Kategorija: Svijet

  • Novinari sve snimali skrivenom kamerom i dokazali. “Ovde ne važi Hipokratova zakletva”

    Italijanske bolnice odbijaju da lječe i operišu nevakcinisane i one koji nisu preležali kovid.

    Otkad je emisija “Fuori dal coro” italijanske televizije “Mediaset” prošle nedelje prikazala slučaj bolnice “Galeaci” koja je otkazala operacije i lečenje osoba koje nemaju Super zelenu propusnicu – onu koja se dobija vakcinacijom ili nakon infekcije kovidom, na površinu su izašli i slični slučajevi ostalih bolnica širom Italije, javlja RTS.

    Pacijenti koji već mesecima ne mogu da da budu operisani i lečeni, obratili su se italijanskim medijima ne bi li na taj način prijavili situaciju koja je, bez obzira na pandemiju, u suprotnosti sa Hipokratovom zakletvom koja, između ostalog, kaže da će “medicinari lečiti svakog pacijenta bez obzira na religiju, nacionalnost, društveni status, političku ideologiju promovišući eliminisanje svakog oblika diskriminacije u zdravstvenom polju”.

    Ovi pacijenti čekaju mesecima ne bi li bili lečeni i operisani jer nisu vakcinisani trećom dozom vakcine protiv koronavirusa.

    Mediji su ispitali situaciju i uverili se da, po internom mejlu koji je svim zaposlenima u bolnici “Galeaci” poslao direktor te ustanove, profesor Fabricio Preljasko, jedan od lekara koji se svakodnevno pojavljuje u medijima komentarišući pandemiju – svi koji nemaju Super zelenu propusnicu ili kako je u Italiji često nazivaju “Pasoš vakcinacije”, za sada neće biti podvrgnuti lečenju i operacijama.

    Profesor Preljasko je odbio da razgovara sa novinarima emisije “Fuori dal coro” (Van hora – “glas koji ide protiv struje”, “mišljenje suprotno masama”) ali je za druge medije izjavio da je istina da se osobe koje nisu kompletirale ciklus vakcinacije smatraju osetljivim pacijentima, te da su njihove intervencije odložene jer nisu zaštićeni od virusa.

    Prema njegovim rečima, osobe koje nisu vakcinisane moraju biti zaštićene jer bi mogle da dobiju težak oblik kovida, te je ova mere preduzeta u cilju zaštite njihovog zdravlja.

    Sa druge strane, mediji podvlače da je poznat i veliki broj slučajeva osoba koje su se razbolele od kovida i nakon tri vakcine, među kojima je najpoznatiji slučaj profesora Galija sa milanske infektivne klinike “Luiđi Sako” koji je bez obzira na kompletnu vakcinaciju dobio težak oblik kovida i lečen je monoklonalnim lekovima.

    Novinari su obišli nekoliko bolnica snimajući skrivenom kamerom zaposlene na prijemu i pitajući ih da li je potrebna zelena propusnica da bi bili lečeni, na šta su dobili pozitivne odgovore. Ista situacija se desila i nakon što su pozvali kol-centar bolnica.

    Slučaj je završio u parlamentu kada je nekoliko poslanika zatražilo da se ministar zdravlja obrati i objasni ovu neprihvatljivu situaciju.

    Sinoć je emisija ponovo iznela na video ovu situaciju prikazavši internu odredbu profesora Preljaska iz Ortopedske bolnice “Galeaci” u Milanu pod nazivom “Revizija programa hirurških intervencija od januara 2022. godine.

    “Poštovane kolege, s obzirom na otežanu epidemijsku situaciju od 10. januara je potrebno uraditi reviziju svih operacija omogućavajući lečenje samo osobama sa Super zelenom propusnicom (vakcinisanima ili onima koji su ozdravili) i pacijentima kojima nije potrebna ni interna ni spoljna rehabilitacija. Zamoljeni ste da se javite kancelariji direktora ne bi li organizovali operacije u narednim sedmicama”, piše u odredbi profesora Preljaska.

    Slučaj je dospeo i pred Welfare Regiona Lombardija koji će poslati inspekciju u bolnicu, a javno tužilaštvo je pokrenulo istragu. Stigle su prijave i iz regiona Trentino, Toskana i Kalabrija. Redakcija emisije je podvukla da je ovo neprihvatljivo i nehumano ponašanje i da ne postoje pacijenti A i B kategorije.

