Kategorija: Svijet

  • Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši general NATO: Treba biti iskren prema Ukrajini

    Bivši visoki general NATO iz Njemačke Harald Kujat, povodom aktuelne situacije u Ukrajini, kaže da treba biti iskren sa tom zemljom i jasno reći da nema izglede na članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi.

    Prema njegovim riječima, to bi cijelu situaciju značajno relaksiralo.

    Kujat, nekadašnji oficir njemačke vojne avijacije, za dnevnik “Velt” je rekao da ne razume zaprepašćenje zbog izjave sada već bivšeg šefa njemačke mornarice Kaj-Ahima Šenbaha, koji je smijenjen, jer je rekao da se Krim više nikada neće vratiti Ukrajini i da Vladimir Putin želi razgovore uz poštovanje.

    Kujat je objasnio da je Šenbah samo iznio američki stav i da nije počinio ništa što je trebalo kazniti smenom.

    Bivši general NATO kaže i da je, što se Krima tiče, ta teritorija, suprotno međunarodnom pravu anektirana Rusiji, pa je Šenbah samo procijenio pitanje da li se Krim može vratiti Ukrajini.

    “Očigledno je da Krim može da se vrati Ukrajini samo ako bude bilo rata protiv Rusije i zapad ili SAD pobede u tom ratu. Međutim, SAD neće voditi rat sa drugom nuklearnom silom. Predsjednik SAD Džozef Bajden je to odbio čak i u slučaju napada na Ukrajinu”, kaže njemački general Kujat.

    On je ukazao i da nijedan član njemačke vlade do sada nije rekao da je spreman da vojno vrati Krim.

    Kujat podržava deeskalirajući ton, kao i odluku Njemačke da neće biti isporuke oružja Ukrajini.

    Prema njegovim riječima smatrati da isporuka oružja može biti neka vrsta zastrašivanja ne odgovara realnosti, pošto zapad nikada neće biti u stanju da naoruža Ukrajinu do te mjere da može odvratiti Rusiju od napada.

  • Neprimjereno ponašanje premijera: Policijska istraga o zabavama u Džonsonovoj rezidenciji

    Neprimjereno ponašanje premijera: Policijska istraga o zabavama u Džonsonovoj rezidenciji

    Britanska policija saopštila je danas da vodi istragu o seriji okupljanja održanih u kancelarijama premijera Borisa Džonsona u sjedištu Vlade Velike Britanije tokom striktnih zatvaranja povodom kovida 19.

    Istraga je uslijedila poslije optužbi da je organizovanjem zabava prekršen zakon.

    “Mogu da potvrdim da Met vodi istragu o brojnim događajima u Dauning stritu i Vajtholu u posljednje dvije godine u vezi sa potencijalnim kršenjem propisa o kovidu 19”, izjavila je šef Metropoliten policije Kresida Dik.

    “Telegraf” je ranije pisao da će londonska policija objaviti pokretanje krivične istrage o navodima da su u Vladi održane zabave u vrijeme blokada.

    Mediji su ranije izvijestili i o sličnim okupljanjima u rezidenciji britanskog premijera.

  • Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Njemačka traži ulogu posrednika u ukrajinskom sukobu

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi.

    Zabrinutost od novog rata u Evropi raste, a u ponedjeljak (24.1.) ujutro dobila je novu hranu: I SAD i Velika Britanija naredile su odlazak dijela osoblja svojih ambasada, kao odgovor na „rastuću prijetnju iz Rusije”, kako je to objasnio londonsko ministarstvo vanjskih poslova. Misli se na gomilanje više od 100.000 ruskih vojnika duž ukrajinske granice, piše “Deutsche Welle”.

    Situacija je krajnje ozbiljna: ne samo da su oružane snage zemalja NATO u pripravnosti, kako je to u Briselu rekao generalni sekretar Jens Stoltenberg, već je on i najavio da će alijansa proširiti svoje prisustvo u istočnoj Evropi stacioniranjem dodatnih ratnih brodova i borbenih aviona.

