Kategorija: Svijet

  • Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Strahovita eksplozija u Gani: Grad sravnjen sa zemljom, broje se žrtve

    Najmanje 17 osoba je poginulo, a 59 povrijeđeno u razornoj eksploziji na zapadu Gane nakon što se kamion s eksplozivom sudario s motociklom.

    Mnogi povrijeđeni su u kritičnom stanju, a za brojnima se i dalje traga ispod ruševina.

    Eksplozija je napravila ogroman krater u gradu i pri tome uništila nekoliko stotina stambenih objekata. Područje je nakon eksplozije prekriveno krhotinama, drvećem, ciglama i metalom, javlja France 24.

    Nesreća se dogodila u Apiateu, kod rudarskog grada Bogosa, koji se nalazi oko 300 kilometara od glavnog grada Akre.

    Na snimcima se vidi kako mještani bježe od vatre i crnog dima. Brojne spasilačke ekipe kroz ruševine pokušavaju pronaći nestale.

    Predsjednica Gane Nana Akufo-Addo rekla je da se vojska pridružila spasiocima na terenu kako bi pomogla “obuzdavanju situacije”, a državna agencija za upravljanje katastrofama imala je zadatak da pruži brzu pomoć stanovnicima.

    Državni ministar je rekao da prvi znakovi upućuju na “nesreću u kojoj je učestvovao kamion koji je prevozio eksplozivne materije za rudarsku kompaniju, motocikl i još jedno vozilo”. Nesreća se dogodila u blizini električnog transformatora.

  • Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Nafta i plin bi mogli biti još skuplji ako Rusija napadne Ukrajinu

    Ako Rusija izvrši vojnu ofanzivu na Ukrajinu, izgledno je da će nafta i plin dodatno poskupjeti.

    Prema pisanju CNN-a, cijene nafte su već najviše u posljednjih sedam godina. Iz Bijele kuće su upozorili da bi ih ruska invazija na Ukrajinu mogla učiniti još višim.

    Razlog za to jeste što je Rusija drugi najveći proizvođač nafte na svijetu, nakon Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, Ukrajina je jedna od ključnih država u isporuci ruskog plina prema evropskim državama.

    Vrlo je moguće da bi ruski predsjednik Vladimir Putin na sankcije njegovoj državi zbog napada na susjednu državu reagovao poskupljenjem nafte i plina. Osim toga, poskupljenje bi moglo biti uzrokovano i štetom pričinjenom ratom na infrastrukturi za distribuciju ovih energenata.

    CNN piše da trenutno nije moguće zaključiti koliko će poskupljenje biti i koliko dugo će ono trajati. Tenzije između Rusije i Ukrajine, odnosno Zapada, već su ove sedmice doprinijele poskupljenju nafte.

    Također je već na djelu i poskupljenje ruskog plina, što Evropljani dobro osjete. Problem bi se mogao dodatno produbiti ako Njemačka zaista zaustavi plinovod Sjeverni tok 2, kako je ranije ove sedmice najavio kancelar ove zemlje Olaf Scholz. Ako se zaustavi, snabdijevanje plinom bi bilo dodatno ograničeno.

    Analitičari napominju da se i ovom prilikom pokazuje da su energenti jedno od najznačajnijih vanjskopolitičkih sredstava Rusije, navodi CNN.

  • “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    “Ako i jedan vojnik pređe granicu…”

    Američki državni sekretar Entoni Blinken upozorio je Rusiju da bi SAD smatrale napadom ako bi makar jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine.

    Blinken se inače danas sastaje sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejom Lavrovim,

    “Ako bi i jedan ruski vojnik prešao granicu Ukrajine, onda bismo imali posla sa ozbiljnim problemom”, rekao je Blinken u intervjuu za nemački ZDF nakon sastanka sa kancelarom Olafom Šolcom.

    To bi, kako je naglasio, bio sasvim jasan napad na Ukrajinu, bilo da se radi o jednom ili 1.000 vojnika.