    Super zelena propusnica se dobija nakon tri doze vakcinacije ili dve doze od kojih druga ne sme biti starija od četiri meseca ili nakon ozdravljenja. Ona je u Italiji potrebna za odvijanje normalnog života: odlazak u restorane, kafiće, na bazene, u pozorišta, bioskope, muzeje, na skijanje i sve ostale aktivnosti sem odlazaka u prodavnice hrane i apoteke.

    Dok ostatak Evrope smanjuje zabrane u borbi protiv kovida 19, Italija od 1. februara uvodi nove mere.

  • Madrid će podržati “”masovni, snažni paket” sankcija

    Madrid će podržati “”masovni, snažni paket” sankcija

    Ministar inostranih poslova Španije Hose Manuel Albares rekao je da će Madrid podržati “masovni, snažni paket” ekonomskih mjera protiv Rusije.

    Albares je naglasio da evropske nacije imaju druge resurse osim sile da odvrate Rusiju od bilo kakve vojne intervencije njenih trupa u susednoj zemlji, uključujući i one koje bi imale „ogromne ekonomske posledice i visoke troškove” za Rusiju, prenosi Rojters.

    “Neću ulaziti u detalje o sankcijama koje evropske zemlje mogu uvesti, zbog potrebe za poverljivošću i želje da se održi neizvesnost kao sredstvo odvraćanja. Ali mogu da vas uverim da će to biti ogroman, snažan paket”, izjavio je Albares u iutorak u španskom parlamentu.

    On je rekao i da se čini da je Rusija i dalje posvećena dijalogu.

    “Stiče se utisak da ruske vlasti žele da dijalog za sada ostane otvoren, iako nije postignut nikakav konkretan napredak”, naglasio je španski ministar.

    Španija je dopunila svoje savetodavne mere i upozorila građane na sva putovanja u Ukrajinu osim hitnih, ali je saopštila da još neće evakuisati više od 500 građana u toj zemlji, navodi Rojters.

  • “Zavisi od toga šta Putin uradi ili ne uradi”

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da je u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu moguće uvođenje sankcija lično ruskom predsedniku Vladimiru Putinu.

    Na pitanje novinara da li je tako nešto moguće, kratko je odgovorio: “Da.”

    Novinarima je rekao i da SAD nemaju nameru da razmeštaju snage na teritoriji Ukrajine.

    “Ne nameravamo da na razmeštamo naše snage ili snage NATO u Ukrajini”, rekao je američki predsednik.

    ​​​​Međutim, rekao je da bi u skorije vreme mogao da donese odluku o prebacivanju američkih vojnika koji su u stanju pripravnosti na tlo Evrope zbog napete situacije u Ukrajini.

    Podsetimo, juče je oko 8.500 vojnika dobilo naređenje da budu spremni za prebacivanje u američke baze kao podrška istočnom krilu NATO.

    “Moguće je da ću uskoro poslati deo tih snaga”, rekao je on i dodao da odluka o tome zavisi od toga “šta Putin uradi ili ne uradi”.

    Odnosi Zapada i Ukrajine pali su na najniži nivo od Hladnog rata zbog situacije oko Ukrajine. Zapad optužuje Rusiju da priprema invaziju na Ukrajinu, dok Moskva to negira i traži garancije da se NATO neće širiti dalje na istok.

  • NATO: “Nismo spremni za kompromis”

    NATO: “Nismo spremni za kompromis”

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg upozorio je da neće biti kompromisa sa Moskvom kada je reč o fundamentalnim principima saveza.

    On je takođe rekao da će Alijansa tokom ove nedelje uputiti pisani odgovor Rusiji u vezi sa zahtevima za garancije bezbednosti u koordinaciji sa Amerikom.

    “Završavamo rad na predlozima NATO, pisanom dokumentu koji ćemo uputi kasnije ove nedelje. Uradićemo to uporedo sa Amerikom”, rekao je Stoltenberg u intervjuu za američku TV stanicu Si-En-En.

    On je istakao da je Alijansa spremna da diskutuje o kontroli naoružanja, razoružanju, transparentnosti vojnih aktivnosti, mehanizmima snižavanja rizika i drugim pitanjima koja se tiču evropske bezbednosti.

    “Ali, nismo spremni za kompromis kada je reč o našim osnovnim principima”, istakao je generalni sekretar NATO.

    Podsetimo, politika “otvorenih vrata” jedan je od tih fundamentalnih principa Alijanse, a s druge strane dalje neširenje saveza na Istok ključni je zahtev Rusije.

    Stoltenberg je rekao i da Alijansa neće razmeštati snage u Ukrajini.