    Hojzgen: Rusija mora tačno da zna šta je čeka
    Opasnost od ruske invazije na Ukrajinu vidi i njemački ambasador Kristof Hojzgen (Christoph Heusgen). U intervjuu za “DW”, dugogodišnji savjetnik za bezbjednost bivše kancelarke Angele Merkel i budući šef Minhenske bezbjednosne konferencije poslao je jasne signale Moskvi:

    • Ovog puta hoćemo u izlog da stavimo veoma snažnu reakciju.

    Prema Hojzgenu, Rusija mora tačno da zna šta će se dogoditi ako Putin zaista napadne Ukrajinu. Istovremeno, Hojzgen je u razgovoru više puta naglašavao koliko je važno jedinstvo Zapada u suprotstavljanju ruskom „veoma agresivnom tonu”.

    Gas i nafta
    U Njemačkoj se, međutim, još uvijek raspravlja o poziciji u ukrajinskom sukobu. Nije ni čudo, s obzirom na duboke historijske veze sa Rusijom – u dobru i zlu – i odlične ekonomske odnose. Najvažnija stavka: isporuka ruske energije. Više 40 posto sirove nafte i više od 50 posto prirodnog gasa Njemačka uvozi iz Rusije.

    To je jedan od razloga zbog kojeg je bavarski premijer Markus Zeder (CSU) za nedjeljno izdanje lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung” upozorio da prijetnje i „sve strože sankcije” Rusiji „ne mogu biti jedino rješenje”. Sankcije protiv Rusije već „duže vrijeme skoro da nemaju efekta”, a nove sankcije bi „često jednako štetile i nama”.

    Proširenje NATO na istok, odnosno ulazak Ukrajine u taj vojni savez, jedna od centralnih tačaka spora u trenutnom sukobu, za Zedera „dugoročno neće biti na dnevnom redu”.

    Otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja
    Objavljuju se otvorena pisma i apeli – kontradiktornog sadržaja. Sredinom januara, više od 70 stručnjaka za istočnu Evropu i bezbjednost pozvalo je na okončanje „posebnog njemačkog puta” prema Rusiji.

    Njemačka više ne bi trebalo da sjedi skrštenih ruku i da gleda na agresivne akcije Rusije. Autori vide Njemačku kao ključnu zemlju EU, NATO i zapadne zajednice vrijednosti s posebnom odgovornošću, „kako u cilju obuzdavanja i sankcionisanja Rusije, tako i u vezi s podrškom državama koje Moskva rasparčava i maltretira”.

    Nasuprot tome, još početkom decembra grupa bivših njemačkih diplomata i vojnih lica sa iskustvom u Rusiji objavila je apel pod naslovom „Izađite iz spirale eskalacije” – uključujući četiri konkretna prijedloga za smirivanje situacije. Autori se zalažu za stvaranje situacija u kojima svi dobijaju kako bi se prevazišao trenutni ćorsokak. To također uključuje i „priznavanje bezbjednosnih interesa obje strane”.

    Sedenje na više stolica
    Autori tog apela također vide Njemačku u ključnoj ulozi. Jedan od inicijatora je brigadni general Rajner Švab (Rainer Schwab), bivši njemački vojni ataše pri njemačkoj ambasadi u Moskvi. „Njemačka igra veoma važnu ulogu, jer Berlin igra centralnu ulogu u Evropi, a i sa američke tačke gledišta, Berlin je glavni kontakt između Evrope i Amerike”, rekao je Švalb za DW. I dodao: „Isto važi i za Rusiju. A što se Rusije tiče: Uprkos našoj istoriji, njemačko-ruski odnosi imaju izvjesnu stabilnost.”

    Švab je tokom svojih razgovora u Moskvi ponio utisak da se Njemačka tamo i dalje pozitivno doživljava, uprkos značajnom pogoršanju poslije 2014. „Ljudi (Rusi) prihvataju njemačku politiku, uključujući naš fokus na ljudska prava i vrijednosti. Oni jednostavno ne žele da im se govori kakav treba da bude njihov sistem.”

    Djeluje kao da je Berlin sjedi između svih stolica u ukrajinskoj krizi. Ali možda je to pravo mjesto za posrednika. Diplomata Hojzgen je naglasio da Njemačka ima važnu ulogu u krizi:

    • To smo uradili još prošli put, kada su poslije ruske invazije na Ukrajinu kancelarka Merkel i predsjednik Oland doveli za sto ukrajinskog predsjednika Porošenka i Putina.

