VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Satelit otkrio šta radi Rusija – objavljeni snimci sa granice

    Napetost između Ukrajine i Rusije raste već mesecima otkako je Kremlj počeo da gomila vojnike u blizini ukrajinskih granica.

    To se posebno intenziviralo u poslednje vreme, a svetski mediji objavljuju satelitske snimke na kojima se vide ruske trupe i oprema.

    Rusija je negirala bilo kakvu mogućnost invazije, međutim nagomilavanje trupa je zabeleženo na satelitskim snimcima u bazama koje okružuju severnu, istočnu i južnu granicu Ukrajine.

    Iz američke kompanije Maksar teknolodžis naveli su kako su ovog i prošlog meseca zabeležili snimke visoke rezolucije na kojima se vidi mnoštvo novih raspoređivanja na Krimu, kao i u nekoliko područja za obuku u zapadnoj Rusiji, duž periferije ukrajinske granice.

    Jedno od tih područja je i grad Jelnija, na severozapadu Smolenske oblasti u Rusiji, udaljen 260 kilometara od Ukrajine. Ovde je smeštena vojna stanica, a svega 35 kilometara od ukrajinske granice nalazi se i vojno skladište u kojem je smešteno oko 20.000 ruskih vojnika.

    Navodno je u blizini granice Ukrajine stalno smešteno oko 100.000 ruskih vojnika, koji su opremljeni raznim naoružanjem, tenkovima i sa snažnim vazdušnim snagama.

    Jedna ukrajinska procena koju je preneo CNN kaže da je tamo oko 106.000 kopnenih vojnika i 21.000 pripadnika mornarice i vazdušnih snaga.

    Jedna od ruta potencijalne ruske invazije definitivno dolazi i sa mora, a Rusi snage nagomilavaju i tako da Ukrajini priđu preko Belorusije.

    Nekoliko hiljada vojnika se nalazi u Belorusiji na zajedničkoj vojnoj vežbi, a glavni grad Ukrajine Kijev je na udaljen samo 150 kilometara.

    U pomorskim vežbama Rusije učestvuje 140 brodova i pomoćnih plovila, 60 aviona i 10.000 ljudi.

    Prošlo je i i šest brodova ruske mornarice sposobnih za iskrcavanje glavnih borbenih tenkova, osoblja i oklopnog vozila.

  • “Globalna kapija” odgovor na kineski “Pojas i put”

    Ukoliko se obistine najave iz Evropske unije, najambiciozniji i najveći infrastrukturni projekat u istoriji čovječanstva “Pojas i put”, a iza kojeg stoji Kina, na zapadnom Balkanu mogao bi dobiti konkurenciju s obzirom na to da EU u zemlje u razvoju kroz svoj projekat “Globalna kapija” do 2027. godine planira ulaganje od oko 300 milijardi evra.

    Ovaj ambiciozni projekat “Globalna kapija” krajem prošle godine u Briselu je predstavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, ističući da EU u ovom trenutku zanimaju investicije u Afriku, zapadni Balkan te Ukrajinu, Bjelorusiju, Gruziju, Jermeniju, Azerbejdžan, Moldaviju…

    Za infrastrukturne projekte na ovim teritorijama iz postojećeg fonda za održivi razvoj ići će 135 milijardi evra investicija, 18 milijardi evra će biti plasirano putem grantova predviđenih programom EU za spoljnu saradnju i 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj.

    “Državi su neophodni pouzdani partneri i u izradi održivih projekata. EU je željela da pokaže kako drugačiji, demokratski pristup može biti uspješan u sprovođenju projekata koji su usmjereni na rješavanje pitanja klimatskih promjena, održivog razvoja i globalne zdravstvene bezbjednosti”, rekla je Fon der Lajenova predstavljajući projekat istovremeno ističući da projekti koji se budu finansirali moraju biti vrlo kvalitetni, transparentni i dobro vođeni i da moraju da donesu opipljive rezultate za zemlje koje u njima učestvuju.

    Za razliku od EU, koja tek razmatra mogućnosti i pravi planove investiranja, kineski projekat “Pojas i put” već godinama se realizuje u svijetu, a samim tim i u zemljama zapadnog Balkana. U kineskoj inicijativi za sada učestvuje gotovo 70 zemalja u koje je investirano gotovo 200 milijardi dolara sa planom da se u narednim godinama u zemlje i njihovu infrastrukturu uloži nekoliko puta više.

