VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika dostavila pisani odgovor Rusiji

    Amerika dostavila pisani odgovor Rusiji

    “Rusiji je već dostavljen pisani odgovor SAD”, napisala je Džejkobsova, prenosi TAS S.

    SAD su dostavile svoj pismeni odgovor povodom zahtjeva Moskve o bezbjednosnim garancijama, napisala je danas na svom Tviter nalogu Dženifer Džejkobs, izveštač Blumberg njuza iz Bijele kuće.

    “Rusiji je već dostavljen pisani odgovor SAD”, napisala je Džejkobsova, prenosi TAS S.

    Ranije je danas u rusko ministarstvo spoljnih poslova došao ambasador SAD u Rusiji Džon Saliven, navodi TAS S, dodajući da je i američka televizijska mreža Si-En-En je, pozivajući se na svoje izvore, izvestila da SAD danas planiraju da predaju Moskvi svoj pismeni odgovor.

  • Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Schmidt dobio podršku u Bundestagu: Ako se ništa ne pomakne, djelovat ćemo u BiH

    Christian Schmidt izvijestio je članove Odbora za poslove Evropske unije njemačkog Bundestaga o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

    Nakon današnje rasprave u Berlinu, visoki predstavnik i predsjedavajući Odbora Anton Hofreiter dali su zajedničku izajavu.

    “Situacija u BiH je zabrinjavajuća jer blokada institucija i politička nespremnost na konstruktivnu saradnju drastično pogoršavaju život ljudi u BiH i oduzimaju perspektivu zemlji. Jedna stvar mora biti jasna svima koji su uključeni na terenu: ako se ništa ne pomakne, međunarodna zajednica i visoki predstavnik će nastaviti djelovati”, stoji u izjavi.

    Schmidt i Hofreiter su se složili da uslovljenost finansijskih sredstava mora postati pravilo u budućnosti.


    “Taktika nekih političara da samo šute i nadaju se da ćemo izgubiti interes neće uspjeti. Nastavit ćemo pažljivo pratiti situaciju i, u konsultaciji sa međunarodnom zajednicom, razgovarat ćemo o tome da li i koji koraci mogu biti potrebni. O tome se slažu sve poslaničke grupe u Bundestagu”, naglašeno je u zajedničkoj izjavi.

  • Berlin sprema strategiju za BiH

    Berlin sprema strategiju za BiH

    Nova vladajuća većina u Njemačkoj, koju čine SPD, Zeleni i liberali, tek će narednih mjeseci u Bundestagu predstaviti novu strategiju njemačke spoljne politike prema BiH, koja će biti stavljena na glasanje.

    S obzirom na parlamentarnu proceduru, ne očekuje se da će Njemačka novu strategiju usvojiti prije marta ili aprila.

    Ono što bi trebalo da bude osnovni sadržaj nove strategije je beskompromisna borba protiv korupcije i jačanje nezavisnog pravosuđa, te obračun s kriminalnim političkim miljeom na sve tri strane BiH. Iako će i sankcije biti dio programa nove vlade, kako nam je rečeno, očekuje se da Vlada već sada može da djeluje u skladu s potrebama i kako budu ukazivale prilike.

    U međuvremenu, kako nam je objašnjeno, inicijativa Metjua Palmera, specijalnog američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH, i Angeline Ajhorst, direktorice za Evropu u Evropskoj službi za spoljne poslove, ima podršku Njemačke, ali tek kada se napravi kompletna njemačka strategija, Njemačka će moći dati svoj puni doprinos svim procesima u BiH. Iako se čini da će to trajati nekoliko mjeseci, to nije ništa strašno ako se uzme u obzir da će nova strategija biti dugoročna i odnosiće se na naredne godine.

    Inače, zanimljivo je da je SDP BiH nakon uspjeha Delegacije EU i Ambasade SAD u Mostaru pokušao sabotirati pregovore o Izbornom zakonu pravdajući to navodnom zvaničnom politikom Njemačke da ta zemlja ne podržava donošenje izborne reforme u izbornoj godini. Kada je izašlo na vidjelo da to ni na koji način ne predstavlja zvanični stav Njemačke, stvorili su se uslovi za dalji nastavak pregovora o Izbornom zakonu, koji će najvjerovatnije krajem februara zahtijevati još jednu završnu rundu.

    Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su nedavno dobile zvanični stav Vlade Njemačke o izbornoj reformi.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Iz ovog odgovora je ne samo jasno da Njemačka podržava reformu Izbornog zakona tokom ove godine, već je postavila i jasne ciljeve koji se odnose na implementaciju odluke “Sejdić i Finci”.

    Inače, Odbor za evropske poslove Bundestaga, koji je najvažniji za evropske integracije, održao je juče sjednicu zatvorenu za javnost, na kojoj je Kristijan Šmit, visoki predstavnik kojeg Republika Srpska ne priznaje, govorio o situaciji u BiH. Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nije stiglo saopštenje iz OHR-a za javnost, tako da se ne znaju detalji Šmitovog obraćanja.

  • Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Lavrov: Međunarodni sistem trese groznica

    Rusija neće dozvoliti da se diskusija o bezbjednosnim garancijama razvodni i, ako ne bude reakcije, preduzeće konkretne korake, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u Državnoj dumi.

    Duboke promjene se dešavaju na međunarodnoj areni, saopštio je Lavrov na početku obraćanja Dumi.

    • Cijeli sistem trese groznica – rekao je Lavrov.

    Prema njegovim riječima, SAD pokušavaju da kazne Rusiju i Kinu uz pomoć sankcija i provokacija specijalnih službi. Kijev se podstiče na provokacije protiv Rusije.

    • SAD i njihovi saveznici u Evropi udvostručili su napore na obuzdavanju Rusije – istakao je Lavrov.

    On je obavijestio poslanike da se nada da će tokom ove nedjelje dobiti pisani odgovor SAD na prijedloge Moskve o bezbjednosnim garancijama.

    Nakon toga, zajedno sa drugim resorima, pripremiće prijedloge predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu o daljim koracima po ovom pitanju.

    • Nećemo dozvoliti da se naši projekti pretoče u beskrajne rasprave, a takva namjera je jasno vidljiva – rekao je Lavrov i naglasio da će Moskva odgovoriti ako Zapad bude ignorisao ruske zahtjeve. Kako je objasnio, bezbjednost Rusije će biti zaštićena.

    Osvrnuvši se na situaciju u Ukrajini, ministar je pozvao SAD, Francusku i Njemačku da natjeraju Kijev da realizuje Minske sporazume.

    Pritom, on je upozorio da će Moskva oštro suzbijati svaki pokušaj da se Rusija predstavi kao strana u sukobu u Ukrajini.

    Kina i Rusija – primjer dobrih odnosa

    Rusko-kinesko strateško partnerstvo je na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza, saopštio je Lavrov u Državnoj dumi.

    • Dobar primjer kako treba da se razvijaju međudržavni odnosi u 21. vijeku je rusko-kinesko strateško partnerstvo. Po nekim parametrima ono se nalazi na većem nivou od tradicionalnog vojno-političkog saveza – dodao je Lavrov.
  • Rusija poslala jedinicu za elektronsko ratovanje na granicu s Ukrajinom

    Rusija poslala jedinicu za elektronsko ratovanje na granicu s Ukrajinom

    Ruska vojska rasporedila je novu jedinicu za elektronsko ratovanje u Belgorodskoj regiji, blizu granice s Ukrajinom, što će “skratiti vrijeme potrebno za dobivanje potrebnih informacija o vojnim kretanjima”.

    Novi bataljon je naoružan s više različitih vozila dizajniranih za elektronsko ratovanje, kao što je Borisoglebsk 2, dizajniran za ometanje komunikacijskih i GPS sistema, i prenosna stanica za ometanje komunikacija Zhitel.

    “Zasebna jedinica za elektronsko ratovanje pridružila se Motostreljačkoj diviziji Visla Zapadnog vojnog okruga. Nove vojne jedinice raspoređene su u Belgorodskoj regiji”, stoji u službenom saopćenju za javnost.

    Prema riječima general-pukovnika Aleksandra Žuravljeva, jedinica će “znatno povećati izviđačke sposobnosti vojske”.

    Osim što je zapovijedao Zapadnim vojnim okrugom, Žuravljev je poznat po vođenju ruskih snaga u Siriji tokom tamošnjeg rata.