    Pema njegovim rečima, postoji veliki rizik, ne samo u Ukrajini već su odnevno ruski vojnici poslati i u Belorusiju.

    Blinken i Lavrov sastaće se danas u Ženevi, a američki zvaničnik istakao je da nema velika očekivanja od tih razgovora.

  • Rusija i NATO: Bajden tvrdi – Putin će krenuti na Ukrajinu, ali ne želi totalni rat

    Iz Bijele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Američki predsednik Džozef Bajden rekao je da misli da će njegov ruski kolega Vladimir Putin “krenuti” na Ukrajinu, ali da ne želi “totalni rat”.

    Putin će platiti “ozbiljnu i skupu cenu” za invaziju, naveo je Bajden na konferenciji za novinare, ali je ukazao da bi manji prepad mogao biti tretiran drugačije.

    Iz Bele kuće je kasnije naglašeno da će svaki ruski vojni potez naići na brz i oštar odgovor Zapada.

    Kremlj je upozorio da bi komentari mogli dodatno destabilizovati situaciju.

    Rusija ima oko 100.000 vojnika u blizini granice, ali poriče da planira invaziju.

    “Rusija bi uskoro mogla da napadne Ukrajinu” – tvrdi visoki američki diplomata
    “Putin je manijak, on je ubica” – kažu neki Ukrajinci dok Rusija odmerava snage sa Zapadom
    Može li američka “Srebrna lisica“ da nadmudri Vladimira Putina

    Predsednik Putin je postavio niz zahteva zapadnim vladama, insistirajući da Ukrajini nikada neće biti dozvoljeno da se pridruži NATO-u i da ovaj savez prekine vojne aktivnosti u istočnoj Evropi.

    “Jasno smo stavili do znanja da je svako dalje širenje NATO-a na istok neprihvatljivo”, rekao je Putin na konferenciji za novinare prošlog meseca.

    Tačni Putinovi razlozi za gomilanje ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom su nepoznati, ali mnogi veruju da je to pokušaj da se natera Zapad da ozbiljno shvati ruske bezbednosne zahteve.

    ‘Novi bezbednosni poredak u Evropi’

    U pregovorima između Zapada i Rusije do sada nije došlo do pomaka, a neki od zahteva Moskve u početku su odbačeni kao neostvarivi.

    Entoni Blinken, američki državni sekretar, trebalo bi u petak da se sastane sa ruskim ministrom spoljnih poslova u Ženevi posle upozorenja da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu “u veoma kratkom roku”.

    Međutim, Bajden je na konferenciji za novinare u sredu rekao da postoje razlike u NATO-u u pogledu toga šta su zemlje spremne da urade, a u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu… Mislim da to menja sve.

    “Ono što ćete videti jeste da će Rusija snositi odgovornost ako izvrši invaziju i zavisi od toga šta ona uradi

    “Jedna je stvar ako je u pitanju manji upad, a onda na kraju moramo da se svađamo oko toga šta da radimo, a šta ne”, rekao je on.

    Zvaničnici Bele kuće požurili su da razjasne stav SAD posle Bajdenovih komentara.

    “Ako bilo koje ruske vojne snage pređu ukrajinsku granicu, to je ponovna invazija i naići će na brz, ozbiljan i zajednički odgovor SAD i naših saveznika”, rekla je Džen Psaki, portparolka Bele kuće.

    Kremlj je odgovorio da bilo kakva upozorenja o katastrofalnim posledicama po Rusiju neće pomoći u smanjenju napetosti, već bi čak mogla dodatno destabilizovati situaciju.

    Analiza
    Barbara Plet Ašer, BBC dopisnica iz Stejt departmenta

    Zvaničnici američke administracije i NATO saveznici ne mogu biti srećni što Bajden tako javno i jasno iznosi razlike unutar NATO-a.

    Nemilosrdne javne poruke bile su o jedinstvu.

