Indonezija će ograničiti pristup platformama društvenih mreža za lica mlađa od 16 godina, saopšteno je iz Ministarstva za komunikacije i digitalne tehnologije Indonezije.
Indonezija je jedna od zemalja koje su uvele zabranu korištenja društvenih mreža maloljetnim licima da bi se smanjio rizik po njih od zavisnosti i zlostavljanja na internetu.
Vlada Australije je u decembru prošle godine uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a Vlada Španije je u februaru izglasala isti zakon.
Govor predsjednika Emanuela Makrona u podmorničkoj bazi Ile Longue označava ključni trenutak u evoluciji evropskog odvraćanja.
Najava Francuske da će proširiti svoj nuklearni arsenal i produbiti nuklearnu saradnju s ključnim partnerima EU doprinijeće jačanju kredibiliteta evropskog odbrambenog stava. Istovremeno, spremnost nekoliko evropskih vlada da se uključe u značajnu nuklearnu saradnju s Francuskom takođe odražava širu promjenu u evropskim stavovima prema nuklearnom odvraćanju.
Rastuća neizvjesnost oko budućnosti američkog proširenog odvraćanja, zajedno s ruskim nuklearnim signaliziranjem, prisiljava mnoge Evropljane da mnogo ozbiljnije razmotre nuklearno odvraćanje.
Izazov sada nije samo sprovođenje dublje nuklearne saradnje, već i osiguranje da taj napredak bude popraćen jačim konvencionalnim sposobnostima i jasnim evropskim razmišljanjem o dinamici eskalacije.
Francuski potez temelji se na postepenoj promjeni u njenoj nuklearnoj politici i u evropskoj raspravi o odvraćanju. Decenijama je Pariz svoje odvraćanje držao isključivo nacionalnim i ne učestvuje u NATO-ovom nuklearnom planiranju.
Francuski predsjednici već dugo signaliziraju da vitalni interesi Francuske imaju evropsku dimenziju, dok istovremeno zadržavaju nejasnoće oko praktičnih detalja.
U govoru iz 2020. Makron je nadmašio prethodne ponude za dijalog predloživši da evropski partneri učestvuju u vježbama usmjerenim na izgradnju zajedničke evropske strateške kulture.
Nedavno je Francuska produbila koordinaciju o nuklearnim pitanjima s Ujedinjenim Kraljevstvom kroz Deklaraciju iz Nortvuda iz jula 2025. godine, navodi “Encompass-Europe“.
Krajnje je vrijeme da Kijev preuzme odgovornost i da učini sve kako bi osigurao da razgovori budu uspješni, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
“Kao što je predsjednik Rusije Vladimir Putin Rekao, kada se radi o pregovaračkom procesu, odavno je neko trebao da preuzme odgovornost u Kijevu.
U teoriji, to bi trebalo da bude /predsjednik Ukrajine Vladimir/ Zelenski, da učini sve da razgovori budu uspješni. Oni dobro znaju šta treba da se uradi”, naglasio je Peskov u razgovoru sa novinarom Pavelom Zarubinom.
Peskov je napomenuo da se situacija za Ukrajinu pogoršava iz dana u dan, pošto Kijev zanemaruje potrebu za konstruktivnim postupcima, prenio je TASS.
“Otuda njihova anksioznost, koja se graniči sa histerijom. Mislim da će se situacija dodatno pogoršavati”, dodao je Peskov.
Govoreći o grčkom vojnom prisustvu na Kipru, Gerapetritis je u razgovoru za televiziju SKAI naglasio da misija fregata “Kimon” i “Psaras”, kao i lovaca F-16 Viper, predstavlja “istorijsku odgovornost” i da je raspoređivanje snaga isključivo odbrambena mjera.
“Svako ciljanje Kipra predstavlja prijetnju cijeloj Evropi, ono podstiče dužnost na solidarnost prema Kipru”, rekao je Gerapetritis.
