VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Da li je počelo?

    Da li je počelo?

    Teška paljba odjekuje Donjeckom, objavljeno je na društvenim mrežama.

    Kako se navodi u opisu video-snimaka stavljenih na društvene mreže, od ranog jutra odjekuje paljba teške artiljerije u tom delu Ukrajine.

    Na drugom video-snimku se navodi da artiljerija odjekuje u distriktu Kirovski.Takođe, različite obrazovne institucije u Donjecku prijavile su 136 pretnji bombom i sa svih ugroženih mesta ljudi su evakuisani.

    Donbas je, podsetimo, ukrajinski region koji je na granici sa Rusijom, kao i Luganska oblast, i one su faktički postale ratno poprište između Ukrajine i Rusije od kada je Rusija anektirala Krim.

    Donbas je inače jedan od ekonomski najbogatijih delova Ukrajine, za koji zapadni mediji tvrde da je pod kontrolom pobunjenika koji su pak pod komandom Rusije.

  • Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik kompanije Eon: Njemačkoj je potreban ruski gas i tačka

    Čelnik njemačke energetske kompanije Eon vjeruje da se njegova zemlja mora nastaviti oslanjati na snabdijevanje ruskim prirodnim gasom u cilju udaljavanja od uglja i sniženja cijena energije.

    “Vjerujemo da nam je potreban ruski gas. Tačka. Posebno ako se sada moramo oslanjati na više gasa jer se želimo odmaći od korištenja uglja”, izjavio je izvršni direktor Eona Leonhard Birnbaum u ponedjeljak navečer.

    Birnbaum je također govorio u korist plinovoda Sjeverni tok 2 koji povezuje Rusiju s Njemačkom, projekta koji su Washington i drugi njemački saveznici nazvali strateškom pogreškom Berlina.

    “U smislu energetske ekonomije, Sjeverni tok 2 je koristan. Politički gledajući, ocijena bi mogla biti drugačija. O tome se mora raspravljati u političkoj areni”, izjavio je on članovima Udruženja ekonomskih novinara.

    Sjedinjene Države i Njemačka tvrde da bi se Sjeverni tok 2 – koji je dovršen ali još nije potpuno operativan – mogao suočiti sa sankcijama ukoliko Rusija napadne Ukrajinu.

    U principu je takav plinovod jeftiniji od tečnog prirodnog gasa (LNG).

    “Ukoliko budemo morali da se oslanjamo na LNG, cijene gasa u Evropi bit će mnogo više nego ranije. Ukoliko cijene porastu, to će zahtijevati nove plinovode prema Evropi”, kazao je Birnbaum, prenosi dpa.

  • Isplivao i tajni dogovor

    Isplivao i tajni dogovor

    Sve je više upotrebe riječi “rat” kada se govori o tenzijama oko Ukrajine. Ali, jedan izveštaj pokazuje šta se dešava iza kulisa zveckanja oružjem.

    Naime, kako navodi agencija Blumberg, koja se poziva na svoje poverljive izvore, Bela kuća i Kremlj ustvari planiraju da razmene “pipave” informacije oko toga ko ima kakve rakete i gde su smešteni.

    Kako tvrdi Blumberg, Bela kuća je obavestila Kremlj da je spremna za razgovore o načinima kojima bi Rusija mogla da proveri da nema ofanzivnih krstarećih raketa „”Tomahavk” stacioniranih u NATO bazama u Rumuniji i Poljskoj, ali ako bi Moskva bila voljna da podeli sa Vašingtonom slične informacije o raketama u određenim ruskim bazama.

    Predlog SAD ima za cilj da ublaži zabrinutost Moskve da bi lanseri u bazama mogli da se koriste za gađanje Rusije, navodi Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa ovim pitanjem.

    Jedan izvor je dodao da bi do bilo kakvog sporazuma moglo da dođe tek nakon razgovora SAD sa saveznicima, posebno Poljskom i Rumunijom, i da bi on trebalo da sadrži dogovor o kontroli brojnih ruskih baza u kojima se nalazi kopneno oružje.