    “Borbene jedinice NATO neće biti raspoređene u Ukrajini”, rekao je on.

    U Briselu je 11. januara održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi a pre konsultacija na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru.

    Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Američka mornarica pokušava izvući borbeni avion koji je pao u more prilikom slijetanja na nosač

    Američka mornarica pokušava izvući borbeni avion koji je pao u more prilikom slijetanja na nosač

    Američka mornarica radi na izvlačenju borbenog aviona koji je tokom vježbe pao u more.

    Riječ je o borbenom avionu F-35C Lightning II koji je letio za vrijeme vježbe, ali je prilikom slijetanja na nosač aviona USS Carl Vinson došlo do problema zbog kojeg je pilot bio primoran iskočiti. Avion je potom udario o palubu i na kraju pao u Južno kinesko more, a u ovom incidentu je povrijeđeno nekoliko mornara.

    Pilot je spašen pomoću helikoptera, a borbeni avion je i dalje u moru. Američka mornarica je pokrenula istragu i pokušava izvući avion na površinu.

    Incident se dogodio tokom rutinske vježbe u kojoj su učestvovali američki supernosači aviona USS Carl Vinson i USS Abraham Lincoln, kao i drugi američki brodovi i avioni. Vježba je održana blizu Kine u vrijeme visokih tenzija između dvije zemlje.

    Prema riječima admirala Dana Martina, vježbe “naglašavaju sposobnosti mornarice da demonstrira ogromnu pomorsku silu te da podrši slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju”.

    Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more te označava američke operacije u ovoj regiji kao kršenje njene suverenosti.

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je kako ova država treba formirati radnu grupu koja će raditi na zaštiti južnih dijelova države, tačnije prostora koji graniči s Ukrajinom.

    Lukašenko je naglasio kako je situacija na bjelorusko-ukrajinskoj granici znatno teža nego što je to slučaj na granici s Poljskom te da zbog toga Minsk mora poduzeti posebne mjere.

    “Na naše veliko žaljenje, naši odnosi s Ukrajinom nisu laki. Mi tamo moramo u kratkom roku uspostaviti odgovarajuću radnu grupu za zaštitu skoro 1.500 kilometara granice s Ukrajinom, što je ogromno prostranstvo. Ovo je posao koji smo davno planirali, ali se on poklopio s vježbama koje smo održali s Rusijom tokom prošle godine”, rekao je Lukašenko za državnu novinsku agenciju.

    On je također objasnio kako su bjeloruske snage osujetile pokušaje krijumčarenja oružja na bjelorusko-ruskoj granici.

    “Dobro je što smo uhapsili ove lopove. Šta ako to nismo uspjeli uraditi?”, ističe predsjednik Bjelorusije.

    Nakon toga on se osvrnuo i na zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije, koje će se održati u februaru 2022. godine, te je pojasnio kako Bjelorusija održavanjem vježbi ne nastoji eskalirati situaciju s Ukrajinom.

    “Nemojte misliti da mi podstičemo sukobe. Međutim, ako se to dogodi, onda moramo biti spremni na sve. Vojna vježba je više potrebna nama nego Rusiji. Kao rezultat ovih vježbi, vidjet ćemo na koje ćemo se vojne jedinice fokusirati u budućnosti. To nisu nelegalne vježbe”, objašnjava bjeloruski lider.

    Na kraju, Lukašenko je objasnio kako vojnim vježbama Minsk i Moskva demonstriraju svoju snagu.

    “Potencijalni protivnik mora vidjeti da nismo sami i da ćemo se braniti zajedno ukoliko to bude potrebno”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Borelj: Priština pokazuje više nespremnosti za nastavak dijaloga sa Beogradom

    Visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj rekao je u Briselu da će sa specijalnim izaslanikom EU za dijalog Miroslavom Lajčakom nastaviti da radi na obnavljaju dijaloga Beograda i Prištine, ali da Kosovo pokazuje “više nespremnosti da učestvuje u tome”.

    Pozdravljam spremnost Srbije da učestvuje u dijalogu i želim da jasno stavim do znanja Kosovu da dijalog ne postoji samo radi Kosova, nego zato što je krucijalan za napredovanje na EU putu – rekao je Borelj na zajedničkoj pres-konferenciji sa premijerom Srbije Anom Brnabić, nakon sjednice Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Srbije.

