VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Amerika moli Rusiju? “Putin donosi ključnu odluku”

    Amerika moli Rusiju? “Putin donosi ključnu odluku”

    Američka strana zamolila je Moskvu da ne objavljuje njihov odgovor na ruske predloge o garancijama bezbednosti, piše “Vašington post”.

    Američki državni sekretara Entoni Blinken rekao je juče posle sastanka sa šefom ruske diplomatije da se američki odgovor u pisanoj formi može očekivati naredne nedelje, a portparolka Bele kuće Džen Paki je izrazila nadu da će posle toga uslediti još jedan susret dvojice zvaničnika.

    “Američki zvaničnici su zamolili ruske kolege da dokument ostane u tajnosti”, piše američki dnevnik.

    Izvor lista iz Stejt departmenta priznaje da bi Moskva mogla da postupi i drugačije.

    Kako se navodi, odgovor Vašingtona neće zadovoljiti ruske zahteve po pitanju politike “otvorenih vrata” NATO ali “ima smisla” uputiti pismo sa kojim će se upoznati predsednik Rusije.

    “Jedna osoba u Rusiji donosi ključne odluke i to je Vladimir Putin. Ukoliko odgovor omogući da razmotri te ideje i donese odluku da li da se ide napred ili ne, onda je to u našem interesu”, rekao je izvor iz administracije predsednika SAD.

    Podsetimo, Moskva je uputila Vašingtonu nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

  • Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka blokirala estonsku isporuku oružja Ukrajini jer bi to “ugrozilo pregovore”

    Njemačka je odbila dozvoliti Estoniji da isporuči svoje oružje njemačke proizvodnje u Ukrajinu jer smatraju da bi to podiglo tenzije. Estonija, Latvija i Litvanija obećale su podršku Kijevu protiv moguće ruske agresije.

    Navodi se da Njemačka blokira Estoniju u pružanju vojne podrške, objavio je u petak američki list The Wall Street Journal (WSJ).

    Izvještaj dolazi nakon što je američki State Department dao Estoniji zeleno svjetlo za slanje američkog oružja u Ukrajinu. Prema izvještaju, Berlin je odbio izdati dozvole kako bi oružje moglo biti izvezeno u Kijev.

    Sve dolazi u trenutku kada Evropa i SAD strahuju da se Moskva sprema za invaziju na Ukrajinu, nakon što je okupila 100.000 vojnika na granici. Rusija je negirala da planira napad, ali kaže da bi mo se ne ispuni lista njenih zahogla poduzeti neodređenu vojnu akciju aktjeva.

    Iako su se i drugi saveznici u NATO-u, uključujući Britaniju i Poljsku, također složili da izvoze oružje direktno u Ukrajinu, njemačka vlada je do sada to odbijala.

    “Njemačka nije podržavala izvoz smrtonosnog oružja posljednjih godina”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na konferenciji za novinare u petak.

    Pozivajući se na estonske i njemačke zvaničnike, WSJ je izvijestio da Berlin primjenjuje isti princip na estonski arsenal jer potiče iz Njemačke.

    “Nadajmo se da ćemo dobiti odobrenje od Njemačke”, rekao je Kristo Enn Vaga, savjetnik estonskog ministra odbrane. “Estonija je pokazala da želimo pomoći Ukrajini u praktičnom smislu na bilo koji način”

    Zvaničnici njemačke vlade izjavili su da se protive slanju oružja Ukrajini jer strahuju da bi takve isporuke mogle povećati tenzije i otežati pregovore. Njemačka je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika oružja, s porastom prodaje od 21 posto od 2016. do 2020. godine, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira.

    Sve tri baltičke države, Estonija, Letonija i Litvanija, navele su u saopćenju da će poslati svoje rakete Javelin i Stinger američke proizvodnje.

    “U svjetlu povećanja vojnog pritiska Rusije u Ukrajini i oko nje, baltičke države su odlučile odgovoriti ukrajinskim potrebama i pružiti dodatnu pomoć u vezi s odbrambenim snagama”, navodi se u saopćenju.

