VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Kina o planovima za svemir: Pripreme za gradnju stanice na Mjesecu

    Kina o planovima za svemir: Pripreme za gradnju stanice na Mjesecu

    Kineska Nacionalna svemirska administracija objavila je novi dokument koji prikazuje osnove planova za svemir u narednih pet godina. Kina je u tim planovima navela ambiciozan napredak, koji, između ostalog, uključuje i “nove forme svemirske ekonomije”, ali i pripreme za gradnju stanice na Mjesecu.

    Kineski svemirski program izuzetno je napredovao posljednjih godina, što se pokazalo slanjem sondi na Mars i na neistražene dijelove Mjeseca, kao i lansiranjem velike modularne svemirske stanice. Međutim, Peking ima još veće planove, iznijete u dokumentu “Kineski svemirski program: Perspektiva 2021”.

    Nacionalna svemirska administracija Kine (CNSA) navodi da će u središtu u sljedećim godinama biti kompletiranje Tijangong svemirske stanice, koja je lansirana prošle godine, završetak Sistema osmatranja visoke rezolucije, postavljanje osnova za izgradnju Mjesečeve istraživačke stanice i početak razvoja sistema za odbranu od asteroida.

    Dokument postavlja i široku osnovu za međunarodnu naučnu saradnju i razvoj, odnosno “nove forme svemirske ekonomije”, rekao je Vu Јanhua, zamenik direktora CNSA.

    “Na primjer, Kina i Rusija će zajedno planirati međunarodnu Mjesečevu naučnu istraživačku stanicu, što je dugoročni međunarodni projekat naučne kooperacije. Dobrodošle su da se uključe sve zainteresovane zemlje, međunarodne organizacije, naučnici”, rekao je Vu.

    Јoš jedan važan projekat biće uklanjanje svemirskog otpada, a Kina je već lansirala nekoliko satelita sa robotskim rukama koji imaju taj zadatak. Oni će prikupljati svemirski otpad, ili ga usmjeravati u Zemljinu atmosferu, kako bi u njoj sagorjeo.

    CNSA planira i da proširi mogućnosti kineskih svemirskih letjelica kako bi upravljale same sobom, a testovi su već započeti, kada je bespilotna letjelica za snabdijevanje odnijela opremu na Tijangong.

    Kada je u pitanju istraživanje svemira, ciljevi su lansiranje Mesečevih sondi “Čange-6” i “Čange-7”, koje treba da donesu uzorke sa Mjeseca na Zemlju, kao i njihov prethodnik “Čange-5”. Takođe, u planu su i pripreme za slične misije na Marsu i Јupiteru.

    Kina planira da u narednih pet godina razvije tehnologiju potrebnu za misiju “Čange-8”, čiji je cilj testiranje tehnologije potrebne za Mjesečevu stanicu, ali i ispitivanje prirodnih resursa na našem satelitu. Gradnja Mjesečeve stanice trebalo bi da počne 2035.

    Na Zemlji, CNSA namerava da unaprijedi tri kosmodroma.

    Do 2024. planirano je i lansiranje svemirskog teleskopa, koji bi bio konkurencija “Džejmsu Vebu” američke NASA, prenosi Sputnjik internešnel.

  • Erdogan smijenio glavnog statističara jer je objavio kolika je inflacija

    Erdogan smijenio glavnog statističara jer je objavio kolika je inflacija

    Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan smenio je čelnika nacionalne statističke agencije Saita Erdala Dindžera posle objavljivanja podataka o inflaciji.

    Šef Nacionalnog zavoda za statistiku Sait Erdal Dindžer našao se na meti kritika, pošto je početkom januara objavio podatke prema kojima je godišnja stopa inflacije iznosila 36,1 odsto.

    To je najviši nivo inflacije u Turskoj u poslednjih 19 godina.

  • Spreman scenario vojnog obuzdavanja Rusije?

    Spreman scenario vojnog obuzdavanja Rusije?

    Premijer Velike Britanije Boris Džonson tokom vikenda će razmotriti “opcije za obuzdavanje” Rusije u Evropi koje je predložio vojni vrh zemlje.

