VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Otac Dejtona” postaje ambasador SAD-a za sankcije

    “Otac Dejtona” postaje ambasador SAD-a za sankcije

    Sankcije ne mogu biti strategija za ostvarivanje ciljeva američke spoljne politike, sankcije mogu biti samo dio šire strategije, rekao je Džejms O'Brajan, na saslušanju u Odboru za spoljne poslove Senata SAD-a, koji odlučuje o njegovoj nominaciji za šefa Kancelarije za koordinaciju za provođenje sankcija sa titulom ambasadora SAD-a za uvođenje i provođenje sankcija.

    O'Brajan je rekao da će sankcije, ako on bude bio potvrđen, biti ključan element u borbi protiv korupcije širom svijeta jer je i, kako je rekao, predsjednik SAD-a Džo Bajden suzbijanje korupcije naveo kao ključni prioritet američke spoljne politike.

    O'Brajan je takođe dodao da će se zalagati da se sankcije koje su već uvedene strožije provode nego do sada, i da će insistirati na tome.

    Naglasio je i da će posebno voditi računa da sankcije pogađaju one za koje su namijenjene, a ne nevine građane.

    O'Brajan je rekao da sankcije mogu imati efekta ako se koriste zajedno s partnerima, kao i da se onima koji su sankcionisani pokaže šta treba da urade da se sankcije mogu ukloniti. Rekao je i da će se oko sankcija konsultovati i sa članovima kongresa.

    Inače, malo građana BiH zna da je O'Brajan autor Dejtonskog mirovnog sporazuma, pa ga diplomate u SAD-u neformalno zovu i “otac Dejtona”. Takođe, ukoliko O'Brajan bude imenovan za šefa Kancelarije za koordinaciju za provođenje sankcija, sa titulom ambasadora SAD-a za uvođenje i provođenje sankcija Amerika će po prvi puti imati funkcionera na pomenutoj funkciji.

  • Kremlj: Ne pregovaramo sa SAD sa pozicije sile

    Kremlj: Ne pregovaramo sa SAD sa pozicije sile

    Moskva ne pregovara o bezbjednosnim garancijama sa SAD i NATO-om sa pozicije sile, i ovdje nisu mogući nikakvi ultimatumi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Mi ne pregovaramo sa pozicije sile, a predsjednik je rekao da ovdje nema ultimatuma i da nisu mogući”, poručio je Peskov, a prenosi ruska agencija TASS.

    Zvanični Kremlj je, prema njegovim riječima, uočio agresivne izjave SAD povodom bezbjednosnih pregovora s Rusijom.

    “U protekla 24 sata, a i posljednjih dana, vidimo da su tekući razgovori o bezbjednosnim garancijama praćeni tako živopisnim, agresivnim izjavama od strane zvaničnog Vašingtona. Naravno, ovo izaziva naše interesovanje. Iako razumijemo zašto se to radi”, izjavio je Peskov.

  • Počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija

    Počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija

    U Briselu je danas počeo sastanak Savjeta NATO – Rusija, javlja agencija Ria Novosti.

    Rusiju na prvom sastanku Savjeta u posljednje dvije godine predstavljaju zamjenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin.

    Ovaj sastanak dolazi dva dana poslije razgovora o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD u Ženevi, koje su vodili zamjenica američkog državnog sekretara Vendi Šerman i zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov.

    Za sutra je zakazan sastanak Saveta Rusija-OEBS u Beču.

  • Stejt department pozvao vlasti BiH: Amerika zatražila pokretanje istrage povodom proslave Dana Republike Srpske

    Stejt department pozvao vlasti BiH: Amerika zatražila pokretanje istrage povodom proslave Dana Republike Srpske

    Zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država oglasili su se povodom proslave Dana Republike Srpske te su pozvali vlasti u Bosni i Hercegovini da istraže sve slučajeve vezane za proslavu 9. januara.

    Kako prenosi Reuters, povodom obilježavanja Dana Republike Srpske oglasio se portparol američkog Stejt departmenta Ned Prajs, koji je rekao kako vlasti u BiH moraju reagovati odmah kada je riječ o istraživanju ovih događaja.
    “Pozivamo nadležne vlasti da odmah analiziraju ove incidente i da odgovorne ljude pozovu na odgovornost”, saopšteno je iz Stejt departmenta.
    Takođe, naglašeno je kako su Sjedinjene Američke Države upoznate o brojnim incidentima koji uključuju govor mržnje i veličanje ratnih zločinaca.
    “Sjedinjene Američke Države su duboko upoznate o slučajevima koji uključuju govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i provokacije usmjerene prema povratnicima u Republiku Srpsku”, poručili su iz SAD-a.
    Na kraju, portparol Stejt departmenta se osvrnuo i na učešće ruskih i kineskih diplomata tokom 9. januara, prenosi Klix.
    “Dok su kineski i ruski predstavnici učestvovali u destabilizirajućim ceremonijama, Sjedinjene Američke Države su Bosni i Hercegovini donirale 96.000 doza vakcina za borbu protiv korona virusa”, stoji u zaključku Stejt departmenta.

  • Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Zelenski: Ukrajina je spremna donijeti odluke kako bi se zaustavio rat

    Ukrajina je spremna donijeti potrebne odluke da zaustavi rat u Donbasu, svojoj istočnoj regiji, na novom samitu čelnika Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke, rekao je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Vrijeme je da se dogovorimo o završetku sukoba, a mi smo spremni na potrebne odluke tokom novog samita čelnika iz četiri zemlje”, kazao je Zelenski.

