Kategorija: Svijet

  • “To liči na Račak. Cilj – isto kao kod Srbije”

    “To liči na Račak. Cilj – isto kao kod Srbije”

    Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko smatra da je priča o navodnim ratnim zločinima ruske vojske u Buči nalik na priče o Račku na tzv. Kosovu.

    Harčenko je, za Tanjug, rekao da se sada prema Rusiji primenjuju provokacije koje su korišćene ranije u BiH i na KiM.

    On je istakao da je priča o zločinima ruske vojske u Buči potpuno izmišljena i da za to Rusija poseduje dokaze, koje je diplomatski predstavnik te zemlje u UN izneo.

    “Cilj svega je, kao i ranije u slučaju Srbije, da se Rusija označi odgovornom za zločine kako bi se progurali ciljevi. Oni ne daju da iko čuje ruski stav i vidi ruske dokaze”, istakao je Harčenko.

    Ukazao je da Zapad veruje samo režimu u Kijevu, koji tvrdi da je zločin počinila ruska vojska, a za to nema nijedan dokaz. “Svima je, uz to, jasno da iza te provokacije stoji jedan značajan interes i konkretan cilj, a to je da se spreče pregovori”, objasnio je ambasador.

    Ukazao je da se, nažalost, pripremaju i druge provokacije, pošto se pominje navodno korišćenje hemijskog oružja. Harčenko kaže da je ukrajinska vojska, s tim u vezi, već sprovela diverziju na jedno hemijsko postrojenje.

    “Glavni cilj je da se spreče razgovori, jer Zapadu nije u interesu da se ovi sukobi što brže završe. Njima je cilj da sukobi traju što duže”, dodao je on uz tvrdnje da je ruska vojska napustila Buču bez ikakvih borbenih dejstava pružajući time šansu pregovaračkom procesu.

    Na pitanje kako će Rusija, budući da Zapad zahteva međunarodnu istragu, da dokaže da ruska vojska nije odgovorna za zločine u Buči, odgovara: “Kao i u slučaju prostora bivše Jugoslavije znamo da ne bi bilo objektivnosti. Ali Rusija raspolaže dokazima i videćemo na koji način ćemo to dokazati. U svakom slučaju nećemo sedeti skrštenih ruku”.

    On smatra da sada sve više u javnost isplivavaju informacije o ponašanju ukrajinske vojske, njenog nacionalističkog dela i njihovo ponašanje prema zarobljenicima i korišćenje civila kao ljudskog štita.

    Takve informacije, smatra, nemoguće je sakriti, jer ih je, kako kaže, iz dana u dan sve više, a veruje da je i Evropa počela sve više da razmišlja o tome ko šta radi u Ukrajini.

    Harčenko je na pitanje kako komentariše nejedinstvo u EU oko uvođenja sankcija Rusiji, rekao da je ono evidentno i kao najsvežiji primer navodi izjavu mađarskog premijera Viktora Orbana.

    “On je posle pobede na izborima bio jasan u vezi kupovine gasa u rubljama. Iz toga se vidi da ima drugačiji odnos, koji se oslanja na nacionalne interese i suverenitet zemlje”, istakao je Harčenko.

    On dodaje da svakog dana postaje sve jasnije da je šteta od sankcija sve veća po EU, a ne i za Rusiju.

    “Mi u Rusiji imamo sve, a cene su ostale na istom nivou”, rekao je on.

    Harčenko je, s tim u vezi, pohvalio Srbiju i konstatovao da je situacija u našoj zemlji stabilna ne samo zbog prethodnih dobrih ekonomskih rezultata, već i zato što odbacuje pridruživanje sankcijama.

    Istakao je da prava neutralnost podrazumeva objektivnost i uzmanje u obzir svih stavova. “A pre svega se, kao što čini Srbija, uzimanje u obzir sopstvenog suvereniteta i nacionalni interes. Znamo da je Srbija u teškom položaju, jer se na nju vrši veliki pritisak. Očekujemo da će Srbija, u međunarodnim organizacijama, nastaviti da vodi politiku na svoj uravnotežen način”, zaključuje Harčenko.