    Ali predsednik je otkrio skrivene pukotine, što je dovelo do pitanja da li on Putin daje Putinu za upad na ukrajinsku teritoriju.

    Sada je predsednik jasno rekao ono što su svi privatno znali – da je NATO jedinstven oko toga kakav bi trebalo da bude odgovor na invaziju, ali ne i na upad.

    “Postoje razlike u tome šta su zemlje spremne da urade u zavisnosti od toga šta se dešava.

    “Ako ruske snage pređu granicu ubijajući Ukrajince, to menja sve.

    “To zavisi od toga šta će on uraditi u smislu postizanja jedinstva u NATO-u”, naveo je Bajden.

    Rusija je zauzela i anektirala poluostrvo Krim na jugu Ukrajine 2014. pošto su Ukrajinci zbacili svog proruskog predsednika.

    Od tada, ukrajinska vojska je uključena u rat sa pobunjenicima koje podržava Rusija u oblastima na istoku u blizini ruskih granica.

    Strahuje se da bi se sukob, koji je odneo 14.000 života i prouzrokovao da najmanje dva miliona ljudi napusti domove, ponovo razbuktao i da će ruska vojska preći granicu.

    Šta želi Putin?
    Ruski predsednik dugo je tvrdio da su SAD prekršile garanciju koju su dale 1990. da se NATO neće širiti dalje na istok.

    “Jednostavno su nas prevarili”, požalio se on na prošlomesečnoj konferenciji za novinare.

    Tumačenja se razlikuju oko toga šta je tačno obećano tadašnjem sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu.

    Ali jasno je da Putin veruje da je NATO dao garancije.

    Od tada se nekoliko istočnoevropskih zemalja, koje su nekada bile deo sfere uticaja Sovjetskog Saveza, pridružile NATO-u.

    Neke od ovih zemalja, među njima i one na Baltiku, graniče se sa Rusijom.

    Rusija tvrdi da ovo proširenje, kao i prisustvo NATO trupa i vojne opreme u blizini njenih granica, predstavlja direktnu pretnju po bezbednost.

  • Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Konačna odluka parlamenta: U Austriji će vakcinacija biti obavezna

    Austrijski parlamentarci su danas odlučili da vakcinacija punoljetnih građana protiv koronavirusa bude obavezna. Ovako je odlučeno nakon višesatne rasprave zakonodavaca.

    Austrija je prva evropska država u kojoj će vakcinacija protiv koronavirusa biti obavezna, a vakcinacija će biti obavezna od sljedećeg mjeseca. Bit će izuzete samo trudnice i oni koji se ne mogu vakcinisati iz drugih zdravstvenih razloga.

    Ranije je navedeno da će oni koji ne budu vakcinisani biti sankcionisani u iznosu od 600 do 3.600 eura.

    Vlast je odlučila i da finansijski podstiče na vakcinaciju, a za tu namjenu bit će potrošeno čak milijardu dolara. Opoziciona Socijaldemokratska partija (SPO) je u decembru prošle godine predlagala da se svakoj vakcinisanoj osobi da vaučer od 500 eura. Ovakav model podsticaja će biti primijenjen, ali uz manje korekcije, piše online izdanje lista Kurier.

    Model podrazumijeva organizovanje lutrije kojom će se odabirati dobitnici ovog podsticaja. Oni koji budu izvučeni dobijat će vaučer u navedenom iznosu.

    Stvaranje kolektivnog imuniteta obaveznom vakcinacijom podrazumijeva tri faze. Prva je sama vakcinacija koja bi trajala do sredine marta. Potom slijedi pregled nevakcinisanih, a posljednja je izricanje opomena nevakcinisanim, a potom i sankcionisanje.

    Austrijski ministar zdravstva Wolfgang Mueckstein je ranije ukazao da su većina stručnjaka saglasni da će uoči sljedeće jeseni biti potrebna visoka stopa kolektivnog imuniteta. Smatra da se to može postići obaveznom vakcinacijom.

