VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Fauci: Iskorjenjivanje malih boginja bilo bi nemoguće s trenutnim dezinformacijama

    Fauci: Iskorjenjivanje malih boginja bilo bi nemoguće s trenutnim dezinformacijama

    Savjetnik Bijele kuće za pandemiju koronavirusa Anthony Fauci kritikovao je medije zbog širenja lažnih informacija o vakcinama, rekavši da bi iskorjenjivanje malih boginja i dječje paralize bilo nemoguće s trenutnim dezinformacijama.

    Ugledni naučnik je govorio dan nakon kritika američkog predsjednika Joea Bidena upućenih Facebooku i drugim mrežama, u kojima ih je optužio za prenošenje lažnih podataka o vakcinama i za “ubijanje ljudi”.

    Veliki operateri društvenih mreža na kojima se šire dezinformacije o vakcinama “ubijaju ljude”, kazao je u petak Biden, dok je Bijela kuća zatražila od njih veću dosljednost u odnosu na dezinformacije na mrežama.
    Facebook se branio od optužbi navodeći da je već povukao više od 18.000 dezinformacija o koroni i podijelio više od 2 milijarde sigurnih informacija o covidu i vakcinama.

    Fauci je novinaru CNN-a koji ga je pitao misli li da smo mogli pobijediti boginje ili iskorijeniti dječju paralizu da je Fox News iz noći u noć upozoravao ljude na ove probleme s vakcinama, kazao da to ne bi bilo moguće.

    Kanal Fox News, koji već dugo podržava bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, umnožava poruke skepticizma prema vakcinama protiv Covida.

    Nakon prvog vala vakcinisanja širom SAD-a, tempo je naglo usporen. Slučajevi zaraze koronavirusom povećavaju se u državama s najnižim stopama cijepljenja, baš kao što se i zarazna varijanta delta brzo širi.

    Cilj koji je najavio Joe Biden, da se 70 posto odraslih vakciniše do državnog praznika 4. jula, nije postignut.

    Početni skepticizam prema vakcinama u mnogim dijelovima Sjedinjenih Država razvio se u neprijateljstvo, jer su poruku protiv vakcina pojačavale zavjereničke teorije koje su konzervativni mediji redovno emitirali.

  • Predsjednica Evropske komisije: Poplave su jasan pokazatelj klimatskih promjena

    Predsjednica Evropske komisije: Poplave su jasan pokazatelj klimatskih promjena

    Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su poplave u zapadnoj Europi posljednjih dana jasan pokazatelj da su potrebne hitne mjere za suzbijanje klimatskih promjena.

    Smatra se da je više od 1.000 ljudi nestalo u poplavama pogođenim regijama Njemačke i Belgije.

    “Intenzitet i dužina događaja za koje nam nauka kaže da su jasan pokazatelj klimatskih promjena i da je to nešto što zaista, zaista pokazuje hitnost djelovanja”, rekla je von der Leyen.

    Von der Leyen nedavno je predstavila sveobuhvatni plan Evropske unije za smanjenje stakleničkih plinova za više od polovine do kraja ovog desetljeća, uz oštrije ograničenja emisija automobila i plan oporezivanja stranih kompanija zbog onečišćenja.

    Cilj plana je proizvesti 40 posto energije bloka iz izvora vjetra, valova i sunca do 2030. godine, kao dio napora da se kontinent odmakne od fosilnih goriva.

    Stručnjaci su upozorili da se učestalost ekstremnih vremenskih događaja povećava zbog klimatskih promjena i takvi događaji postaju sve češći u budućnosti.

    Clare Nullis, glasnogovornica Svjetske meteorološke organizacije, je rekla da su neki dijelovi Evrope primili u dva dana toliku količinu kiše koja bi inače padne u prosjeku za dva mjeseca.

    “Ono što je pogoršalo situaciju je to što su tla već bila zasićena prethodnim kišama. Klimatske promjene već povećavaju učestalost ekstremnih događaja. A pokazalo se da su mnogi pojedinačni događaji pogoršani globalnim zagrijavanjem”, dodala je.

    Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da je “zapanjen” poplavama obećavši potporu porodicama stradalih te gradovima i mjestima koja su suočena sa značajnom štetom.

    “Samo ako odlučno započnemo borbu protiv klimatskih promjena, moći ćemo kontrolirati ekstremne vremenske prilike kakve danas doživljavamo”, rekao je Steinmeier.

  • Američke diplomate u Beču obolijevaju od misteriozne bolesti

    Američke diplomate u Beču obolijevaju od misteriozne bolesti

    Američka vlada istražuje niz zdravstvenih incidenata u austrijskoj prijestonici Beču u koje su uključeni diplomati SAD-a i ostalo administrativno osoblje.

    Više od 20 službenika izvijestilo je o simptomima sličnim “Havanskom sindromu”, odnosno misterioznoj bolesti mozga.

    Za ovaj sindrom nema zvaničnog objašnjenja, ali američki naučnici kažu da ga je najvjerojatnije uzrokovalo usmjereno mikrovalno zračenje. Prvi put je zabilježen na Kubi 2016. godine.

    Američki i kanadski diplomati u Havani žalili su se na simptome koji se kreću od vrtoglavice, gubitka ravnoteže, gubitka sluha i tjeskobe do nečega što su opisali kao “kognitivna magla”.

    Sjedinjene Države optužile su tada Kubu za “zvučne napade”, što je Havana snažno negirala, a incident je doveo do povećane napetosti između dviju nacija. Američka akademska studija 2019. otkrila je “abnormalnosti mozga” kod diplomata koji su se razboljeli, ali Kuba je odbacila izvještaj.

    Prvi slučajevi u Beču su izašli na vidjelo u časopisu New Yorker u petak, a kasnije ih je potvrdio američki State Department, koji je rekao da provodi istragu. Reuters je citirao izjavu austrijskog ministarstva vanjskih poslova u kojoj se kaže da sarađuju s američkim vlastima kada je riječ o ovom pitanju.

    Beč je dugo bio središte diplomatskih aktivnosti i imao je reputaciju žarišta špijunaže, posebno tokom Hladnog rata, navodi BBC. Zemlje poput SAD-a imaju tamo veliku diplomatsko prisustvo.

    Grad je trenutno domaćin indirektnih razgovora između Irana i SAD-a zbog pokušaja oživljavanja iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

    Inače, slučajevi ove bolesti zabilježeni su drugdje u svijetu, ali američki dužnosnici kažu da su brojke u Beču veće nego u bilo kojem drugom gradu osim Havane. U junu je američki državni sekretar Antony Blinken najavio široku istragu o bolesti.

  • U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    U Njemačkoj broj poginulih u poplavama porastao na 133

    Broj žrtava poplava u Njemačkoj i Belgiji porastao je na 133, saopćila je njemačka policija.

    Spasioci danas nastavljaju potragu za nekoliko stotina nestalih na zapadu Njemačke, nivo vode i dalje je visok, a brojne kuće nastavljaju da se ruše usljed najveće prirodne katastrofe u posljednjih 50 godina.

    Oko 90 ljudi poginulo je u okrugu Ahrweiler južno od Kelna, a iz grada Wassenberg sinoć je evakuisano oko 700 mještana.

    U posljednjih nekoliko dana, usljed poplava su najugroženije njemačke pokrajine Rajna-Palatinat i Sjeverna Rajna-Vestfalija, gdje su prekinute linije za komunikaciju i snabdijevanje električnom energijom.

    Poplave su se dogodile i u dijelovima Belgije i Nizozemske. U Belgiji je do sada preminulo najmanje 20 ljudi.

    Njemačke vlasti saopštile su juče da je najmanje 103 ljudi smrtno stradalo u poplavama.

  • Joe Biden izabrao Michaela Murphyja za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini

    Joe Biden izabrao Michaela Murphyja za novog ambasadora u Bosni i Hercegovini

    Američki predsjednik Joe Biden je izabrao novog ambasadora Sjedinjenih Država kojeg će poslati u Bosnu i Hercegovinu – Michaela Murphyja, potvrdila je to Bijela kuća.