  • Lavrov: Ukrajina ima novi plan, za Rusiju neprihvatljiv

    Lavrov: Ukrajina ima novi plan, za Rusiju neprihvatljiv

    ​Ukrajina je predstavila u srijedu, 6. aprila novi nacrt sporazuma sa Rusijom koji se razlikuje od onog predstavljenom na pregovorima u Istanbulu.

    To je danas objavio šef ruske diplomatiej Sergej Lavrov.

    “U novoj ukrajinskoj verziji sporazuma ne stoji da se ukrajinske bezbjednosne garancije ne odnose na Krim i Sevastopolj, tako da ukrajina predlaže da lideri obe strane razgovaraju o tim teritorijama, što je za Rusiju neprihvatljivo”, rekao je Lavrov.

  • Turković: BiH će glasati za suspenziju Rusije

    Turković: BiH će glasati za suspenziju Rusije

    Bosna i Hercegovina će na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih naroda podržati inicijativu za suspenziju Ruske Federacije iz Vijeća za ljudska prava UN zbog kršenja ljudskih prava u Ukrajini, poručila je Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministrica spoljnih poslova tokom sastanka sa ambasadorima i diplomatama država članica Evropske unije, Velike Britanije i Japana.

    Kako je saopšteno iz njenog kabineta, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini ambasador Johan Zatler zahvalio je Turkovićevoj što je Bosna i Hercegovina, kako je rekao, odabrala pravu stranu te podržala stavove kojima se osuđuje kršenje suvereniteta Ukrajine, nasilje i kršenje međunarodnog prava.

    Tokom sastanka je istaknuto da članstvo u Savjetu za ljudska prava UN zahtjeva promociju, poštivanje i zaštitu ljudskih prava država članica.

    Suspenziju Rusije predložile su Sjedinjene Američke Države, uz podršku Velike Britanije i još nekoliko država.

  • Lukašenko: “Bjelorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini”

    Lukašenko: “Bjelorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini”

    Belorusija je sprovela svoju specijalnu operaciju u Ukrajini, rekao je predsednik te zemlje Aleksandar Lukašenko.

    On je rekao da Minsk radi na oslobađanju bjeloruskih građana u Ukrajini, prenosi Sputnjik internešenal.

    “Bjelorusija je sprovela specijalnu operaciju da oslobodi svoje kamiondžije zarobljene i zadržane u Ukrajini”, kazao je on.

    “Došlo je do toga da su ti nitkovi tamo počeli da hvataju naše ljude, pre svega vozače automobila, koji su u to vreme tamo stigli. Uhapsili su hiljadu i po naših vagona, zaplenili su nam kola i do stotinu, po mom mišljenju, naših momaka koji su vozili ove vagone. Upozorio sam Ukrajince da ćemo biti primorani da izvedemo operaciju oslobađanja ovih ljudi. Izveli smo takvu specijalnu operaciju i oslobodili sve naše ljude.”

    On je naveo da su svi bjeloruski građani napustili Ukrajinu.

    “Ako nam je negde ostalo jedan–dva–tri–petoro ljudi, treba da postavimo teške uslove, neka beloruski ministar spoljnih poslova Makej razgovara sa ovim ukrajinskim ambasadorom da ćemo, ako se to ne uradi, drugačije odgovoriti”, poručio je on.

  • SAD upozorile Indiju da se ne približava previše Rusiji

    SAD upozorile Indiju da se ne približava previše Rusiji

    SAD su upozorile Indiju da vodi računa da njeno partnerstvo sa Rusijom ne bude previše blisko, nakon ruske invazije u Ukrajini, rekao je glavni ekonomski savetnik Bele kuće Brajan Dis.

    “Naša poruka indijskoj vladi je da će troškovi i posledice prelaska u eksplicitnije strateško usklađivanje s Rusijom biti značajne i dugoročne”, rekao je Dis obraćajući se novinarima, a prenosi Bi-Bi-Si.