    Regija Belgorod, gdje je smještena jedinica za elektronsko ratovanje, graniči s Ukrajinom. Harkov, drugi po veličini grad u toj zemlji, udaljen je manje od sat vremena od granice.

    Novo raspoređivanje dolazi u trenutku kada je Rusija optužena za planiranje invazije na Ukrajinu, a zapadne novine i političari sugeriraju da je vojni upad “iza ugla”. Kremlj je više puta odbacio ovu optužbu, navodeći da Rusija jednostavno premješta vlastitu vojsku po vlastitoj teritoriji.

    Pokret se takođe podudara sa zajedničkim vježbama Unije Resolve 2022 koje provode oružane snage Rusije i Bjelorusije. Jedinice iz cijele Rusije trenutno se prebacuju u zapadnog saveznika zemlje, uoči velikih zajedničkih vježbi koje bi trebale početi 10. februara. Američki State Department sugerirao je da bi vježbe mogle biti izgovor za invaziju na Ukrajinu.

  • The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    The Economist: Novi njemački kancelar oklijeva pred ruskom prijetnjom

    U kontekstu trenutke krize u odnosima Zapada i Rusije u vezi s ukrajinskom krizom i mogućom odlukom Vladimira Putina da pokrene invaziju na Ukrajinu, ugledni britanski list The Economist ističe da je politika Njemačke u tom smislu neodlučna, ali da se stvari postepeno počinju mijenjati.

    Dok je kamera uživo prenosila izlaganje njemačkog admirala Kaya Achima Schonbacha pred publikom u think-tanku u Delhiju, on nije znao da se sve bilježi, ali je ubrzo saznao. On je tom prilikom rekao da Vladimir Putin ne samo da želi poštovanje, već ga “vjerovatno i zaslužuje”. Dodao je da bi Zapad trebao regrutovati Rusiju kao saveznika protiv Kine, što bi on, kao “vrlo radikalan rimokatolik”, pozdravio, piše The Economist.

    Jedan viralni video i javna bruka kasnije su natjerali Schonbacha da se povuče. Brzina njegovog odlaska pokazala je da njemačka vlada neće tolerisati takve komentare kada se nazire ničim izazvan ruski napad na Ukrajinu. Ipak, mnogim stranim promatračima admiral je samo izražavao blage osjećaje prema Rusiji, koji su široko rasprostranjeni među njemačkim donositeljima odluka. Ukrajinski ministar vanjskih poslova rekao je da odbijanje Njemačke da njegovoj zemlji pošalje oružje “ohrabruje Vladimira Putina”. Supruga bivšeg ukrajinskog predsjednika predložila je bojkot njemačkih automobila. S druge strane, njemački saveznici u NATO-u bili su oprezniji, ali mnogi su pokazali frustraciju dok su strani mediji bili brutalni.

    Odbijanje Njemačke da prihvati naoružavanje Ukrajine odaje pogrešno razumijevanje koncepta odvraćanja. Uprkos pozivu svojih saveznika, do sada je odbijala odustati od Sjevernog toka 2, dovršenog, ali još ne puštenog u rad podmorskog plinovoda iz Rusije u Njemačku, koji Rusiji pruža izvoznu rutu koja zaobilazi Ukrajinu i time joj umanjuje utjecaj i oduzima prihode. Za to su posebno krivi Socijaldemokrati (SPD), koji predvode njemačku koalicijsku vladu. Kritičari špijuniraju stranku prepunu Putinverstehera (simpatizera Putina), koji su nostalgični za danima hladnoratovske Ostpolitike, kada su se zapadnonjemačke vlade predvođene SPD-om otvorile prema istoku. Mnogi njemački političari zadržavaju ideju da evropska sigurnost zahtijeva ruski pristanak. To je rekao i kancelar Olaf Scholz.

    Ipak, uz sve to, malo je dokaza da je Njemačka popustila tamo gdje je to važno. Vlada je u potpunosti saglasna s evropskim konsenzusom da će svaka daljnja ruska vojna agresija na Ukrajinu imati “ogromne posljedice”. Transatlantska diplomatija otkrila je razlike u vezi s tim koje sankcije uvesti ako Rusija nastavi zacrtanu politiku, ali to je za očekivati ​​jer se izloženost zapadnih zemalja ruskoj ekonomiji razlikuje. Odgovarajući prošle sedmice na pitanje o gasovodu, Scholz je rekao da će se o svemu tome morati razgovarati ako Rusija izvrši invaziju. Njegovi zeleni koalicijski partneri bili su još jasniji. Malo ko zamišlja da će Sjeverni tok 2 biti pušten u rad ako Rusija izvrši invaziju.