    Osim Austrije, postoji mogućnost da i u Njemačkoj vakcinacija bude obavezna, kao i u pojedinim drugim državama.

  • I Španija namjerava koronavirus tretirati kao sezonsku gripu

    Španska vlast namjerava da koronavirus tretira kao sezonsku gripu, jer je izgledno da će nakon pandemije početi endemija. Ako se to desi, to će značiti normalizaciju života.

    Premijer ove države Pedro Sanchez je 17. januara nakon susreta s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom izjavio da razmatraju kako se transformirati iz pandemije u endemiju. Stopa smrtnosti od koronavirusa u Španiji je pala s 13 na jedan posto. Za Sancheza “virus više nije smrtonosan koliko je prije bio”.
    To će podrazumijevati tretiranje koronavirusa kao sezonske gripe. Međutim, dr. Jeffrey Lazarus iz Instituta za globalno zdravlje (ISGlobal) u Baceloni smatra da još nije kraj pandemije.

    “Mislim da se više radi o politici nego o javnom zdravlju. Nakon svakog pandemijskog vala se daju novi prijedlozi. Ranije se predlagalo da se prestanu nositi maske na otvorenom prostoru, a sada se predlaže prestanak testiranja i registrovanja zaraženih”, rekao je Lazarus.

    Iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) su pozvali države da budu oprezne podsjetivši da je veliki broj ljudi širom svijeta nevakcinisan. Još smatraju da se epidemiološke mjere mogu ukidati tek onda kada se počne smanjivati broj zaraženih, prenosi Euronews.Podsjećamo, britanski premijer Boris Johnson je jučer, 19. januara, obraćajući se parlamentarcima najavio ukidanje skoro svih epidemioloških mjera. Izgledno je da će se to desiti do kraja marta.

  • Bajden: Stavio sam do znanja Putinu da će snositi posljedice

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je danas da je jasno stavio do znanja ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da će se svako kretanje ruskih vojnih snaga u Ukrajini smatrati invazijom.

    Bajden je na konferenciji za medije istakao da će Rusija platiti visoku cijenu u slučaju invazije Rusije na Ukrajinu, kao i da su SAD pripremile paket sankcija koje će im uvesti ukoliko se to desi, prenosi agencija Rojters.

    Ruske vlasti saopštile su ranije danas da upozorenje predsjednika Bajdena o mogućim razornim posljedicama ukoliko Rusija krene na Ukrajinu, neće pomoći smanjenju tenzija, već bi moglo dodatno da destabilizuje situaciju.

    Na molbu da prokomentariše Bajdenovu izjavu, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da Rusija dobija slična upozorenja već više od jednog mjeseca.

    “Mislimo da ona ni na koji način ne doprinose smanjenju tenzije koja je sada podignuta u Evropi i šta više, mogu da dovedu do destabilizacije situacije”, rekao je Peskov.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu i da u prilog tome ide i činjenica da je Moskva značajno pojačala vojno prisustvo kod granica Ukrajine, što Rusija odlučno odbacuje kao neosnovane i opasne optužbe i ističe da vojne snage premešta na svojoj teritoriji u skladu sa Ustavom, a da Zapad sve to koristi kao izgovor za dalje širenje na Istok.

    Zbog toga je ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio pisane, pravno obavezujuće, garancije Zapada da se neće dalje širiti prema ruskim granicama i da u tom dijelu Evrope neće raspoređivati naoružanje.

  • Kineski vojni brodovi “upozorili i ispratili” američki razarač USS Benfold

    Kineski vojni brodovi “upozorili i ispratili” američki razarač USS Benfold

    Kineska vojska je saopštila da su njeni brodovi i zračne snage poslani su u misiju u utorak kao odgovor na američki razarač.

