VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Nova pravila za ulazak u Austriju

    Nova pravila za ulazak u Austriju

    U Austriji je od ponoći stupio na snagu novi režim ulaska u zemlju, koji dozvoljava putnicima iz svih zemalja svijeta, koji su primili tri doze vakcine protiv korona virusa, ulazak bez dodatnih dokumenata.

    Prema izmjeni Uredbe o kovid 19 režimu za ulazak u Austriju, više se ne primjenjuje lista zemalja visokog rizika.

    Razlog za popuštanje režima za ulazak u zemlju je što je omikron soj postao dominantan i u Austriji.

    Za sve one koji nisu primili treću dozu vakcine primjenjuje se takozvano “2G plus” pravilo, što znači da u zemlju vakcinisani ili izliječeni mogu ući samo ako imaju negativan PCR test.

    Osobe koje posjeduju “2G“ dokumente” – sertifikat o preležanom kovidu 19 ili potvrdu o vakcinaciji sa dvije doze, a nemaju negativan PCR test moraju u karantin, koji mogu prekinuti nakon urađenog PCR testa koji ima negativan rezultat.

    Ulazak u Austriju za nevakcinisane ili osobe koje nisu preležale kovid 19 u turističke svrhe de fakto nije moguć.

    Za ulazak u Austriju priznaju se vakcine koje su dobile odobrenje od Evropske agencije za lijekove ili Svjetske zdravstvene organizacije kao što su “fajzer”, “astra zeneka”, “Džonson i Džonson”, “moderna”, kineske vakcine “sinofarm” i “sinovak”, kao i “kovaksin”, “kovovaks” i “novavaks”.

  • Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Borelj: Nema razloga da povučemo osoblje iz Ukrajine

    Šef diplomatije EU Žozep Borelj kaže da EU za sada ne planira da pozove svoje diplomatsko osoblje i njihove porodice da napuste Ukrajinu, kao što su to učinile SAD.

    “Pregovori traju i ne mislim da treba da napustimo Ukrajinu”, poručio je Borelj.

    Borelj je, dolazeći na sastanak Savjeta ministra spoljnih poslova EU, koji se danas održva u Briselu, ocijenio da je situacija na ukrajinskoj granici najvažnije pitanje na agedni ministarskih razgovora.

    “Nastavljamo da gardimo našu poziciju prema Rusiji koja podriva bezbjednosnu strukturu u Evropi i pokušva da obnovi zastarjele sfere uticaja”, kaže Borelj.

    Šef diplomatije EU je najvio da će se putem video-poziva razgovorima ministra u Briselu priključiti i američki državni sekretar Antoni Blinken, koji će evropske partnere obavijestiti o razgovorima koje je imao sa šefom diplomatije Rusije Sergejem Lavrovim.

    Na pitanje medija “da li je rat blizu” kada SAD poziva svoje diplomatsko osoblje da napusti Ukrajinu, Borelj poručuje da EU smatra da nema razloga da učini isto, ali da će od Blinkena očekivati da čuje američke razloge za takav potez.

    Šef diplomatije zaključuje da su sve zemlje članice EU, uključujući i Njemačku, jedinstvene u stavu prema Rusiji, a da se svi potezi, uključujući i moguće snakcije, dogovaraju u bliskoj koordinaciji sa SAD, Kandom i Velikom Britanijom.

    Kada je riječ o sankcijama, Borelj naglašava da “poroces postoji”, ali da danas neće ništa konkretno biti usvojeno.

    Prethodno je iz Brisela poručeno da bi “okidač” za sankcije mogao da bude svaki sljedeći agresivni potez Moskve prema Kijevu.

  • “Strateški kompas” jača odnose EU i NATO-a

    “Strateški kompas” jača odnose EU i NATO-a

    Evropska unija će za dva mjeseca donijeti jednu od najvažnijih strateških odluka u domenu odbrane, koja će imati uticaja ne samo na buduću ulogu EU u bezbjednosnim pitanjima, nego i na odnose sa NATO savezom, a samim tim i na bezbjednosna dešavanja na zapadnom Balkanu i u BiH.

    Naime, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, povodom preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU te zemlje je najavio da je njegova namjera, i namjera Francuske, da na samitu u martu konačno ostvari cilj koji zagovara otkad je postao predsjednik Francuske, a to je veća autonomija Evrope kada je u pitanju odbrana. Dokument u koji je francuski plan pretočen zove se “Strateški kompas” i upravo bi pod tim nazivom trebalo da bude usvojen na martovskom EU samitu.

