VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Muškarac ošamario iranskog zvaničnika tokom inauguracije guvernera

    Tokom inauguracije novog guvernera sjeverozapadne iranske provincije Istočni Azerbejdžan došlo je do sigurnosnog incidenta u kojem je muškarac ošamario novoizabranog zvaničnika i guvernera ove iranske regije.

    Napad se dogodio tokom ceremonije koja je održana u glavnom gradu Tabrizu, a kako prenosi The Guardian, muškarac je napao brigadnog generala Abedina Khorrama koji je izašao na binu kako bi održao govor.

    Tokom Khorramovog govora, koji je emitovan na iranskoj državnoj televiziji, nezadovoljni građanin izašao je na binu te je gurnuo i ošamario Khorrama.

    Vrlo brzo, na bini su se pojavili i pripadnici iranskih snaga sigurnosti te su uhapsili muškarca koji je izazvao incident.

    Na snimcima koji su se kasnije pojavili u javnosti može se vidjeti kako se Khorram vratio na binu te je nastavio svoj govor.

    “Ne poznajem ovog čovjeka, ali morate znati da kada sam boravio u Siriji neprijatelji su me tukli 10 puta dnevno. Više od 10 puta su mi prislanjali pištolj uz glavu. Ovaj čovjek je sličan tim neprijateljima, ali mu opraštam”, rekao je Khorram.

    Iako je Khorram rekao kako ne poznaje čovjeka koji ga je ošamario, državna novinska agencija opisala je napadača kao pripadnika gardijskog korpusa Ashoura, jedinice s čijim je radom Khorram bio upoznat.

    Inače, Khorram je bio među 48 Iranaca koji su držani kao taoci u Siriji 2013. godine, a koji su kasnije pušteni u zamjenu za 2.130 pobunjenika.

  • I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    I Bijela kuća pokušava da ublaži Bajdenovu “bombu”

    “Odnedavno SAD jača vojnu napetost podstičući nezavisnost Tajvana, koji je neodvojivi deo teritorije Kine.”

    Tako je Pak Mjong Ho, zamenik ministra spoljnih poslova Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), reagujući na rast međunarodnog pritiska na Narodnu Republiku Kinu da se ne upusti u vojnu avanturu pripajanja Republike Kine na Tajvanu.

    Pomnije čitanje sugeriše da su glavne teze stava zamenika ministra napisane u Pekingu ili prepisane iz priručnika Kineske komunističke partije:

    “Tajvan je isključivo unutrašnje pitanje Kine, SAD koristi Tajvan kao sredstvo pritiska na Kinu i istureni položaj za nadvladavanje Kine iako prema van održava politiku “jedne Kine”, delovanje SAD-a predstavlja veliku pretnju međunarodnom miru i stabilnosti”.

    Pak Mjong Ho nakon toga upoređuje krizu s Republikom Kinom na Tajvanu sa stanjem na Korejskom poluostrvu gde, navodi, američke trupe služe “pritisku na NR Kinu”.

    Tek se zatim navodi da snage SAD-a i satelitskih država “koncentrisanih oko Tajvana, mogu u bilo kojem slučaju iskoristiti za vojnu operaciju protiv DPRK.” Severnokorejski diplomata zaključuje da “stvarnost dokazuje da SAD nastoji ugušiti našu zemlju i Kinu, obe socijalističke države, kako bi zadržao nadmoć”.

    Vu u Slovačkoj i Pragu

    Peking se našao pod diplomatskom baražnom vatrom kad je reč o RK na Tajvanu. U sredu je Evropski parlament doneo neobvezujuću rezoluciju koja poziva na jačanje veza s RK na Tajvanu s kojom EU deli demokratske vrednosti. Kristalno čist rečnik potvrđuje da je RK na Tajvanu sigurnosni interes EU. Na to su u Pekingu reagovali burno nizom pretnji.

    Posebno upućenima zemljama Istočne Evrope jer Litvanija otvara kancelariju Tajvana, a ne Taipeija (glavni grad). NR Kina ovo prvo smatra uplitanjem u unutrašnja pitanja, a ovo drugo dopušta. Nova pretnja stiže Češkoj i Slovačkoj koje će primiti ministra spoljnih poslova Republike Kine na Tajvanu. Džozef Vu će učestvovati na forumu u Slovačkoj, a zatim će otići u Prag kako bi se sastao s predsednikom Senata, gornjeg doma češkog parlamenta Milošem Vistrčilom i Zdenjekom Hribom, gradonačelnikom Praga.

