VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Lavrov: Ukrajina nije spremna da bude članica NATO

    Lavrov: Ukrajina nije spremna da bude članica NATO

    Ukrajina nije spremna da bude članica NATO, to neće donijeti ništa korisno Alijansi, rekao je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

    “Svaki put se ispostavlja da se linija koju treba da brane pomijera dalje na istok. Sada se već približila Ukrajini. Oni žele i ovu zemlju da uvuku tamo. Mislim da je svima jasno da Ukrajina nije spremna i to neće dati nikakav doprinos jačanju bezbjednosti NATO-a”, rekao je ruski ministar spoljnih poslova.

    On je dodao da će članstvo Ukrajine u NATO-u potkopati odnose Alijanse sa Rusijom.

    “Ovo će, zaista, potkopati odnose sa Ruskom Federacijom, jer će to biti grubo kršenje obaveza koje su preuzeli predsjednici SAD i drugih država članica Alijanse”, naglasio je Lavrov, prenosi TASS

  • Šmeljov: Rusija će podržavati stavove Republike Srpske i Dodika

    Šmeljov: Rusija će podržavati stavove Republike Srpske i Dodika

    • Rusija će podržavati stavove Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika jer ih smatra opravdanim, izjavio je ruski politički analitičar Boris Šmeljov.

    “Dodiku je bitno, ne samo da ima podršku Moskve, već i Srbije”, rekao je Šmeljov, koji je rukovodilac Centra spoljne politike Rusije pri Institutu ekonomije Ruske akademije nauka.

    On je za “Večernje novosti” ocijenio da suština problema u BiH nije personalna, već to što u Sarajevu smatraju da je prevaziđen model ustrojstva kakav je napravljen Dejtonskim sporazumom, a da Srbi žele da sačuvaju prava koja su tada dobili.

    Govoreći o situaciji u Crnoj Gori, Šmeljov je ocijenio da je ta država pristala da bude protektorat i da zato ne može da vodi samostalnu politiku.

    Kada je riječ o situaciji u Ukrajini, Šmeljov ne vjeruje da će ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski narediti vojsci da krene blickrigom na Donjeck i Lugansk, te podsjetio da je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da neće dozvoliti da se ponovi Donbasu ono što je nekadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman napravio u nekadašnjom Republici Srpskoj Krajini.

    On je istakao da Rusija neće dozvoliti da ukrajinske jedinice naprave masakr kakav je hrvatska vojska napravila nad Srbima.

    Što se tiče odnosa Rusije i SAD, Šmeljov je rekao da je osnovni problem što ne može da dođe do bitnog poboljšanja odnosa u tome što u Vašintonu ne mogu da shvate da sa Moskvom treba da razgovaraju samo na ravnopravnoj osnovi.

  • Italija dobila novog-starog predsjednika

    Predsednik Italije Serđo Matarela izabran je sinoć za drugi predsednički mandat.

    U osmom krugu glasanja, među više od 1.000 poslanika i regionalnih delegata u Zastupničkom domu, Matarela je osvojio 505 glasova potrebnih za izbor.

    Glasanje je uslijedilo pošto su šefovi stranaka zamolili Matarelu da ostane na tom mjestu, jer poslije više dana bezuspješnog glasanja u parlamentu Italija nije mogla da dobije novog predsjednika.

    Šefovi partija su se s olakšanjem zahvalili 80-godišnjem Matareli što je pristao da ostane na položaju, poslije sedam krugova glasanja, navodi Rojters.

    Serđio Matarela je ranije odbacio mogućnost da ostane na funkciji, ali s obzirom da je politička stabilnost zemlje bila ugrožena, predomislio se nakon apela parlamentarnih lidera koji su se sastali sa njim u njegovoj palati ranije tokom dana.

    Premijer Mario Dragi, koji je izrazio nadu da će postati novi predsjednik Italije, ostaće vjerovatno na tom položaju.

  • Paralisani zbog snježne mećave; otkazani letovi, nestanak struje i poplave

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snježnim padavinama zahvatila je danas sjeveroistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.Više od 100.000 domova i radnji u Masačusetsu ostalo je bez električne energije zbog snežne oluje koja je pogodilu tu američku saveznu državu.Avio-kompanije su otkazale gotovo 6.000 letova tokom vikenda, na nekim od najprometnijih aerodroma u zemlji, prema podacima vebsajta Flajtaver, a železnicki saobraćaj od Bostona do prestonice Vašingtona je u prekidu ili je ograničen.