    Na prvi pogled može se činiti da bi se namjeri Evrope da postane autonomnija u odnosu na NATO i SAD ova dva subjekta mogla usprotiviti, međutim upravo je suprotno… I NATO i SAD podržavaju ovaj plan i žele da on uspije jer će on, kako to vide, ojačati NATO, a SAD će omogućiti da veći fokus usmjere na indopacifički region, za koji smatraju da će biti ključan u narednih nekoliko decenija.

    Primjera radi, američki Vilson centar je nedavno u svojoj analitičkoj studiji o “Strateškom kompasu” naglasio da ovo premještanje balansa moći između EU i SAD u korist EU znači samo da će i EU i SAD još više morati da se oslanjaju jedni na druge kako bi se izborili za zapadni sistem vrijednosti u današnjem svijetu, u kojem je liberalna demokratija kreirana nakon Drugog svjetskog rata ugrožena.

    “Jača EU znači da SAD dobijaju jačeg saveznika koji će biti sposoban preuzeti dio tereta s leđa SAD a ujedno znači i da EU postaje bolji partner u djelovanju protiv uticaja Kine. Američka javnost bi trebalo pažljivo da prati EU predsjedavanje jer će Francuska vrlo vjerovatno ovu platformu iskoristiti da na dramatičan način poveća brzinu i dubinu razgovora o EU kao autonomnoj globalnoj sili”, navode oni u svojoj analizi.

    Zanimljiv je i njihov osvrt na reakciju Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, kada je tokom njegovog mandata “Strateški kompas” prvi put spomenut. Iako je Tramp bio skeptičan prema NATO-u, on se uspaničio da će EU još manje plaćati za NATO nego što je to do tada činila.

    “Bajdenova administracija na ovaj razvoj situacije uglavnom gleda pozitivno jer smatraju da će dovesti do važnih razgovora o tome kako će EU i SAD ubuduće sarađivati”, naglasili su oni.

    Međutim, i ovlaš poznavaocima evropskih prilika je jasno da još nije izvjesno kakav će konačni oblik ovaj dokument dobiti imajući u vidu različite interese različitih zemalja u EU. Primjera radi, zemlje koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom uglavnom žele jaču evropsku vojnu komponentu i tijesnu saradnju s NATO-om, dok zemljama na krajnjem zapadu Evrope Rusija nije toliki prioritet.

    Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da ovaj dokument definiše višu ambiciju za bezbjednosnu i odbrambenu politiku i da na konkretan način tu viziju pretvara u praksu.

    Mirsea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, je nedavno, kako smo i pisali, rekao da će “Strateški kompas” ojačati a ne zamijeniti NATO i da je to dobro.

    Ukoliko bude usvojen, on će se na više načina odraziti i na zapadni Balkan i na BiH. Primjera radi, sigurno je da će redefinisati i ulogu EUFOR-a, za koji u EU ionako predstoji pregled aktivnosti i eventualne odluke o mijenjanju karaktera ove misije, o čemu će biti više riječi narednih mjeseci.

  • Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Njemačka se prvi put oglasila o izmjenama Izbornog zakona

    Napori u rješavanju izborne reforme ulaze u završnu fazu, a izvjesnu konfuziju u javnosti izazvale su izjave nekih njemačkih političara o tome da Njemačka ne prihvata da se u izbornoj godini donose izmjene Izbornog zakona.

    Naime, nedavno je Adis Ahmetović, novoizabrani poslanik SPD-a u Bundestagu, u jednoj televizijskoj emisiji iznio stav da ne treba raditi izbornu reformu u izbornoj godini i da će Odbor za spoljne poslove Bundestaga narednih dana izaći sa svojim prijedlogom, međutim odmah nakon te emisije ovo je indirektno demantovao visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg ne priznaje Republika Srpska, koji je dao do znanja da će međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku, prihvatiti dogovor domaćih lidera ako do njega dođe u narednim sedmicama kada se u BiH ponovo očekuju američki specijalni izaslanik za izbornu reformu Metju Palmer i evropska predstavnica Angelina Ajnhorst.

    Na naše pitanje Ambasadi Njemačke u Sarajevu hoće li ili neće Savezna vlada podržati reformu u izbornoj godini nismo dobili direktan odgovor, ali se između redova može iščitati da se neće protiviti dogovoru o reformi u izbornoj godini.