    Njih dvojica duže vreme jačaju odnose s RK na Tajvanu. Američki predsjednik Džo Bajden je u petak je izjavio da SAD ima obvezu da brani RK na Tajvanu. Nakon čega su partijski mediji na engleskom objavili oštre napade tvrdeći kako će američka vojska, u slučaju da se uključi u mogući sukob, pretrpeti teške gubitke. Peking u strateškim razmatranjima operacije povratka RK na Tajvan procenjuje da Vašington neće delovati jer bi to dovelo do žrtava što, nakon završetka rata u Avganistanu, nijedan američki predsednik neće želeti.

    Zbog toga ih je toliko i uzbunila Bajdenova izjava. Indikativno, komentari govore isključivo o “miroljubivom ujedinjenju”. Bela kuća je krenula u operaciju ublažavanja predsednikoveizjave. Jan Psaki, portparolka, u petak je na redovnom razgovoru s novinarima potvrdila da nema promene američke politike prema RK na Tajvanu. Ipak, pažnje je vredan citat:

    “Naša politika će se voditi Zakonom o odnosima s Tajvanom, što znači da ćemo nastaviti da pomažemo Tajvanu u održavanju dovoljne sposobnosti samoobrane. Drugi je princip je da svaki pokušaj da se budućnost Tajvana odredi ikako drukčije osim mirnim putem smatramo pretnjom miru i sigurnosti zapadnog Pacifika. To bi predstavljalo veliku zabrinutost za SAD.”

    Japan to smatra pretnjom nacionalnoj sigurnosti, a blizu je i izjava gospođe Psaki. Zaleteo se predsednik Bajden ili ne, nedvosmisleno je da se politika SAD i EU prema NR Kini zaoštrava kad je reč o pitanju RK na Tajvanu.

    Niko ne dovodi u pitanje politiku “jedne Kine”, ali zbog zbivanja u Hong Kongu, gde je Peking brutalno prekršio obveze iz međunarodnog ugovora o preuzimanju te teritorije, saveznici Taipeija odlučni su jamčiti mu mogućnost da sam odluči kada će se, kako i pod kojim uslovima vratiti pod vlast matice zemlje.

    Nepredvidiv Si
    Trenutno su uslovi takvi da vlasti i javnost na ostrvu odbijaju takav razvoj događaja. Na kontinentu predsednik Si Đinping gradi uslove za ostanak na vlasti i nakon drugog mandata čime ruši sastav koji je postavio Deng Sjaoping, ne slučajno.

    Zbog čega se strahuje da bi mogao, u cilju jačanja pozicije na vlasti, da se odluči na vojnu intervenciju. Oštre poruke poput poslednje Bajdenove, one Visokog predstavnika za spoljnu i sigurnosnu politiku EU Žozepa Borela i Tokija za cilj imaju da odvrate Sija i partijske jastrebe od nasilne akcije. I u tom ih svetlu treba gledati. Što god o tome mislio severnokorejski zamenik ministra spoljnih poslova.

  • Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Kineski i ruski ratni brodovi održali prve vježbe u zapadnom dijelu Pacifika

    Ruski i kineski ratni brodovi izveli su prvu vojnu vježbu koja je uključivala i zajedničku patrole u zapadnom dijelu Pacifika, saopćilo je rusko ministarstvo odbrane.

    Kako je navedeno, u patrolama je učestvovalo 10 ratnih brodova, a vježba je trajala od 17. oktobra pa sve do 23. oktobra, prenosi CNN.

    “Cilj zajedničke patrole bio je pokazivanje državnih zastava Rusije i Kine, održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji, kao i zaštita pomorske ekonomske aktivnosti obje zemlje”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Osim patrola u ovom dijelu Pacifika, mornarice dvije države uvježbavale su i zajedničke taktičke manevre te su izveli niz vojnih vježbi.