    “Vojni vrh (Velike Britanije) razradio je niz opcija za obuzdavanje agresije Rusije u regionu, uključujući prebacivanje tehnike i ljudstva i jačanje odbrambenog sistema NATO-a. Premijer će u toku ove sedmice razmotriti te opcije”, navodi izvor.

    Takođe je dodao da Forin ofis namerava da u ponedeljak, 31. januara najavi nove sankcije protiv Rusije u vezi sa situacijom oko Ukrajine.

    Kako je saopštila pres-služba britanskog premijera, Boris Džonson će u najskorije vreme stupiti u kontakt sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    “Premijer Boris Džonson namerava da pojača diplomatske napore i poveća politiku obuzdavanja kako bi sprečio krvoproliće u Evropi. Kada bude razgovarao sa predsednikom Putinom ove nedelje on će ponoviti da je neophodno da Rusija odstupi i da se uključi u diplomatski dijalog”, saopštila je pres-služba.

    Iz Kremlja je saopšteno da London još nije zvanično inicirao razgovor.

    Prema rečima šefa komisije Saveta federacije za zaštitu državnog suvereniteta Rusije Andreja Klimova, Velika Britanija je zapravo pomoćnik Sjedinjenih Američkih Država u politici koju vode protiv Rusije.

    “Britanija sebe i dalje zamišlja sebe kao globalnu imperiju, ali odavno je glavni pomoćnik Vašingtona u njegovim igrama protiv Moskve i kontinentalne Evrope”, rekao je ruski senator, istakavši da je sve ostalo “samo posledica te politike koja je opasna po svet”.

    Poslednjih meseci odnosi Rusije i Zapada postali su još napetiji. Vašington i Brisel optužuju Moskvu da priprema invaziju na Ukrajinu i, u tom kontekstu, jačaju svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    U Rusiji odbacuju sve optužbe. Kremlj i Ministarstvo spoljnih poslova su više puta isticali da je cilj dezinformacija o “agresiji” da se pojačaju vojne snage u blizini ruskih granica. Takođe su dodali da su glavni uzrok eskalacije – dejstva SAD i NATO-a, koji Ukrajinu “pumpaju” oružjem, podstičući je na taj način na vojne avanture.

  • Trump: Ukraijinsko-ruska kriza je evropski problem, Rusija posjeduje Njemačku

    Trump: Ukraijinsko-ruska kriza je evropski problem, Rusija posjeduje Njemačku

    Bivši američki predsjednik Donald Trump je poručio da je ukrajinsko-ruska kriza evropski problem te da Rusija, kako je naveo, posjeduje Njemačku zbog plinovoda Sjeverni tok 2.

    “Evropa treba biti potpuno uključena. Njemačka se dogovorila s Rusijom o plinovodu i Sjeverni tok je katastrofa”, izjavio je tokom gostovanja u američkoj radijskoj emisiji čiji je voditelj konzervativac Glenn Beck.

    Prema Trumpovim riječima, plinovod je je najgluplja stvar koju je ikada vidio. Tvrdi da će Njemačka od Rusije njime dobijati najmanje 70 posto energije.

    “To znači da ih Rusija kontroliše, Rusija posjeduje Njemačku. Dobijaju energiju od Rusije, tako da Rusija ima potpunu kontrolu nad Njemačkom, a Njemačka kaže: ‘Pa mi ne želimo da se borimo protiv njih’. Ne mogu se boriti protiv njih zbog onog što se dešava s energijom”, istakao je.

    Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je optužio aktuelnog predsjednika Joea Bidena da je ohrabrio Rusiju za invaziju na Ukrajinu. Međutim, ne misli da će se invazija desiti, već da je riječ isključivo o pregovaranju, prenosi Business Insider.

    Trump je ranije ove sedmice izjavio da rusko-ukrajinska kriza ne bi eskalirala da je on predsjednik.

  • Erdogan zaprijetio medijima da ne šire “štetni” sadržaj

    Erdogan zaprijetio medijima da ne šire “štetni” sadržaj

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zaprijetio je danas odmazdom turskim medijima, ako budu širili sadržaj koji nanosi štetu osnovnim vrijednostima zemlje, što bi mogao biti uvod u dalju cenzuru u tom sektoru.