    “Reforma Izbornog zakona vrlo je važna za BiH, ne samo s obzirom na izbore na jesen, nego i s obzirom na približavanje EU kroz sprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, koje podržava i njemačka Savezna vlada. Štaviše, reforma treba doprinijeti da se povećaju integritet i transparentnost izbornih procesa, čime se jačaju vjerodostojnost i prihvatanje rezultata. Savezna vlada više puta je izjavila da reforma Izbornog zakona ne smije dovesti do toga da se prodube etničke podjele u BiH. To i dalje ostaje stav Savezne vlade”, naglasili su oni u odgovoru za “Nezavisne”.

    Što se tiče eventualnih najava o neprihvatanju izmjena Izbornog zakona u izbornoj godini, treba imati na umu i da je Njemačka pred samo održavanje opštih izbora u toj zemlji promijenila Izborni zakon koji predviđa promjenu broja poslanika u Bundestagu. Iako je ta inicijativa zaista počela i većim dijelom okončana u godini prije izbora, završena je tek neposredno pred izbore i nikom u Njemačkoj nije bilo sporno što se Izborni zakon mijenja tako blizu izbornog datuma.

    Lijeve političke partije iz Sarajeva su, kako saznajemo, prije nepuna dva mjeseca s pojedincima iz njemačke politike iza kulisa dogovorile da izađu iz pregovora o reformi izbornog zakonodavstva, te da to opravdaju odbijanjem predstavnika RS da učestvuju u radu državnih organa BiH. Dogovoreno je da se princip nemijenjanja Izbornog zakona iskoristi kao razlog propasti izborne reforme koju lijeve stranke iz Sarajeva priželjkuju još od uspjeha koji su Erik Nelson, američki ambasador, i Johan Zatler, šef Delegacije EU u BiH, postigli u Mostaru. Nakon toga je počela živa diplomatska aktivnost da se utiče na predstavnike RS da se vrate u institucije BiH kako bi se otklonio razlog neučestvovanja nekih stranaka iz Sarajeva, s obzirom na to da je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, podršku izbornoj reformi uslovio podrškom i lijevog krila partija s centralom u Sarajevu koje su, kako smo rekli, iz pregovora, uz došaptavanje s pojedinim njemačkim političarima, izašle.

    Važno je napomenuti da se evropska politika na Balkanu i dalje odvija u skladu s dogovorom koji su Džo Bajden, američki predsjednik, i Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, postigli još prošle godine. Naime, Amerika daje Evropi primarnu ulogu i podršku u inicijativama koje preduzima, jer je primarni američki cilj sređivanje stanja u Evropi zbog raščišćavanja odnosa sa Kinom i Rusijom.

    Takođe, očekuje se da će novi američki ambasador Majkl Marfi u Sarajevo stići već narednog mjeseca, s tim da će američki planovi o borbi protiv korupcije tek za njegovog mandata doživjeti puni zamah. Kako smo saznali, očekuje se da će borba protiv korupcije biti njegov primarni zadatak te da će na tapetu biti korumpirani političari na sve tri strane.

  • Balističke rakete presretnute iznad Abu Dhabija, američki State Department izdao upozorenje

    Balističke rakete presretnute iznad Abu Dhabija, američki State Department izdao upozorenje

    Ujedinjeni Arapski Emirati presreli su rano jutros dvije balističke rakete iznad glavnog grada Abu Dhabija, izvijestila je državna medijska agencija WAM.

    “Ministarstvo obrane objavilo je da su snage protuzračne odbrane presrele i uništile dvije balističke rakete usmjerene na UAE-u, koje je ispalila teroristička milicija Huti”, izvijestila je agencija.

    Ministarstvo je potvrdilo da u napadu nije bilo stradalih, ali da su dvije osobe povrijeđene, te da su “fragmenti balističkih projektila pali u različitim područjima” oko Abu Dhabija.

    Američki State Department izdao je sigurnosno upozorenje ubrzo nakon pokušaja napada, upozoravajući Amerikance u tom području da poduzmu mjere opreza.

    “Postoje izvještaji o mogućem raketnom napadu i pratećim aktivnostima proturaketne odbrane iznad Abu Dhabija rano jutros. Ambasada podsjeća sve građane SAD-a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima da održavaju visok nivo sigurnosne svijesti”, stoji u upozorenju.