    Murphy je veteran američke službe za vanjske poslove sa 29-godišnjim iskustvom, a koji trenutno radi kao zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja. Njegov portfolio uključuje evropsku sigurnost, kontrolu konvencionalnog naoružanja i arktičku sigurnost, stoji u biografiji objavljenoj na stranici State departmenta.

    Prije nego što će otići na Kosovo 2009. godine gdje je služio kao zamjenik šefa misije u ambasadi u Prištini, bio je i u Bosni i Hercegovini. U Sarajevu je tri godine radio kao politički savjetnik u američkoj ambasadi. Trenutno ima diplomatski čin ministra savjetnika.

    Nepoznato je kada će Senat preuzeti nominaciju i glasati o Bidenovom izboru, a s obzirom na to da odlaze na ljetnu pauzu, osim ovog imenovanja, na čekanju će biti brojne stavke sa zakonodavnog dnevnog reda Bidena.

    Dosadašnji ambasador SAD-a Eric Nelson ubrzo odlazi, a još uvijek se ne zna zvanično gdje će ići dalje nakon Sarajeva.

  • Guteres: Svijetu prijeti uragan humanitarnih kriza

    Guteres: Svijetu prijeti uragan humanitarnih kriza

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres upozorio je danas da su zbog uragana humanitarnih kriza širom svijeta civili u sukobljenim područjima platili najvišu cijenu, a humanitarni i medicinski radnici pretrpjeli nemilosrdan talas napada.

    Guteres je rekao da humanitarne potrebe nadmašuju sposobnost Ujedinjenih nacija i humanitarnih organizacija da ih zadovolje pod pritiskom pandemije kovid-19, prenio je AP.

    Nalazimo se u neistraženim vodama, rekao je on u govoru pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija, koji je pročitala zamjenica generalnog sekretara Amina Mohamed.

    Nivo humanitarnih potreba nikada nije bio veći, istakao je Guteres.

    Ujedinjene nacije i naši partneri nastoje da ove godine pomognu 160 miliona ljudi, što je najveći broj ikada, kazao je Guteres.

    Kao primjere krvavog porasta humanitarnih kriza naveo je etiopski region Tigraj, Avganistan, Jemen i Siriju.

    Kada je riječ o Tigraju, rekao je da su UN čule vjerodostojne izvještaje u posljednjih nekoliko mjeseci o pogubljenjima civila, samovoljnim hapšenjima i lišavanjem slobode, seksualnom nasilju nad djecom i prisilnom raseljavanju u masovnim razmjerama.

    U Avganistanu su u brutalnim napadima ubijena najmanje 24 civila, uključujući pet zdravstvenih radnika, tokom samo jedne nedjelje u junu, istakao je on. Civilne žrtve u prvom kvartalu ove godine porasle su za 29 odsto u odnosu na prošlu godinu, dodao je Guteres.

    Generalni sekretar rekao je u Jemenu da najmanje pet civila svakodnevno biva ubijeno ili ranjeno, 20 miliona ljudi ima potrebu za humanitarnom pomoći, a pet miliona se suočava sa glađu.

    I u prošlomjesečnom napadu na jednu od najvećih bolnica na sjeveru Sirije, ubijeno je 19 civila, uključujući troje djece, jedna raketa je navodno pogodila prostoriju hitne pomoći, a druga prostoriju porodilišta, rekao je generalni sekretar UN.

    Guteres je pozvao Savjet bezbjednosti da preduzme snažne i trenutne mjere podržavajući svoje rezolucije o zaštiti civila, humanitarnih i zdravstvenih radnika, kao i bolnica, škola, vodnih objekata i drugog humanitarnog prostora.

  • Joe Biden oštro kritikovao Facebook: Oni ubijaju ljude

    Joe Biden oštro kritikovao Facebook: Oni ubijaju ljude

    Joe Biden kaže da platforme društvenih medija poput Facebooka “ubijaju ljude” jer su omogućile objavljivanje dezinformacija o vakcinama protiv koronavirusa na svojoj platformi.