    Najveći problem je politički, tri stranke u novoj njemačkoj “semafor” koaliciji vidljivo su podijeljene u odnosu na Rusiju, a Putinova agresija osigurala je da njihove razlike budu testirane ranije nego što su se nadali. Koalicijske prepirke zahtijevaju vodstvo. Međutim, Scholz, šutljiv tip koji zna biti nejasan i apstraktan kada govori, dopustio je određeni stepen kakofonije. Također nije pokušao pripremiti njemačke birače za iskušenja koja bi mogla doći ako situacija eskalira, od vrtoglavih cijena energije do priliva izbjeglica.

    “Možda je donijela ispravne odluke, ali ova vlada ima užasan komunikacijski problem”, kaže Stefan Meister, povjerenik za Rusiju u njemačkom vijeću za vanjske poslove.

    To se proteže i na međunarodnu scenu. Usporedba s Angelom Merkel, Scholzovom prethodnicom, dosta govori. Kada je Rusija anektirala Krim 2014., Merkel je pozvala 28 država članica EU, uključujući simpatizere Kremlja poput Mađarske i Kipra, da uvedu sankcije.

    Činilo se da Merkel također uživa Putinovo poštovanje, iako je počela prezirati njegove laži. Razgovarala je o Ukrajini i istočnoevropskoj sigurnosti s ruskim predsjednikom mnogo puta tokom posljednjih mjeseci na vlasti. U svojih sedam sedmica Scholz je to učinio samo jednom, uprkos hitnim okolnostima. Putin sada radije razgovara sa SAD-om nego s Evropljanima, ali mu se ni prilike ne nude.

    Nedosljedna, dvosmislena Njemačka potkopava kredibilitet Evrope i ide na ruku Kremlju, tvrdi Meister. Merkel je saznala da se lakše suočiti s ruskim prijetnjama ako Njemačka predvodi odgovor Evrope. To je lekcija koju njen nasljednik možda neće moći izbjeći, ali za koju je dosad pokazao malo interesa.

  • Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Putin posvađao NATO; “Amerikanci su iscrpljeni”

    Analizu pod naslovom “Kraj svetskog poretka kakav poznajemo” objavio je CNN, navodeći da je ovo zbunjujuće vreme za Amerikance.

    S jedne strane pripadnici vlasti objašnjavaju zbog čega je došlo vreme za povlačenje za Avganistana, a sa druge uveravaju kako je vreme da se stane uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Ukrajina nagomilala više od 100.000 vojnika.

    Ovo je vreme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i to kao saveznici.

    Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi CNN.

    Istočna Evropa

    Čak 30 godina nakon raspada Sovjetskog saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika.

    Vladimiru Putinu naročito smetaa post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 85.000 američkih vojnika u stanje vojne pripravnosti, kako bi odvratila Rusiju i uverila članice NATO u odlučnost Amerike.

    Zapadna Evropa

    Američkom uticaju je potrebna potpora. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata s Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupela pretnju Rusije koja je glavni snabdevač Nemačke prirodnim plinom.

    Azija

    Azija testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vreme prisvaja svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u sklopu vojne vežbe.

    Bliski Istok

    Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazdušnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici.

    Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vodstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

    Uloga Amerike
    Počelo je: “Suhoji” prebačeni u Belorusiju VIDEO

    Sve gore navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osećaju slabost i vide prostor za napredak.

    “Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu trenutku kad u inostranstvu postoji opšte raširena percepcija da Vašington više nije ona sila koja je bila u drugoj polovinii 20. veka”, piše CNN-ov analitičar Stvien Kolinson.

    “Usprkos uveravanjima Džoa Bajdena da se ‘Amerika vratila’, haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni u poslednjih 20 godina rata u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu s tezom da bi Vašington iz političkig razloga mogao posustati u ispunjavanju svojih strateških obaveza”, dodaje Kolinson.

    Faktor zvani Putin
    “Bodež u srcu Rusije”

    Ruski predsednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja – od Ukrajine preko Sirije do Azije.