    To je poznato kao „Normandijski format”. Prema riječima ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Annalena Bearbock), vlada u Berlinu sada je planirala novi posrednički sastanak između Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije.

    Sporazumi iz Minska – dobra osnova
    Pregovori u Normandijskim formatu 2015. su doveli do sporazuma poznatog kao „Minsk II”. Istina je da sa implementacijom ne ide sve kako treba, međutim, odluke donijete tada i u one u naknadnom sporazumu mogu se nadograditi, kaže Tomas Kunce (Thomas Kunze). On je na čelu moskovske kancelerije Fondacije Konrad Adenauer bliske CDU.

    U intervjuu za DW, Kunce objašnjava da je „sporazum iz Minska najmanji zajednički činilac” i navodi šta je sve dogovoreno: „Od prekida vatre, do povlačenja teškog naoružanja; nadgledanja OEBS-a; dogovoreni su dijalog i modaliteti za lokalne izbore u Ukrajini; razmjena zarobljenika, humanitarna pomoć i još mnogo toga. Mnogo toga na čemu može dalje da se radi – kada dođe do deeskalacije”.

    Rusi su, smatra Kunce, već postigli nešto važno.

    • Uspjeli su da ravnopravno pregovaraju s Amerikancima. Uspjeli su da ponovo proradi Savjet NATO-Rusija, koji je NATO suspendovao. I – Rusi su postigli da se razgovara o sferama uticaja.

    Bezbjedan prostor za sve u Evropi
    Pritom Kunce ne vjeruje da će se poredak u Evropi ponovo organizovati oko sfera uticaja velikih sila.

    • Naprotiv, moramo da razmišljamo unaprijed, da dođemo do poretka u Evropi koji nudi zajedničku oblast bezbjednosti, bezbjednost za sve – zahtijeva Kunce.

    Mnogo posla ima za diplomatiju. Povodom pitanja što to zapravo znači, Rajner Švab voli da citira svog nekadašnjeg šefa, bivšeg ambasadora u Moskvi Ridigera fon Friča. Diplomatija, prema Fon Friču, znači „penjanje na isti zid uvijek iznova – i ako ste pali 20 puta, pokušat ćete i 21. put.”

    U svakom slučaju, Njemačka trenutno ne razmišlja o povlačenju svojih diplomata iz Ukrajine. Analena Berbok je u Briselu jasno stavila do znanja da trenutno ne misli da ima smisla povući osoblje njemačke ambasade, piše “Deutsche Welle”.

  • Atina paralisana; Na ulice izašla i Vojska

    Atina paralisana; Na ulice izašla i Vojska

    Snežni pokrivač je tokom protekle noći prekrio čitavu grčku prestonicu, ometajući vazdušni saobraćaj i zarobivši desetine vozača na autoputu.

    Najdramatičnija situacija je na autoputu Atika Odos, obilaznici oko Atine koja povezuje prestonicu sa aerodromom, na kojoj je trenutno na stotine vozila i dalje zarobljeno, javlja grčki portal Katimerini, a prenosi Blic.

    Spasilačke ekipe su se borile tokom čitave noći da oslobode stotine vozača u trenutku kada je oluja, po imenu “Elpida”, zahvatila Grčku i prekrila Atinu debelim slojem snega, prenosi agencija Rojters.

    U akciji spasavanja učestvuju jedinice kopnene vojske sa teškom mehanizacijom i sanitetska vozila.

    Grčki ministar za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Hristos Stilijanides je za takvu situaciju na obilaznici okrivio kompaniju koja je zadužena za tu saobraćajnicu, navodeći da su njeni čelnici na više sastanaka sa predstavnicima vlade uveravali da će imati dovoljno opreme kako bi put ostao otvoren za saobraćaj.

    “Mislim da moramo utvrditi odgovornost. To ću predložiti premijeru”, izjavio je ministar.

    Grčki mediji prikazali su snimak vojnika koji dele hranu, vodu i ćebad nekima od vozača dok je temperatura padala tokom noći.

