VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Odlučeno: Tri zemlje šalju oružje; odbačeni ruski zahtjevi

    Članice NATO-a Estonija, Litvanja i Letonija poslaće Ukrajini protivoklopne i protivvazdušne rakete američke proizvodnje.

    To su večeras najavili njihovi ministri odbrane u saopštenju. Takođe, NATO je odbacio ruske zahteve za povlačenjem snaga iz Rumunije i Bugarske.

    Češka ministarka odbrane Jana Černočova predložiće vladi sledeće sedmice slanje pošiljke tenkovske municije u vreme dok se strahuje od napada Rusije.

    To bi bila donacija, rešavamo proceduru kako bi se to moglo obaviti što je pre moguće. Jasno poručujemo Ukrajini da smo uz nju”, rekla je ona nakon sastanka s ministrom spoljnih poslova Janom Lipavskim o tom pitanju.

    Černočova je rekla da će detalji o pošiljci biti objavljeni nakon što vlada razmotri taj predlog sledeće srede.

    Lipavski je rekao da je Češka spremna za “najgori scenario” u situaciji izazvanoj ruskom “taktikom ucene koja preti invazijom na Ukrajinu”.

    “Estonija, Litvanija i Letonija i njihovi saveznici zajedno brzo rade na predaji sigurnosne pomoći Ukrajini”, stoji u saopštenju.

    Estonija će poslati protivoklopne rakete džavelin, a Litvanija i Letonija protivvazdušne rakete stinger.

    Američki Stejt department dopustio im je da pošalju američke rakete i drugo oružje Ukrajini, rekla su u sredu tri izvora upoznata s odlukom, dok je američki predsednik Džozef Bajden predvideo da će Rusija krenuti na Ukrajinu.

    Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu na koju je izvršila invaziju 2014. i anektirala Krim.

    Rusija to poriče, ali navodi da bi mogla preduzeti neodređenu vojnu akciju ako joj se ne ispune sigurnosni zahtevi, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći da se pridruži NATO-u.

    NATO odbacio ruske zahteve
    NATO je odbacio ruske zahteve da povuče svoje snage iz Rumunije i Bugarske, javlja Rojters.

    “NATO se neće odreći mogućnosti da zaštiti i brani svoje članice, pa će imati prisustvo i u državama na istoku granica NATO”, izjavila je portparolka NATO Jana Lungesku.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije od NATO da se Alijansa neće širiti na istok i da će se vratiti granicama iz 1997. godine.

    Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da bezbednosne garancije koja Moskva traži od Zapada uključuju povlačenje NATO snaga iz Rumunije i Bugarske.

  • Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Blinken nakon sastanka s Lavrovom: Problem možemo riješiti diplomatski ili konfliktom

    Državni sekretar SAD-a Antony Blinken obratio se medijima nakon današnjeg sastanka s ministrom vanjskih poslova Rusije u Ženevi te je iznio svoje viđenje višesedmičnih pregovora s Rusijom o sigurnosnim zahtjevima koje je Moskva uputila Zapadu.

    Blinken je na početku konferencije izjavio kako je sastanak s Lavrovom bio i više nego sadržajan.
    “Razgovarali smo o tome da li je Rusija spremna na diplomatsko rješavanje problema i deeskalaciju tenzija. Razgovor s Lavrovom bio je sadržajan. Iznio sam stavove SAD-a i Evropske unije te naglasio kako smo uz Ukrajinu. Bili smo jasni da će svaka invazija Rusije na Ukrajinu rezultirati odlučnim i jedinstvenim odgovorom”, rekao je Blinken.

    On je naglasio kako su SAD i evropski saveznici spremni za razgovor na jednakim osnovama i principima.

    “Spremni smo da smanjimo rizik, pojačamo kontrolu oružja i jačamo povjerenje. Iznio sam nekoliko ideja kako bi se smanjile tenzije u Evropi i svijetu i vjerujem da možemo naći zajedničko rješenje na bazi reciprociteta”, pojašnjava državni sekretar.