    Ciljano lansiranje projektila dolazi samo sedmicu dana nakon smrtonosnog napada na Abu Dhabi, za koji su odgovornost preuzeli Huti, a u kojem je korišteno ono što dužnosnici UAE-a kažu da su dronovi i projektili. U napadima je pogođeno skladište goriva državne naftne firme ADNOC i gradilište u blizini međunarodnog aerdoma Abu Dhabi, a poginule su tri osobe.

    “Milicija Huti u Jemenu preuzela je odgovornost za napad na Abu Dhabi 17. januara i izjavila da namjerava napasti susjedne zemlje, uključujući UAE, korištenjem projektila i bespilotnih zračnih sistema (dronova)”, stoji u upozorenju State Departmenta.

    Huti, jemenski pobunjenički pokret kojeg podržava Iran, od 2015. su u ratu s koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija a koja uključuje UAE.

  • Američka mornarica pokazala dva supernosača aviona tokom vježbe u Filipinskom moru

    Američka mornarica pokazala dva supernosača aviona tokom vježbe u Filipinskom moru

    Američka mornarica je obavila vježbu zajedno s japanskim saveznicima u Filipinskom moru, a tom prilikom je pokazala dva supernosača aviona, dva amfibijska broda te desetine borbenih aviona.

    Vježba je održana u vrijeme visokih tenzija između Kine i ostatka regije.

    Supernosači USS Carls Vinson i USS Abraham Lincoln su vodili vježbu, a s bokova su im bili amfibijski navalni brodovi USS America i USS Essex. Brodovi USS Mobile Bay i USS Lake Champlain, koji su opremljeni krstarećim projektilima, također su učestvovali u vježbi, kao i 26 borbenih aviona te razarači USS Spruance, USS Chafee i USS Gridley.

    Američki vojni zvaničnici su ovu vježbu nazvali “slobodom u najboljem svjetlu” te potvrdom posvećenosti slobodi.

    Vježba je obavljena u Filipinskom moru koje uključuje i tajvanske vode, a najveća je ove vrste otkako su SAD, Velika Britanija i Japan održali veliku vježbu jugoistočno od Okinawe u oktobru prošle godine.

    Kina je obavila vojnu vježbu u regiji u nedjelju, čime je alarmirala odbranu Tajvana. Blizu otoka je prošlo 39 kineskih aviona.

  • Tajvan podigao borbene avione nakon preleta kineske flote u kojoj je bio i bombarder

    Tajvan podigao borbene avione nakon preleta kineske flote u kojoj je bio i bombarder

    Tajvanska vojska je podigla svoje borbene avione i pripremila odbrambene sisteme nakon što su avioni kineskih zračnih snaga navodno ušli u njenu zračnu odbrambenu zonu.

    Tajvansko ministarstvo odbrane tvrdi da je u zonu ušlo čak 39 kineskih aviona, zbog čega je vlada aktivirala svoje vojne resurse u svrhu praćenja aktivnosti.

    RIječ je o J-10 i J-16 kineskim borbenim avionima, bombarderu Xian H-6, kao i nekoliko vojnih transportnih aviona Y-8 i Y-9.

    Prelet kineskih aviona se dogodio istog dana kada je grupa američkih i savezničkih brodova uplovila u Filipinsko more u nedjelju. Ovo je najveći prelet kineskih aviona od oktobra, kada ih je ukupno 56 uočeno nedaleko od Tajvana u nekoliko navrata tokom jednog dana.

    Kineski zvaničnici se još uvijek nisu ogklasili, a ambasador Deng Xijun je nakon sličnog incidenta iz prošle godine rekao da se radi od “snažnom upozorenju tajvanskim secesionistima i onima koji ih podržavaju iz inostranstva.

    Taipei smatra Tajvan neovisnom zemljom otkako je poražena strana u Kineskom građanskom ratu napustila otok 1949. godine. Kineski avioni su letjeli blizu Tajvana i u proteklim godinama te na taj način slali signale Taipeiju da Kina ne priznaje neovisnost, kao i da zbog toga ne poštuje tajvansku zračnu odbrambenu zonu.

  • Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje najmanje 5.000 vojnika u zemlje Istočne Evrope

    Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje najmanje 5.000 vojnika u zemlje Istočne Evrope

    Bidenova administracija razmatra slanje čak 5.000 američkih vojnika u Istočnu Evropu, potvrdio je američki zvaničnik, što bi predstavljalo pojačanje američkog vojnog angažmana u regiji usred sve većeg straha od ruske invazije na Ukrajinu.