    Iako su vojne aktivnosti Rusije i Kine izazvale brojne reakcije, Ministarstvo odbrane Japana oglasilo se prije nekoliko dana te su istakli kako su japanski vojnici nadzirali brodove tokom aktivnosti koje su bile vezane za prolazak kroz moreuz Tsugaru, te da nije uočeno kršenje međunarodnih pravila.

    Rusija i Kina su prije održavanja vojne vježbe na Pacifiku od 14. do 17. oktobra na Japanskom moru održali bilateralnu vježbu “Pomorska interakcija-2021”.

    Inače, dvije države u posljednjih nekoliko godina održale su niz pomorskih vojnih vježbi od kojih je vjerovatno najupečatljivija bila “Vostok 2018” koja je uključivala simulaciju bitke rusko-kineskog saveza protiv imaginarnog neprijatelja.

    Ruski lider Vladimir Putin više puta je poručio kako su Kina i njen predsjednik Xi Jinping istinski saveznici, a glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova naglasio je kako su Kina i Rusija ujedinjene poput planine te da ih veže neraskidivo prijateljstvo

  • EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    EU pozvala 80 građana u Strazbur; Oni se razočarani vratili kućama

    U Strazburu je juče doputovalo 80 evropskih građana misleći kako će svojim idejama učiniti EU boljim mjestom za život, ali su iz Evropskog parlamenta izašli uvjereni kako ih političari uopšte nisu slušali.

    Građani su u parlament stigli kako bi političarima iz nacionalnih parlamenata i evropskih institucija predstavili rezime rasprava o temama poput migracija, zdravstva, privrede i zaštite okoline.

    O tim temama je 80 nasumično odabranih građana vodilo međusobno raspravu na tom istom mjestu tokom septembra i oktobra.

    • Imali smo premalo vremena i prostora da političarima iznesemo svoje mišljenje – kaže Dajana Milinković iz Hrvatske, koja je predstavljala 200 evropskih građana s temama migracija i EU u svijetu.
    • Ali sve se izgubilo u floskulama političara koji su imali puno više vremena za govore – dodala je.

    Građani, od kojih neki impresionirani velikom staklenom zgradom Evropskog parlamenta, stigli su u petak gdje im je objašnjeno kako će njihovih 20 predstavnika imati po dva minuta da iznesu zaključak.

    • Niko od političara nije međutim ništa komentarisao nakon tog našeg izlaganja niti se osvrnuo na zaključak. Nije bilo nikakve rasprave. Bezveze smo se mučili – napominje Dragan Volarević, još jedan hrvatski građanin koji je učestvovao na sjednici u parlamentu.

    Italijanski građani pristigli u Strazbur žalili su se organizatoru, a nezadovoljstvo su javno izrazili i Holanđani, te Irci.

    • Građani su se veoma razočarali, te kritikovali čitavu sjednicu – kaže holandski novinar Simon Tromel.

    U petak, tokom zatvorenih radnih sastanaka koji su održani kao priprema za glavnu sjednicu, političari su prekoračivali vrijeme koje su imali za javljanje.

    • Građanima naprosto nije dato dovoljno vremena. Osjećaju da nisu shvaćeni ozbiljno – ističe Tromel.

    U subotu su se pak političari kratko obraćali u parlamentu, ne ulazeći u raspravu ni o čemu.

    U glavnoj prostoriji predviđenoj za raspravu istaknut je natpis “Budućnost je u tvojim rukama“, ali prisutni građani sumnjaju u istinitost te parole.

    • Ovo nije bilo ono što su građani očekivali – komentarisala je italijanska novinarka Sara Numiko.

    Neki političari napustili su plenarnu sjednicu prije kraja, neki odmah nakon što su odradili svoj minut ili dva, što građani smatraju nepoštovanjem.

    Oko 70 odsto građana Evropske unije u avgustu je reklo da nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcioniše, pokazuje anketa kuće Ipsos.

    Građani širom EU osjećaju da nemaju uticaja na donošenje odluka, zbog čega raste evroskepticizam, pa su tri institucije – Evropska komisija, Savet EU i Evropski parlament – pokrenuli seriju rasprava pod nazivom “Konferencija o budućnosti Evrope“ kako bi građani iznijeli svoje komentare i prijedloge.

    Građani su u sklopu te konferencije pozvani u Strazbur, gdje su im plaćeni smještaj i prevoz.