    Blinken je također naglasio da ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj sudbini.


    “To uključuje pravo ukrajinskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti. Na osnovu naše diskusije, vjerujem da možemo nastaviti razgovore koji se tiču zajedničke sigurnosti. Rusija može izabrati put diplomatije ili put konflikta”, poručio je državni sekretar.

    Na kraju, Blinken je izjavio kako je zadovoljan sastankom i da se vraća u Washington s mnogo tema za razmišljanje.


    “Sastanak je bio koristan. Složili smo se da se diplomatski proces nastavi te da ćemo podijeliti naše zabrinutosti, ideje i detalje u pismenoj formi, nakon čega ćemo nastaviti razgovore i odrediti datume za to. Vjerujem da smo na jasnijem putu nego ranije i vidjet ćemo šta će donijeti dani pred nama”, izjavio je Blinken.

    Također, državni sekretar SAD-a je rekao kako se razgovorima pristupa na osnovu činjenica, a ne na osnovu emocija.

    “Ne pristupamo s emocijama, već sa činjenicama. Činjenica je da se ruske trupe gomilaju na ukrajinskoj granici i u Bjelorusiji. To im daje kapacitet da napadnu Ukrajinu s istoka, juga i sjevera. Rekli smo da planiramo razgovarati o ruskoj zabrinutosti, ali i o našoj zabrinutosti i ruskim aktivnostima u Evropi. Važno je da razumijemo pozicije Rusije, ali i da oni razumiju našu”, zaključio je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

  • Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Moskva: Zapad slijepo podstiče kosovske Albance na ugnjetavanje Srba

    Zapadne zemlje, koje su pokrovitelji radikalnih kosovskih Albanaca, slijepo ih podstiču na pokušaje ugnjetavanja srpskog stanovništva i raspirivanje nacionalizma, ističu u Moskvi.

    “Prištinska vrhuška je odavno trebalo da shvati da su pokušaji da se provokacijama preostali svijet ubijedi u održivost ozloglašene ‘kosovske državnosti’ u startu osuđeni na propast. Raspirivanje albanskog nacionalizma i šovinizma, sistematsko ugnjetavanje srpskog i drugog nealbanskog stanovništva, pritisak na SPC svjedoče o neodrživosti tog projekta”, istaklo je rusko Ministarstvo.

    Kako se ističe, ćutanje Zapada odavno već ne čudi.

    “To je simptom slijepog podsticanja radikalnih kosovskih Albanaca od strane njihovih pokrovitelja. Evropska unija kojoj je Generalna skupština UN dodijelila posredničku funkciju u dijalogu Beograd-Priština očigledno ne uspijeva da se izbori sa svojom ulogom s obzirom na to da poslije skoro devet godina od postizanja sporazuma nije u stanju da savlada to što kosovski Albanci sabotiraju ispunjavanje obaveza po pitanju formiranja Zajednice srpskih opština”, navodi se u odgovoru na jedno od pitanja koje je stiglo za nedavno održanu godišnju konferenciju ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova a na koje tada nije uspio da odgovori.

    Rusija, ističe se, namjerava da insistira na tome da ispadi Prištine budu adekvatno okvalifikovani u međunarodnim organizacijama, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN.

    Ponovljen je stav da je trajno rješenje kosovskog problema moguć jedino na osnovu međunarodnog prava, odnosno Rezolucije SB UN 1244, kojom je precizirano da je pokrajina dio Srbije.

    “Upravo na bazi tog dokumenta mogu i treba da se vode pregovori Beograda i Prištine. Njihov rezultat treba da bude trajno rješenje koje će zadovoljiti srpsku stranu i koje će biti odobreno u Savjetu bezbjednosti”, ističu u ruskom Ministarstvu.

    Takođe, Ministarstvo deli zabrinutost zbog ideja o stvaranju “velike Albanije” koje se povremeno mogu čuti iz Prištine i Tirane.