    “Ova pomoć će dodatno poboljšati sposobnost Ukrajine da brani svoju teritoriju i stanovništvo u slučaju moguće ruske agresije”, dodaje se.

  • Požar u Mumbaju: Šest osoba stradalo, 15 povrijeđeno

    U požaru koji je danas izbio u zgradi sa 19 spratova u Mumbaju, finansijskm centru Indije, poginulo je najmanje šest osoba, a povrijeđeno 15, saopštili su zvaničnici.

    Četvoro povrijeđenih je u kritičnom stanju, prenosi AP.

    Do požara je došlo zbog kratkog spoja u klima uređaju u jednom stanu, izjavio je gradonačelnik Kišori Pednekar.

    Stanovnici zgrade su rekli da je požar izbio na 15. spratu i da je veliki stub crnog dima ubrzo obavio zgradu. Više od 90 ljudi uspjelo je da pobjegne iz zgrade.

    Vatrogasci sa dvadesetak vozila uspjeli su poslije dva sata borbe da stave vatru pod kontrolu.

  • Najmanje 70 ljudi poginulo u Jemenu nakon zračnih napada koalicije predvođene Saudijskom Arabijom

    Najmanje 70 ljudi je ubijeno u zračnom napadu na zatvor u Saadi koji je služio kao migrantski centar, a najmanje troje djece je poginulo u odvojenom bombardovanju.

    Južnije, u lučkom gradu Hodeidi, djeca su stradala kada su zračni napadi koalicije predvođene Saudijskom Arabijom pogodili telekomunikacioni objekat dok su se igrali u blizini. Jemen je također pretrpio nestanak interneta širom zemlje.

    “Djeca su se navodno igrala na obližnjem fudbalskom igralištu kada su projektili pali”, rekli su iz Save the Children.

    Iz kancelarije UN-a za ljudska prava saopćili su da su izvještaji o intenziviranju koalicionih zračnih napada na naseljena područja “duboko šokantni”.

    Osam humanitarnih agencija koje djeluju u Jemenu navelo je u zajedničkom priopćenju da su “užasnuti vijestima da je više od 70 ljudi, uključujući migrante, žene i djecu, ubijeno u očiglednom zanemarivanju života civila”.

    Rekli su da je zatvor u Saadi korišten kao centar za zadržavanje migranata, među kojima je mnogo stradalih. Međutim Ujedinjeni Arapski Emirati insistiraju da su oni i drugi članovi koalicije ostali posvećeni “proporcionalnim” odgovorima na napade Hutija.

    “Koalicija se obavezuje da će se pridržavati međunarodnog prava i proporcionalnog odgovora u svim svojim vojnim operacijama”, rekla je ambasadorica UAE pri Ujedinjenim narodima Lana Nusseibeh.

    Napadi su uslijedili nakon što su Huti uveli sedmogodišnji rat u novu fazu tvrdeći da su u ponedjeljak na Abu Dabiju ubili tri osobe. Državna novinska agencija Saudijske Arabije saopćila je da je koalicija izvela “precizne zračne napade kako bi uništila kapacitete Huti milicije u Hodeidi”.

    Građanski rat u Jemenu bio je katastrofa za milione njegovih građana koji su napustili svoje domove, a mnogi su na ivici gladi u, kako UN nazivaju najgorom humanitarnom krizom na svijetu.

  • Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Konflikt sa Rusijom – zabrinutost sve veća

    Ruski vojni manevri ne održavaju se samo na granici sa Ukrajinom, već i u Baltičkom moru.

    U glavnim gradovima skandinavskih zemalja vlada velika zabrinutost.

    Raspoređivanje ruskih jedinica na granicu sa Ukrajinom dospelo je poslednjih dana na naslovne strane mnogih svetskih medija. Istovremeno, to što su tri broda Ruske mornarice iz Severnog mora kroz moreuz Veliki pojas u Danskoj ušla u Baltičko more, u mnogim zemljama prošla je gotovo nezapaženo. Ali ne i u susednim, skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog sve većih ruskih vojnih manevara.