    Vozači zarobljeni satima
    Oko 5.000 vozača sate je provelo zarobljeno u automobilima na niskim temperaturama na auto-putu Atiki Odos.

    Neki od vozača su rekli da su u ponedeljak bili zarobljeni u automobilima više od 20 sati, a u objavama na društvenim mrežama moglo se videti na desetine ljudi kako hodaju kroz sneg, uključujući i roditelje sa malom decom.

    Automobile i kamione su ostavljali pored puta, hodajući u potrazi za skloništem.

    Kompanija koja održava auto-put se izvinila i saopštila da će sprovesti detaljnu istragu o tome zašto su se sistemi za hitne slučajeve pokvarili, uprkos ponovljenim upozorenjima na nepovoljne uslove u nedelji koja je prethodila snežnoj oluji.

    Nadležne službe čiste auto-put od snega i leda, a dizalicama pokušavaju da pomere ostavljene automobile i kamione.

    Policija je upozorila vozače da ne bi trebalo da izlaze na ulice Atine bez lanaca za sneg, jer su uslovi i dalje opasni.

    Putnici povređeni, zatvorene škole
    Petnaest putnika je povređeno kada je jedno šinsko vozilo pokušalo da povuče voz sa oko 200 putnika, koji se zaustavio u velikom snegu u centralnoj Grčkoj.

    Dvojica povređenih su u teškom stanju, izjavio je jedan policijski zvaničnik.

    Železnički i autobuski saobraćaj u Atini su obustavljeni, a zatvoreni su i objekti za vakcinaciju protiv kovida-19 u širem regionu Atine i na obližnjem ostrvu Evija, saopštili su zdravstveni zvaničnici.

    Državne službe, škole, prodavnice i banke koje nisu neophodne u te dve oblasti i na mnogim grčkim ostrvima, uključujući Krit, takođe će danas biti zatvorene jer se očekuje da će hladno vreme potrajati do sutra.

    Grčki avioprevoznik “AegeanAirlines” otkazao je juče gotovo sve osim pet letova, i najavio je da će raspored verovatno biti poremećen danas i sutra.

    U regionu Atike su neka područja trenutno bez struje usled oštećenja prouzrokovanih kotinuiranim snežnim padavinama.

    Grčka vlada je današnji dan proglasila državnim praznikom u javnom i privatnom sektoru, nakon što je veliki snežni pokrivač blokirao čitavu zemlju.

  • Biće žestok odgovor

    Biće žestok odgovor

    Američki predsednik Džozef Bajden, evropski lideri i NATO jednoglasno su u ponedeljak na onlajn sastanku upozorili Moskvu zbog eventualnog napada na Ukrajinu.

    Eventualni napad Rusije na Ukrajinu izazvaće žestok odgovor, saopštio je sinoć generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

    “Saglasili smo se da će bilo kakva nova agresija Rusije protiv Ukrajine imati ozbiljne posledice”, naveo je Stoltenberg na Tviteru posle onlajn sastanka sa Bajdenom i liderima Francuske, Nemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i EU, prenosi Rojters.

    Iz kabineta predsednika Francuske Emanuela Makrona saopšteno je da je za deeskalaciju tenzija sa Rusijom oko Ukrajine potrebno “jako i kredibilno” upozorenje, ali i unapređenje dijaloga sa Moskvom.

    Makron će, kako je najavljeno, “narednih dana”, razgovarati sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom i ukrajinskim kolegom Zelenskim.

    Poljski predsednik Andžej Duda istakao je da je NATO ujedinjen u solidarnosti sa Ukrajinom.

    Lideri su se dogovorili da u slučaj ruskog upada u Ukrajinu, saveznici moraju da pruže brz odgovor uključujući paket sankcija, saopšteno je iz kabineta britanskog premijera Borisa Džonsona.

  • Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Rojters: Ništa dobro za Rio Tinto poslije odluke Vlade Srbije

    Kompanija Rio Tinto ima samo loše opcije dok pokušava da spasi projekat iskopavanja litijuma u Srbiji vrijedan 2,4 milijardi dolara koji je Vlada Srbije suočena sa ekološkim protestima otkazala prošle nedjelje, ocjenjuje agencija Rojters, navodeći da anglo-australijski rudarski gigant ima malo iskustva kada je riječ o skiciranju putanje kuda dalje.