    “Kako drugačije nazvati takve zamisli osim da su podrivačke, jer je bilo kakvo zakulisno mijenjanje granica u regionu po definiciji destruktivno za ionako krhku stabilnost u tom dijelu Evrope”, zaključuju u Ministarstvu, prenosi “Sputnjik”.

  • Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Bugarska će odlučiti o svojim odbrambenim planovima sama, u koordinaciji s partnerima u NATO, izjavio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.

    On je pozvao Rusiju da učestvuje u dijalogu sa Zapadom s ciljem smanjenja tenzija.

    Petkov je to izjavio u bugarskoj skupštini reagujući na izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da bezbednosne garancije koje Rusija traži od Zapada u vezi sa povlačenjem stranih trupa, oružja i opreme odnose se i na Bugarsku i Rumuniju kao dve zemlje koje nisu bile članice NATO 1997. godine.

    “Bugarska je suverena država, koja je davno izabrala da postane članica NATO. Kao takvi, sami odlučujemo da organizujemo odbranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima”, rekao je Petkov, kako prenosi Rojters.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, rusko ministarstvo spoljnih poslova navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

  • Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Lavrov nakon sastanka sa Blinkenom: Rusija ne planira da napadne Ukrajinu

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da će se nastaviti dijalog Rusije i SAD o bezbjednosnim garancijama koje zahtijeva Moskva.

    On je nakon sastanka sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom u Ženevi ponovio da Rusija očekuje odgovor Vašingtona u pisanoj formi tokom sljedeće sedmice.

    Lavrov je na konferenciji za novinare izrazio nadu da će se smiriti emocije oko Ukrajine, uz podsjećanje da Rusija ne predstavlja prijetnju susjednoj zemlji.

    Opisujući današnji razgovor sa Blinkenom kao “otvoren i koristan”, Lavrov je naglasio da Rusija ne planira da napadne Ukrajinu, te da je ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek spreman za sastanak sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, ali da takav kontakt treba dobro pripremiti.

    Blinken će kasnije održati svoju konferenciju za novinare.

  • Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Britanska ministrica upozorila Putina: Invazija na Ukrajinu može dovesti do strašne klaonice

    Ministrica vanjskih poslova Velike Britanije Elizabeth Truss poslala je novo upozorenje Rusiji, u kojem ističe kako bi svaka invazija ove države na Ukrajinu dovela do stravičnog gubitka života u razmjerama sovjetsko-afganistanskog rata.

    Govoreći na Lowy institutu u Australiji, Truss je izjavila kako je ukrajinski sukob dio šireg spora između onoga što se smatra liberalnim državama i autokratskim sistemima kao što su Rusija i Kina.

    Također, Truss je pozvala Vladimira Putina da odustane i odstupi od Ukrajine prije nego što napravi ogromnu stratešku grešku.

    “Kremlj nije naučio lekcije iz historije. Invazija će dovesti samo do strašne klaonice i gubitka života. To se dogodilo u sovjetsko-afganistanskom sukobu, a to se isto ponovilo u Čečeniji”, pojašnjava ministrica.

    Šefica britanske diplomatije je tokom govora pozvala i saveznike da se ujedine i dodatno podrže Ukrajinu.

    “Nastavit ćemo podržavati Ukrajinu i pozivati Rusiju da se uključi u smislene razgovore. Ono što se dešava na istoku Evrope važno je za cijeli svijet. Autokrati su ohrabreni na način kakav nismo vidjeli još od Hladnog rata. Oni nastoje da izvoze diktaturu širom svijeta. Zbog toga, režimi poput Bjelorusije, Sjeverne Koreje i Mijanmara nalaze svoje najbliže saveznike u Pekingu i Moskvi”, rekla je Truss.

    Njeni komentari uslijedili su nekoliko sati uoči sastanka državnog sekretara SAD-a Antonyja Blinkena i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova u Švicarskoj, gdje će razgovarati o mogućnostima povlačenja ruske vojske s ukrajinskih granica i o drugim sigurnosnim zahtjevima Rusije, koje je Moskva predstavila prije nekoliko sedmica.