    Dis, koji je direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Bele kuće, naglasio je da postoje oblasti u kojima su SAD razočarane odlukama Kine i Indije, u kontestu invazije.

    Indija je odbila da uvede sankcije Rusiji.

    Ova zemlja, koju SAD vide kao nekog ko može da se suprotstavi moći Kine u Aziji, najveći je uvoznik ruskog oružja, navodi Blumberg.

  • Generalna skupština UN-a o isključivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava

    Generalna skupština UN-a o isključivanju Rusije iz Savjeta za ljudska prava

    Generalna skupština UN-a glasaće danas o prijedlogu Sjedinjenih Američkih Država da se Rusija suspenduje iz Savjeta UN za ljudska prava zbog izvještaja o, kako se navodi, “grubom i sistematskom kršenju ljudskih prava” sprovođenjem specijalne vojne operacije u Ukrajini.

    Za suspenziju Rusije potrebno je da glasa dvije trećine od 47 članica Savjeta, a u taj procenat se ne računaju suzdržane zemlje.

    Rusija je upozorila zemlje da će glasanje “za” i suzdržanost biti ocijenjeno kao “neprijateljski postupak” sa posljedicama po bilateralne odnose.

    Iz ukrajinskih gradova juče je evakuisano skoro 4.900 ljudi, izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

    Moskva je potvrdila da su se ruske trupe povukle iz Kijevske oblasti, kako bi stvorile povoljne uslove za rusko-ukrajinske pregovore.

    Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će Brisel uvoditi nove sankcije Rusiji, koje će vjerovatno uključivati i mjere protiv uvoza ruske nafte.

    I Sjedinjene Američke Države najavile su novi paket sankcija koje uključuju zabranu novih investicija u Rusiji, sankcionisanje kćerki ruskog predsjednika Vladimira Putina i članova porodice ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.

    Zvanični London najavljuje da će do kraja godine prestati da uvozi rusku naftu i ugalj, kao i da su zamrzle imovinu Sberbanke i Kredit bank ov Moskou.

    Kredibilitet Savjeta UN-a za ljudska prava i cijelog sistema svjetske organizacije u ovoj oblasti biće ugroženi ukoliko Generalna skupština UN usvoji američki prijedlog rezolucije o suspendovanju članstva Rusije, izjavio je stalni ruski predstavnik u Kancelariji UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi Genadi Gatilov.

    “Ukoliko rezolucija bude usvojena, zapadnjaci će moći slobodno da nametnu ostalim zemljama koncepte i svoju viziju ljudskih prava koja se sviđa njima i njihovim saveznicima”, rekao je šef ruske diplomatske misije za TASS.

    Prema njegovim riječima, suspendovanje Rusije kao člana Savjeta UN za ljudska prava će “diskreditovati princip univerzalnosti tog tijela, narušiti njegovu efikasnost i potpuno ugroziti povjerenje ne samo u Savjet, već u cijeli sistem UN za zaštitu ljudskih prava”.

  • Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini nakon rata s Rusijom biće potreban Maršalov plan

    Ukrajini će nakon rata s Rusijom biti potreban plan obnove sličan onome koji su SAD ponudile Evropi nakon Drugog svetskog rata, rekao je evropski komesar za budžet Johanes Han.

    SAD su u okviru posleratnog Maršalovog plana izdvojile današnjih 200 milijardi dolara za ekonomsku i tehničku pomoć Evropi.

    “Ono što treba da učinimo za Ukrajinu je moderni Maršalov plan”, rekao je Han novinarima, preneo je Rojters. Dodao je da će to pomoći brzoj obnovi Ukrajine i njenom bržem približavanju Evropskoj uniji. Kijev je poslao zvaničnu prijavu za članstvo u 27-članom evropskom bloku.

    Taj proces je dugotrajan i u mirnodopska vremena, a rat koji besni Ukrajinom učinio ga je praktično nemogućim, ocenjuje Rojters.