    • Idući put, na idućoj plenarnoj sjednici, biće puno više vremena i prostora za građane da se predstave i iznesu svoje preporuke – rekao je evropski zastupnik Gaj Verhofštad, jedan od domaćina konferencije.

    Isti građani su pozvani na novu plenarnu sjednicu u decembru, a u istom mjesecu će uobličiti svoje preporuke u dokument te ga poslati Evropskoj komisiji.

    • Tada će nam reći šta tačno imaju pripremljeno pa ćemo raspraviti o tome – dodao je Verhofštad.

    Potpredsjednica Evropske komisije zadužena za demokratiju i demografiju Dubravka Šuica poručila je kako će ti prijedlozi građana biti uvršteni u kreiranje evropskih politika nakon proljeća 2022. godine.

    • Primili smo puno kritika, ali s obzirom da je budućnost otvorena, mi institucije moramo se pripremiti za nadolazeće događaje – rekao je pak slovenački sekretar ministarstva spoljnih poslova Gašper Dovžan u ulozi organizatora konferencije ispred Savjeta EU.
    • Danas je bilo dosadno jer nije bilo nikakve rasprave, ali mi građani smo ostali do kraja jer smo zaista došli ovdje da radimo – kaže Dajana Milinković, prenose hrvatski mediji.
  • Biden odgodio uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na Kennedyja

    Biden odgodio uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na Kennedyja

    Uklanjanje oznake tajnosti s arhiva o atentatu na bivšega američkog predsjednika Johna F. Kennedyja 1963. u Dallasu odgodit će se za godinu dana, objavio je američki predsjednik Joe Biden.

    “Agencije su predložile da se odgodi uklanjanje oznake tajnosti s povjerljivih podataka u arhivima, a ja vas uvjeravam da će se to ostvariti do 15. decembra 2022.”, stoji u Bidenovom saopćenju, prenose agencije.

    Godine 2017., dok je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bio Donald Trump, Nacionalni arhiv Sjedinjenih Država triput je uklanjao oznaku tajnosti s niza dosjea.

    Bijela kuća je u saopćenju pojasnila da arhivisti zaostaju u svojim istraživanjima dosjea zbog pandemije koronavirusa i da im je treba još vremena za posao.

    Komisija koje se bavi atentatom na JFK-a, poznata i kao “Warrenova komisija”, nazvana po njenom predsjedniku Earlu Warrenu, tadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda SAD-a, godine 1964. je zaključila da je Lee Harvey Oswald, bivši marinac koji je živio u Sovjetskom Savezu, počinio atentat na Kennedyja i da je djelovao sam.

    No odmah nakon objave zaključci izvještaja izazvali su brojne kontroverze, a u kasnijim studijama kritiziran je rad komisije.

    Kongresna komisija kasnije je zaključila da je “ubistvo vjerovatno posljedica zavjere”.

  • Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Viktor Orban Evropsku uniju uporedio sa Sovjetskim Savezom

    Mađarski premijer Viktor Orban je na skupu u Budimpešti u subotu, šest mjeseci prije parlamentarnih izbora koji će biti tijesni, osudio odnos Evropske unije prema svojoj zemlji i Poljskoj uspoređujući je sa Sovjetskim Savezom.

    “Evropska unija nam govori i ponaša se prema nama i Poljacima kao prema neprijateljima”, rekao je okupljenim simpatizerima na skupu u povodu nacionalnog praznika i obilježavanja protusovjetskog ustanka 1956.

    “Briselu bi bilo dobro da razumije da nas ni komunisti nisu uspjeli nadjačati. Mi smo David, a Golijatu bi bilo bolje da ga izbjegava”, istaknuo je i podržao Varšavu u sukobu s Briselom u vezi s neovisnošću sudova i prvenstvu europskog prava, prenosi Hina.

    Više desetina hiljada ljudi je izašlo na ulice Budimpešte. Učesnici mimohoda, od kojih su neki došli iz Poljske, mahali su poljskim zastavama i transparentima s natpisima “Brisel = diktatura”.

  • Uhapšen jedan od najvećih narko-bosova na svetu

    Kolumbijske oružane snage uhapsile su glavnog narko-bosa u toj zemlji, Daira Antonija Usugu, poznatog pod nadimkom Otonijel, saopštio je predsednik Ivan Duke.