    Iako niko sa sigurnošću ne zna šta tačno Putin želi. Ali, Fiona Hil, stručnjakinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Belu kuću, za New York Times piše kako zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: “Putin želi da iseli Sjedinjene Države iz Evrope”.

    Džil Dougerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, je saglasna. “Rusija želi da ponovo odigra završetak Hladnog rata”. U tome Putinu pomažu ruski državni mediji, koji formiraju stavove ruske javnosti.

    Putin oseća da je američka moć u silaznoj putanji, piše američki The Hill. Putin “veruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju napolju”.

    Na tenzije oko Ukrajine, piše The Hill, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svetom.

    Izazovom koji je nametnuo NATO-u, Putinova agresija u Ukrajini mogla bi da zapreti “celom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenost zemalja članica UN-a od Drugog svetskog rata – nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na puno većoj razmeri”.

    Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

    Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope.

    Kako za CNN Business piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Severni Tok 2, koji u Nemačku dovodi ruski plin i pritom zaobilazi Ukrajinu.

    Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Nemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvek se nećka o uključivanju Severnog Toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

    “S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podele, Severni Tok postao je sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a”, piše Kristine Berzina.

  • Fijasko američke mornarice – brod ne može da odbrani ni sebe

    Fijasko američke mornarice – brod ne može da odbrani ni sebe

    Najskuplji ratni brod američke mornarice nosač aviona Džerald R. Ford još nije pokazao da se može efikasno odbraniti od projektila.

    To stoji u novom izveštaju Pentagona za testiranje.

    Nosač aviona je vredan 13 milijardi dolara.

    ‘Šareni’ učinci presretača projektila, radara i sistema za distribuciju podataka na testiranom brodu ograničili su sposobnost uništavanja modela nadolazećeg oružja, iako su senzorski sistemi “na zadovoljavajući način detektovalii, pratili i pogađali ciljeve”, prema izveštaju koji je Blumberg njuz, kako se navodi, dobio pre njegove objave, prenosi Telegraf.

    Prema izveštaju na pet stranica, nosač koji je izgradila kompanija Hantington ingals indastriz još uvek je opterećen “niskom ili nepoznatom pouzdanošću” svojih sistema za lansiranje i povratak aviona.

    A nedavni šok-testovi za procenu ranjivosti ključnih sistema “utvrdili su više nedostataka u dizajnu, koji prethodno nisu otkriveni”, navela je Pentagonova kancelarija za testiranje.

    U izveštaju se navodi da je mornarica već identifikovala nekoliko mogućnosti za poboljšanje nove klase nosača aviona po pitanju “podvodnih pretnji”.

    ‘Opada rizik’

    Nedostaci koji uporno ‘iskaču’ potkopavaju nade mornarice da će uspeti Džerald R. Ford da prikaže kao prvi u novoj klasi nosača na nuklearni pogon koji mogu povećati američku moć na globalnom nivou i koji su borbeno sposobniji, pouzdaniji i ekonomski pristupačniji od klase Nimic, koju bi trebalo da zamene.

    Najnovija procena znači i nova pitanja za službenike Pentagona i zastupnike o tome u kojoj će meri mornarica pokazati poboljšanja pre nego što Ford bude raspoređen sredinom septembra na svoju prvu patrolu sa avionima i pratećim plovilima.

    U izveštaju, koji sadrži i “kontrolisane neklasifikovane” informacije i koji je prosleđen mornarici, utvrđeno je kako je u ovom trenutku moguća “samo ograničena procena” učinka borbenog sistema. Navodi se da Nikolas Gertin, novi šef kancelarije za testiranje, planira da pošalje Kongresu privremen izveštaj o sposobnostima samoodbrane nosača do 30. septembra.

    Zapovedništvo mornaričkih sistema na moru u saopštenju je pozdravilo što je dobilo priliku da pregleda izveštaj i da svoje komentare na nacrt procene. “Uopšteno”, navodi se, nedavna testiranja nosača nakon isporuke “ukazuju da opada rizik uticaja pouzdanosti sistema na ispunjavanje misije”.

    Nalaženje odgovora na pitanja koja izazivaju zabrinutost u vezi s odbrambenim sistemima nosača, s njegovim dvopojasnim radarom, usaglašavanjem podataka i drugim naprednim sposobnostima, postaje još hitnije budući da Kina povećava svoje flote patrolnih brodova, fregata, krstarica i konvencionalnih podmornica s naprednim protivbrodskim krstarećim projektilima.

