VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    George Soros: Kina je najveća prijetnja s kojom se demokratska društva suočavaju

    Milijarder George Soros pozvao je u ponedjeljak na smjenu kineskog predsjednika Xi Jinpinga, uspoređujući predstojeće Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. s Olimpijskim igrama 1936. u nacističkoj Njemačkoj.

    U govoru održanom na konzervativnom Hoover institutu Soros je Kinu nazvao “najmoćnijom autoritarnom državom na svijetu” i “najvećom prijetnjom s kojom se otvorena društva danas suočavaju”.

    Soros je tvrdio da će Kina, kao i Njemačka 1936. godine, “pokušati iskoristiti spektakl” predstojećih Olimpijskih igara u Pekingu da ostvari propagandnu pobjedu za svoj sistem strogih kontrola.

    Također je nazvao Xija “istinskim vjernikom u komunizam”, za razliku od bivšeg kineskog čelnika Denga Xiaopinga, koji je uveo reforme slobodnog tržišta te upozorio da su Mao Zedong i Vladimir Lenjin njegovi idoli.
    Soros je završio svoj govor pozivom na promjenu režima u Kini – ponavljajući trenutnu liniju mnogih američkih konzervativaca, koji se također protive Xijevom vodstvu.

    “Ovo bi uklonilo najveću prijetnju s kojom se otvorena društva danas suočavaju i trebali bi učiniti sve što je u njihovoj moći da potaknu Kinu da krene u željenom smjeru”, izjavio je milijarder.

    Soros je osnivač i predsjednik Fondacije Otvoreno društvo, koja podržava liberalne i ljevičarske ciljeve u SAD-u i širom svijeta.

  • Poplavljeno hiljade kuća na Haitiju

    Hiljade kuća je poplavljeno, a oko 2.500 porodica je raseljeno na Haitiju nakon što su obilne kiše dovele do izlijevanja rijeka.

    Spasilačke ekipe su počele evakuaciju ljudi iz zona visokog rizika, saopštila je služba civilne zaštite, prenosi Rojters.

    Kiša koja je padala gotovo 36 sati izazvala je poplave, prije svega u sjevernom dijelu zemlje. Poplavljen je i grad Kap-Haitijen, a jak vjetar je obarao drveće.

    Na Haitiju su česte prirodne katastrofe, uglavnom zbog loših uslova stanovanja, a na područjima na kojima dolazi do poplava uglavnom žive siromašni.

    Oko 300.000 ljudi je poginulo u jakom zemljotresu koji je pogodio Haiti 2010. godine, a 2.000 osoba je poginulo u zemljotresu prošle godine u avgustu.

  • U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji stupila na snagu obavezna vakcinacija

    U Austriji je danas na snagu stupio zakon, prema kojem je vakcinacija obavezna za sva lica starija od 18 godina.

    Nekoliko država širom svijeta uvelo je obaveznu vakcinaciju za starije građane ili medicinsko osoblje, ali je Austrija prva u Evropi koja je usvojila sličnu regulativu.

    Austrijska administracija ističe da je vakcinacija efikasna u borbi protiv ozbiljnog oboljenja i da je Zakon neophodan kako bi se izbjegle nove blokade.

    Austrijski ministar za EU i Ustav Karolin Edštadler izjavila je da je “administracija svjesna da je ovo veoma teška mjera, ali da je neophodna”.

    “Mi, kao političari, imamo odgovornost da osiguramo rad sistema zdravstvene zaštite, da društvo može normalno da funkcioniše”, rekla je Edštadlerova.

    Ona priznaje da obavezna vakcinacija jeste miješanje u ljudska prava, ali i ističe da je to u ovom slučaju opravdano.

    “Neophodno je izaći iz pandemije, a vakcinacija je jedini način za to i povratak u normalan tok života”, kaže ona.

    Edštadlerova je naglasila da Zakon o obaveznoj vakcinaciji ističe u januaru 2024. godine, ali da se to može desiti i ranije ukoliko to pandemije dozvolu. Ona je dodala da vlasti do sredine marta neće provjeravati status vakcinacije stanovništva.

    Osobe koje odbiju vakcinaciju suočiće se sa novčanim kaznama od 600 evra do 3.600 evra. Izuzetak od vakcinacije su dozvoljene samo iz medicinskih razloga ili trodnoće.

  • SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    SAD dobile pisani odgovor od Rusije

    Sjedinjene Države su dobile pisani odgovor od Rusije nakon što je Vašington prošle nedjelje dostavio pisane odgovore na zahtjeve Moskve za bezbjednosne garancije, izjavio je portparol Stejt departmenta, prenosi Rojters.

    “Možemo da potvrdimo da smo dobili pisani odgovor od Rusije”, rekao je portparol, čije ime agencija ne navodi.

    On je dodao da bi bilo neproduktivno pregovarati u javnosti, tako da Vašington prepušta Rusiji ako želi da razgovara nakon što je uputila odgovor.

    Takođe je naveo da SAD ostaju potpuno posvećene dijalogu kada je riječ o tim pitanjima i da će nastaviti konsultuje sa svojim saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu.

    Moskva je krajem prošle godine SAD-u i NATO-u uputila prijedloge garancija za bezbjednost, koji obuhvataju dalje neširenje NATO-a na istok, kao i to da Ukrajina neće ući u članstvo Alijanse. SAD i NATO su 26. januara dostavili pisane odgovore, a Moskva je saopštila da te odgovore razmatra, navodeći da SAD i NATO nisu odgovorili na glavno pitanje – neširenje NATO-a na istok.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu, dok Moskva kategorički odbacuje te tvrdnje.

  • Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Incident na sednici Savjeta bezbednosti – ambasador Rusije otišao

    Ambasador Rusije u UN Vasilij Nebenzja napustio je sednicu Saveta bezbednosti posvećenu Ukrajini.

    On je napustio sednicu uoči izjave predstavnika Ukrajine, navodeći da ima zakazani sastanak sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom.

    “Molim vas da ovo ne smatrate demonstrativnim odlaskom. Moram da napustim ovu sednicu zbog ranije zakazanog sastanka sa generalnim sekretarom UN povodom agende našeg predsedavanja”, rekao je Nebenzja, prenosi TASS.

    Predstavnik Rusije u Savetu bezbednosti prethodno optužio je SAD da stvaraju histeričnu atmosferu u vezi sa Ukrajinom.

    “Nije nam potrebna ova panika”, rekao je on.

    Pokazao je dokumente o ministrima u Ukrajini koji, kako je rekao, tvrde da ne postoji pretnja od ruske agresije i aktivnosti Vašingtona nazvao propagandom.

    “Naše američke kolege moraju da iznesu prave informacije o ovome”, kazao je on.

    Pozvao je sve da ne nasedaju na provokacije.

    Predstavnica SAD kazala je da je Vašington tražio sastanak Saveta bezbednosti zbog aktivnosti Rusije na granici sa Ukrajinom.

    “Oni tvrde da je to na njihovoj teritoriji, ali to je blizu granice njihovih komšija, to su komšije kojima je Rusija okupirala teritoriju”, rekla je.

    Nakon odlaska ambasadora Nebenzje, za govornicu je izašao stalni predstavnik Ukrajine u Ujedinjenim nacijama Sergej Kislica, a Rusiju je u nastavku zastupao Dmitrij Poljanski, prvi zamenik stalnog predstavnika Ruske Federacije u UN.

    “Odakle vam ideja o 100.000 vojnika?”
    “Želeo bih da postavim pitanje, ne samo našim američkim kolegama već i onima koji su to pomenuli odakle ta cifra od 100.000 vojnika koji se nalaze, kako tvrdite, na rusko-ukrajinskoj granici”, rekao je Nebenzja i dodao kako tu cifru nisu potvrdili.

    On je podsetio da Rusija često raspoređuje trupe na svojoj teritoriji bez izazivanja histerije.


    Tenzije između Rusije i Sjedinjenih Država zbog gomilanja trupa Moskve u blizini Ukrajine prelile su se u Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija gde su diplomate obe zemlje žestoko iznosile svoje stavove.

    Uprkos pozivu Moskve članicama Saveta bezbednosti da glasaju protiv takozvane megafon-diplomatije, to telo je većinom pristalo na američki apel za održavanje javne sednice o krizi u Ukrajini.

    Kina je jedina bila protiv, pozivajući nacije da napuste hladnoratovski mentalitet, dok su Indija, Gabon i Kenija bili uzdržani, ali je preostalih 10 članica podržalo sastanak otvorenog tipa.

    Amerikanci negoduju zbog masovnog gomilanja ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, dok Rusi negiraju planove za napad tvrdeći da nemaju ništa sa unutrašnjom krizom u toj državi. Evropska unija drži se dvosmernog koloseka – diplomatije i odvraćanja Rusije od napada.