    Otonije (50) je uhvaćen tokom operacije Oziris u ruralnom području regiona Uraba, javio je Rojters.

    On je optužen da je u SAD isporučio na desetine pošiljki kokaina, a kako je Duke naveo, optužen je i za ubistvo policajaca, seksualno zlostavljanje dece i vrbovanje maloletnika.

    Kolumija je nudila nagradu od 800.000 dolara za informacije o Otonijelu, dok je američka vlada ponudila pet miliona dolara za informaciju koja bi pomogla u njegovom hapšenju.

    “Ovo je najveći udarac narko dilerima u našoj zemlji u ovom veku”, poručio je predsednik Duke, uporedivški ga sa padom Pabla Eskobara tokom 90-ih godina prošlog veka.

    Najveći udar na narko-mafiju
    Kako piše CNN, ovo hapšenje je najveći udar na narkomafiju u Kolumbiji.

    Kolumbijski predsednik potvrdio je hapšenje Otoniela u televizijskom obraćanju naciji.

    “Uporedivo s padom Eskobara”
    “Ovo je uporedivo samo s padom Pabla Eskobara devedesetih”, rekao je predsednik.

    “Otonijel je bio jedan od najopasnijih trgovaca drogom u svetu, ubica policajaca, vojnika, političara, regrutovao je i maloletnike”, dodao je, a svoj govor završio je rečima:

    “Svim kriminalcima i trgovcima drogom: ili se predajte ili ćemo doći po vas”.

  • Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Rusija će prekinuti isporuku plina Moldaviji ukoliko prije prvog decembra ne plati dug

    Nakon neuspjelih pokušaja da se obnovi dugoročni ugovor o isporuci plina iz Rusije u Moldaviju koja pati od nestašica, Gazprom je najavio da bi isporuke mogle biti obustavljene sljedećeg mjeseca ako ne otplate dug koji iznosi nešto više od 700 miliona dolara.

    Kompanija kaže da je vlada Moldavije uzrokovala krizu u opskrbi plinom u kojoj se zemlja sada nalazi, te da je ukupni dug Moldavije trenutno 709 miliona dolara.

    Međutim, Gazprom je insistirao da situacija nema nikakve veze s politikom, jer kompanija ne može sebi priuštiti da posluje s gubitkom.

    Moldavija je u petak proglasila vanredno stanje zbog nestašice prirodnog gasa. Kriza se razvila usred rekordno visokih cijena, a nakon što je ugovor s ruskim Gazpromom koji datira iz 2008. istekao u septembru.

    Isporuke su nastavljene kao privremena mjera tokom cijelog oktobra, ali se strane nisu uspjele dogovoriti o uslovima za obnovu.

    Ranije u subotu, potpredsjednik vlade Moldavije Andrei Spinu, koji je predvodio delegaciju svoje zemlje u Moskvi, izvijestio je o nedostatku napretka u pregovorima o opskrbi gasom. Ruska strana je tražila “finansijske i nefinansijske uslove, uključujući izmirenje historijskog duga”, rekao je on u objavi na Facebooku, tvrdeći da bi troškovi rješavanja slučaja bili “veći od ponuda na međunarodnim tržištima gasa”.

    Odgovarajući na tvrdnje, Gazprom je rekao da iako se moldavskim vlastima možda ne sviđa cijena ruskog gasa, priroda cijena je jasna i transparentna. Kompanija je dodala da je potpisivanje novog sporazuma moguće samo ako Moldavija prizna svoj dug.

    Sa pozitivne strane, rekao je Spinu, Gazprom se složio da poveća dnevnu isporuku u Moldaviju za 5 miliona kubnih metara tokom ostatka oktobra, što je donekle ublažilo užasnu situaciju u zemlji.

    Premijerka Moldavije Natalia Gavrilita ranije je u parlamentu rekla da je pokriveno samo 67 posto potreba zemlje za gasom u oktobru i da je za pokrivanje deficita potrebno dodatnih 16 miliona kubnih metara. Daljnji nedostatak može predstavljati prijetnju plinskoj infrastrukturi, upozorila je ona.