    Han nije precizirao koliko će novca biti potrebno, ali je rekao da teret obnove Ukrajine ne bi smela snositi samo Evropska unija, nego bi u tome trebalo da učestvuju članice grupe G20, uključujući Rusiju.

  • Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Snimak kako ukrajinski vojnici ubijaju ruske zarobljenike

    Njujork tajms potvrdio je autentičnost snimka na kojem se vidi kako ukrajinska vojska ubija ranjene ruske vojnike, prenosi TAS S.

    “Na video snimku objavljenom na internetu u ponedeljak, koji je potvrdio Njujork tajms vidi se kako grupa ukrajinskih vojnika ubija zarobljene pripadnike ruske vojske ispred sela zapadno od Kijeva”, navodi američki list.

    Na snimku se vidi kako ukrajinski vojnici ispaljuju nekoliko hitaca u, verovatno, ruskog vojnika koji leži na putu i daje znake života.

    U blizini se može videti nekoliko tela, verovatno ubijenih, a kako navodi Njujork tajms, snimak je od 30. marta kada su Ukrajinci na tom mestu iz zasede napali ruski konvoj, prenosi TAS S.

  • Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat podržao mjeru pomoći Ukrajini koja nije viđena od Drugog svjetskog rata

    Američki Senat je jednoglasno odobrio uvođenje Land-Lease programa za Ukrajinu. Ovim je oživljena mjera koja je u Drugom svjetskom ratu odigrala ključnu ulogu u podršci Velikoj Britaniji i Sovjetskom Savezu da se odbrane od nacističke Njemačke.

    Ova mjera bi omogućila Sjedinjenim Američkim Državama da efikasnije i brže u Ukrajinu šalje oružje i druge materijale neophodne za vođenje rata.

    Land-lease program je napravljen u toku Drugog svjetskog rata i historičari ga posmatraju kao odluku koja je promijenila tok rata. Ovom odlukom su Sjedinjene Američke Države bile u mogućnosti da brzo naoružaju saveznike u toku rata.

    Aktivacija ovog programa, koji je zadnji put korišten u toku Drugog svjetskog rata je pokazatelj da SAD i saveznici u Evropi smatraju da ruska invazija predstavlja egzistencijalnu prijetnju za liberalni poredak, prenosi Politico.

    Također, ovo je pokazatelj da su zapadne države počele vjerovati da Ukrajina može pobjediti u ratu. Američki kongres je nedavno odobrio zakon koji osigurava 14 milijardi dolara vojne i humanitarne pomoći za Ukrajinu, a od 24. februara već je isporučeno pomoći za Ukrajinu u iznosu od 1,7 milijardi dolara.

    Zakon o Land-Leasu za odbranu demokratije Ukrajine, ubrzao bi prijenos kritične vojne opreme i drugih kritičnih zaliha u Ukrajinu smanjenjem birokratske procedure. U principu omogućava poklanjanje vojne opreme uz odrednicu da će država koja prima opremu, to platit kasnije.

    Nije poznato hoće li Zastupnički dom u Kongresu SAD-a, usvojiti ovaj zakon u četvrtak prije dvosedmične pauze u zasjedanju.

  • Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Rusija poručila Zapadu šta ih čeka ako “stave katanac” na njihove ambasade

    Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je zapadnim zemljama kakav će biti ruski odgovor ukoliko odluče zatvarati njihove ambasade, nakon što je veliki broj država odlučio protjerati ruske diplomate.

    Zaharova je poručila da smatra da zapadne zemlje neće zatvarati ruske ambasade zbog straha od recipročnih mjera.

    “Oni neće stavljati katanac na ambasade Rusije, jer će onda vidjeti katanac na svojim ambasadama”, rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, zemlje koje su protjerale ruske diplomate dobit će odgovor, koji će biti težak i u korist Rusije.

    Podsejćamo, pojedine zemlje EU, uključujući Njemačku, Francusku, Španiju i Italiju, odlučile su ranije ove sedmice da protjeraju ruske diplomate.