    Sastanak Lavrova i Blinkena predstavlja nastavak diplomatskih aktivnosti između Ruske Federacije i Zapada, koje su započete prethodne sedmice organizacijom nekoliko sastanaka između predstavnika Rusije s jedne te OSCE-a, NATO saveza i Sjedinjenih Američkih Država s druge strane.

  • Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Ruska mornarica ove godine dobija novi hipersonični projektil Cirkon

    Testiranje novog modernog hipersoničnog projektila trenutno je u završnoj fazi te će biti dostavljen ruskoj mornarici ove godine, potvrdio je ruski ministar odbrane.

    Riječ je o hipersoničnom projektilu Cirkon, koji je privukao svjetsku pažnju svojim mogućnostima, a admiral američke mornarice Charles A. Richard je prošle godine izjavio da predstavlja prijetnju Americi. Ovaj projektil se može ispaliti s mora.

    “Zbog ovih izazova, naša trenutna zemaljska i svemirska senzorska infrastruktura možda neće biti dovoljna da otkrije i prati ove hipersonične projektile”, kazao je Richard.

    Testiranje projektila s eprivodi kraju, a ruska mornarica će ga dobiti u bliskoj budućnosti.

    “Testiranje hipersoničnog krstarećeg projektila Cirkon je u završnoj fazi. Serijska isporuka će početi ove godine”, rekao ruskom ministru odbrane Sergeju Šojguu njegov zamjenik e Aleksej Krivoručko.

    Testiranje ruskog hipersoničnog projektila traje već sedam godina, a nedavno je ispaljivan s fregata i podmornica. Većina testiranja je obavljena u Bijelom moru na sjeveru Rusije.

    Prošle godine je i ruski predsjednik Vladimir Putin govorio da razvoj projektila dobro napreduje.

    “Sada je posebno važno razviti i implementirati tehnologije potrebne za kreiranje novih hipersoničnih sistema, snažnih lasera i robotskih sistema koji će omogućiti efikasan odgovor na potencijalne vojne prijetnje, a to znači da će dodatno ojačati sigurnost naše zemlje”, kazao je Putin.

    Cirkon je projektil koji se koristi protiv brodova, a može dostići brzinu od 9 maha. Dizajniran je za uništenje neprijateljskih brodova poput fregata i nosača aviona, ali može pogoditi i mete na kopnu koje su u njegovom dometu. Zbog njegove velike brzine, CIrkon je teško zaustaviti protivavionskim sistemima.

    Prema riječima penzionisanog ruskog pukovnika Mihaila Kodarenoka, CIrkon ima mogućnost da “ozbiljno utječe na globalnu ravnotežu pomorskih sila”. On je istakao veliku brzinu projektila i teško otkrivanje radarom kao moćnu kombinaciju.

  • Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila potpunu zabranu izdavanja i upotrebe kriptovaluta

    Centralna banka Rusije predložila je danas potpunu zabranu izdavanja, “rudarenja” i prometa kriptovaluta u Rusiji, piše ruski list Kommersant.

    Kako se navodi, nakon posljednje sjednice zvaničnici Centralne banke su predložili uvođenje kazni za one koji bi prekršili ova pravila te su naglasili kako je u narednom periodu potrebno razviti mehanizme za blokiranje aktivnosti koje imaju za cilj kupovinu ili prodaju kriptovaluta u zamjenu za “pravu” valutu.

    “Predlažemo uvođenje zabrane izdavanja, prometa i razmjene kriptovaluta na teritoriji Ruske Federacije i utvrđivanje odgovornosti za kršenje ove zabrane”, navodi se.

    Istovremeno, Centralna banka Rusije još uvijek nije definirala nadležno tijelo kojem bi bila povjerena dužnost provođenja mjera iz prijedloga zakona.