    Na pitanje postoji li neki instrument EU da se Priština vrati za pregovarački sto, on je rekao da će sa Lajčakom nastaviti sa pripremama za obnavljanje dijaloga u Briselu, ali samo ako su obje strane spremne da se, ne samo dogovore o pozitivnim rezultatima, nego i da pokažu rezultate.

    On je dodao da će Lajčak sa predstavnikom SAD sljedeće sedmice ići na Kosovo kako bi se zalagao za obnavljanje dijaloga.

  • Sukob u Kijevu

    Sukob u Kijevu

    U Kijevu je nakon protesta izbila tuča između okupljenih i policije. Nezvanično, ima i poginulih.

    Preduzetnici koji traže poreske olakšice pokušali su da uđu u zgradu Vrhovne rade, demonstranti su prošetali centralnim ulicama grada.

    Među njihovim zahtevima je i usvajanje predloga zakona o pojednostavljenom sistemu korišćenja kasa i druge olakšice u Poreskom zakoniku.

    Nakon šetnje demonstranti su se vratili pred zgradu Rade i nastavili proteste. Inicijativna grupa demonstranata pokušala je nakon toga da uđe u zgradu parlamenta.

    Zbog toga je došlo do tuče, a policija je upotrebila suzavac i privela nekoliko učesnika mitinga, uključujući organizatore koji su se sa bine obraćali okupljenima.

    Policija je potom potisnula preduzetnike dalje od zgrade Rade, ali su sukobi nastavljeni.

    Tokom sukoba, demonstranti su palili dimne bombe i baklje.

    Prema još nepotvrđenim vestima, jedan demonstrant je poginuo prilikom sukoba sa snagama reda.

  • Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Ultimativno je jasno: Rat je počeo

    Svi pokušavaju da shvate koji je sledeći potez Putina kada je reč o Ukrajini. Četiri zemlje povukle su osoblje ambasada iz Kijeva pošto su tenzije na vrhuncu.

    Ali rat je u stvari možda već počeo, navodi se u analizi BBC-ja.

    Kolumnista britanskog javnog servisa Džonatan Markus ističe da svim svetskim medijima dominiraju naslovi o sve većoj mogućnosti otvorenog sukoba, postavljaju se i sva moguća pitanja, a najvažnije je – hoće li Rusija napasti?

    Ili, ako se ruski predsednik nameračio za taj napad, može li diplomatija da spase stvar? “Ali, mi ne možemo ući u glavu Vladimira Putina”, piše Markus, pa postavlja sledeće, logično pitanje, kako ćemo znati da je rat uopšte počeo?

    Kao odgovor na to pitanje ponudio je i nekoliko odgovora.

    Tenkovi, raketiranje

    Najpre, masovna invazija tenkova na teritoriju Ukrajine, ili raketiranje ukrajinskih pozicija svakako bi bilo najlogičniji odgovor. Prvi bi alarm upalili Ukrajinci, ali vojni sateliti Zapadne alijanse morali bi i pre toga da detektuju neko pomeranje ruske vojske u tom pravcu.

    Ali da bismo na pravi način došli do odgovora na pitanje kako ćemo znati da je počeo rat morali bi da sagledamo celokupan konflikt između Rusije i Ukrajine, ali i to šta sve Putin ima na raspolaganju i šta od svega toga koristi. Onda imamo odgovor na to pitanje – rat je možda već počeo.

    Vojni pritisak
    Praktično Rusija je odavno okupirala Krim, koji je bio deo Ukrajine i pruža ogromnu podršku pobunjenicima u regionu Donbasa.

    Tada se već dogodio oružani sukob, a sporadično pucanje odjekuje i sada tim regionom, iako obe strane kažu da se zalažu za mirno rešenje sukoba.

    Pretnja silom

    Istovremeno, postoji i kontinuirana pretnja Rusije da će na granicu s Ukrajinom dovesti ogroman broj vojnika i velike količine opreme.

    Borbene formacije ruske vojske koje su postavljene oko Ukrajine su “izuzetne”, a to uključuje i razmeštanje ruskih trupa i u Belorusiji, koja se takođe graniči s Ukrajinom i koja Moskvi omogućava još jedan put da “uskoči” u Kijev.

    Iako Moskva kaže da je reč samo o rutinskoj vežbi, ono što su Rusi poslali u belorusiju sve je samo ne obična vojna vežba, smatra autor teksta.

    Navodi se i da je na društvene mreže postavljen ogroman broj video-snimaka koji pokazuju upravo ruske trupe koje se kreću ka Belorusiji i Ukrajini.

    Stvaranje narativa
    Rusija ima još jedno oružje – stvaranje narativa “nije tu Ukrajina žrtva, mi smo”.