    Ono što bi mogla biti prepreka evropskom projektu “Globalna kapija” jeste to što, za razliku od kineske inicijative “Pojas i put”, još nema jasno definisan način finansiranja i što će, kako stvari sada stoje, insistirati na ispunjenju određenih standarda o kojima, posebno zemlje u razvoju baš i ne vode računa, jer njima treba novac sad i odmah, a koji pod vrlo često nejasnim okolnostima dobijaju upravo od kineskih partnera.

    “Bosna i Hercegovina kroz evropski projekat dobiće znatno više sredstava, a što se tiče konkurencije, ona je na tržištu zdrava stvar, ali činjenica je da EU ovdje ulaže daleko više novca nego bilo koji drugi faktor”, rekao je Osman Topčagić, predsjednik Panevropske unije BiH i bivši ambasador BiH u Briselu. Odgovarajući na pitanje da li je EU zakasnila s obzirom na to da se kroz inicijativu “Pojas i put” u BiH, ali i zemljama regiona uveliko gradi infrastruktura, Topčagić ističe da se već godinama i evropskim sredstvima grade ti infrastrukturni projekti, što je promovisano kroz inicijativu Berlinskog procesa kroz koji smo dobili ozbiljna sredstva.

    Ulaganja “Globalne kapije”
    135 milijardi evra investicije iz postojećih fondova 18 milijardi evra grantovi predviđeni programom EU za spoljnu saradnju 145 milijardi evra investicija iz drugih evropskih finansijskih institucija za razvoj

  • Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Zelenski i Bajden razgovarali o deeskalaciji situacije u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je da je telefonom razgovarao sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom o diplomatskim naporima za deeskalaciju i zajedničkim dejstvima, kao i o finansijskoj podršci Ukrajini.

    „Imao sam dug telefonski razgovor sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država. Razgovarali smo o aktuelnim diplomatskim naporima za deeskalaciju i dogovorili zajednička dejstva za budućnost. Zahvalio sam predsjedniku Džou Bajdenu na kontinuiranoj vojnoj pomoći“, napisao je Zelenski na Tviteru.

    Ukrajinski predsjednik dodao je i da je sa američkim kolegom razgovarao i o mogućnosti finansijske podrške Ukrajini, prenosi Sputnik.

    Ranije je portparolka Bijele kuće saopštila da američki predsjednik neće u razgovoru sa ukrajinskim kolegom objaviti o nekim konkretnim koracima o sitauciji oko Ukrajine.

  • Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Bajden: Rusija bi mogla napasti Ukrajinu u februaru

    Američki predsjednik Džo Bajden upozorio je da postoji “izrazita mogućnost” da bi Rusija mogla napasti Ukrajinu idućeg mjeseca, saopštila je Bijela kuća.

    Rusija u međuvremenu tvrdi da postoji malo optimizma u rješavanju krize nakon što su SAD odbacile glavne zahtjeve Rusije.

    Istovremeno Rusija poriče da planira napad.

    Američki predsjednik je to komentarisao u telefonskom razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u četvrtak.

    “Predsjednik Bajden rekao je da postoji jasna mogućnost da bi Rusi mogli napasti Ukrajinu u februaru. On je to javno rekao i mi na to upozoravamo mjesecima”, rekla je portparol Savjeta za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Emili Horn.

    Tokom razgovora, Bajden “ponovo je potvrdio spremnost Sjedinjenih Država zajedno sa svojim saveznicima i partnerima da odlučno odgovore ako Rusija napadne Ukrajinu”, navodi se u saopštenju Bijele kuće, prenosi BBC.

  • “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    “Malo” se pucalo, “malo” su ranjeni vojnici i za par sati primirje

    U pucnjavi na granici sa Tadžikistanom ranjeno je 11 kirgistanskih vojnika, javlja Sputnjik Kirgistan pozivajući se na ministarstvo zdravlja te zemlje.

    Sukobi na granici Kirgistana i Tadžikistana trajali su nekoliko sati, a primirje je postignuto posle pregovora predstavnika dve zemlje, sinoć oko ponoći po moskovskom vremenu.