    U Rio Tintu kažu, prenosi Rojters, da iako su svjesni političkih tenzija oko projekta, odluka srpske Vlade da obustavi projekat predstavlja iznenađenje zbog kojeg kompanija žuri da pronađe strategiju kako dalje.

    S obzirom na predstojeće izbore Beograd je obustavio projekat nakon velikih protesta protiv rudarenja, čime je raspršio nade Rio Tinta da će postati jedan od prvih 10 proizvođača litijuma na svijetu.

    Kompanija koja tvrdi da je uvijek poštovala zakone Srbije, procjenjuje pravne osnove za odluku srpskih vlasti.

    Rio Tinto bi mogao da tuži srpsku Vladu prema bilateralnom sporazumu o investicijama između Srbije i Ujedinjenog Kraljevstva zbog kršenja odredbi o fer i ravnopravnom tretmanu, ako Vlada nastavi i formalno okonča dozvolu bez valjanog razloga, rekli su za Rojters advokati specijalizovani za sporove u oblasti međunarodne trgovine.

    Međutim, malo je vjeravotno da bi arbitražni sud natjerao srpsku Vladu da ponovo izda dozvolu, dok bi to nanijelo štetu Rio Tintu jer bi odnosi dvije strane postali nepopravljivi, kažu pravnici.

    “Veoma je neuobičajeno da jedna velika rudarska kompanija tuži državu. Tužba po bilateralnom sporazumu je uvijek posljednja opcija, ali ne i prva”, kaže Piter Leon, partner advokatske firme Herbert Smit Frihils.

    Iz Rio Tinta je, kako piše Rojters, rečeno da neće davati nove komentare o ovom pitanju.

    Ako nova srpska vlada podrži ovu odluku to bi navelo Rio Tinto da ode bez preduzimanja dalje akcije, kažu takođe pravni eksperti.

    Agencija konstatuje da je kompanija već potrošila 450 miliona dolara na razne studije, a uložila je godine razvijajući tehnologiju za ekonomsko vađenje litijuma iz jadarita, minerala koji je dosad pronađen samo u dolini Jadra.

    Prošle godine kompanija je dopremila pilot postrojenje za preradu litijuma u četiri kontejnera duga 12 metara u Srbiju.

    Bilo je predviđeno da ovaj projekat u Srbiji bude najveći rudnik litijuma u Evropi, da proizvodi godišnje 58.000 tona rafinisanog litijum-karbonata od kojeg se prave baterije, što je dovoljno za napajanje milion električnih vozila, dodaje Rojters.

    U Srbiji bi najbolji scenario za Rio Tinto bio da ponovo dobije dozvole za iskopavanje litijuma poslije izbora u aprilu, navodi dalje Rojters, uz ocjenu da “populistička vladajuća koalicija predvođena Srpskom naprednom strankom doživljava pad podrške stečene na izborima 2020. godine zbog podrške rudarenju u Srbiji”.

    “Ovo bi bio slučaj gdje će Rio Tinto morati da ponovo pregovara o uslovima dozvole sa vladom koja bi tražila dodatne naknade, veće raspodjele vrijednosti ili poboljšanja kada je riječ o ekološkim pitanjima”, rekao je za Rojters londonski advokat specijalizovan za međunarodne sporove.

    Srbija nije jedina koja zadaje glavobolje kompaniji Rio Tinto, dodaje agencija.

    Rio Tinto čeka odluku američkog apelacionog suda o tome da li će dobiti pristup državnoj zemlji u Arizoni koja joj je potrebna da izgradi jednu od najvećih rudnika bakra, a čemu se protivi starosedelačko američko stanovništvo.

    Takođe, poslije višegodišnjih rasprava i neslaganja sa vladom Mongolije Rio Tinto je u decembru, kako navodi Rojters, “pokrenuo ofanzivu šarma” sa ciljem razvoja rudnika bakra i zlata Oju Tolgou i ponudio da otpiše preostali vladin dug od 2,3 milijardi dolara za njen udio u projektu.

  • Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Pentagon: U slučaju potrebe 8.500 vojnika će biti raspoređeno u Evropi

    Američka vojska stavila je 8.500 vojnika pod borbenu gotovost da, u slučaju potrebe, budu spremni za raspoređenje u Evropu, saopšteno je danas iz Pentagona.

    Portparol Pentagona John Kirby rekao je da je većina od 8.500 vojnika obaviještena da budu spremni za raspoređenje kako bi mogli da uđu u sastav snaga NATO za brzo reagovanje ukoliko ih Alijansa pozove.

    Međutim, Kirby je istakao da je ministar odbrane Loyd Austin izrazio želju da određeni broj vojnika “bude spreman i za neku drugu mogućnost”.

    Među američkim vojnicima koji su pod borbenom gotovosti su i dodatni borbeni timovi, logistika, medicinska i vazdušna podrška te pripadnici obavještajnih i izviđačkih jedinica.

    Napetosti svakog dana rastu na istoku Evrope na granici Ukrajine i Rusije.

  • Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Gazprom: Rezerve gasa u Evropi i Ukrajini su na minimalnom nivou

    Rezerve gasa u podzemnim skladištima Evrope i Ukrajine rekordno su niske, saopšteno je danas iz ruske energetske kompanije Gazprom.

    “Nivo rezervi u evropskim skladištima gasa je na rekordnom minimumu od 11. januara”, navodi se u saopštenju, prenosi ruska novinska agencija TASS.

    Prema podacima Gazproma, do 22. januara aktivna količina gasa u evropskim skladištima bila je za 26 posto niža nego u istom periodu prošle godine.

    U saopštenju se ističe da su i skladišta gasa u Ukrajini na minimalnim nivoima.

  • Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    Poslanici EP: Dodiku sankcije ako radikalno ne promijeni kurs

    • Poslanici četiri najveće grupe u Evropskom parlamentu osudili su, kako su naveli, “opasne aktivnosti na podjelama” srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, i pozvali EU da slijedi primjer SAD i uvede sankcije Dodiku ukoliko “radikalno ne promijeni kurs”.

    “Mi, poslanici u Evropskom parlamentu, oštro osuđujemo opasne aktivnosti na podjelama srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorda Dodika, koje predstavljaju namjerni pokušaj podrivanja i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka i drugih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma”, navodi se u zajedničkom saopštenju.

    Poslanci Evropske narodne partije, Socijalisti i Demokrate, Liberali i Zeleni pozvali su na temeljno preispitivanje i moguće zamrzavanje svih projekata i pomoći koje finansira EU “za i unutar Republike Srpske”, uključujući makrofinansijsku pomoć i finansiranje iz IPA III.

    Evropski poslanici pozivaju na slobodne i poštene izbore u BiH koji bi trebalo da se održe u oktobru 2022. godine i pružaju punu podršku mandatu Viskog predstavnika u BiH, koga, kako kažu, odlučno brane od javnih napada od strane Milorada Dodika, Srbije, Ruske Federacije i drugih aktera.

    “Krajnje je vrijeme za čvršći, jasniji i kredibilniji pristup, zasnovan na demokratiji, vladavini prava, kao i 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi bila preporučena za otvaranje pregovora o pristupanju EU”, zaključuje se u zajedničkom saopštenju poslaničkih grupa EP.

  • Zaustavljen tranzit ruskog gasa

    Zaustavljen tranzit ruskog gasa

    Od 19. januara kroz ukrajinske gasovode ne protiče ruski gas za Poljsku, saopšteno je danas iz ukrajinske kompanije za ditribuciju gasa.Na mernoj stanici Droždoviči poslednja očitavanja su zaustavljena 17. januara na 3,77 miliona kubnih metara, plus dodatnih 241.000 kubnih metara do 19. januara i nakon toga više nije bilo protoka ruskog gasa, prenosi Tas.Moskva i Kijev su u decembru 2019. godine pregovarali o produženju tranzita gasa preko Ukrajine za period od 2020. do 2024. godine sa mogućnošću obnavljanja ugovora na još deset godina.

    Ugovorom je predviđen tranzit 40 milijardi kubnih metara gasa godišnje od 2021. do 2024.