    “Pretnje agresijom na granici Ukrajine je provokacija. Naše konstatovanje činjenica na terenu nije provokativno”, rekla je američka ambasadorka u UN Linda Tomas-Grinfild na sednici SB UN-a.

    Tomas-Grinfildova ponovila je optužbe da je Rusiju da ima više od 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom i da se Moskva “sprema da napadne Ukrajinu”.

    Prema njenim rečima, Vašington ima dokaze da Moskva planira da rasporedi još 30.000 trupa u Belorusiji u prvim danima februara.

  • Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Rusija narušila vazdušne granice – hitno reagovali

    Ruski lovac Su-27 preleteo je granicu.

    Ministarstvo spoljnih poslova Estonije uručilo je protesnu notu ambasadoru Rusije zbog ruskog lovca Su-27 koji je narušio granicu te zemlje. To su danas izjavili u pres službi Glavnog štaba Ministarstva odbrane Estonije.

    “Incident se dogodio u rejonu ostrva Vajndlo. Avion se nalazio u vazdušnom prostranstvu Estonije manje od jednog minuta. On je leteo sa isključenim transponderom (uređaj za telekomunikaciju) i u vreme narušavanja estonske državne granice nije bio u kontaktu sa estonskom kontrolnom vazdušnog saobraćaja”, navodi se u saopštenju.

    U Ministarstvu su rekli da je ruski ambasador pozvan u Ministarstvo spoljnih poslova Estonije gde mu je uručena protesna nota.

    “Estonija smatra da je ovo veoma ozbiljan incident, s obzirom da su se povrede granice desile i ranije”, navelo je Ministarstvo.

    Prema podacima Glavnog štaba, ovo je prvo kršenje granice ove godine.

  • Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    Pripremljen spisak elite ili ljudi oko Putina koji bi mogli biti na udaru sankcija

    SAD i njihovi saveznici pripremili su spisak ruske elite ili užeg kruga ljudi oko predsjednika Vladimira Putina koje će kazniti sankcijama ako Rusija pošalje trupe u Ukrajinu, rekao je danas visoki američki zvaničnik.

    I Vašington i London su odbili da imenuju pojedince na koje su planirali da primijene sankcije.

    “Pojedinci koje smo identifikovali nalaze se u ili blizu unutrašnjeg kruga Kremlja i igraju ulogu u donošenju odluka vlade ili su u najmanju ruku saučesnici u destabilizirajućem ponašanju Kremlja”, rekao je američki zvaničnik u Vašingtonu.

    On je naveo da Putinovi prijatelji više neće moći da koriste svoje supružnike ili druge članove porodice kao zastupnike da izbjegnu sankcije.

    “Sankcije bi ih odsjekle od međunarodnog finansijskog sistema i osigurale da oni i članovi njihovih porodica više neće moći da uživaju u pogodnostima čuvanja novca na Zapadu i pohađanja elitnih zapadnih univerziteta”, rekao je zvaničik.

    Britanija je pozvala Putina da se “povuče sa ivice” nakon što je rusko gomilanje trupa u blizini Ukrajine izazvalo strah od rata, a takođe je upozorila da bi svaki upad pokrenuo sankcije kompanijama i ljudima koji su bliski povezani sa Kremljom.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je britansko upozorenje “veoma uznemirujućim”, rekavši da ono čini Britaniju manje privlačnom za investitore i da bi naštetilo britanskim kompanijama.

    “Ovako direktne prijetnje poslovanju ne vidite i ne čujete često. Napad date zemlje na ruski biznis podrazumijeva mjere odmazde, a te mjere će se formulisati na osnovu naših interesa ako bude potrebno”, rekao je Peskov.

    Savjet bezbjednosti UN sastao se večeras, na zahtjev SAD, kako bi razgovarao o gomilanju ruskih trupa. SAD su sastanak tog 15-članog tijela opisale kao šansu da se Rusija izjasni.

  • “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    “Vrijeme je za tihu, a ne mikrofon diplomatiju”

    Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja je skrenuo pažnju da se Rusija ne plaši da razgovara o temi koja se tiče Ukrajine, ali mu nije jasno šta je zadatak večerašnje sjednice Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ruska vojska se nalazi tamo gdje treba da se nalazi, a ne na ukrajinskoj granici”, podsjetio je Nebenzja.