    Predlog odražava napore SAD da dođu do sporazuma sa Rusijom u pokušaju smirivanja tenzija oko Ukrajine, pošto Moskva, kako navodi Blumberg, gomila trupe na granici sa Ukrajinom, a SAD i drugi NATO saveznici upozoravaju da bi do invazije moglo doći uskoro ako se ne pronadje diplomatski izlaz.

    Tajni odgovor
    S druge strane, španski list “Pais” objavio je ceo tekst tajnog odgovora Sjedinjenih Američkih Država i NATO-a na predloge Rusije o bezbednosnim garancijama.

    Radi se o dva dokumenta na engleskom jeziku: odgovor Alijanse na četiri stranice i odgovor Vašingtona na pet stranica. Tekstovi sadrže odredbe koje su, u ovom ili onom obliku, već iznele zapadne strane na zvaničnom nivou ili su se pojavile u zapadnim medijima pozivajući se na izvore.

    Iz dokumenata sledi da su SAD spremne da razgovaraju sa Rusijom o međusobnim obavezama o ograničenju razmeštanja ofanzivnih raketnih sistema i snaga u Ukrajini, preneo je Sputnjik.

    Takođe se navodi da su SAD spremne da razmotre mogućnost potpisivanja dokumenta sa Rusijom o bezbednosnim pitanjima od zajedničkog interesa.

    SAD i NATO su dalje izjavili da će se uzdržati od raspoređivanja nuklearnog oružja u istočnoj Evropi.

    SAD su spremne da sa Rusijom razgovaraju o mehanizmu koji će omogućiti da se potvrdi nerazmeštanje krstarećih raketa „Tomahavk“ u Rumuniji i Poljskoj.

    SAD su spremne da započnu dijalog sa Rusijom o kontroli naoružanja u oblasti raketa srednjeg i kratkog dometa, dodaje se u objavljenom tekstu.

    NATO je saopštio da ne želi konfrontaciju, ali da neće praviti kompromise oko principijelnih pitanja za sebe.

    Istovremeno, Putin je juče izjavio da su u odgovoru SAD i NATO-a ignorisane fundamentalne zabrinutosti Rusije.

    Ministarstvo spoljnih poslova Rusije objavilo je 17. decembra 2021. nacrte ugovora sa Sjedinjenim Američkim Državama o garancijama bezbednosti, kao i sporazuma o merama za obezbeđenje bezbednosti Rusije i država-članica Severnoatlantskog saveza. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje od daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

    Konsultacije o ovim pitanjima održane su 10. januara u Ženevi, 12. januara u Briselu je održan sastanak Saveta Rusija-NATO, a 13. januara u Beču je održan sastanak Stalnog saveta OEBS-a.

    Sjedinjene Američke Države i NATO u sredu su predali Rusiji odgovore na predloge o bezbednosnim garancijama.

  • Ukrajinski predsjednik: Vojni sukob s Rusijom značio bi opšti rat u Evropi

    Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je da vojni sukob s Rusijom neće samo uključiti Ukrajinu, već će dovesti do rata opštih razmjera u Evropi.

    Govoreći zajedno s britanskim premijerom Borisom Johnsonom u Kijevu, Zelenski je izjavio da su lideri razgovarali o koracima za obuzdavanje Rusije, dodajući da niko ne može predvidjeti šta će se sljedeće desiti.

    Zelenski je rekao da Kijev preuzima odgovoran pristup sporazumu o prekidu vatre iz Minska o okončanju rata u istočnoj Ukrajini, ali se nije saglasio s Moskvom u vezi s redoslijedom provođenja sporazuma.

    Britanski premijer Boris Johnson rekao je da predsjednik Rusije Vladimir Putin drži pištolj uz glavu Ukrajine u pokušaju da iznudi promjenu u arhitekturi evropske sigurnosti te dodao da ne preuveličava ruske prijetnje.
    “Ovo je jasna i prisutna opasnost. Vidimo da se veliki broj trupa gomila, vidimo pripreme za sve vrste operacija koje su u skladu s neposrednom vojnom kampanjom”, istakao je Johnson i najavio da će sutra razgovarati s Putinom.

    Napominje da je riječ o cjelokupnoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi.