    Švedska

    Vlada u Stokholmu reagovala je brzo i s velikim publicitetom. Istovremeno, ona je krajem prošle nedelja na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila. Otada ulicama patroliraju vojnici.

    Na Gotlandu, u centralnom Baltiku, koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjigrad, živi oko 60.000 ljudi. Vojska je sada veoma uočljiva, naročito u pitoresknom lučkom gradu Visbi, glavnom mestu na ostrvu.

    Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sledeći, najgori mogući scenario: Rusija bi narednih dana ili nedelja mogla ne samo da pruži pipke ka Ukrajini, već i prema baltičkim zemljama, Estoniji, Letoniji i Litvaniji. I tako se opasno približi suverenoj teritoriji Švedske.

    Švedska nije članica NATO, ali tesno sarađuje s Alijansom. Otkako je Rusija 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, Stokholm je ponovo pojačao odbranu. Švedska je 2017. ponovo uvela obavezni vojni rok.

    Finska

    Sa svojom 1.300 kilometara dugom granicom sa Rusijom, Finska je toliko blizu Rusiji, kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO, i slično kao i u Švedskoj nema potrebne većine da zemlja pristupi zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo važila za pragmatičnu u odnosima sa Moskvom, ona sada ne može da sakrije rastuće nepoverenje.

    Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije dogodio se u decembru prošle godine. Premijerka Sana Marin okončala je dugogodišnji spor o nabavci novih borbenih aviona i poručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme “Lokid Martin”iz Sjedinjenih Država. To je ugovor vredan 8,4 milijarde evra.

    Nakon što je Rusija krajem decembra zahtevala da nijedna nova zemlja ne sme da pristupi NATO, Marin je napravila još jedan korak. Početkom januara je u jednom televizijskom intervjuu uputila poruku Moskvi: “Nećemo dozvoliti da nas ucenjuju”.

    Danska

    Vlada u Kopenhagenu u odnosu sa Moskvom u ovom trenutku sledi dvostruku strategiju. S jedne strane je, kao i Švedska, pojačala svoje vojno prisustvo u Baltičkom moru. Ona je, naime, u Baltik poslala jednu fregatu, veći broj borbenih aviona F-15 i oko 200 vojnika.

    Danska je jedna od osnivačica NATO, i samim tim je intervencija pod vrhovnom komandom Zapadne vojne alijanse. S druge strane, Danska je odlučila da Ukrajinu podrži sa oko 22 miliona evra.

    Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan koji je dogovoren uz posredovanje Nemačke i Francuske je na ledu. Nakon posete konfliktnoj oblasti na istoku Ukrajine, ministar spoljnih poslova Danske Jepe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internet-stranice ukrajinske vlade.

    Norveška

    Kao još jedna od osnivačica NATO, Norveška je od 1949. njegov sastavni deo i nalazi se na spoljnim, severnim granicama. Odbrambena politika igra veoma veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8.000 mladića i devojaka godišnje odsluži obavezni vojni rok. Norveška sa Rusijom deli oko 200 kilometara dugu granicu, a obe zemlje su pri tom konkurenti kada se radi o sferi uticaja na Arktiku. To je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.

    Vlada u Oslu tek nedavno je sklopila novi vojni sporazum sa SAD, prema kojem Norvežani Amerikancima, u slučaju rata, dozvoljavaju pristup u četiri svoje vojne baze. Trebalo bi takođe napomenuti da će se na norveškoj teritoriji u martu i aprilu, održati jedna od najvećih vojnih vežbi NATO još od kraja Hladnog rata. Na manevrima pod imenom “Hladni odgovor”(Cold Response) učestvovaće 35.000 vojnika iz 28 članica NATO, ali i drugih partnerskih zemalja.

    Vlada u Oslu je, pored ruskih vojnih manevara, zabrinuta i zbog ruskih hakerskih napada. U intervjuu jednom listu premijer Norveške Jonas Gar Store izjavio je da hakeri koje podržava Rusija imaju na nišanu centralne norveške institucije, poput parlamenta i vlade.