    Kvarovi artiljerijskog sistema

    Tri dosadašnja mornarička testiranja sistema samoodbrane nosača aviona na specijalizovanom brodu dizajniranom za procenu tih performansi, “nisu prikladni za procenu sposobnosti borbenog sistema protiv nadzvučnih protivbrodskih krstarećih projektila i podzvučnih manevarskih projektila, a nisu planirani budući testovi protiv pretnji, koji bi mogli da pružie dodatne podatke”, navodi kancelarija za testiranje.

    Deo brodskog artiljerijskog sistema, navela je kancelarija za testiranje, imao je brojne kvarove vezane za pouzdanost, koji su u nekoliko slučajeva sprečili sistem da izvrši misiju.

    Nakon niza dodatnih evaluacija i uvežbavanja Fordovih vazdušnih snaga, plan je da nosač krene u više operacija s većim brojem saveznika do kraja leta, rekao je novinarima kontraadmiral Džejms Dauni, izvršni oficir programa mornarice za nosače aviona.

    Dauni kaže kako je mornarica sigurna u borbene sisteme broda, testovi na moru su provedeni i procenjeni i dodeljen je sertifikat što se tiče područja borbenih sistema.

    Kancelarija za testiranje, navela je da nosač aviona Ford, verovatno neće postići svoj cilj u odnosu na broj naleta koje može izvesti u od 24 sata, zaključivši da je “temeljen na nerealnim pretpostavkama”.

    Ne radi ni elektromagnetski katapult

    Takođe je rečeno da je tokom 8.157 poletanja i povrataka aviona tokom prošle godine, novi elektromagnetski sistem katapulta na nosaču, koji je izradio Dženeral atomiks, pokazao pouzdanost na 272 lansiranja, odnosno znatno ispod potrebnih 4.166.

    Takođe, njegov sistem za zaustavljanje aviona nakon sletanja, pokazao je stopu pouzdanosti na 41 sletanju, što je “znatno ispod zahteva od 16.500”, navela je kancelarija za testiranje.

    Zapovedništvo mornaričkih sistema na moru izjavilo je da je tokom Fordovog nedavnog boravka na moru, nosač aviona dovršio sva potrebna testiranja, obavio posao pre plana, poboljšao pouzdanost sistema za nove tehnologije, a služio je kao platforma za sprovođenje kvalifikovanja pilota na nosaču aviona na Istočnoj obali za više od 400 novokvalifikovanih i prekvalifikovanih pilota.

    Više od 8.100 operacija lansiranja i sletanja, saopštilo je zapovedništvo, ističu sve veće sposobnosti Forda i pružaju sve veće poverenje u to da će potpuno obučena posada Forda i vazdušne snage na njemu postići potrebnu stopu proizvodnje letova.

  • Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ukrajinski general predvidio datum ruskog napada i poručio: Spremni smo ih rasturiti golim rukama

    Ruski tenkovi i vojnici mogli bi biti udaljeni samo nekoliko sedmica od prelaska ukrajinske granice i izazivanja sveopšteg sukoba u Evropi, tvrdi jedan od najviših kijevskih generala.

    Generalpukovnik Alexander Pavljuk rekao je da bi upad mogao biti izveden u danima nakon Zimskih olimpijskih igara, koje bi se trebale održati u Pekingu sljedećeg mjeseca. Istakao je da je 20. februar “datum koji nas brine”. Dodao je da bi ruski predsjednik Vladimir Putin vjerovatno želio da izbjegne da uvrijedi Kinu tako što će zasjeniti igre ratom.
    Osim toga, taj datum označava kraj planiranih rusko-bjeloruskih zajedničkih vojnih vježbi na granici s Ukrajinom.

    Pavljuk, koji je služio u sovjetskim oružanim snagama u posljednjim godinama postojanja SSSR-a, rekao je da je uvjeren u sposobnost svojih trupa da se bore protiv Rusije, uprkos njenim većim vojnim sposobnostima.

    “Imamo oko pola miliona ljudi koji su prošli rat u ovoj zemlji, u kojem su izgubili nekoga ili nešto”, objasnio je on.