Na pitanje o mogućnosti da se pomorska baza Suda nalazi u dometu iranskih raketa, Gerapetritis je istakao da je baza Suda zaštićena sporazumom o odbrani između SAD i Grčke i da su preduzete sve mjere kako bi objekti ostali sigurni, uključujući i američke instalacije na teritoriji baze.
“Sudin režim je regulisan sporazumom o odbrani između SAD i Grčke. Ono što se može učiniti unutar baze je veoma specifično: prije svega obezbjeđivanje objekata SAD, tako da nisu pogodni za agresivne akcije. Želim da vas uvjerim da su preduzete sve neophodne mjere i sa strane Amerikanaca i sa strane Grčke. Svi razumijemo da kriza u širem regionu Bliskog istoka ima posljedice i po bezbjednost”, rekao je on.
Takođe je naveo da se nastavljaju evakuacije grčkih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Omana i drugih regiona i da je repatrijacija “najsloženiji zadatak Ministarstva spoljnih poslova u posljednjih nekoliko decenija”.
Grčki ministar je dodao da vazdušni prostor u tim regionima otvara se samo djelimično i slučajno, što dodatno komplikuje operacije.
Gerapetritis je odbacio kritike Turske u vezi sa instaliranjem sistema MIM-104 Patriot na Karpatosu, opisujući ih kao “potpuno neosnovane”.
Takođe je istakao značaj nesmetane plovidbe u Ormuskom moreuzu, upozorivši da bi njegovo zatvaranje imalo ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju i bezbjednost pomoraca.
Grčki ministar je kritikovao i stav Evropske unije, ocjenjujući da se evropska solidarnost “sada od nečeg očiglednog pretvorila u nešto željeno”, prenosi Tanjug.
– Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran pokušava da postigne dogovor sa SAD-om, ali da je, prema njegovim rečima, za to “malo kasno”.
Govoreći u Beloj kući na događaju u čast šampiona Glavne lige fudbala iz 2025. godine, kluba Inter Majami CF, Tramp je rekao da iranska strana traži način da postigne sporazum, preneo je CBS.
“Zovu, pitaju: ‘Kako da postignemo dogovor?’ Rekao sam: ‘Malo kasnite'”, rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Američke Države trenutno žele da nastave borbe više nego Iran.
On je naveo da američka vojska zajedno sa Izraelom nastavlja operacije protiv Irana.
“Vojska Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa divnim izraelskim partnerima, nastavlja potpuno da uništava neprijatelja mnogo pre roka i na nivoima koje ljudi nikada ranije nisu videli”, rekao je Tramp.
Prema njegovim rečima, američke i izraelske snage uništavaju iranske rakete i dronove i u tri dana su potopljena 24 broda iranske mornarice, dok su protivvazdušna odbrana, avioni, komunikacije i deo lansirnih rampi za rakete takođe uništeni.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da mu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upućuje prijetnje dok, kako je naveo, “mađarska opozicija staje na stranu Kijeva i Brisela”.
Orban je naveo na platformi Iks da je plan EU i Ukrajine uspostavljanje proukrajinske vlade u Budimpešti koja bi slala mađarski novac Kijevu i odvojila Mađarsku od jeftinih ruskih energeneta.
– Branićemo interese naše nacije. Računajte na to – poručio je Orban.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je u četvrtak da niko ne može da prijeti Mađarskoj ili njenom premijeru, reagujući na izjavu Zelenskog da bi mogao “da da adresu jedne osobe u Evropskoj uniji” koja koči evropsku pomoć Kijevu, kako bi je ukrajinski vojnici “nazvali i porazgovarali s njom na svom jeziku”.
– Ovo je prevazišlo svaku granicu. Ovo je Ukrajina. Ovo je vrsta “kulture” koja dolazi iz Kijeva. I ovo je čovek koga Brisel poštuje i zemlja koju žele da ubrzno prime u Evropsku uniju – napisao je Sijarto na platformi Iks.
Dodao je i da bez obzira na to koliko Zelenski prijeti i koliko blisko sarađuje sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderom Evropske narodne partije (EPP) Manfredom Veberom, Budimpešta im neće dozvoliti da uvuku Mađarsku u rat.