    Američke trupe mogle bi se uputiti u Rumuniju i Poljsku, ili eventualno u Bugarsku ili Mađarsku. Konačna odluka nije donesena, ali je vojnicima rečeno da budu spremni da krenu, rekao je zvaničnik SAD-a.

    Pripadnici američkih službi mogli bi se povući sa svojih postojećih pozicija u drugim zemljama NATO-a u Evropi. Neke od trupa će vjerovatno doći i iz 82. zračno-desantne divizije u Fort Bragg, N.C.

    New York Times, koji je prvi objavio vijesti o planiranom kretanju trupa, napisao je da su visoki zvaničnici Pentagona u subotu izložili niz opcija za predsjednika Bidena. Među njima je slanje od 1.000 do 5.000 vojnika u zemlje Istočne Evrope i Baltika, s mogućnošću da se taj broj desetostruko poveća ako se stvari pogoršaju.

    Nema planova za slanje više Amerikanaca u samu Ukrajinu.

    Bidenova administracija se suzdržavala od agresivnijih akcija iz straha od poticanja ruske invazije.

    Do sada je američka pomoć Ukrajini uglavnom dolazila u obliku vojne opreme. Pošiljka pomoći Bidenove administracije – blizu 200.000 dolara “smrtonosne pomoći” uključujući municiju – stigla je u Ukrajinu u nedjelju. U oktobru su Sjedinjene Američke Države poslale Ukrajini 30 protivtenkovskih vođenih raketnih sistema Javelin.

    U Ukrajini već ima više od 150 američkih vojnih savjetnika, iako su daleko od bilo kakvih potencijalnih linija fronta i vjerovatno bi brzo napustili zemlju nakon ruske invazije.

    Prošle sedmice Biden je rekao da je upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina da će invazija njegove zemlje na Ukrajinu uzrokovati da Washington pošalje još vojnika u regiju.

    “Zapravo ćemo povećati prisustvo trupa u Poljskoj, u Rumuniji i tako dalje, ako se on zaista pomakne”, rekao je Biden na konferenciji za novinare, ističući da su dvije zemlje članice NATO-a.

  • Silvio Berluskoni u bolnici

    Silvio Berluskoni u bolnici

    Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni hospitalizovan je u Milanu, javlja novinska agencija ANSA.

    Berluskoni (85) je primljen u bolnicu zbog obavljanja rutinskih pregleda, prenio je Rojters, koji navodi da za sada nema drugih detalja.

    Berluskoni je četiri puta bio premijer Italije.

    Više puta je primljen u bolnicu tokom prošle godine nakon što se zarazio korona virusom 2020. godine.

    Berluskoni je juče odlučio da se ne kandiduje za predsjednika Republike.

  • Amerika dobila savjet: “Zaboravite”

    Amerika dobila savjet: “Zaboravite”

    SAD treba da odlože primanje Ukrajine u NATO za nekoliko decenija, napisao je politički komentator Ros Dautat u članku za “Njujork tajms”.

    Dautat smatra Ukrajinu suviše podeljenom, ekonomski slabom, te stoga nespremnom da u punoj meri “postane deo Zapada”.

    Pri tom, SAD, po njegovom mišljenju, preuzele su na sebe obaveze koje ne mogu realizovati, pokušavajući da Ukrajinu izvuku iz ruske orbite. Zbog prilično mekog pristupa prošle američke administracije, Vašington je danas loše pripremljen u sporu sa Moskvom oko ukrajinskog pitanja.

    Komentator je naglasio da, uzimajući u obzir ove obaveze i rast potrebe “pružanja otpora Kini”, SAD bi mogle na neodređeno vreme odložiti ideju širenja NATO-a.

    U tom slučaju, Ukrajina, po njegovom mišljenju, iako bi se i našla pod pritiskom Rusije, izbegla bi “invaziju”, a američki saveznici iz NATO-a bi preuzeli više obaveza po pitanju podrške bezbednosti u Evropi.

    Međutim, potpuno odustajanje od primanja Ukrajine u NATO je ustupak koji, kako smatra Dautat, američka administracija ne može prihvatiti. Po njegovom mišljenju, vrlo razumno izgleda ideja da se “o njoj zaboravi na duže vreme: na primer na 25 godina”.