    “Banka Rusije se dosljedno protivi korištenju kriptovaluta unutar zemlje, jer država ne stoji iza njih. U Rusiji od 2021. godine zakon zabranjuje kompanijama i pojedincima da koriste digitalnu valutu za plaćanje robe i usluga. Prema podacima Centralne banke, obim transakcija Rusa s digitalnim valutama iznosio je oko 5 milijardi dolara godišnje. Istovremeno, obim ulaganja ruskih pravnih osoba u kriptovalute bio je gotovo pa beznačajan”, prenosi RIA.

    U izvještaju Centralne banke Rusije, napominje se kako Rusija sada ima više od 11 posto svjetske računarske snage koja se koristi za “rudarenje” bitcoina. U augustu 2021. godine Rusija je bila treća u svijetu prema ovom pokazatelju.

    “Povećanje obima proizvodnje kriptovaluta, zbog potrošnje električne energije može dovesti u opasnost druga preduzeća”, ističu iz Centralne banke.

    Kao primjer za takvu “tržišnu anomaliju” navedena je regija Irkutsk, koja ima najniže tarife korištenja električne energije. Prošle godine potrošnja električne energije u ovom dijelu Rusije povećana je za 1,6 puta.

    Također, naglašeno je kako je tokom 2021. godine upravo u ovoj regiji zabilježeno i povećanje potrošnje električne energije u domaćinstvima za 62 posto, za što je prema procjenama ruskih regulatora direktno zaslužno “rudarenje” kriptovaluta.

  • Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Prva Bajdenova godina na čelu SAD: Peh i promašaji

    Džozef Bajden je pobijedio na izborima ostvarivši rekordno dobar rezultat. Prije tačno godinu dana imenovan je za predsjednika SAD. Ipak, većinu svojih obećanja on nije ispunio. Podrška mu opada.

    Nade mnogih ljudi bile su probuđene kada je Džozef Bajden 20. januara 2021. položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD. Samo nekoliko nedjelja ranije, radikalizovane pristalice svrgnutog Donalda Trampa upale su u Kongres, simbol američke demokratije koji je u međuvremenu postao simptom polarizacije zemlje koju je Bajden naslijedio od Trampa.

    Jedno od Bajdenovih najvažnijih obećanja bilo je ujedinjenje nacije. U govoru tokom inauguracije on je naglasio da želi da se odvaži na novi početak, da “krene brzo i energično”, jer ima “mnogo toga što se mora popraviti, obnoviti i zacijeliti”.

    Za Bajdena je glasao 81 milion birača, više nego za bilo kog predsjednika prije njega. Obezbijedio je i neznatnu većinu u oba doma Kongresa. Ali sada, godinu dana nakon preuzimanja dužnosti, čini se da je malo ostalo od početnog sjaja i glamura. Inflacija raste, pandemija je izmakla kontroli, a rejting je Bajdenu, kako pokazuju ankete, pao s 50, koliko je iznosio prošlog ljeta, na 41 odsto neposredno uoči Božića.

    “Mislim da je najblaža riječ za prvu Bajdenovu godinu na mjestu predsjednika ‘razočaranje'”, kaže Bret Stivens, konzervativni, ali prema Trampu kritični kolumnista lista Njujork tajms.

    Bajden je donio loše političke odluke, poput one o povlačenju iz Avganistana. To je uticalo na njegov ugled, njegovu vjerodostojnost u Kongresu i na kraju na njegov kredibilitet kao vođe svjetske sile.

    Trampovo nasljeđe – gomila ruševina

    Viržinija Sapiro, profesorka političkih nauka na Univerzitetu u Bostonu, smatra da pad Bajdenove popularnosti nije samo posljedica političkih grešaka. On je preuzeo dužnost u posebno izazovnim vremenima: “Bilo mu je teže nego vjerovatno bilo kom drugom predsjedniku još od Ruzvelta koji je dužnost preuzeo u dubokoj krizi.”

    Loša ekonomska situacija u zemlji, pandemija i Republikanska stranka čiji uticajni članovi i dalje tvrde da je Bajden pokrao Trampa na izborima, rezultira “gomilom ruševina koje se najprije moraju raščistiti da bi se nešto moglo postići”.