    U obavještenju objavljenom u Službenom glasniku, Erdogan je poručio da su potrebne mjere za zaštitu turske nacionalne kulture, koje će spriječiti da razvoj njene djece bude “pod štetnim utjecajem tog štetnog sadržaja na svim pisanim, verbalnim i vizuelnim medijima”.

    Erdogan nije precizirao koji je to sadržaj, ali je rekao da će biti preduzete pravne mjere protiv otvorenih ili prikrivenih aktivnosti putem medija čiji je cilj podrivanje nacionalnih i moralnih vrijednosti i narušavanje porodične i društvene strukture.

    Erdogan je na vlasti skoro 20 godina i često je kritikovao medijske sadržaje koji nisu u skladu sa konzervativnim vrijednostima koje zastupa njegova AK partija.

    Turska je posljednjih godina, također, počela da povećava nadzor nad medijima, sa oko 90 posto velikih medija, sada u vlasništvu države ili su bliski vladi. Njeni zapadni saveznici i kritičari rekli su da Erdogan koristi neuspjeli pokušaj puča iz 2016. godine da uguši neslaganje i naruši socijalna prava i toleranciju.

    Vlada je to demantovala, navodeći da su mjere neophodne zbog ozbiljnosti prijetnji sa kojima se Turska suočava i da je sloboda vjerskog izražavanja vraćena u nekada snažnoj sekularnoj republici. Tijelo za nadzor nad radijom i televizijom RTUK ima sveobuhvatnu kontrolu svih online sadržaja, koje također može da ukloni.

    Ovo tijelo je kaznilo TV stanice zbog snimaka za koje kaže da krše turske vrijednosti, kao što su muzički spotovi koje je označio kao “erotske”, LGBT reference ili sadržaj za koji smatra da je vrijeđao predsjednika.

  • U Velikoj Britaniji od februara u upotrebi Pfizerove tablete protiv koronavirusa

    Velika Britanija će sljedećeg mjeseca početi sa uvođenjem Pfizerove (PFE.N) pilule protiv Covida-19 za ranjive grupe ljudi.

    Ministarstvo zdravlja saopćilo je da će Pfizerov antivirusni tretman Paxlovid, kombinacija Pfizerove pilule sa starijim antivirusnim ritonavirom, biti dostupan hiljadama ljudi od 10. februara.

    “Fantastična je vijest da će ovaj novi tretman, najnoviji najsavremeniji lijek koji NHS uvodi kroz nove jedinice za isporuku lijekova protiv Covida-19, sada biti dostupan za pomoć onima koji su pod najvećim rizikom”, rekao je medicinski direktor Nacionalne zdravstvene službe Stephen Powis.

    Ispitivanja su pokazala da upotreba pilule može smanjiti hospitalizaciju i rizik od smrti za 88 posto.

    Britanija je naručila 2,75 miliona Paxlovida, a vlada je rekla da će uskoro iznijeti dodatne detalje o pristupu liječenju, ali da bi ljudi s oslabljenim imunitetom, pacijenti s rakom ili oni s Downovim sindromom mogli imati direktan pristup.

    To je drugi antivirusni lijek koji je predstavljen u Britaniji nakon molnupiravira, pilule koju proizvode Merck (MRK.N) i Ridgeback Biotherapeutics koja se primjenjuje na pacijente kroz Panoramic ispitivanje.

  • Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Zelenski: U Ukrajini nije rat, ne treba nam ova panika

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je danas da ne može da isključi dalju eskalaciju tenzija s Rusijom, ali je kritikovao “previše panike” koja opterećuje ekonomiju.

    “Ne smatram da je situacija sada napetija nego ranije. U inostranstvu postoji osjećaj da je ovdje rat. To nije slučaj. Ne kažem da eskalacija nije moguća… ali ne treba nam ova panika”, poručio je Zelenski na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

    On je rekao da je to i poruka koju je uputio američkom predsjedniku Džozefu Bajdenu u njihovom jučerašnjem telefonskom razgovoru, kao i da Rusija pokušava da zastraši Ukrajinu.

    Zelenski je potvrdio i da je Ukrajina stabilizovala svoju valutu deviznim rezervama, kao i da je tražila vojnu, političku i ekonomsku podršku od Zapada, a naglasio je da je zemlji potrebno četiri-pet milijardi dolara da stabilizuje svoju ekonomiju.