    Američki razarač USS Benfold, koji je opremljen navodećim projektilima, prema tvrdnjama Kine je ilegalno ušao u područje blizu otoka Paracel koje Peking naziva Xisha otocima i tvrdi da su njen teritorij. Brodovi i letjelice kineske vojske su “upozorili i ispratili” američki vojni brod koji je plovio u Južnom kineskom moru.

    Zvaničnici kineske vojske tvrde da je USS Benfold “ozbiljno povrijedio kineski suvereniter i sigurnost” te su upozorili SAD da će “snositi ozbiljne posljedice” ukoliko Washington nastavi sa sličnim aktivnostima.

    Američka mornarica se nije odmah oglasila, ali je najavila svoje saopćenje.

    USS Benford je u septembru 2021. godine krenuo u “operaciju slobodne plovidbe” blizu spornog grebena na koji Kina polaže pravo. I tada je Kina saopćila da je “natjerala” američki ratni brod na odlazak iz njenih voda.

    Južno kinesko more je jedna od najprometnijih morskih ruta na svijetu, a Kina ga smatra ključnim za svoju nacionalnu sigurnost. Regionalne sile uključujući Kinu, Vijetnam, Maleziju, Filipine i Bruneje polažu prava na njih, ali SAD ne uvažava njihove tvrdnje i rutinski nastavlja ploviti osporavajući tvrdnje Pekinga o suverenitetu, piše Russia Today.

  • Svi se ograđuju od princa Endrua – čak i princ Vilijam

    Nakon vojnih titula, britanski princ Endru (61) ostaje i bez svih zvaničnih profila i stranica na društvenim mrežama, piše Gardijan.

    Ova vest dolazi u trenutku dok princ vodi pravnu bitku protiv optužbi za seksualni napad na tada maloletnu Virdžiniju Đufre, a koju su mu navodno podvodili zloglasni Džefri Epstin i njegova partnerka Gislejn Maksvel.

    Još prošle nedelje Endru se odrekao svojih vojnih titula i pokroviteljstava nad organizacijama, objavila je tada Bakingemska palata, a čini se da je njegovo daljnje udaljavanje od monarhije u punom jeku.

    Naime, zvanični Tviter profil princa Endrua – TheDukeOfYork, sada vodi na praznu stranicu, a njegova Jutjub stranica takođe više nije dostupna. Navodno će se ukloniti i njegov Instagram profil – hrhthedukeofyork, zajedno sa Fejsbuk stranicom.

    Kraljevski zvaničnici takođe su ažurirali zvaničnu veb stranicu britanske monarhije jer Bakingemska palata nastoji da se što više distancira od Endruovog skandala.

    Dok se princ još uvek pojavljuje u odeljku pod naslovom “članovi kraljevske porodice”, popis njegovih vojnih titula i pokroviteljstava je uklonjen. Bakingemska palata objavila je prošle nedelje da će te uloge biti podeljene među ostalim članovima kraljevske porodice. Odluka je doneta nakon što se sastao najuži krug kraljevske porodice.

    Da se kraljevska porodica distancira od princa Endrua, svedoči i potez princa Vilijama, vojvode od Kembridža. Kada su ga novinari u sredu upitali podržava li princa Endrua, Vilijam se prvo nagnuo bliže da čuje pitanje, a zatim je prošao bez komentara.

  • Evropa razmatra novu strategiju prema kovidu

    Evropa razmatra novu strategiju prema kovidu

    Kad je proglašena pandemija virusa korona, Špancima je naređeno da ostanu kod kuće više od tri mjeseca. Sedmciama nisu smjeli izaći iz domova, čak ni zbog rekreacije. Djeci je zabranjen pristup igralištima, a privreda je praktično stala.

    No službenici su drakonskim mjerama pripisali zasluge za sprečavanje potpunog kolapsa zdravstvenog sistema. Životi su spašeni, tvrdilo se tada. Danas, gotovo dvije godine kasnije, Španija se priprema usvojiti drugačiji pristup kovidu 19.