Finska je u četvrtak izjavila da planira ukinuti ograničenja koja zabranjuju nuklearno oružje na svom tlu, kako bi zemlju uskladila s NATO-ovom politikom odvraćanja nakon pridruživanja savezu 2023. godine.
“Vladin prijedlog omogućio bi u budućnosti unošenje nuklearnog oružja u Finsku ili prevoz, isporuku ili posjedovanje istog u Finskoj, ako je povezano s vojnom odbranom Finske”, rekao je novinarima ministar odbrane Anti Hakanen.
Dodao je:
“U svim ostalim situacijama osim ovih razloga za izuzeće, uvoz, prevoz, isporuka i posjedovanje nuklearnog eksploziva i dalje bi bili zabranjeni”, rekao je ministar.
Hakanen je rekao da se sigurnosno okruženje Finske i Evrope “temeljno i značajno promijenilo i pogoršalo” nakon ruskog sukoba sa Ukrajinom 2022. godine.
Nordijska zemlja odustala je od decenija vojne nesvrstanosti kako bi se pridružila NATO-u u aprilu 2023. godine
Povjerljive informacije
Ali, Helsinki se mogao upoznati s nuklearnom odbranom NATO-a tek nakon što je postao punopravni član jer se radi o povjerljivim informacijama, rekao je Hakanen.
Predložena promjena politike Finske zahtijeva izmjene Zakona o nuklearnoj energiji i kaznenog zakona.
Desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, izjavila je da je njen prijedlog poslan na konsultacije do 2. aprilaa te se nada da će novi zakon stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi “Defence Talk”.
Prije gotovo dvije godine Belgija se obavezala isporučiti Ukrajini do 30 borbenih aviona F-16. Ipak, nijedna od tih letjelica do sada nije isporučen.
Izvještaji koja ističu kašnjenje često potiču od snažno proukrajinskih medija, koji problem obično prikazuju kao politički neuspjeh. U stvarnosti, objašnjenje se čini više tehničkim i povezanim s vlastitom strukturom belgijskih snaga.
Glavni razlog odgode je tekuća modernizacija belgijskih vazdušnih snaga. Brisel trenutno zamjenjuje svoju zastarjelu flotu F-16 novim borbenim avionima F-35.
Dok dovoljan broj novih aviona ne uđe u službu, Belgija mora zadržati svoje postojeće letjelice kako bi održala nacionalnu protivvazdušnu odbranu i ispunila obaveze prema NATO-u.
Prema riječima general-oficira vazdušnih snaga Gerta De Dekera, transfer F-16 biće moguć tek kada ova tranzicija bude dovoljno napredna i kada se osiguraju vlastiti operativni zahtjevi Belgije.
Belgijsko ministarstvo odbrane takođe je naglasilo da nikada nije formalno utvrđen precizan vremenski okvir isporuke.
Drugi evropski partneri mogli su se brže kretati. Nizozemska je isporučila svih 24 aviona F-16 koje je obećala do sredine 2025. Danska je obećala 19 letjelica i započela s isporukama 2024., dok je Norveška isporučila oko 14 mlažnjaka.
Ukupno je Ukrajina primila otprilike 44 lovca od otprilike 87-95 obećanih od strane evropskih partnera.
Čak i tamo gdje su avioni stigli, operativni izazovi ostaju. Navodno su se ukrajinske jedinice F-16 nekoliko sedmica suočavale s nedostatkom raketa vazduh-vazduh nakon što su se isporuke od međunarodnih partnera usporile.
Tokom tog perioda piloti su bili prisiljeni oslanjati se uglavnom na topove u vozilu i sprovoditi prvenstveno dnevne letove.
Situacija se poboljšala tek nakon što su dodatne rakete AIM-9 Sidewinder isporučene neposredno prije velike ruske vazdušne kampanje.
Tehnički, F-16 ostaje vrlo sposoban višenamjenski avion. Modernizovane varijante mogu koristiti širok raspon precizno vođenog oružja, uključujući bombe JDAM, kao i rakete vazduh-vazduh AIM-120 i AIM-9.