    Njegove izjave su uslijedile nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da SAD i NATO nisu odgovorili na glavne bezbjednosne zahtjeve Moskve u sukobu između Istoka i Zapada oko Ukrajine, ali da je Moskva spremna da nastavi razgovore, navodi Rojters.

  • Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    Analiza BBC-ja: Šta Putin stvarno želi?

    BBC NEWS objavio je zanimljivu analizu mogućih poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina u jeku tenzija između Rusije i Zapada oko Ukrajine. Situaciju s politikom Kremlja BBC-jev analitičar Stiv Rozenberg opisuje kao slagalicu za koju nedostaje pola dijelova.

    Frustrirajuće je. Zbunjujuće je. Nikad ne vidite cijelu sliku. Dobro došli u svijet politike Kremlja, piše Rozenberg. Dekodiranje onog što Putin misli i planira je, blago rečeno, izazovno. I to je upravo ono što Kremlj želi – držati sve oko sebe u neizvjesnosti.

    Koji su točno Putinovi planovi? Sprema li Moskva veliku invaziju na Ukrajinu ili ograničenu operaciju? Je li zveckanje oružjem samo svojevrsno zastrašivanje, odnosno diplomatija koja tjera drugu stranu da povlači poteze? Geopolitička slagalica je vrlo kompleksna.

    Dijelovi slagalice koje vidimo izazivaju veliku zabrinutost na Zapadu. Na granicama Ukrajine nagomilano je oko 100.000 ruskih vojnika. Moskva na kopnu i moru sprovodi niz velikih vojnih vježbi. Vojne vježbe najavila je i Bjelorusija, zemlja pod snažnim uticajem Kremlja.

    Službena Moskva pred Zapad postavlja zahtjeve za koje sigurno zna da će ih Amerika odbiti, poput zabrane ukrajinskog ulaska u NATO i okončanja aktivnosti NATO-a u istočnoj Evropi. U isto vrijeme Vladimir Putin javnosti govori da su “Ukrajinci i Rusi jedan narod, jedna cjelina”, prenosi Index.

    Teške riječi i prijetnje
    Vašington je nedavno pismeno odgovorio na zahtjeve Moskve, a Kremlj kaže da će podrobno analizirati američki odgovor. U međuvremenu stižu teške riječi sa svih uključenih strana.

    “Ne stavljajte infrastrukturu NATO-a na ukrajinsku teritoriju. Tražimo od naših ‘partnera’ u zemljama NATO-a da se maknu. Maknite se od naših granica. Napustite postsovjetske zemlje jer prijetite ruskom narodu”, rekao je nedavno na ruskoj državnoj televiziji Jevgenij Popov, parlamentarni zastupnik vladajuće stranke Ujedinjena Rusija, ujedno i voditelj emisije.

    “Vrijeme vam ističe. Morate donijeti odluku, i to brzo”, dodao je. “Šta će se dogoditi u suprotnom?” pitao ga je BBC-jev novinar. “U suprotnom će doći do reakcije koja će biti nevjerovatno opasna za cijeli svijet. Neki zapadni zvaničnici tvrde da Rusija nema muda. Želite li to stvarno provjeriti?” glasio je odgovor Popova.

    Rusija tvrdi da joj je NATO prijetnja. Je li to stvarno tako?
    Ruski zvaničnici u javnosti insistiraju na tezi da je NATO prijetnja ruskoj bezbjednosti. Ali ja sam skeptičan prema tome, piše BBC-jev analitičar. Teško je povjerovati da Moskva zaista smatra NATO prijetnjom.

    Samo 6% ruskih granica je sa zemljama članicama NATO-a. Kremlj ima dobre odnose s nekim članicama NATO-a, kao što su Italija i Mađarska. Moskva je čak prodavala oružje Turskoj, koja je takođe članica NATO-a.

    Na umu treba držati i činjenicu da NATO (odnosno Norveška) duže od 70 godina graniči s Rusijom. Uz to, ne postoje ama baš nikakve naznake da bi Ukrajina, Gruzija ili bilo koja druga bivša sovjetska republika u bližoj budućnosti mogla biti primljena u NATO.