  • Erdogan dao naredbu: Turska protjeruje američkog i još devet ambasadora

    Erdogan dao naredbu: Turska protjeruje američkog i još devet ambasadora

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas da je naredio Ministarstvu vanjskih poslova da proglasi deset ambasadora zapadnih zemalja “personom non grata”, odnosno nepoželjnim osobama.

    Ovu odluku je donio zbog poziva na oslobađanje filantropa Osmana Kavale, javila je agencija Reuters.

    Kavala je u zatvoru od kraja 2017. a optužen je za finansiranje demonstracija širom zemlje 2013. i za umiješanost u neuspjeli državni udar 2016. godine. On poriče sve optužbe.

    U zajedničkoj izjavi od 18. oktobra, ambasadori Kanade, Danske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Norveške, Švedske, Finske, Novog Zelanda i Sjedinjenih Država pozvali su na “pravedno i brzo rješavanje Kavalinog slučaja”.

    Oni su pozvani u Ministarstvo vanjskih poslova koje je tu izjavu nazvalo neodgovornom.

    “Dao sam potreban nalog našem ministru vanjskih poslova i rekao šta se mora učiniti, ovih deset ambasadora mora se odmah proglasiti personama non grata. Odmah ćete to riješiti”, rekao je Erdogan u govoru okupljenima u Eskisehiru na sjeverozapadu Turske.

    Kavala je prošle godine oslobođen optužbi u vezi s demonstracijama, ali je presuda poništena ove godine i kombinirana s optužbama u drugom predmetu povezanom s pokušajem državnog udara.

    Grupe za ljudska prava kažu da je njegov slučaj simbol suzbijanja drugačijeg razmišljanja u Turskoj pod Erdoganovom vlašću, piše Reuters.

  • Turska: Počela nabavka aviona

    Turska: Počela nabavka aviona

    Ministar odbrane Turske Hulusi Akar izjavio je danas kako su počeli tehnički radovi oko nabavke aviona F-16 od Sjedinjenih Država.

    Akar je odgovarao na pitanja novinara u Briselu nakon sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, javlja Agencija Anadolija.

    Tom prilikom upitan je i o turskoj nabavci aviona F-16 od Sjedinjenih Američkih Država.

    “Naša je dužnost da zaštitimo naših 84 miliona stanovnika, našu zemlju od 780.000 kvadratnih kilometara, kao i naša prava i zakon u tom okviru. Kako? Mi ćemo to učiniti našom vojskom. Šta znači vojska? Osoblje i oprema. Pokušavamo to da ispunimo. Dakle, pokušavamo da opremimo našu vojsku na najbolji mogući način”, rekao je Akar, prenosi Al Džazira.

    Naveo je da se pod vodstvom predsednika Redžepa Tajipa Erdogana procenat domaće proizvodnje u odbrambenoj industriji njegove zemlje približio 80 posto.

    “U mogućnosti smo da zadovoljimo mnoge naše potrebe domaćom proizvodnjom. Osim toga, imamo i druge potrebe, koje također moramo da zadovoljimo”, kazao je Akar.

    Nedavno je šef Direkcije za odbrambenu industriju Turske Ismail Demir rekao da će Turska ako SAD ne odobre ugovor za F-16 kupiti ruske avione SU-35 i SU-57.

    “Ako SAD ne odobre ugovor za F-16, nakon situacije sa F-35, Turska neće imati drugi izbor. Pita nje SU-35 i SU-57 može se ponovo pokrenuti bilo kada”, kazao je Demir.

    Sastanak s grčkim zvaničnicima

    “U tom smislu, moramo obnoviti F-16 koje imamo. Počeli su tehnički radovi za nabavku Block 70 Viper F-16 od našeg saveznika i prijatelja SAD, ali isto i za modernizaciju nekih aviona koje već imamo. Pratimo proces. Jačanje Turske znači i jačanje odbrane NATO-a”, poručio je Akar.

    Podsetio je da se u sedištu NATO-a sastao i s grčkim ministrom odbrane Nikolaosom Panagiotopoulosom.

    “Imali smo pozitivan i konstruktivan sastanak s grčkim ministrom odbrane. Očekujemo da ćemo u narednom razdoblju videti pozitivne rezultate ovog sastanka”, ocenio je Akar.