    Prethodno je granična služba Kirgizije saopštila da je tadžikistanska strana koristila minobacače, a da je do sukoba došlo pošto su građani Tadžikistana blokirali put između pokrajinskog centra Batkena i kirgistanskog sela Isfana.

    Graničari sa obe strane uspeli su da odblokiraju put, ali je potom došlo do razmene vatre.

    Granica Kirgistana i Tadžikistana povremeno postaje zona sukoba zbog nerazgraničenih delova, gde je nemoguće utvrditi kako ide granica izmedju država.

    Krajem aprila prošle godine na tom području došlo je do sukoba stanovnika dve zemlje zbog spora oko prava na vodu, koji je prerastao u oružani sukob vojski dve zemlje.

    Tada je poginulo 36 državljana Kirgistana, a oko 200 je povređeno. Tadžikistan je saopštio da je 19 ljudi poginulo, a 87 povređeno.

    Više od 300 kuća i infrastrukturnih objekata je uništeno ili spaljeno.

  • Eskalacija sukoba – pucnjava na granici

    Na granici Kirgistana i Tadžikistana došlo je do razmene vatre usred zastoja zbog blokiranog puta.

    To je, prenosi Rojters, još jedna eskalacija sukoba između bivših sovjetskih suseda nakon što je u sličnom graničnom sukobu prošle godine poginulo na desetine ljudi.

    Granica između dve zemlje, u kojima se nalaze ruske vojne baze i koje imaju bliske odnose sa Moskvom je slabo razgraničena.

    Vlasti Kirgizije saopštile su da su građani Tadžikistana blokirali put između pokrajinskog centra Batken i kirgiskog sela Isfana. Graničari su uspeli da odblokiraju put, ali je onda izbila pucnjava.

    Pokrajinska vlada je saopštila da nema žrtava, dok tadžikistanska granična služba nije dala komentar.

    Zvaničnik lokalne uprave Tadžikistana u pograničnom gradu Isfara napisao je na Fejsbuku da su Kirgizi blokirali put.

    Najmanje 49 ljudi je poginulo u sukobima prošlog aprila zbog borbe za rezervoare za vodu i pumpe smeštene na reci Isfara, za koju obe zemlje tvrde da je njihova.

  • Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Njemačka sve bliža odluci o obaveznom vakcinisanju

    Za mnoge je to izlaz iz pandemije, za druge lišavanje slobode. O uvođenju obavezne vakcinacije žestoko se diskutuje u Nkemačkoj, a od ove nedkelje i Bundestagu. I više je onih koji su za, nego onih koji su protiv.

    Plenarna sala Bundestaga bila je puna, barem na početku rasprave koja je trajala četiri sata. Bili su tu i kancelar Olaf Šolc (SPD), ministarka spoljnih poslova Analena Berbok (Zeleni), kao i ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD). Raspoloženje je bilo prilično napeto, ispred Bundestaga se protestovalo, a zgradu su nadlijetali helikopteri, piše DW.

    Na početku, predsjednica parlamenta Berbel Bas (SPD) pozvala je na objektivnu raspravu. Ljudi su iscrpljeni zbog korone, rekla je i upozorila: “Imajmo na umu da u ovim napetim vremenima ljudi od nas prije svega očekuju orijentaciju.”

    Dugo je većina političara u Njemačkoj odbacivala ideju o obaveznom vakcinisanju, ali nova vlada pod kancelarom Šolcom sada je za to. Do sada se nije dovoljno građana dobrovoljno vakcinisalo, samo 73,6 odsto, bez buster doze.

    Oslobođeni “partijske discipline”
    Problem s izglasavanjem obavezne vakcinacije u Bundestagu je sljedeći: nisu svi poslanici vladajućih SPD, Zelenih i Liberala (FDP) za to. Nova vlada, koja je na vlasti tek od decembra, uopšte nije sigurna da po tom pitanju ima većinu u parlamentu.

    Zbog toga je kabinet predložio da se poslanici oslobode ograničenja tzv. partijske discipline u okviru poslaničkih grupa, kako bi se okupile mješovite grupe na osnovu toga ko je za, a ko protiv obavezne vakcinacije. To znači da glasanja na osnovu pripadnosti nekoj poslaničkoj grupi neće biti.