Ipak, stvarna vrijednost na bojnom polju ne zavisi samo o samom avionu, već i o obuci, logistici, infrastrukturi za održavanje i stabilnom snabdijevanju municijom, navodi “Defence 24“.
Budućnost nije izvjesna i čovjek se na to ne može pripremiti bez obzira što već dvije godine znam da će do ovoga doći. Ali svakodnevan život se u Iranu nije drastično promijenio. U Teheranu je situacija najteža, priča ovo za “Nezavisne” Zagrepčanin Ivan Đogić, po zanimanju turistički vodič, sa stalnom adresom u Iranu još od 2018. godine.
On kaže da su bez obzira na sve trgovine otvorene, banke rade, na benzinskim pumpama nema gužve, ljudi su naveče u izlasku i u kafićima i restoranima, te s te strane još nije kritično.
Iako je nastanjen u Esfahanu, on i supruga četvrtog dana rata napustili su taj grad te otišli na istok zemlje, u selo supruginog djeda.
“Ne iz razloga velike opasnosti u Esfahanu, već zbog opuštenosti seoskog života i manjeg stresa. Isto smo napravili i za vrijeme karantene početkom virusa korona”, navodi Đogić te dodaje da u Iranu planira ostati dok situacija ne bude kritična u smislu golog preživljavanja.
O tome kakva je trenutna situacija i koliko ona utiče na svakodnevni život tamošnjih stanovnika Đogić ističe da se puno toga promijenilo, te da mu je posao u potpunom mirovanju, ali i suprugin.
“Promjena u ponašanju je očita jer nakon 12-dnevnog rata prošle godine svi su znali da stvar nije riješena i da će biti nastavka. Sad svi znaju da je ovo rat u kojem će se situacija definirati. Osjeća se velika neizvjesnost i zabrinutost bez obzira na to što svakodnevni život funkcionira kao i prije”, govori Đogić za “Nezavisne”.
On je dodao da iz njegove perspektive svijet o Iranu uglavnom ima pozitivno mišljenje kroz gostoljubivost naroda i kulturno-istorijsko nasljeđe.
“U medijima je druga priča jer se Iran već desetljećima demonizira kao zla država koja želi napraviti atomsku bombu. No posljednjih godina i to se promijenilo i reputacija Irana u svijetu je puno pozitivnija nego prije. Zapadni mediji i cjelokupni politički establišment polako, ali sigurno gube kredibilitet pa je Iran kao posljednji stup otpora dobio na popularnosti. Prije dvadesetak godina to je bilo nezamislivo”, navodi on.
Međutim, situacija iznutra je nešto drugačija.
“Što misli iranski narod je ključno pitanje. Narod je podjeljeniji nego za vrijeme 12-dnevnog rata, a razlog tome su prosvjedi prije dva mjeseca koje je vlast nasilno ugušila. Bez obzira na to što je tada bila riječ o pokušaju državnog udara, veliki dio naroda je vlasti okrenuo leđa i potiho navija da SAD i Izrael pobijede. Ta jedna strana gleda isključivo proturežimske televizijske programe financirane od Zapada, a ona druga strana gleda isključivo državnu televiziju, koja je, pak, suprotna propaganda. Ta isključivo crno-bijela podjela je vrlo zabrinjavajuća i ja kao stranac koji pokušava razumjeti i jednu i drugu stranu tu, nažalost, vidim trajni problem. S jedne strane uviđam probleme koje je uzrokovala Islamska republika, a s druge strane nipošto ne podržavam nasilnu promjenu vlasti po željama Izraela i SAD”, otvoreno govori Đogić.
Iako je rođen u Zagrebu 1985. godine, interes za geografijom, istorijom i nečim drugačijim odveo ga je na mnoge destinacije svijeta.
U jednoj od njih odlučio se i skrasiti te je svoje mjesto našao u Iranu, u kojem živi od 2018. godine, te ističe da se čovjek tu navikne na kriznu situaciju i da uvijek bude spreman na neočekivano.