    Ideja je napuštanje kriznog načina funkcionisanja
    Uz jednu od najvećih evropskih stopa vakcinacije i ekonomiju koja je najviše pogođena pandemijom, španska vlada postavlja temelje za tretiranje sljedećeg porasta zaraze ne više kao vanrednu situaciju, već kao bolest koja će se zadržati u populaciji. Slični koraci razmatraju se u susjednom Portugalu i Velikoj Britaniji, koja od sljedeće sedmice ukida većinu restrikcija, prenosi AP.

    Ideja je preći s kriznog načina funkcionisanja na kontrolni način, pristupajući virusu na isti način na koji se zemlje nose s gripom ili ospicama. To znači prihvatanje da će doći do infekcija i pružanje dodatne brige za rizične osobe i pacijente s komplikacijama.

    Španski premijer lijevog centra Pedro Sančez želi da Evropska unija razmotri slične promjene sada kada je nalet omikron varijante pokazao da bolest postaje manje smrtonosna.

    “Ono što želimo reći je da ćemo u sljedećih nekoliko mjeseci i godina morati razmišljati, bez oklijevanja i prema onome što nam naukat govori, kako upravljati pandemijom s različitim parametrima”, rekao je Sančez u ponedjeljak.

    Sančez je rekao da se promjene ne bi trebale dogoditi prije nego što talas omikrona završi, ali vlasti sada moraju početi oblikovati svijet nakon pandemije: “Izvršavamo svoju domaću zadaću, predviđamo scenarije.”

    WHO: Prerano je za razmišljanje o tome
    Svjetska zdravstvena organizacija poručuje da je prerano razmišljati o bilo kakvom trenutnom pomaku. Organizacija nema jasno definisane kriterije za označavanje kovida 19 endemskom bolešću, ali su njeni stručnjaci ranije rekli da će se to dogoditi kada virus bude predvidljiviji i ne bude trajnih epidemija.

    “To je donekle subjektivna procjena jer se ne radi samo o broju zaraženih. Riječ je o ozbiljnosti i posljedicama”, rekao je d. Mišel Rajan, šef WHO za hitne situacije.

    Fauci: Kovid se ne može smatrati endemskim sve dok remeti društvo
    Govoreći na panelu Svjetskog ekonomskog foruma u ponedjeljak, dr Antoni Fauci, glavni američki epidemiolog, rekao je da se kovid 19 ne može smatrati endemskim dok ne padne na nivo na kojoj ne remeti društvo.

    Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti savjetovao je zemljama da pređu na rutinsko postupanje s kovidom 19 nakon što akutna faza pandemije završi. Agencija je u saopštenju napisala da će i više država Evropske unije uz Španiju usvojiti dugoročniji i održiviji pristup kontroli zaraze.

    “Smrti od kovida biće neizbježne, moramo se pomiriti s tim”
    Nešto više od 80 odsto stanovništva Španije primilo je dvije doze vakcine, a vlasti su usredotočene na jačanje imuniteta odraslih buster dozama. Imunitet stečen vakcinom, zajedno s raširenom infekcijom, nudi priliku da se napori za prevenciju, testiranje i praćenje bolesti koncentrišu na umjereno do visokorizične grupe, smatra doktor Salvador Tranše, vođa Španskog društva porodice i javne medicine, koji predvodi inicijativu za novim endemskim odgovorom.

    “Kovid 19 mora se liječiti kao i ostale bolesti”, rekao je Tranše za AP, dodajući da bi “normalizovana” pažnja zdravstvenih radnika pomogla u smanjenju kašnjenja u liječenju problema koji nisu povezani s virusom korona.

    “Javnost se takođe treba pomiriti s idejom da će neki smrtni slučajevi od kovida 19 biti neizbježni. Ne možemo u šestom talasu učiniti ono što smo radili u prvom, model se mora promijeniti ako želimo postići drugačije rezultate”, rekao je Tranše.