    “Ubijaju ljude. Pazi, jedina pandemija koju imamo je među nevekacinisanim. I oni ubijaju ljude”, rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući u petak, upitan o pogrešnim informacijama i o tome kakva je njegova poruka platformama društvenih mreža poput Facebooka.

    Pogrešne informacije o Covidu-19 širile su se tokom pandemije na društvenim mrežama, uključujući Facebook, Twitter i Googleov YouTube. Istraživači i zakonodavci već dugo optužuju Facebook da nije provodio kontrolu štetnih sadržaja na svojim platformama.

    Kompanija je uvela pravila protiv iznošenja lažnih informacija o Covidu-19 i vakcinama te rekla da ljudima pruža pouzdane informacije o tim temama.

    “Nećemo biti ometeni optužbama koje nisu potkrijepljene činjenicama”, rekao je u petak glasnogovornik Facebooka Kevin McAlister. “Činjenica je da je više od dvije milijarde ljudi pogledalo mjerodavne informacije o Covidu-19 i vakcinama na Facebooku, što je više od bilo kojeg drugog mjesta na internetu.

    “Više od 3,3 miliona Amerikanaca također je koristilo naš alat za pronalazak vakcina kako bi saznali gdje i kako dobiti vakcinu. Činjenice pokazuju da Facebook pomaže u spašavanju života. Tačka”, rekao je.

    Ranije u petak, glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki također je kritikovala Facebook.

    “Očito, napravili su određene korake. Oni su kompanija iz privatnog sektora”, rekla je Psaki: “Postoje dodatni koraci koje mogu poduzeti. Jasno je da se može poduzeti više”.

  • Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Više od 125 stradalih u poplavama u Njemačkoj i Belgiji, spasioci cijelu noć tragali za nestalima

    Spasioci tragaju za stotinama nestalih nakon što je historijska poplava pogodila Njemačku i Belgiju te odnijela najmanje 125 života.

    Broj smrtnih slučajeva u Njemačkoj je najmanje 106 dok je u Belgiji stradalo 20 osoba, posljednji su podaci njihovih vlasti. Najviše umrlih usljed poplava je u njemačkoj pokrajini Rajna-Palatinat gdje su stradale 63 osobe.

    U ove dvije države se traga za 1.300 osoba. Spasioci su tokom petka navečer pokušavali da dođu do ljudi koji žive u udaljenim njemačkim selima kako bi im pružili osnovne potrepštine i potrebnu pomoć.

    Hiljade osoba je ostalo bez doma nakon što im se, usljed jake kiše, voda izlila u kuće i stanove. Usljed bujice, brojni automobili su uništeni, a na zapadu Njemačke, južno od Bona, uništene su i električne mreže s obzirom na trenutnu katastrofu. Slična je situacija i u nekim drugim dijelovima država.
    Evropska meteorološka agencija je upozorila na mogućnost velikih poplava zbog najave obilne kiše koja je nivo rijeka dovela do nezapamćene granice, do koje nisu došle u 500, ćak i 1.000 godina.

    Osim Njemačke i Belgije, poplave su pogodile i Luksemburg, Nizozemsku i Švicarsku. Ova ogromna nepogoda koja je snašla zapadni dio Evrope aktuelizirala je problem klimatskih promjena na koji aktivisti već godinama intezivno upozoravaju.

  • Moskva i Peking dali Šmitu rok od godinu dana: Hoće li Rusija i Kina uspjeti da zatvore OHR

    Dvije svjetske velesile, Rusija i Kina, podijelile su članicama Savjeta bezbednosti UN nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    Unacrtu se podržava imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, ali samo do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika (OHR).

    Stručnjak za međunarodne odnose, Miloš Šolaja, kaže za Srpskainfo da je izvjesno da novi visoki predstavnik Kristijan Šmit dolazi u BiH 1. avgusta, kako je i najavljeno, i da je ova rezolucija prećutan način da se prihvati njegov dolazak.