    To je navedeno i dokumentovano u nizu spisa koje su predate vrhu NATO, zbog čega ta Alijansa hitno želi da napravi novu sferu uticaja.

    Rusija s jedne strane naširoko priča o kontroli naoružanja, učestvuje na samitima, ali svi znaju da od toga nema ništa i NATO to zna.

    Ali ruski narativ ima još jedan smisao, ne samo taj šta Rusi misle, nego šta misle svi ljudi na svetu kada čitaju vesti o Ukrajini I Rusiji.

    A po svim nezavisnim analizama, Rusija se sprema za rat, bez obzirana to šta kaže Kremlj.

    Subverzija
    Postoji tu još jedno oružje na raspolaganju – sajbernapadi. Dokaz: Nedavno su hakovani sajtovi svih ukrajinskih ministarstava.

    Ali ne postoji nijedan dokaz koji vodi do Moskve, za sada. Ipak, brojni analitičari smatraju da je taj “sajberelement” i te kako važna karika u sukobu Ukrajine i Rusije.

    Ali mutna je linija između rata i mira
    Kada je Rusija zauzela Krim 2014. čuli smo razne čudne izraze kao što su “siva zona”, “hibridni rat”, sve samo da se nekako sve to ne oceni kao vojna invazija.

    Ali nema sumnje ko je ikako uzeo Krim, i to na na klasičan, starinski vojni način, piše BBC.

    Sve je to stavljeno u “sivu zonu konflikta” – zamagljivanje one jasne granice između rata i mira.

    S tim da Zapad to tako ne gleda. Rusija, s druge strane, ima sopstvenu sofisticiranu doktrinu, u okviru koje rat i mir vidi kao kontinuitet u okviru kog se primenjuju različite strategije, nekada pojedinačno, nekada spojeno, ali uvek imaju isti cilje.

    I zato je ultimativno jasno da je rat već počeo, zaključuje se u tekstu.

  • Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Ako NATO zatraži, S. Makedonija ulazi u rat; Hrvatska: Povući ćemo vojnike, do zadnjeg

    Makedonska ministarka odbrane Slavjanka Petrovska kaže da postoji mogućnost da se vojska te države uključi u eventualni vojni konflikt između Ukrajine i Rusije.

    Sjeverna Makedonija se zalaže za diplomatsko rešenje spora između Rusije i Ukrajine, ali postoji mogućnost da se uključi u eventualni konflikt, ukoliko takvo nešto zatraži NATO, rekla je ministarka odbrane Slavjanka Petrovska.

    Takav potez bi bio moguć samo uz saglasnost predsednika Severne Makedonije Steve Pendarovskog.

    Petrovska je, takođe, navela da makedonske oružane snage već pripremaju analize mogućeg angažmana u ovom konfliktu, ali je istakla da odluka o eventualnom učešću maakedonskih vojnika nije doneta.

    Sasvim suprotan stav o Makedonije ima hrvatski predsednik Zoran Milanović, koji je danas, na pitanje da prokomentariše sukob u Ukrajini, rekao da ne zna ništa o tome.

    “NATO pojačava prisutnost, mi s tim ne moramo ništa, niti ćemo imati išta. Ako dođe do eskalacije povući ćemo do zadnjeg hrvatskog vojnika. To nema veze s Ukrajinom, nego s Bajdenovom politikom, vidim nekonzistentnost i opasno ponašanje. Ovo se događa u predgrađu glavnog grada Rusije i načini postoje da se Ukrajina sačuva, bar 99 posto, da joj se ekonomski pomogne”, rekao je Milanović.

    “Kad je otišao Tramp, kog su demokrate napadale da se ponaša kao dadilja prema Putinovoj politici, nova administracija pod pritiskom republikanskih jastrebova, odjednom vrši pritisak na Pentagon i Bajdena da se prema Rusiji postave čvrsto. Vidim čvrsti ruski interes, vidim i Ukrajinu. Ukrajini nije mesto u NATO-u. Oni su jedna od najkorumpiranijih država na svetu. Mir. Treba smiriti političku scenu i ne dopustiti da ekstremisti drže pritisak na politiku i zato Hrvatska u tome neće učestvovati. Neću dopustiti, a Plenković neka preti Rusiji koliko hoće. Osim što je dva puta posetio Ukrajinu, ne zna šta se događalo. Hrvatska od toga treba da pobegne, kad je požar – zatvaraj vrata”, dodao je Milanović.