  • Bajden će tokom vikenda u Camp Davidu razmatrati pitanje Rusije i Ukrajine

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden (Joe Biden)će ovog vikenda boraviti u odmaralištu Camp David kod Vašingtona i sa timom za nacionalnu sigurnost razmotriti sve aspekte rusko-ukrajinske krize, javlja Anadolu Agency (AA).

    Potparol Bijele kuće Džen Psaki (Jen) podsjetila je da se američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) sastao sa ruskim šefom diplomacije Sergejem Lavrovom u Ženevi te je dodala da mu je predsjednik Bajden ranije kazao da prelazak jednog ili hiljadu ruskih vojnika preko ukrajinske granice predstavlja napad na tu zemlju.

    • Tokom vikenda će biti razgovori u Camp Davidu. Naredne sedmice ćemo Rusiji poslati pisani odgovor. Neće to biti samo u formatu pitanje-odgovor, već ćemo dodati i naše bojazni – kazala je Psaki.

    Ističući kako će Biden tokom boravka u Camp Davidu razgovarati i sa nekim saveznicima i partnerima, Psaki je kazala da će tako biti donesena odluka o najadekvatnijim budućim koracima.

    • Predsjednik Bajden je uvijek spreman sjesti za pregovarački stol – poručila je Psaki.

    Psaki je također kazala da SAD u posljednje vrijeme povećava sigurnosnu podršku Ukrajini te je dodala da je Bijela kuća informirala Kongres i o namjeri davanja helikoptera Mi-17 Ukrajini.

  • Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Psaki: Nismo dali “zeleno svjetlo” Rusiji da napadne Ukrajinu

    Američki predsjednik Džozef Bajden, kada je govorio o navodnom ruskom “manjem upadu” u Ukrajinu, nije dao “zeleno svjetlo” Moskvi da to i učini, izjavila je sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki.

    Na pitanje voditeljke CNN-a da li Bajdenove izjave na konferenciji za novinare u srijedu, znače da SAD daju Rusiji “zeleno svjetlo” da izvrši “manji upad” u Ukrajinu, Psaki je odgovorila:

    “To apsolutno nije ono što je bila naša namjera, i nije poruka koju je predsjednik poslao predsjedniku Putinu”, navela je ona u odgovoru, a prenosi ruska agencija TAS S.

    Prema njenim riječima, ukrajinsko rukovodstvo zna na kakvim pozicijama stoji američki predsjednik.

    “Ako Rusi uđu u Ukrajinu, ako uđu vojno u Ukrajinu, biće teških posljedica”, izjavila je Psaki.

    Bajden je u srijedu izjavio da bi “manji upad” Rusije u Ukrajinu mogao izazvati uzdržaniju reakciju SAD i njenih saveznika nego što bi bila reakcija na invaziju u punom obimu.

    Nakon ove izjave, Bijela kuća je izdala odvojeno saopštenje navodeći da će SAD svaki prelazak ukrajinske granice od strane ruskih trupa smatrati invazijom.

  • Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Lavrov upozorio Blinkena: Ne ignorišite Rusiju

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da bi dalje ignorisanje ruskih pravnih bezbjednosnih pitanja dovelo do ozbiljnih posljedica, saopštilo je danas rusko ministarstvo spoljnih poslova nakon razgovora ruskih i američkih diplomata u Ženevi.

    “Jasno je stavljeno do znanja Blinkenu da bi dalje ignorisanje ruske zabrinutosti, prije svega, one koja je povezana sa SAD i njenih NATO saveznika povodom širenja u Ukrajini i postavljanja vojske i oružja blizu naše granice imalo ozbiljne posljedice”, navodi se u saopštenju koje je prenio TASS.

    Ministarstvo dodaje da se sve može izbjeći ukoliko Vašington pozitivno odgovori na nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama (o neširenju na istok).

    “Očekujemo da dobijemo odgovor američke strane u pisanoj formi sljedeće nedjelje”, dodalo je ministarstvo.