  • Peskov: Nema novosti o narednim sastancima Putina i Bajdena

    Peskov: Nema novosti o narednim sastancima Putina i Bajdena

    Nema novih informacija o narednim telefonskim razgovorima između ruskog i američkog predsjednika Vladimira Putina i Džozefa Bajdena, rekao je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Za sada nema informacije o tome”, odgovorio je Peskov na pitanje agencije TAS S o mogućem datumu njihovog novog telefonskog sastanka.

    Peskov je ranije saopštio da bi novi kontakti dva predsjednika mogli da budu organizovani kada to bude potrebno, ali da nema konkretnih planova po ovom pitanju.

    On je rekao i da je na predsjednicima da odluče da li je lični kontakt na temu bezbjednosnih garancija neophodan nakon radnih sastanaka Moskve i Vašingtona.

    Posljednji telefonski razgovor Bajdena i Putina dogodio se krajem 2021. a njihov prvi samit kao predsjednika održan je u Ženevi u junu 2021, navodi TAS S.

  • Blinken i Lavrov održali novi sastanak: Stavovi o sigurnosnim garancijama nikada udaljeniji

    Blinken i Lavrov održali novi sastanak: Stavovi o sigurnosnim garancijama nikada udaljeniji

    Nakon što su održali sastanak 21. januara u Ženevi, državni sekretar SAD-a Antony Blinken i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov održali su danas novi telefonski razgovor tokom kojeg su razgovarali o odnosima Zapada i Rusije te krize u Ukrajini.

    Nakon sastanka, američki State Department izdao je kratko saopćenje u kojem se navodi kako je Blinken tokom razgovora jasno naglasio kako su Sjedinjene Američke Države spremne na nastavak razgovora s Rusijom.

    “Blinken je ponovio kako Sjedinjene Američke Države žele da Rusija povuče svoje trupe s ukrajinskih granica. Ako bi Moskva pokrenula invaziju, posljedice bi bile brze i teške”, rekao je Blinken.

    S druge strane, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov oglasio se nakon razgovora s Blinkenom te je pojasnio kako je državnom sekretaru SAD-a pojasnio kako SAD uporno zanemaruju princip nedjeljive sigurnosti.

    “To je ključni princip međunarodnog prava. Naše zapadne kolege jednostavno pokušavaju ne samo da ignorišu to, već da i u potpunosti zaborave. Ovo je tema za koju nećemo dozvoliti da završi. Uputićemo se na iskren razgovor i tražit ćemo objašnjenje zašto Zapad ne želi da ispuni svoje obaveze ili želi da ih ispunjava isključivo selektivno, onako kako njima odgovora”, rekao je Sergej Lavrov nakon sastanka.

  • Zvanično: “Sprema se veliki rat”

    Pored Rusije, postoje i druge država koje su spremne da pruže vojno-tehničku pomoć Donbasu.

    To je saopštio zamenik načelnika uprave Narodne milicije samoproglašene Donjecke narodne republike Eduard Basurin.

    “Moraćemo se obratiti našim prijateljima koji bi nam pomogli vojno i vojno-tehnočki da zaustavimo agresiju Ukrajine na stanovnike Donbasa… Mislim da prvo treba reći da će pomoć stići. To će saopštiti naši prijatelji, ne samo Rusija”, rekao je predstavnik republike televiziji „Rusija 1“.

    Basurin nije rekao o kojim državama se radi, naglasivši da “postoji mnogo nepriznatih republika koje se pozitivno odnose prema ljudima koji se bore za svoju nezavisnost“.

    Po njegovim rečima, provokacije u Donbasu se spremaju za američka i britanska sredstva.

    On je naglasio da Kijev već ima plan invazije na teritoriju Donbasa.

    “Sprema se veliki rat protiv stanovnika Donbasa”, dodao je Basurin.

    Vlasti samoproglašene Donjecke Narodne Republike (DNR) saopštile su ranije da su ukrajinske vlasti razmestile oko 120.000 vojnika na liniji razgraničenja u Donbasu.

  • Blinken pozvao Rusiju na deeskalaciju i povlačenje vojske

    Blinken pozvao Rusiju na deeskalaciju i povlačenje vojske

    Američki državni sekretar Entoni Blinken u današnjem je telefonskom razgovoru sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovim pozvao je Rusiju na “hitnu deeskalaciju” situacije i povlačenje vojnika i opreme s ukrajinskih granica, saopštio je Stejt department.