    – O dolasku Šmita se nije glasalo u Savjetu bezbednosti, iako je u njihovom mandatu bilo postavljeno pitanje kako će se izvesti njegov dolazak, a da to ne izazove neke političke i druge napetosti i suprotnosti – kaže Šolaja.

    On ističe da Rusija i Kina nisu predale ovu rezoluciju tek tako.
    – Obje glasaju za visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti, iako Kina do sada nije bila aktivan učesnik svih tih procesa u Savjetu bezbednosti, s obzirom da je i postjugoslovenska kriza bila geografski daleko od nje. Međutim, Kina se sada stavlja zajedno s Rusijom u aktivnu ulogu i postaje jedna od zainteresovanih zemalja za stanje u Evropi, a samim tim i u regionu jugoistoka Evrope, čega je BiH dio. BiH je svakako dio ukupnih politika na Balkanu – objašnjava Šolaja.

    Podsjeća da Kina ima svoj porogram 17+1 i da joj je u okviru inicijative stalo da bude što aktivnija i da ima određene konstruktivne odnose sa svim zemljama Evrope.

    – Sada se zajedno s Rusijom stavlja u aktivnu ulogu i to je ono što je apsolutno novo i na neki način nije iznenađenje. Ovo što je sadržano u nacrtu rezolucije jeste da se razgovara da se konkretno postavi i neki vremenski rok za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika, što Savjet bezbednosti, koji ima mandat da potvrđuje ili osporava visokog predstavnika, drži u ruci. To je različito od onih pet ciljeva i dva uslova koje je postavila Evropska unija – kaže Šolaja.

    Dodaje da se ovim potezom Rusije i Kine sada već obavještava da bi u praktičnom smislu, kasnije u pravnom i svakom drugom, mandat visokog predstavnika trebao da bude priveden kraju.

    – Vjerovatno će u razradi te rezolucije Kina i Rusija davati i konkretne prijedloge kako mandat visokog predstavika prestaje – jasan je Šolaja.

    Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primijenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ocjenjuje da uložena inicijativa Rusije i Kine u suštini znači razmatranje njihovog stava da je potrebno ukidanje kancelarije visokog predstavnika, što neće biti ni brzo ni jednostavno.

    Dok se sva ta polemika bude vodila, Šmit će imati u rukama godinu dana bonska ovlašćenja i mandat visokog predstavnika. Šta će se u tih godinu dana dešavati pratiće i Rusija i Kina, ali i zapadni partneri, koji su aminovali i uredili na neki način dolazak Šmita na tu funkciju. Sigurno je da u tih godinu dana ulazimo u jedan nemiran period, jer Rusija i Kina imaju snagu u Savjetu bezbednosti, ali je sigurno i to da se neće baviti tom pričom samo radi BiH, već prije svega, zbog svog zasebnog interesa, a to je odnos prema SAD, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i drugim zapadnim partnerima – kaže Davidović za Srpskainfo.

    U svemu tome, dodaje, imaćemo priliku da pratimo način na koji će velike sile rješavati svoje međusobne odnose, povodom jedne epizode koja se zove visoki predstavnik u BiH.

  • Pukla brana, naređena hitna evakuacija holandskog grada

    Pukla brana, naređena hitna evakuacija holandskog grada

    Mještani holandskog grada Mersena i okoline dobili su naređenje da se evakišu nakon što je bujica probila branu.

    Službe za vanredne situacije saopštile su da je bujica na putu da preplavi okolna sela Bunde, Vulvames, Bromelen i Gele.

    “Morate odmah napustiti kuće i otići na bezbjedno. Velika je rupa na brani”, navodi se u saopštenju Službe za vanredne situacije.

    Holandski premijer Mark Rute je zbog poplava proglasio nacionalnu katastrofu u provinciji Limburg. Više stotina vatrogasaca i vojnika poslato je da ojačaju brane i evakuišu mještane.

    Vodostaj rijeka Mas i Rur je na rekordnom nivou od juče i premašila je nivo iz 1993. godine i 1995. godine kada je to područje zavatila velika poplava.

    Lokalni mediji navode da se očekuje da će u Limburgbu poplave dostići vrhunac danas u popodnevnim časovima.