    Poslanik opozicione CDU Tino Zorge bio je međutim protiv toga: “Volio bih da smo bar imali nacrt toga kako da vodimo ovu raspravu. Nažalost, to se nije dogodilo.” Andrea Lindhoc iz takođe opozicione, bavarske CSU bila je još oštrija – rekla je da vlada po tom pitanju odbija da radi svoj posao.

    Mješovite grupacije – kako to funkcioniše?
    Partijska disciplina? Naravno, da je svaki poslanik slobodan da donese svoju odluku. Ali, prilikom najvećeg broja glasanja očekuje se će se oni pridržavati planova svoje poslaničke grupe, a to obično tako i bude.

    Međutim, u njemačkom Bundestagu do sada je često i rasprava kada je taj neformalni pritisak uklonjen. Poslanici su zvanično ohrabrivani na otvorenu raspravu i na to da saveznike za svoj stav potraže u drugim poslaničkim grupama. To je bio slučaj, recimo, prilikom glasanja o eutanaziji ili o pobačaju – dakle o nekim pitanjima koja se tiču savjesti. Tada se najprije formiraju grupacije, a one kasnije ispostavljaju svoje prijedloge, piše DW

    Ko je protiv obaveznog vakcinisanja?
    U Bundestagu se trenutno naziru tri takve grupe, pri čemu je, mora se reći, situacija nepregledna. Uz to poslanička grupa opozicione Alternative za Njemačku (AfD) kategorički je ne samo protiv obaveznog vakcinisanja, već i protiv svih ograničenja zbog korone.

    Lider stranke Tino Krupala žestoko se obrušio na sve druge stranke: “Došli smo do tačke u kojoj vakcine gotovo da dobijaju religiozni status. One bi trebalo da budu element koji povezuje građane kako bi oni mogli da budu dio društva.” Obavezno vakcinisanje kao instrument podjele društva? Alis Vajdel, šefica poslaničke grupe AfD, provokativno je govorila “autoritarnom masovnom ubistvu”.

    Protiv obaveznog vakcinisanja je i liberal Volfgang Kubicki (FDP), inače potpredsjednik Bundestaga. Ali on je protiv iz sasvim drugih razloga od AfD. Kubicki naglašava da je i sam vakcinisan, zahvaljuje proizvođačima vakcine, ali podsjeća da su dugo gotovo svi bili protiv obaveznog vakcinisanja: “Suštinska ideja je bila sljedeće: državna intervencija mora da se završi u trenutku kada svi budu dobili ponudu da se vakcinišu. I da svako snosi individualni rizik za svoj život.”

    Obavezno vakcinisanje za sve od 18 godina?
    Preostale dvije grupe zalažu se za obavezno vakcinisanje i čini se da većina poslanika koji su bili za govornicom naginje nekoj od njih. Jedna predlaže da se vakcinišu svi stariji od 18 godina. To mišljenje dijele i ministar zdravlja Karl Lauterbah, kao i kancelar Olaf Šolc.

    Lauterbah upozorava da je potrebno brzo djelati i kaže: “Nećemo napredovati tako što ćemo odgurnuti problem. Potrebno nam je najmanje pet do šest mjeseci da sprovedemo obavezu vakcinisanja. To znači sljedeće: ako se sada odlučimo da to sprovedemo, onda ćemo na jesen biti naoružani.” Dakle onda kada bi mogući novi talas korone ponovo mogao da dovede do porasta broja slučajeva infekcije.

    Obavezno vakcinisanje samo za starije od 50 godina?
    Treća grupa zalaže se za obavezno vakcinisanje osoba starijih od 50 godina. Paula Pjekota iz Zelenih, inače ljekarka iz Lajpciga, jedna je od njih. Ona je postavila i pitanje da li će se, nakon eventualne uvođenje obaveze vakcinisanja ova duga i iscrpljujuća debata završiti? I sama na njega ovako odgovorila: “Niko ne može da kaže da će se zaista situacija u svim pokrajinama smiriti i da neće ponovo biti radikalizacije.”

    Obavezno vakcinisanje za osobe starije od 50 godina je zato svojevrsni kompromis, smatra poslanica Pjekota. Cilj je, kaže, da se konačno stane na kraj pandemiji, a da se društvo pritom dodatno ne podijeli.

    Kako dalje?
    Ukoliko od svih tih ideja i prijedloga na kraju bude većine za obaveznu vakcinaciju, onda bi, prema navodima Vlade, do kraja marta mogao da bude donesen i odgovarajući zakon.

