri godine

    Američki dolar pao je na najniži nivo za četiri godine nakon Trampovih komentara u Ajovi.

    Američki dolar pao je na najniži nivo za skoro četiri godine nakon što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp tokom govora u saveznoj državi Ajovi umanjio zabrinutost zbog slabljenja valute, što je navelo investitore da traže sigurnije investicije kao što su zlato i švajcarski franak.

    Dolar je zabeležio pad od 1,3 odsto na glavne svetske valute nakon Trampovih komentara, što je četvrti uzastopni dan pada, a jutros je dodatno oslabio za 0,2 odsto.

    Tramp je izjavio da mu je slabiji dolar “sjajan” i da je vrednost američke valute dobra s obzirom na poslovanje Sjedinjenih Američkih Država, prenosi “Gardijan”.

    Vrednost dolara je u poslednjih godinu dana pala za 10 odsto, što ima višestruke posledice, upozorava broker Stiv Sosnik.

    Slabiji dolar pomaže kompanijama koje zarađuju u stranim valutama, ali uvoz postaje skuplji, tako da su mogući inflatorni pritisci u Sjedninjenim Američkim Državama, napomenuo je Sosnik.

    Švajcarski franak je na najvišem nivou u odnosu na dolar u poslednjih deset godina, dok je vrednost evra porasla na 1,2 dolara.

    Zlato je nastavilo da beleži rekorde i njegova vrednost je porasla na više od 5.200 dolara po trojskoj unci, što predstavlja skok od skoro 90 odsto od početka drugog predsedničkog mandata Donalda Trampa.

    Analitičari očekuju dalji pad dolara zbog pristiska Trampa na Federalne rezerve, stanja američke ekonomije i rastućeg javnog duga.

    Prva odluka o kamatnim stopama ove godine očekuje se danas, uz predviđanje da će Fed zadržati kamate na istom nivou, uprkos zahtevima Trampa, koji želi niže stope.

  • U SAD povećana stopa preživljavanja oboljelih od raka na 70 odsto

    U SAD povećana stopa preživljavanja oboljelih od raka na 70 odsto

    U Sjedinjenim Američkim Državama postignut je značajan napredak u borbi protiv raka, a petogodišnja stopa preživljenja dostigla je rekordnih 70 posto za slučajeve koji su otkriveni između 2015. i 2021. godine, što je uspjeh koji predstavlja važnu prekretnicu u liječenju te opake bolesti, piše Science Alert.

    Prema izvještaju Američkog društva za borbu protiv raka (ACS), zahvaljujući ranijem otkrivanju, boljim metodama liječenja, kao i smanjenju pušenja, u SAD je od 1991. do 2023. godine sprečeno 4,8 miliona smrti od raka, a procjenjuje se da je novi život time je dobilo 3.256.800 muškaraca i 1.555.300 žena.

    “Danas sedam od deset oboljelih preživi rak pet ili više godina, dok je sredinom sedamdesetih to uspijevala tek polovina”, kazala je glavni autor izvještaja Rebeka Sigel, prenosi Tanjug.

    Dodala je da je “ovaj izvanredan uspjeh prvenstveno rezultat desetogodišnjih istraživanja koja su ljekarima dala alate za uspješnije liječenje, pretvarajući mnoge vrste raka iz smrtne presude u hroničnu bolest”.

    Rak je drugi vodeći uzrok smrti u SAD, odmah iza bolesti srca, ali su ukupne petogodišnje stope preživljenja porasle sa 49 posto za dijagnoze postavljene tokom 1970-ih, na sadašnjih 70 posto.

  • SAD, Danska i Grenland počeli pregovore o bezbjednosti i američkom prisustvu na ostrvu

    SAD, Danska i Grenland počeli pregovore o bezbjednosti i američkom prisustvu na ostrvu

    Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država, Danske i Grenlanda započeli su pregovore u cilju rješavanja diplomatske krize izazvane pretnjama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa preuzimanjem kontrolom nad ostrvom u sastavu Kraljevine Danske, saopštilo je dansko Ministarstvo spoljnih poslova.

    Dansko ministarstvo spoljnih poslova u pisanoj izjavi agenciji Rojters navelo je da su se visoki zvaničnici tri strane sastali kako bi “razmotrili kako da se odgovori na američke bezbjednosne zabrinutosti u Arktiku, poštujući pritom crvene linije Kraljevine”.

    Danski zvaničnici su poručili da su spremni na pregovore i saradnju sa SAD, pod uslovom da se ne dovodi u pitanje suverenitet Grenlanda.

    Pregovori, kako je najavljeno, imaju za cilj profesionalan i transparentan proces i postizanje dogovora koji zadovoljava sve strane.
    Američki državni sekretar Marko Rubio ranije juče izjavio je da SAD imaju uspostavljen proces u vezi sa Grenlandom i da će se održati tehnički sastanci sa zvaničnicima Danske i Grenlanda.

    Pregovori predstavljaju pokušaj da se pronađe kompromis između Trampove želje za većim američkim prisustvom na Grenlandu i poštovanja suvereniteta teritorije koja je poluautonomna i pod upravom Danske, saveznice u NATO-u, pojašnjava Blumberg.

    Tramp je prethodno više puta tražio kontrolu SAD nad Grenlandom, pozivajući se na nacionalne bezbjednosne interese u vezi sa Rusijom i Kinom, što je izazvalo zabrinutost evropskih saveznika i prijetilo da naruši transatlantsku saradnju.