    Ministarstvo je dodalo i da su dvije strane razgovarale o bilateralnim odnosima i utvrdile da su oni na “nezadovoljavajućem nivou”, ali i da je naglašeno da će se nastaviti rad eksperata na normalizaciji odnosa između država i stabilizaciji viznog režima.

  • Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Njemačka od oktobra podiže minimalnu satnicu na 12 evra

    Prema planovima federalnog ministra rada Hubertusa Heila , zakonski propisana minimalna plata bi 1. oktobra ove godine porasla na 12 evra po satu.

    To proizilazi iz njegovog nacrta zakona, koji je u petak predstavljen novinskoj agenciji Reuters. Političar SPD-a želi da provede jedno od ključnih predizbornih obećanja svoje stranke.

    Prema nacrtu, koristi od povećanja imaće oko 6,2 miliona zaposlenih koji su primali satnicu manju od dvanaest evra kada je povećanje stupilo na snagu.

    Minimalna plata trenutno iznosi 9,82 evra po satu. Za poslodavce, Heil očekuje veće troškove plata od oko 1,63 milijarde evra za preostali kvartal.

    Heil je u petak poslao svoj nacrt zakona drugim ministarstvima na odobrenje. Prema zakonu koji je već na snazi, donja granica plata će se 1. jula povećati na 10,45 evra po satu. Povećanje od 1,55 evra na 12 evra tri mjeseca kasnije odgovaralo bi povećanju od 15 posto.

  • Šta sve podrazumijeva obavezna vakcinacija u Austriji?

    Šta sve podrazumijeva obavezna vakcinacija u Austriji?

    ​Austrija je prva zemlja Evropske unije koja uvodi obavezno vakcinisanje protiv kovida-19.

    Kada to stupa na snagu, hoće li biti izuzetaka, da li će se vakcinacija sprovoditi uz prisilu i kolike su kazne za nevakcinisane?

    Obavezno vakcinisanje protiv kovida-19 u Austriji nisu izglasali samo poslanici vladajućih stranaka, već i veliki dio opozicije.

    Socijaldemokrate, ali i većina poslanika liberalnog Neosa odobrili su prijedlog zakona. Desničarsko populistička Slobodarska partija Austrije (FPÖ) glasala je protiv, prenosi DW.

    Nakon što je zakon u Beču izglasan u Donjem domu parlamenta, on 3. februara mora biti potvrđen i u Gornjem domu, koji okuplja predstavnike devet saveznih pokrajina. Smatra se da će se to sigurno dogoditi, a opšta obaveza vakcinisanja u Austriji trebalo bi da stupi na snagu dan kasnije, 4. februara, i da važi za sve vakcine protiv korone odobrene u Evropskoj uniji.

    Cilj vlade je da značajno poveća procenat vakcinisanih. On trenutno iznosi oko 75 odsto, što je osrednje u poređenju s prosjekom u EU. Dosadašnja pooštravanja mjera, poput uvođenja lokdauna za nevakcinisane, nisu bila dovoljno uspješna.

    Da li obavezna vakcinacija obuhvata sve građane?
    Obaveza vakcinisanja u Austriji odnosi se na sve građane s prebivalištem u toj zemlji koji imaju 18 i više godina. Prvobitno je granica trebalo da bude 14 godina, ali je taj prijedlog odbačen.

    Od obaveze su izuzete samo trudnice, kao i osobe koje ne mogu da se vakcinišu iz zdravstvenih razloga ili one koje nakon vakcinisanja ne razvijaju imunološki odgovor. Da bi neko bio izuzet iz zdravstvenih razloga, on mora da predoči odgovarajuću ljekarsku potvrdu.

    Potvrde o izuzeću mogu da izdaju samo specijalističke ambulante, službenici javnog zdravstva i ljekari epidemiolozi.