    Drugi razlog slabljenja podrške Bidenu, smatra prof. Sapiro, moglo bi da bude to da su mnogi umjereni Republikanci glasali za njega jer nisu htjeli da podrže Trampa, ali u osnovi su oni pristalice konzervativne politike.

    Neuspješna spoljna politika, podijeljeno društvo

    Ipak, nije sve bilo loše u prvoj godini mandata Džozefa Bajdena. Već u martu je uspio da pokrene paket pomoći u iznosu od 1,9 biliona američkih dolara uz pomoć kojeg je pružena finansijska pomoć porodicama koje su posebno teško pogođene pandemijom korone. I još jednu pobjedu je Bajden ostvario: krajem godine uspio je da pridobije Republikance da učestvuju u izglasavanju Zakona o infrastrukturi, za koji je odobreno 1,2 biliona dolara.

    Međutim, ono što mnogi vide kao Bajdenovu najozbiljniju grešku jeste povlačenje američkih trupa iz Avganistana u avgustu prošle godine. Kao rezultat toga, talibani su vrtoglavom brzinom preuzeli vlast u čitavoj zemlji i ujedno napravili veliki korak unatrag u pogledu ljudskih prava, a posebno prava žena u Avganistanu.

    Set G. Džons, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije, posebno kritikuje nedovoljne pripreme za povlačenje.

    “I način i rezultat povlačenja učinili su da Sjedinjene Države djeluju nespretno, nekompetentno i u konačnici – slabo”, kaže Džons.

    Prema Džonsovim riječima, šteta nanijeta imidžu SAD je kobna i razorna. Mnoge zemlje se sada pitaju da li su SAD još uvijek pouzdan partner.

    Bajden do sada nije uspio da održi ni svoje veliko obećanje da će ujediniti zemlju. Prema rezultatima istraživanja javnog mnjenja, 40 odsto američkog stanovništva smatra da Bajden nije legitimni predsjednik. To pokazuje da su duboke podjele u društvu i dalje prisutne.

    Predsjednik Bajden do sada gotovo da nije uspijevao da se snađe kada je riječ o prijedlozima zakona. Suviše često su republikanski kongresmeni i senatori uspijevali da torpeduju njegove planove. Jedan od njegovih najvećih promašaja jeste neuspjeh da progura zakon poznat kao “Build Back Better”. Riječ je o sveobuhvatnom programu ulaganja u brigu i staranje o djeci, obrazovanje i zaštitu klime, koji bi ispunio nekoliko Bajdenovih obećanja iz izborne kampanje. Njegovi napori da reformiše policiju takođe su propali u septembru prošle godine, jer stranke nisu mogle da se dogovore o tome šta raditi sa imunitetom policijskih službenika.

    Ko dolazi nakon Bajdena?

    Godina 2021. nije bila laka za Džozefa Bajdena, a ni sljedeće tri neće biti ništa lakše. U njegove spoljnopolitičke izazove spada naoružavanje Kine na Pacifiku, politička nestabilnost na Bliskom istoku i prijetnje Rusije da će izvršiti invaziju istočnog dijela Ukrajine. Kako bi povratila kredibilitet, američka vlada bi morala da “pokaže odlučnost i da zauzme ozbiljan stav protiv Rusije, Kine ili Irana”, kaže Set G. Džons. Međutim, ona “mnogo više priča nego što djela”.

    Ova godina je odlučujuća i na domaćem planu, jer bi Bajden na međuizborima u novembru mogao da izgubi tijesnu većinu u Senatu. To bi mu dodatno otežalo usvajanje paketa mjera koji su mu još uvijek, kako na srcu, tako i na dnevnom redu: eventualno donošenje skraćene verzije zakona “Build Back Better” i nastavak pokušaja usvajanja izborne reforme. Ovo drugo prije svega podrazumijeva ukidanje tzv. “filibustera”, pravila prema kojem 60 od 100 senatora mora da pristane na završetak rasprave o nekom pitanju, prije nego što može da se pristupi glasanju.