    Ipak, mnogi detalji još uvijek su nejasni: kolike bi bile kazne ako se ljudi ne budu vakcinisali, koliko će trajati ta obaveza i kako to možete da se formuliše na pravno ispravan način? Sigurno je jedno, biće to težak put.

  • Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Lavrov o američkim odgovorima na ruske zahtjeve: Odluku o narednim koracima donijet će Putin

    Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov osvrnuo se danas američke odgovore koji su iz Washingtona poslani u Moskvu, a koji se odnose na ruske sigurnosne zahtjeve koji se tiču širenja NATO saveza i drugih tema.

    Iako je državni sekretar SAD-a Antony Blinken u srijedu izjavio kako su detalji dokumenta povjerljivi te da je zamolio rusku stranu da se pridržavaju ovog pravila, Lavrov ističe kako nema sumnje da će detalji kad-tad procuriti u javnost.
    “Kako su nam rekle američke kolege, odgovori su dogovoreni sa saveznicima i ukrajinskom stranom. Nema sumnje da će u bliskoj budućnosti sadržaj dokumenta procuriti”, rekao je Lavrov.

    U kontekstu konkretnog sadržaja američkih odgovora, Lavrov ističe kako oni nisu obuhvatili glavno pitanje ruskih sigurnosnih zahtjeva koje se tiče prestanka širenja NATO-a na istok.


    “Pitanje širenja NATO-a je duga historija. Međutim, sada kada se o ovoj temi počelo raspravljati, prvo nam je rečeno da je su NATO i Rusija imali usmeni dogovor o neširenju NATO-a. Kada smo pokazali dokumente i zapisnike, naši zapadni partneri su počeli da se pozivaju na to da te stvari nisu ozbiljne te da su potpuno pogrešno protumačene. Stav o širenju NATO-a počeli su objašnjavati na djetinjast način”, poručio je ruski šef diplomatije.

    On je također rekao kako je sada, kada je Zapad u pisanoj varijanti reagovao na ruske zahtjeve, izuzetno važno govoriti o pravno obavezujućim garancijama u euroatlantskoj regiji i pozvati na primjenu dogovorenih principa koji se tiču sigurnosne arhitekture.

    “Oni na to odmah ističu kako niko nema pravo da zabrani ulazak drugim državama u NATO. Međutim, namjerno se zataškava princip da ne treba jačati svoju sigurnost na račun sigurnosti drugih. Ne možemo prihvatiti takav stav”, mišljenja je Lavrov.


    Na kraju, Lavrov se osvrnuo i na nedavno održani sastanak s Blinkenom te je objasnio kako je tokom sastanka pitao državnog sekretara SAD-a kako objašnjava američki stav da su obaveze usvojene kroz OSCE samo “jelovnik” na kojem se bira samo ono što je “ukusno”.

    “Ono što su obećali da će učiniti u interesu drugih, pokušavaju ignorisati i uporno brbljaju. Blinken nije odgovorio na ovo pitanje i samo je slegnuo ramenima. Što se ostalih stvari tiče, proučavamo odgovore Amerikanaca. Istovremeno, dobili smo odgovor i NATO saveza. Analiziramo dva dokumenta u cjelini. Nakon analize, izvijestit ćemo predsjednika Putina o svemu i on će donijeti odluku o našim narednim koracima”, zaključio je Lavrov.

  • NATO ima nove zahtjeve

    NATO ima nove zahtjeve

    Nakon što je američki sekretar Entoni Blinken izjavio kako su SAD poslale Moskvi odgovore na ruske sigurnosne zahtjeve, isto su učinili i predstavnici NATO-a.

    Generalni sekretar Severnoatlantskog saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako su predstavnici tog saveza, u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, uputili zahteve Moskvi, koji se mogu sažeti u tri područja, koja se tiču odnosa NATO-a i Rusije, evropske sigurnosti i kontrole naoružanja.

    U kontekstu odnosa NATO-a i Rusije Stoltenberg je izjavio kako je Rusija prekinula diplomatske odnose s NATO savezom te da to dodatno otežava dijalog.