“A za rat mislim da se ne može pripremiti. Uostalom, prosječan Iranac još nije osjetio rat jer ovo dosad nije ni blizu kao razaranja u ratu u Gazi”, iskren je Đogić.
Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija
Snažni izraelski vazdušni napadi pogodili su u ranim jutarnjim satima u petak glavne gradove Irana i Libana, dok su Sjedinjene Američke Države očigledno gađale iranski nosač dronova na moru u sklopu svoje neprekidne kampanje protiv flote ratnih brodova Irana.
Iran je na kraju pune sedmice bombardovanja pokrenuo nove odmazdne napade na Bliskom istoku, za koje je američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio da su „pred time da dramatično eskaliraju“.
Izraelska vojska je u petak ujutro saopštila da je započela „široku seriju udara“ na Teheran. Svjedoci su opisali izraelske vazdušne napade kao posebno intenzivne, navodeći da su potresali kuće u tom području. Drugi su izvještavali o eksplozijama oko iranskog grada Kermanšaha, u zoni u kojoj se nalazi više raketnih baza.
Izraelska vojska je saopštila da su udari već uništili veći dio iranske protivvazdušne odbrane i raketnih lansera.
Rat se proširio i utiče na zemlje širom Bliskog istoka i šire.
U ranim jutarnjim satima u petak Iran je ispalio rakete i pokrenuo napade dronovima na Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Bahrein, sve zemlje koje imaju stacionirane američke snage. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.
U Libanu, gdje je rat ponovo rasplamsao sukobe između Izraela i Hezbolaha, militantne grupe bliske Iranu, Izrael je od kasno u četvrtak do petka izveo seriju vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta i druge oblasti. Vozači su blokirali ceste pokušavajući pobjeći ili potražiti sklonište.
SAD i Izrael danima zasipaju Iran vazdušnim udarima širom zemlje, gađajući njihove vojne kapacitete, rukovodstvo i nuklearni program.
Pored Izraela, iranski napadi su na meti imali arapske susjede, poremetili su isporuke nafte i zakomplikovali globalni vazdušni saobraćaj. Rat je, prema zvaničnicima tih zemalja, ubio najmanje 1.230 ljudi u Iranu, više od 120 u Libanu i oko desetak u Izraelu. Poginulo je i šest američkih vojnika.
Američka vojska je u petak rano saopštila da je pogodila iranski nosač dronova, zapalivši ga.
Nosač dronova IRIS Shahid Bagheri je konvertovani kontejnerski brod sa pistom za dronove dugom 180 metara. Prema ranijim izvještajima, plovilo može preći do 22.000 nautičkih milja bez zaustavljanja u lukama radi dopunjavanja goriva.
Admiral Bred Kuper, komandant Centralne komande SAD-a, opisao je nosač kao „otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata“.
„I dok govorimo, on je u plamenu“, rekao je Kuper novinarima.
Američka podmornica potopila iransku fregatu
Ranije ove sedmice, američka podmornica potopila je iransku fregatu u blizini obale Šri Lanke dok se vraćala sa vježbe koju je organizovala indijska mornarica, a kojoj su se pridružile i SAD. Potapanje je usmrtilo najmanje 87 mornara.
Pod okriljem mraka u petak ujutro, bombarderi B-2 sa „stealth“ tehnologijom ispustili su desetine takozvanih „penetrator“ bombi na duboko ukopane lansere balističkih raketa unutar Irana, rekao je Kuper.
„Takođe smo pogodili iranski ekvivalent Svemirske komande, što umanjuje njihovu sposobnost da prijete Amerikancima“, naveo je Kuper.
Govoreći zajedno s Kuperom, Hegset je dao malo detalja kada je najavio nadolazeću eskalaciju.
„Radi se o više eskadrila borbenih aviona, o više kapaciteta, više odbrambenih kapaciteta“, rekao je Hegset. „I više talasa bombardera, češće.“
Katarsko ministarstvo odbrane je u petak rano saopštilo da je presrelo napad drona usmjeren na bazu Al Udeid, gdje je smješteno istureno sjedište Centralne komande SAD-a.