    Takođe, postavlja se i pitanje da li će se Bajden ponovno kandidovati za predsjednika?

    “Vjerovatno neće, to je javna tajna u Vašingtonu”, kaže kolumnista Bret Stivens.

    Svakako da tu Bajdenove godine igraju veliku ulogu: on je 2020, kada je imao 78 godina, bio najstariji novoizabrani predsjednik, a na sljedećim izborima 2024. imao bi 82 godine.

    Bret Stivens zato smatra da bi Bajden trebalo da se koncentriše na glavne zadatke i izazove za zemlju. Za to vrijeme bi Demokratska stranka trebalo da pronađe dobre kandidate za izbore 2024. Jer Republikanci će, uvjeren je Stivens, biti jaki i moćni izazivači i na tim izborima.

  • Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    Gutereš: Vjerujem da Rusija neće napasti Ukrajinu

    • Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da je situacija u svetu danas znatno gora nego pre pet godina zbog pandemije kovida-19, klimatske krize i geopolitičkih tenzija koje su izazvale brojne sukobe, ali da, za razliku od američkog predsednika DŽoa Bajdena, on smatra da Rusija neće napasti Ukrajinu.

    Gutereš je u intervjuu za agenciju Asošiejted pres rekao da se njegovi prioriteti, izneti još 1. januara 2017. godine kada je prvi put stupio na poziciju šefa UN, nisu promenili i da će nastojati da se uhvati u koštac sa globalnim nejednakostima, krizom kovida-19 i problemom zagrevanja planete, kao i da ostaje pri svom apelu za mir u svetu.

    “Generalni sekretar UN nema moć. Možemo imati uticaj. Mogu da ubedim, mogu da posredujem, ali nemam moć”, izjavio je Gutereš, koji je 1. januara započeo drugi petogodišnji mandat na mestu šefa svetske organozacije.

    Na pitanje AP da li misli da će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Gutereš je rekao:

    “Ne mislim da će Rusija napasti Ukrajinu, i nadam se da je moje uverenje tacno”.

    Napominje da ne veruje u vojno rešenje problema koji postoje i da je najracionalniji način da se ti problemi reše diplomatskim putem i kroz ozbiljan dijalog.

    Poručio je i da bi potencjalna invazija imala “strašne posledice”.

    “Bili smo u kontaku sa najvišim zvaničnicima u Rusiji”, izjavio je Gutereš, iako UN, kako naglašava, nisu direktno angažovane u ukrajinskoj krizi.

    Pre nego što je postao generalni dekretar UN, Gutereš kaže da je tu funkciju zamišljao kao “graditelja mostova i poštenog posrednika koji će pomoći u pronalaženju rešenja koja su od koristi svim uključenim stranama”.

    “To su stvari na kojima moram da radim svakog dana”, poručio je on u intervjuu za AP.

    Gutereš je rekao da je Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, koji ima ovlašćenja da održava međunarodni mir i bezbednost, ali i da uvodi sankcije, podeljen, a posebno njegovih pet stalnih članica sa pravom veta.

    Rusija i Kina su često u sukobu sa SAD, Britanijom i Francuskom kada je reč o nekim ključnim pitanjima, kao što je to bio slučaj juče kada se govorilo o uvođenju sankcija Severnoj Koreji.

    Gutereš bi danas u Generalnoj skupštini trebalo da održi govor pred predstavnicima 193 članice o svojim prioritetima za 2022. godinu, a izdvojio je tri ključna prioriteta, koji ga, kako kaže, izuzetno zabrinjavaju.

    To su, prema njegovim rečima, nedostatak vakcinacije u velikim delovima sveta, posebno u Africi, zatim potreba za smanjenjem emisija štetnih gasova za 45 odsto u ovoj deceniji i “krajnje nepravedna”” finansijska situacija u svetu koja, kako navodi, favorizuje bogate zemlje.