    “Pola miliona onih koji su izgubili rođake, domove ili prijatelje, a spremni su da golim rukama rasture Ruse”, rekao je.

    “Ako naša obavještajna služba uspije predvidjeti smjer glavnog ruskog udarca, nakon prvih velikih gubitaka neće ići dalje”, prognozirao je te dodao da Putin shvata da bi se njegova vojska poslije velikih gubitaka mogla zaustaviti sama.

    “U ovom slučaju ne možete vjerovati intuiciji. Radi se o hladnoj računici”, smatra Pavljuk.

    Ukrajinski i zapadni zvaničnici već mjesecima upozoravaju da strahuju od neposredne invazije Rusije i ukazivali su na kretanje njenih trupa u blizini granice s Ukrajinom, gdje se, kako se navodi, okupilo više od 100.000 ruskih vojnika. Kremlj je u više navrata negirao da ima bilo kakve agresivne namjere, insistirajući na tome da jednostavno pokreće snage unutar svoje teritorije, i pozivao je na sigurnosne sporazume s NATO-om, vojnim blokom predvođenim SAD-om.

    Međutim, uprkos Pavljukovom upozorenju, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je građanima u televizijskom obraćanju da rizik od invazije nije porastao. “Sada je više pompe oko toga”, dodao je.

    Sekretar kijevskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Aleksej Danilov u ponedjeljak je također nastojao da umanji značaj prijetnje, nazivajući je “panikom” izazvanom iz “geopolitičkih i domaćih” razloga na Zapadu.

    “Stavljanje ruskih trupa nije tako brzo kao što neki tvrde”, rekao je on.

  • Okončan sastanak talibana i zapadnih zvaničnika u Oslu, vladari Afganistana obećali promjene

    Predstavnici vlade Afganistana koju čine talibanski zvaničnici okončali su sinoć trodnevne sastanke u Norveškoj gdje su se između ostalog sastali s norveškim, ali i brojnim zapadnim zvaničnicima te predstavnicima civilnog društva.

    Delegacija talibana u Norveškoj je boravila od petka, a u međuvremenu zvaničnici su se sastali s diplomatama iz SAD-a, Evropske unije, Norveške te predstavnicima afganistanskog civilnog društva.

    Afganistansku delegaciju predvodio je ministar vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi, a na konferenciji za medije nakon sastanka izjavio je kako je zadovoljan rezultatima sastanka i činjenicom da su talibani po prvi put nakon preuzimanja vlasti posjetili jednu od zapadnih zemalja.

    “Da, zadovoljni smo rezultatima sastanka. Činjenica je da je Norveška dogovorila da dođemo ovdje i dijelimo pozornicu s predstavnicima međunarodne zajednice. To je veliki napredak”, rekao je Muttaqi.
    S druge strane, ministrica vanjskih poslova Norveške Anniken Huitfeldt izjavila je kako su talibani tokom sastanka pokazali želju za promjenama.

    “Prvi put otkako su prošle godine preuzeli vlast, vidimo da su talibani pristali na temeljitu političku raspravu s afganistanskim aktivistkinjama i liderima civilnog društva”, rekla je ministrica.

    Prije nego što su talibani napustili Norvešku, talibanska delegacija izdala je zajedničko saopćenje s predstavnicima afganistanskog civilnog društva. U saopćenju se navodi kako je jedino rješenje za probleme u Afganistanu saradnja vlasti i građana.

    “Svi Afganistanci moraju raditi zajedno na poboljšanju političkih, ekonomskih i sigurnosnih rezultata u zemlji”, navodi se.

    Između ostalog, tokom sastanka u Oslu, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice iznio je tri zahtjeva prema talibanima.

    Između ostalog, od talibana se traži da u Afganistanu uvedu potpunu ravnopravnost između zaposlenih žena i muškaraca, da osiguraju srednjoškolsku nastavu za djevojke te da osiguraju rad i djelovanje Norveškog vijeća za izbjeglice u Afganistanu.

    “Dobili smo jasna i obavezujuća obećanja od talibana da će djevojčice od marta imati pristup obrazovanju na svim nivoima. Također, predstavnici talibana su obećali da će zaštiti manjine u Afganistanu”, rekao je predsjednik Norveškog vijeća za izbjeglice Jan Egeland.