    On je naglasio da Zapad ne navodi nikakve dokaze o namjerama Rusije oko Ukrajine i sam diže tenzije, ocijenivši da je ovo još jedan pokušaj da se zabije klin između Moskve i Kijeva.

    Plan Zapada je, kaže, da se ne dozvoli bratski suživot Rusije i Ukrajine radi slabljenja Moskve.

    Kineski predstavnik Žang Jun (Zhang Jun) podsjetio je da je Rusija u više navrata rekla da nema namjeru da izvrši invaziju na Ukrajinu, pa da je čak i sama Ukrajina pozvala na smirivanje tenzija.

    On je rekao da se njegova vlada protivila otvorenom sastanku o ovome, navodeći da je vrijeme za tihu, a ne mikrofon diplomatiju, te upitao koja je osnova tvrdnji da će biti rata.

    Govoreći o NATO-u, kineski predstavnik je rekao da je širenje Alijanse teško i složeno pitanje i podsjetio da je ova organizacija nastala kao produk hladnog rata, a to vrijeme je prošlo kao i da su mnoge zemlje ostavile za sobom hladnoratovski mentalitet.

  • Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Bajden o planovima SAD: Najveći dugoročni spoljni izazov je Kina

    Predsjednik SAD Džozef Bajden izjavio je da najveći dugoročni spoljni izazov za Ameriku dolazi iz Kine.

    Suočavanje sa Pekingom je zadatak generacija i pitanje kojim će se baviti buduća pokolenja: da li će u svijetu pravladati demokratija ili autokratija, piše portal Politiko.

    “Borba za ekonomsku prevlast u Aziji je kritična komponenta ovog nadmetanja između Kine i SAD, ali 13 mjeseci poslije Bajdenovog predsjedništva, plan administracije za takmičenje u regionu sastoji se od jednog pasusa koji ima 51 riječ”, otkriva Politiko.

    U saopštenju koje je Bajden izdao u oktobru najavljeno je da će biti stvoreno nešto što je nazvano “indo-pacifičkim ekonomskim okvirom”.

    Na pitanje o namerama Bajdenove administracije da preuzme kinesku ekonomiju, zvaničnici Bijele kuće se i dalje pozivaju na oktobarski opis indo-pacifičkog ekonomskog okvira.

    Oni kažu da su tek na početku višemjesečnog procesa razvoja ekonomskog plana za Aziju, ali da je za sada pomenuti pasus najbliži novoj državnoj strategiji koju je najavio američki predsjednik.

    U tom pasusu se nabraja šest glavnih oblasti u kojima će SAD tražiti sporazume sa azijskim državama, uključujući infrastrukturu, klimatske promjene i digitalne tehnologije.

    Međutim Bijela kuća do sada nije objavila nikakav prateći dokument niti je održala bilo kakve brifinge za štampu kako bi objasnila svoje planove, a zvaničnici Bajdenove administracijhe priznaju da još nisu formulisali konkretne modele.

    Ipak, poznato je da neće biti sporazuma o slobodnoj trgovini, ni šireg pristupa američkim tržištima za azijske zemlje kroz smanjenje carina ili druge ustupke.

    Ukoliko se ipak takva pitanja pojave tokom razgovora sa azijskim zvaničnicima, u memorandumu se velikim slovima daje instrukcija američkim diplomatama: “Da bude jasno, ova inicijativa neće uključivati nove olakšice za pristup američkom tržistu”.

  • Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Lukašenko zaprijetio: Preduzećemo kontra mjere ako Litvanija blokira tranzit robe

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko zadužio je Vladu u Minsku da preduzme hitne protivmjere ukoliko Litvanija blokira tranzit bjeloruske robe preko svojih luka, prenosi državna agencija BelTA.

    “Ako, na primjer Litvanija ne želi da proslijedi našu robu i otpremi je iz luke, to je njihovo pravo. Ali ukoliko se to dogodi u samo nekoliko dana bi trebalo da budu implementirane mjere o kojima smo se već dogovarali”, rekao je bjeloruski lider na sastanku sa premijerom Romanom Golovčenkom i izvršnim direktorima kompanija “Beloruskali” i “Beloruska” za proizvodnju kalijumovog đubriva.

    Lukašenko je poručio da vlasti Bjelorusije ne iniciraju uvođenje mjera koje bi dovele do ćorsokaka u odnosima s Litvanijom, Letonijom, Poljskom ili Ukrajinom, te zaključio:

    “To nam nije potrebno”.