    Blinken je rekao da su SAD spremne da nastave sa “suštinskom razmenom” stavova sa Rusijom povodom obostanih zabrinutosti za bezbjednost, dodaje Stejt department, a prenosi Rojters.

    Moskva je krajem prošle godine SAD-u i NATO-u uputila predloge garancija za bezbednost, koji obuhvataju dalje neširenje NATO-a na istok, kao i to da Ukrajina neće ući u članstvo Alijanse.

    SAD i NATO su 26. januara dostavili pisane odgovore, a Moskva je saopštila da te odgovore razmatra, navodeći da SAD i NATO nisu odgovorili na glavno pitanje – neširenje NATO-a na istok.

    Zapad optužuje Rusiju da priprema napad na Ukrajinu, dok Moskva kategorički odbacuje te tvrdnje.

  • FBI: Prijetnja kineske vlade po Zapad “drskija i štetnija” nego ikada ranije

    FBI: Prijetnja kineske vlade po Zapad “drskija i štetnija” nego ikada ranije

    Prijetnja koju kineska vlada predstavlja po Zapad je “drskija i štetnija” nego ikada ranije, izjavio je direktor američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) Kristofer Rej, optužujući istovremeno Peking za krađu američkih ideja i inovacija i pokretanje masovnih hakerskih operacija.

    Rej je u sinoćnjem govoru, u predsjedničkoj biblioteci Ronalda Regana, ukazao da SAD nastavljaju da smatraju Kinom svojom najvećom prijetnjom po dugoročnu ekonomsku bezbjednost, čak i u trenutku kada su tenzije između Rusije i Ukrajine u fokusu američke spoljne politike, prenosi britanski list Gardijan.

    “Kada zbrojimo ono što vidimo u našim istragama, od kojih je preko 2.000 fokusirano na kinesku vladu koja pokušava da ukrade naše informacije ili tehnologiju, jednostavno nema zemlje koja predstavlja širu prijetnju našim idejama, inovacijama i ekonomskoj bezbjednosti od Kine”, izjavio je Rej, sudeći prema transkriptu govora koji je dostavio FBI.

    Prema njegovim riječima, FBI svakih 12 sati otvara nove slučajeve kako bi se suprotstavio kineskim obavještajnim operacijama, pri čemu hakeri kineske vlade kradu više ličnih i korporativnih podataka nego sve druge zemlje zajedno.

    “Šteta od ekonomske špijunaže kineske vlade nije samo to što njene kompanije napreduju na osnovu nelegalno stečenih tehnologija.

    Dok one napreduju, naše kompanije i radnike guraju u drugi plan”, izjavio je Rej.

    Zvaničnici kineske vlade su više puta odbacivali optužbe američke vlade, a portparol kineske ambasade u Vašingtonu je prošlog jula poručio da su Amerikanci “izvršili neosnovane napade” i iznijeli zlonamjerne klevete o kineskim sajber napadima.

    U tom saopštenju je Kina opisana kao “uporni branilac sajber bezbednosti”.

  • State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    State Department naredio evakuaciju Amerikanaca iz Bjelorusije zbog ruskih aktivnosti

    Sjedinjene Države su u ponedjeljak naredile članovima porodica njihovih vladinih službenika u Bjelorusiji da napuste zemlju jer su upozorile da ne putuju tamo usred tenzija između Washingtona i Rusije oko Ukrajine.

    Američki State Department saopćio je da je to zbog “zabrinjavajućih ruskih aktivnosti”.

    “Zbog povećanja neuobičajenih i zabrinjavajućih ruskih vojnih aktivnosti u blizini granice s Ukrajinom, američki građani koji se nalaze u Bjelorusiji ili razmišljaju o putovanju u Bjelorusiju trebali bi biti svjesni da je situacija nepredvidiva i da postoji pojačana napetost u regiji”, poručeno je iz State Departmenta.

    State Department je prošle sedmice također izdao nalog da se članovi porodica zaposlenih u ambasadi SAD-a u Ukrajini evakuišu iz zemlje. IStovremeno, pozvali su sve američke državljane tamo da razmotre mogućnost napuštanja Ukrajine iz sigurnosnih razloga.