    “Trebalo bi da ponovo uspostavimo kancelarije u Moskvi i Briselu. Takođe, potrebno je poboljšati kanale komunikacije između NATO snaga i ruske vojske kako bismo promovisali transparentnost našeg rada, ali i smanjili rizike. Rusija takođe treba da povuče svoje snage iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije, gde su trenutno raspoređene bez saglasnosti ovih zemalja”, rekao je Stoltenberg.

    Kada je reč o kontroli naoružanja, generalni sekretar NATO-a ističe kako je istorija pokazala da praktične mere u ovoj oblasti mogu napraviti znatnu razliku i poboljšati odnose između zemalja.

    “Predlažemo zajedničke sastanke o vežbama i nuklearnoj politici o kojoj bi se razgovaralo na Veću NATO-a i Rusije. Potrebno je takođe modernizovati Bečki dokument o vojnoj transparentnosti i raditi na smanjenju sajber pretnji”, rekao je Stoltenberg.

    Takođe je naglasio kako Rusija i NATO moraju da obavljaju ozbiljan razgovor o kontroli naoružanja.

    “Saveznici su spremni da održe sastanak što je pre moguće. NATO je odbrambeni savez i mi ne tražimo konfrontaciju. Međutim, ne možemo i nećemo praviti kompromise na principima na kojima se zasniva naša sigurnost, sigurnost Evrope, ali i Sjedinjenih Američkih Država”, jasan je Stoltenberg.

    Generalni sekretar NATO-a osvrnuo se i na raspoređivanje dodatnih NATO trupa na istoku Evrope te je poručio kako je diplomatija prioritet, ali da sve zemlje trebaju biti spremne na najgoru opciju.

    “Paralelno s našim diplomatskim naporima, mi povećavamo spremnost naših snaga. Pojačali smo prisustvo na područjima Baltičkog i Crnog mora s više brodova i aviona. Raspolažemo i dodatnim pratećim trupama koje mogu biti raspoređene na ključna mesta u kratkom roku. Međutim, za njihovo raspoređivanje potrebna nam je odluka Severnoatlantskog veća”, rekao je generalni sekretar NATO-a.

    Na kraju je Stoltenberg poručio kako nije tajna da su stavovi Rusije i Zapada i dalje veoma udaljeni.

    “Političko rešenje je i dalje moguće, ali Rusija se mora angažovati i zaista potruditi da smiri tenzije. Dali smo svoje predloge i spremni smo da saslušamo rusku stranu. Što se tiče članstva u NATO-u država kao što su Ukrajina i Gruzija, tu smo jasno poručili da ne pravimo kompromise. To je osnovni princip evropske sigurnosti. Nismo naivni, šta god da dogovorimo s Rusijom u različitim formatima, to mora biti izbalansirano i potpuno recipročno”, zaključio je Stoltenberg.

  • Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kina upozorila Sjedinjene Američke Države da se prestanu miješati u Zimske olimpijske igre

    Kao prvi grad koji je ugostio i Zimske i Ljetne igre, Peking se nadao da će sportski spektakl sljedeće sedmice pretvoriti u trijumf moći.

    Međutim, početak je malo pomućen diplomatskim bojkotom pod vodstvom SAD-a zbog situacije sa ljudskim pravima u Kini, posebno njenom politikom prema Ujgurima, muslimanskoj manjini u regiji Xinjiang, a koju je Washington nazvao genocidom.

    Najviši kineski diplomat Wang Yi razgovarao je sa svojim američkim kolegom državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom, navodi se u saopćenju ministarstva vanjskih poslova u četvrtak, prenosi AFP.

    “Trenutno je najvažniji prioritet da se SAD prestanu miješati u Zimske olimpijske igre u Pekingu”, rekao je Wang.

    Američka vlada i zastupnici u pet zapadnih zemalja proglasili su genocidom kinesko postupanje prema Ujgurima u regiji Xinjiang, a francuska nacionalna skupština je to posljednja učinila ovog mjeseca.

    Borci za ljudska prava optužili su Međunarodni olimpijski komitet da zatvara oči pred, kako kažu, mnoštvom zlostavljanja u Kini, uključujući Tibet i njeno kontinuirano suzbijanje slobode izražavanja u Hong Kongu.

    Peking je više puta kritikovao ono što je nazvao “politizacijom” sporta, a Međunarodni olimpijski odbor uputio je slične pozive da se sport odvoji od trenutnih dešavanja u svijetu.