    Šta Putin stvarno želi?
    Otkud, dakle, dolazi fiksacija Kremlja na NATO? Dio razloga je unutranji – navesti ruski narod da se ujedini protiv navodnog spoljnog neprijatelja. Ali dio razloga mogao bi biti i korištenje trenutka kako bi se preoblikovao evropski bezbjednosni poredak na način koji koristi Moskvi, odnosno da se ruska sfera uticaja proširi, tj. da se ishod hladnog rata dovede u pitanje.

    “Putin vjeruje da je Zapad iskoristio rusku slabost devedesetih, odnosno da Rusija nije dobila fer tretman i da nije dobila ono što zaslužuje. Želi to promijeniti”, rekao je Andrej Kortunov, direktor ruskog Savjeta za međunarodne odnose, trusta mozgova povezanog s ruskim vlastima.

    “Njegov argument je jednostavan. Sad kad se balans snaga promijenio, više ne živimo u zapadnocentričnom unipolarnom svijetu. Trebalo bi da da nas saslušate i ozbiljno sagledate ono što nas brine”, dodaje.

    Koji je sljedeći korak Moskve?
    Bez svih dijelova slagalice možemo samo nagađati. To može zavisiti od toga hoće li američka ponuda pregovora s Rusijom o nekim aspektima bezbjednostu u Evropi biti dovoljna da zadovolji Vladimira Putina.

    Ako neće, odnosno ako je Putin odlučan u namjeri da razmontira evropsku bezbjednosnu arhitekturu, mogući su i vojni konflikt i dugoročne tenzije između Istoka i Zapada.

    “Nadam se da će Putin biti zadovoljan onim što je dosad dobio. Mislim da je do neke mjere bio uspješan. Prisilio je Zapad na dijalog. To znači da bi mogao reći da je njegova misija završena, odnosno da mu je dizanje tenzija na ukrajinskoj granici pomoglo da uvjeri Zapad da razmotri ruske prijedloge”, govori Kortunov.

    “Ali mogao bi ponuditi i drugu interpretaciju događaja. Mogao bi reći da Zapad pokušava uvući Rusiju u beskonačne, besmislene pregovore te tvrditi da će se uticaj Zapada na Ukrajinu nastaviti. Što se tiče domaće scene, rusko društvo ne gleda s velikim entuzijazmom na mogućnost velikog rata na granici. Rusi nisu naročito željni učestvovanja u velikoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, dodaje.

  • Bijela kuća: Ako bude sankcija, cilj će biti ruska industrija

    Bijela kuća: Ako bude sankcija, cilj će biti ruska industrija

    Administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena planira da poštedi obične ruske građane od američke kontrole izvoza ukoliko Rusija napadne Ukrajinu, i da se fokusira na određene ruske industrijske i tehnološke sektore, kazao je zvaničnik Bijele kuće Piter Herel.

    “Ključni ljudi” će se takođe suočiti sa “značajnim sankcijama”, dodala je visoka ekonomska zvaničnica Tea Kendler, prenio je Rojters.

    Sankcije bi mogle da ciljaju rusku ekonomiju, pa bi se na udaru našli industrijski i tehnološki sektor, konkretno, pomenuta je proizvodnja pametnih telefona.

    “Ne možemo predvidjeti svaku akciju, ali namjera je da se degradira ruska industrijska sposobnost i proizvodnja, a ne da se ciljaju pojedinci, odnosno, svakodnevni ruski potrošači”, kazao je nacionalni savjetnik u Bijeloj kući Herel.

  • EU se oglasila o zabrani ulaska evropskim zvaničnicima u Rusiju

    EU se oglasila o zabrani ulaska evropskim zvaničnicima u Rusiju

    EU je večeras saopštila da žali zbog odluke ruskih vlasti da predstavnicma zemalja članica i EU institucija zabrane ulazak u Rusiju.

    “Ovakvoj odluci nedostaje zakonsko opravdanje i transparentnost i na nju će biti odgovoreno na odgovarajući način. Ovim Rusija nastavlja da podiže tenzije u Evropi umjesto da doprinosi deeskalaciji”, poručeno je u saopštenju portparola EU.