    Da li su oni koji su se oporavili oslobođeni obaveze?
    Za razliku od Njemačke, gdje status onima koji su preležali koronu ističe nakon 90 dana od posljednjeg pozitivnog PCR-testa, u Austriji je to 180 dana, odnosno šest mjeseci nakon infekcije. Za to vrijeme su izuzeti od vakcinisanja, a nakon isteka tog roka oni ponovo podliježu toj obavezi.

    Koliko doza podrazumijeva obavezno vakcinisanje?
    Zakon govori o početnom i naknadnim vakcinama. Broj kasnijih vakcina utvrđuje ukazom ministar zdravlja. Prema trenutnom stanju, austrijska vlada od svojih građana, ukoliko nisu preležali bolest, očekuje tri vakcine protiv korone.

    Da li se obavezna vakcinacija sprovodi uz prisilu?
    Ne, parlament je odlučio da je vakcinisanje obavezno, ali ne i prisilno. “Vakcinisanje se ne smije sprovoditi pod direktnom naredbom i prisilom”, navodi se u članu 1. novog Zakona.

    Kako se kontroliše obavezno vakcinisanje?
    U prvom koraku nakon stupanja zakona na snagu, sva domaćinstva u Austriji trebalo bi da dobiju pismo od ministra zdravlja sa informacijama o obaveznom vakcinisanju. Prve kontrole planirane su sredinom marta.

    Kontrole bi trebalo da sprovodi policija na javnim mjestima, metodom slučajnog uzorka. Sa obzirom na to da u Austriji ne postoji opšta obaveza pokazivanja ličnih dokumenata, u praksi bi to moglo da rezultira privođenjem nevakcinisanih osoba bez lične karte u najbližu policijsku stanicu radi provjere identiteta.

    U drugom koraku, planira se digitalna provjera u Registru vakcinisanih koji je uveden u Austriji tokom pandemije. Tada će se kazne slati automatski.

    Koliko su visoke kazne?
    Ako se tokom nasumičnih provjera utvrdi kršenje Zakona o obaveznom vakcinisanju, policija može da izrekne novčanu kaznu od 600 evra. Kazna se povlači ako se ta osoba vakciniše u roku od dvije nedjelje nakon provjere. U slučaju prigovora na kaznu, u sudskom postupku mogu se izreći i veće kazne – do 3.600 evra.

    Kazna onima koji nisu vakcinisani može se naplatiti najviše četiri puta godišnje – ukoliko zdravstveno stanje ne dovede do toga da se obaveza vakcinisanja ukine. Novac od kazni država bi trebalo da upotrijebi u borbi protiv korone.

    Da li onima koji odbijaju vakcinu prijeti zatvor?
    Zakon o vakcinisanju protiv kovida-19 izričito isključuje obavezni pritvor, iako je ta mogućnost, u slučaju neplaćanja kazni, u Austriji načelno predviđena.

    Međutim u članu 10 Zakona stoji: “Ako je izrečena novčana kazna, ne određuje se zamijena zatvorskom kaznom u slučaju da se novčana kazna ne može naplatiti.”

    Da li će odluka o obaveznom vakcinisanju pasti na sudu?
    Vodeći pravnici u Austriji procjenjuju da Ustavni sud neće poništiti čitav zakon. Ipak, sasvim je moguće da će sud imati prigovor na pojedine članove tog akta. Između ostalog, sporno je što kazne mogu biti veće ukoliko kažnjeni podnese prigovor.

    Koji podsticaji za vakcinaciju su planirani?
    Paralelno s uvođenjem obaveznog vakcinisanja, Austrija želi da koristi i podsticaje za povećanje procenta vakcinisanih.

    Planirani su vaučeri od 500 evra za jednu vakcinu, koji se mogu koristiti u restoranima i prodavnicama. Osim toga, opštine bi mogle da dobiju i bonuse odnosno finansijska sredstva ukoliko ostvare visoku stopu vakcinisanih.

    Vlada za to namjerava da izdvoji milijardu evra. Skoro dvije trećine Austrijanaca, kako pokazuju istraživanja javnog mnjenja, smatra da je uvođenje obavezne vakcinacije pozitivna stvar.