    Zvaničnici od Virdžinije do Mejna upozorili su stanovnike da ne izlaze na puteve zbog niske vidljivosti, a u Roud Ajlendu, gde je izdato upozorenje na mećavu, zabranjen je putnički saobraćaj, osim u hitnim slučajevima, preneo je Glas Amerike.

    “Ovo je ozbiljno i stanovnici Roud Ajlenda moraju da budu spremni. Najbolji način da izađete na kraj sa ovom olujom je da ne izlazite iz kuće”, rekao je guverner Den Meki.


    Guvernerka Njujorka Keti Hokal takođe je savetovala građane da ne izlaze iz kuće i upozorila na izuzetno niske temperature posle prolaska oluje.

    “Ovo je veoma ozbiljna oluja. Pripemali smo se za ovo. Mogla bi da ugrozi živote. Imate jak vetar, obilne snežne padavine, mećavu”, upozorila je Hokal.

    Oluja sa udarima vetra blizu uraganske snage praćena obilnim snežnim padavinama zahvatila je danas severoistok SAD i izazivala poplave u priobalnim područjima.

    Žitelji tog dela SAD, pored Masačusetsa se suočavaju sa rasprostranjenim nestankom struje, a meteorolozi upozoravaju da će se vremenski uslovi pogoršati i najavljuju da će posle oluje uslediti period sa veoma niskim temperaturama i hladnoćom, preneo je ranije AP.

    Na udaru ledenog talasa su se našli i gradovi na severoistoku Amerike u 10 saveznih država, među kojima su Filadelfija, Njujork i Boston.

    Do podneva je palo više od 45 centimetara snega na delove obale Nju Džersija i istočnog Long Ajlenda, a u Bostonu se očekuje više od 61 centimetar snega i udari vetra do 113 kilometara na nekoliko mesta u Masačusetsu, uključujući ostrvo Nantuket i Provinstaun na vrhu Kejp Koda.

  • Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija zabranjuje uvoz iz Srbije

    Bjelorusija je uključila Srbiju i Lihtenštajn na listu zemalja koje podjležu embargu na prehrambene proizvode.

    Tu listu je zvanični Minsk uveo kao odgovor na sankcije Zapada.

    Dokument je objavljen na pravnom portalu Bjelorusije, prenosi Sputnjik.

    Vlada je donela odluku sa ciljem “da se osigura zaštita nacionalnih interesa Belorusije“.

    Podsetimo, Bjelorusija je 1. januara ove godine uvela embargo na uvoz širokog spektra prehrambenih proizvoda iz zemalja koje vode neprijateljsku politiku prema njoj.

    Saglasno uredbi Vlade “O primeni posebnih mera za određene vrste robe” donete u decembru 2021. godine, zabrana uvoza odnosi se na niz proizvoda iz zemalja EU, SAD, Kanade, Norveške, Albanije, Islanda, Severne Makedonije, Ujedinjenog Kraljevstva, Crne Gore, Švajcarske.

    Na listi hrane čiji je uvoz zabranjen našle su se mesne prerađevine, so, konditorski proizvodi, mleko i mlečni proizvodi (sa izuzecima), orašasti plodovi, voće, povrće, žive svinje, masti životinjskog porekla, konditorski proizvodi i drugo. Embargo se neće odnositi na hranu za bebe i neke druge artikle. Odredbe važe šest meseci. U slučaju dalje negativne dinamike odnosa lista zabranjenih proizvoda može se dopuniti, precizirano je u saopštenju.

    Kako podseća Sputnjik, krajem decembra prošle godine Severna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Albanija, kao i Island, Lihtenštajn i Norveška pridružile su se petom paketu sankcija Evropske unije protiv Belorusije.

  • Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Tokajev objasnio zašto je naredio da vojska puca na građane: Svi su se bojali preuzeti odgovornost

    Predsjednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev u intervjuu za kazahstanski mediji Khabar 24 osvrnuo se nas nedavne nasilne demonstracije u Kazahstanu te je objasnio zašto je naredio vojnicima da pucaju na naoružane demonstrante bez upozorenja.

    On je svoju odluku opravdao činjenicom da su se službenici za provođenje zakona plašili da preuzmu odgovornost za upotrebu oružja tokom nereda koji su izbili početkom januara. Zbog toga je, kako kaže, na sebe preuzeo odgovornost o donošenju takve odluke.

    “Šefovi agencija za provođenje zakona bojali su se preuzeti odgovornost. Potpuno je izostala inicijativa. Rekao sam im, da su maršal Rokosovski (sovjetski vojni zvaničnik op.a.) ili Georgij Žukov za sve svaki dan pitali Staljina, da li bi dobili Drugi svjetski rat ili ne? Bio je to pravi rat i morali su preuzeti odgovornost”, rekao je Tokajev.