    Špansko ministarstvo zdravlja smatra da je prerano dijeliti nacrte koje su izradili njegovi stručnjaci i savjetnici, ali potvrđuje kako je jedan od prijedloga da se slijedi postojeći model “stražarskog nadzora”, koji se trenutno koristi u EU za praćenje gripe. Španski mediji su ovu strategiju nazvali “gripizacijom” kovida 19 iako službenici kažu da će se sistemi praćenja gripe morati značajno prilagoditi virusu korona.

    Ko to sebi može priuštiti? Samo bogatije zemlje
    Zasad je rasprava o prelasku na endemski pristup ograničena na bogate nacije koje sebi mogu priuštiti da govore o najgorem dijelu pandemije u prošlom vremenu. Njihovom pristupu vakcinama i robusnim sistemima javnog zdravlja zavidi svijet u razvoju. Takođe nije jasno kako će endemska strategija koegzistirati s pristupom “nultog kovida” koji su usvojile Kina i druge azijske zemlje i kako bi to uticalo na međunarodna putovanja.

    Mnoge zemlje koje su preplavljene rekordnim brojem slučajeva omikrona već odustaju od masovnog testiranja i skraćuju vrijeme karantina, posebno za radnike koji ne pokazuju ništa više od simptoma prehlade. Od početka godine nastava u španskim školama prestaje samo ako dođe do većih epidemija, a ne s prvim prijavljenim slučajem kao nekada.

    Predsjednik Portugala: Prešli smo u endemsku fazu
    U Portugalu, koji ima jednu od najvećih svjetskih stopa vakcinisanih, predsjednik Marčelo Rebelo de Sousa izjavio je u novogodišnjem govoru da je zemlja prešla u endemsku fazu. No rasprava o specifičnim mjerama je zamrla jer se širenje uskoro ubrzalo na rekordne razine. U utorak je Portugal izvijestio o gotovo 44.000 novih slučajeva u 24 sata. Međutim, prijem u bolnice i smrtni slučajevi u vakcinisanom svijetu proporcionalno su mnogo niži nego u prethodnim talasima.

    U Velikoj Britaniji nošenje maski na javnim mjestima i kovid potvrde biće ukinuti 26. januara, objavio je juče premijer Boris Džonson, rekavši da je posljednji talas dostigao vrhunac na nacionalnom nivou.

    Zahtjev da se zaražene osobe izoluju punih pet dana ostaje na snazi, ali Džonson je rekao da će nastojati ukinuti i to u sljedećim sedmicama ako se podaci o virusu nastave poboljšavati. Službena statistika smatra da 95 odsto britanske populacije ima antitijela protiv kovida 19, bilo zbog dosadašnje infekcije bilo zbog vakcinisanja.

    “Kako kovid postaje endemski, moraćemo zamijeniti zakonske zahtjeve savjetima i smjernicama, pozivajući ljude s virusom da budu oprezni i obzirni prema drugima”, rekao je Džonson.

    Slabije vakcinisane zemlje odbacuju ideju
    Za neke druge evropske vlade ideja o normalizaciji kovida 19 u suprotnosti je s njihovim nastojanjima da podstanku vakcinaciju među nevoljnim grupama. U Njemačkoj, gdje je manje od 73 odsto stanovništva primilo dvije doze vakcine, a stopa zaraze gotovo svakodnevno bilježi nove rekorde, poređenja sa Španijom ili bilo kojom drugom zemljom se odbacuju.

    “Još uvijek imamo previše nevakcinisanih, posebno među našim starijim građanima”, rekao je u ponedjeljak portparol njemačkog Ministarstva zdravlja Andreas Defner.

    Italija proširuje obavezu vakcinacije na sve građane starije od 50 godina i izriče kazne do 1.500 evra za nevakcinisane osobe koje se pojave na poslu. Talijani takođe moraju biti potpuno vakcinisani za pristup javnom prevozu, avionima, teretanama, hotelima i sajmovima, zaključuje AP.