Saudijska Arabija je presrela i uništila tri balističke rakete ispaljene rano u petak prema bazi Princ Sultan južno od Rijada, u kojoj su smještene američke snage, saopštio je portparol saudijskog Ministarstva odbrane.
Sirene za vazdušni napad oglasile su se u Bahreinu, gdje je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su iranski napadi gađali dva hotela i jednu stambenu zgradu. Naveli su da nije bilo žrtava. U Kuvajtu, gdje je u nedjelju ubijeno šest američkih vojnika, kuvajtska vojska je saopštila da je aktivirala protivvazdušnu odbranu nakon što su raketni i dron napadi narušili kuvajtski vazdušni prostor.
Kuper je rekao da su iranski napadi do sada pogodili dvanaest zemalja, koje su, kako je naveo, dobrodošle da odigraju aktivniju ulogu u sukobu.
„Tih 12 zemalja nimalo nije zadovoljno i radujem se saradnji sa svim partnerima koji su spremni da nam se pridruže“, kazao je.
Tramp obećao imunitet
U kratkom obraćanju u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Tramp ponovo je pozvao iranski narod da „pomogne da povratite svoju zemlju“. Ovaj put obećao je da će im SAD pružiti „imunitet“ usred rata i trajnih opasnosti pod sadašnjim iranskim režimom.
„Dakle, bićete potpuno sigurni uz potpuni imunitet“, rekao je Tramp, ne pojasnivši šta to tačno znači. „Ili ćete se suočiti s apsolutno zagarantovanom smrću.“
Kuper i Hegset su, ipak, upozorili Irance da ne izlaze na ulice dok sukob još traje.
„Zdrava logika kaže: ne izlazite na proteste dok bombe padaju“, poručio je Hegset.
„Najbolje što sada mogu učiniti jeste da se drže po strani“, dodao je Kuper.
U intervjuu za informativni portal Axios, Tramp je rekao da bi trebalo da ima ulogu u izboru novog iranskog vrhovnog vođe koji će naslijediti ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u početnim udarima rata. Tramp je s potcjenjivanjem govorio o tome da je Hamneijev sin Modžtaba Hamnei glavni favorit da naslijedi oca, nazvavši ga „lakom kategorijom“.
„Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu“, rekao je Tramp.
Iranska državna televizija je u petak izvjestila da je vijeće rukovodstva počelo raspravljati o tome kako sazvati Skupštinu eksperata, tijelo koje će izabrati novog vrhovnog vođu.
Vijeće rukovodstva čine predsjednik Masud Pezeškijan, šef pravosuđa Golam Hosein Mohseni Edžehi i klerik ajatolah Ali Reza Arafi.
U saopštenju nije naveden vremenski okvir za izbor vrhovnog vođe, niti je objavljeno da li će se Skupština eksperata sastati uživo ili će glasanje biti održano na daljinu.
Zgrade povezane sa Skupštinom eksperata, 88-članim vjerskim tijelom, bile su na meti tokom kampanje izraelsko-američkih vazdušnih udara.
Izrael je izveo najmanje 11 vazdušnih udara kasno u četvrtak i rano u petak, gađajući južna predgrađa Bejruta. Požari su izbili u blizini benzinske pumpe.
Izraelska vojska je u četvrtak naveče izdala upozorenje, pozvavši stanovnike da „spasite svoje živote i odmah napustite svoje domove“. Dvije bolnice su evakuisale pacijente i osoblje. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.
Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je da je broj poginulih porastao na 123 od ponovnog izbijanja neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha, koji je pogodio Izrael u prvim danima rata.
Portparol mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u južnom Libanu, Tilak Pokharel, rekao je u četvrtak da su mirovnjaci vidjeli i čuli sukobe, uključujući borbe na tlu, u južnom Libanu, dok je sve više izraelskih snaga prelazilo granicu, prenosi Glas Srpske.