    On je također naglasio kako su zakoni u Kazahstanu takvi da sputavaju službenike u određenim aktivnostima.

    “Naši zakoni su takvi da su sputavali službenike prilikom provođenja zakona u ovakvim situacijama. Stoga sam rekao da moramo otvoriti vatru kako bismo ubili bandite”, zaključio je Tokajev.

    On se tokom intervjua osvrnuo i na ulogu mirovnih snaga Organizacije dogovora o kolektivnog bezbjednosti (ODKB) koje su stigle u Kazahstan tokom demonstracija, a koje su mahom činili ruski vojnici.

    “Uključivanje ODKB-a obavljeno je u skladu s ugovorima koje smo potpisali unutar organizacije. Sve je bilo potpuno legalno. Od početka je bilo naznačeno da će mirovne snage obavljati sigurnosne funckije, odnosno zaštitu strateških objekata”, rekao je Tokajev.

    Podsjetimo, prvih dana januara 2022. godine brojni demonstranti su izašli na ulice Kazahstana nezadovoljni cijenama goriva i plina u državi. Demonstracije su vrlo brzo prerasle u oružani sukob između vojske i policije s jedne te građana s druge strane.

    Na teritoriji Kazahstana vrlo brzo je uvedeno vanredno stanje, a vlada je smijenjena. Predsjednik Tokajev naredio je uvođenje regulacije prodajnih cijena goriva te je demonstrante nazvao plaćenicima koji su uz pomoć vanjskih faktora nastojali izvršiti državni udar.

    Kao rezultat protesta, kazahstanske službe pokrenule su ukupno 695 krivičnih predmeta protiv onih građana za koje se smatra da su učestvovali u protestima ili bili dio organizacije.

  • Pregovori o obnavljanju nuklearnog sporazuma s Iranom ulaze u završnu fazu

    Pregovori koji su se proteklih sedmica u Beču vodili između Irana i najvećih sila povodom obnavljanja nuklearnog sporazuma ušli su u svoju posljednju fazu.

    Pregovarači država koji su prethodnih sedmica boravili u Beču, otputovali su nazad u matične države kako bi dobili političke smjernice o tome šta bi trebali poduzeti u narednom periodu kako bi se sporazum finalizirao.

    Prema pisanju magazina Politico, zapadne diplomate suočavaju se sa samonametnutim rokom sredine februara koji su propisali kao krajnji za “oživljavanje” sporazuma iz 2015. godine.

    Kako se ističe, zvaničnici su zabrinuti zbog brzog napretka Irana u kontekstu nuklearnih dostignuća, naročito nakon što je sporazum 2018. godine izlaskom Sjedinjenih Američkih Država iz njega u potpunosti “propao”.

    Zbog toga, mnogi ističu kako je narednih nekoliko sedmica presudno za određivanje toga da li će doći do dogovora velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum.

    “Januar je bio najintenzivniji period ovih pregovora do sada. Svi znamo da dolazimo do završne faze koja zahtijeva političke odluke”, stoji u zajedničkom saopćenju Francuske, Njemačke i Velike Britanije.

    S druge strane, jedan od američkih zvaničnika za Politico tvrdi kako je svjestan hitnosti rješavanja ovog problema.

    “Niko ne treba da se čudi što smo u završnoj fazi pregovora i što nam sada trebaju političke odluke o najtežim pitanjima. Zbog toga, svi se vraćamo u prijestolnice država na planiranje daljih aktivnosti”, rekao je američki zvaničnik.

    Iako se u posljednjem periodu mogu nabrojati na prste jedne ruke stvari oko kojih se Rusija i SAD slažu, čini se kako je iranski nuklearni sporazum jedna od tih stvari.

    “Došli smo do napredne faze pregovora i uskoro ćemo donijeti nove odluke”, rekao je ruski pregovarač Mihail Uljanov.

    Zapadni zvaničnici tvrde da je tokom razgovora s Iranom postignut napredak u ključnim temama, uključujući i ograničavanje iranskog nuklearnog programa te ukidanja sankcija Teheranu.

    Međutim, pitanje redoslijeda ovih aktivnosti još uvijek nije riješeno. Postoji mogućnost da Sjedinjene Američke Države naprave prvi korak u ukidanju brojnhi sankcija Iranu što bi natjeralo i Iran da smanji svoj nuklearni program.

    Iranski predsjednik Ebrahim Raisi ranije je naglasio kako je Iran spreman za dogovor isključivo ukoliko se sankcije ovoj državi ukinu.

  • Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra slanje vojske u istočnu Evropu

    Velika Britanija razmatra mogućnost da udvostruči svoj broj vojnika raspoređenih u istočnoj Evropi, dok ministri procjenjuju opcije za povećanje pritiska na Rusiju usred pojačanih napetosti oko Ukrajine.

    Premijer Boris Johnson rekao je da bi moguće raspoređivanje vojske poslalo “jasnu poruku Kremlju”.

    Ministri odbrane i vanjskih poslova pripremaju se za susret sa svojim kolegama u Moskvi kako bi pokušali smiriti situaciju. Johnson će sljedećih dana telefonirati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

    Premijer, koji će također ove sedmice posjetiti istočnu Evropu, rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo neće tolerirati rusku “destabilizirajuću aktivnost i da ćemo uvijek biti uz naše saveznike iz NATO-a”.

    Dodao je da, ako predsjednik Putin odabere put krvoprolića i uništenja, to će biti tragedija za Evropu, te da Ukrajina mora biti slobodna u izboru vlastite budućnosti.

    “Naredio sam našim oružanim snagama da se pripreme za raspoređivanje širom Evrope sljedeće sedmice, osiguravajući da budemo u mogućnosti podržati naše NATO saveznike na kopnu, na moru i u zraku”, rekao je.

    Rusija je postavila oko 100.000 vojnika, tenkova, topova i projektila u blizini ukrajinske granice, ali poriče da planira invaziju na bivšu sovjetsku republiku, koja graniči i s Rusijom i s EU.

    Velika Britanija ima više od 900 pripadnika vojnog osoblja u Estoniji, više od 100 u Ukrajini kao dio misije obuke, dok je eskadrila lake konjice koja broji oko 150 raspoređena u Poljsku.

  • Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Orban za mirno rješenje tenzija između Rusije i Ukrajine

    Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je danas na deeskalaciju i mirno rješenje sukoba između Ukrajine i Rusije, a kritikovao je i klimatsku politiku Evropske unije kao “neuspješnu”.

    Poslije sastanka lidera desničarskih partija u Madridu, Orban je saopštio novinarima da je uputio apel prisutnima na ovom sastanku, kako bi se izašlo sa stavom za mirno rješenje i deeskalaciju, prenosi MTI.

    Orban je rekao da je nova evropska bezbjednosna arhitektura važno pitanje i da “Evropljani moraju biti uključeni u taj proces na neki način”.

    Mađarski premijer je govorio i o evropskoj klimatskoj politici i poručio da je ona neuspješna, a kritikovao je i podizanje cijena energenata radi zaštite klime kao nerazumno”.

    Mađarska, kako je rekao, namjerava da spriječi Brisel da nametne nove poreze vlasnicima automobila i kuća, navodi MTI.

  • Sjeverna Koreja lansirala najveći balistički projektil od 2017. godine

    Sjeverna Koreja lansirala najveći balistički projektil od 2017. godine

    Sjeverna Koreja lansirala je u nedjelju ujutro po lokalnom vremenu balistički projektil srednjeg dometa (IRBM), što se smatra najvećim testiranim projektilom od novembra 2017. godine, saopštilo je Južnokorejsko vijeće za nacionalnu sigurnost, piše BBC.

    SAD pozvale Pjongjang da se uključi u dijalog
    Lansiranje je obavljeno u 7:52 sati po lokalnom vremenu kod istočne obale Sjeverne Koreje. Japan, Južna Koreja i SAD osudile su najnovije lansiranje sjevernokorejskog projektila, sedmi test ovog mjeseca.

    Sjedinjene Države pozvale su Pjongjang da se suzdrži od daljnjih destabilizirajućih djela i da se uključi u dijalog, objavilo je u nedjelju indopacifičko zapovjedništvo američke vojske.

    UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja
    U saopštenju Južnokorejskog vijeća za nacionalnu sigurnost se navodi da test ne predstavlja neposrednu prijetnju američkom teritoriju, kao ni saveznicima.

    Tamošnji predsjednik Mun Džae In je poručio kako vjeruje da je Sjeverna Koreja napravila korak bliže odustajanju od samonametnutog moratorija na testiranje raketa drugog dometa, te je pozvao Sjevernu Koreju da prestane stvarati napetosti i vrati se pregovorima.

    Inače, UN zabranjuje Sjevernoj Koreji testiranje balističkog i nuklearnog oružja. Ta država je 2017. godine izvela nekoliko nuklearnih testova, a nekoliko raketa je preletilo preko Japana, prenosi “Jutarnji list”.