    U istom saopštenju, šef kabineta Zelenskog Andrej Jermak rekao je da Kijev želi dogovoriti mjere poput provođenja primirja i više razmjena zarobljenika.

    Pregovori u “normandijskom formatu” trebali bi pomoći u okončanju sukoba na istoku Ukrajine između ukrajinskih vladinih snaga i proruskih separatista, no zapeli su u novembru zbog različitih pogleda kako bi se dalje trebali nastaviti, piše Reuters.

    Otad je Rusija razmjestila gotovo 100 hiljada vojnika uz svoju granicu s Ukrajinom. Tvrdi da se ne priprema za invaziju, nego želi da Zapad zaustavi svoju podršku ukrajinskoj vladi te traži garancije da se NATO pod vodstvom neće širiti dalje na istok.

    Viši francuski i njemački diplomati prošle sedmice bili su u Moskvi da vide kako oživjeti “normandijski format”.

    Francuski predsjednički dužnosnik rekao je novinarima u utorak da se nada da će viši savjetnici ovaj mjesec održati sastanak, nakon što je Kijev naznačio da je spreman na određene političke geste kako bi se pokrenuli pregovori.

    Dužnosnik je rekao da je glavni ruski pregovarač Dmitrij Kozak dao zeleno svjetlo za nastavak pregovora te da su isto učinili i Zelenski i Jermak.

    “Poteškoće ostaju. Nemamo nikakve iluzije, no mislimo da možemo održati prvi sastanak savjetnika u ‘normandijskom formatu’ do kraja januara”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

  • EU će zahtijevati od Poljske da plati 70 miliona eura kazni zbog disciplinskog kažnjavanja sudija

    EU će zahtijevati od Poljske da plati 70 miliona eura kazni zbog disciplinskog kažnjavanja sudija

    Evropska komisija zahtijevat će u narednim sedmicama od Poljske da plati 70 miliona eura kazne zbog spornog sistema koji uključuje disciplinsko kažnjavanje sudija u ovoj državi, prenosi Reuters.

    Glasnogovornik Evropske komisije izjavio je kako je Komisija dobila novo objašnjenje Poljske povodom sistema koji primjenjuje ova država.
    Prema ranijem dogovoru, Poljska je trebala do 11. januara Evropskoj komisiji dostaviti i plan koji uključuje detalje o tome kada i kako planira raspustiti disciplinsko vijeće poljskog vrhovnog suda, tijelo za koje je ocijenjeno da nije u skladu s pravilima EU.

    “Evropska unija ima načine da osigura plaćanje kazni i od Poljske”, rekao je glasnogovornik.


    Varšava je već ranije odbila realizovati odluku Evropskog suda pravde, koja se odnosi na raspuštanje disciplinskog vijeća, zbog čega ova država mora plaćati milion eura kazne na dnevnom osnovu.

    “Ukoliko odgovor Varšave ne zadovolji Komisiju, izvor iz Evropske komisije je rekao kako će Brisel poslati Varšavi fakturu s rokom plaćanja od 45 dana. Do tada, kazna bi iznosila oko 70 miliona eura, a poziv za plaćanje kazni trebao bi uslijediti vrlo brzo”, prenosi Reuters.


    O cjelokupnom slučaju oglasio se i zamjenik poljskog ministra pravosuđa, koji je prošle sedmice optužio Evropsku uniju da postavlja nezakonite zahtjeve te je još jednom naglasio kako Poljska neće popustiti pred ucjenama Brisela.

  • Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Drugi čin hladnog rata Istoka i Zapada: Danas se sastaju čelnici NATO-a i Rusije

    Nakon što su u ponedjeljak ruski i američki zvaničnici održali sastanak povodom ruskih zahtjeva vezanih za sigurnost, danas će sastanak u proširenom formatu održati ruska delegacija i čelnici NATO saveza.

    Sastanak koji će se održati u Briselu organizovan je u sklopu Vijeća NATO-a i Rusije, tijela koje je formirano još 2002. godine u sklopu Osnivačkog akta Rusije i NATO-a iz 1997. godine. Uprkos određenim sastancima, Vijeće u posljednjih nekoliko godina postoji gotovo samo formalno zbog sve češćih tenzija na relaciji Moskva – Zapad.
    Tokom današnjeg sastanka ruski zvaničnici i čelnici NATO-a trebali bi razgovarati o deeskalaciji tenzija na području istočne Ukrajine, ali i ruskih sigurnosnih zahtjeva koji se tiču širenja NATO saveza na istok.

    Tokom ranijeg sastanka čelnika SAD-a i Rusije, zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je kako je ruska strana tokom sastanka uputila jasne poruke koje se odnose na nepristupanje Ukrajine i Gruzije NATO savezu.


    “Apsolutno je imperativ za nas da osiguramo da Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a. Željeli bismo da se formula usvojena na samitu u Bukureštu 2008. godine povuče i zamijeni sa sljedećom: ‘Ukrajina i Gruzija nikada neće postati članice NATO-a”, rekao je Rjabkov.

    Uoči novog sastanka, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg izjavio je kako se ne može očekivati rješavanje svih problema tokom sastanka u Briselu, ali da ovakav format razgovora svakako doprinosi rješavanju važnih pitanja.

    “Mislim da ne možemo očekivati da sastanci riješe sva pitanja. Ono čemu se nadamo je da možemo dogovoriti put prema naprijed te da dogovorimo određene procese prema tom putu”, rekao je Stoltenberg.

    Iako su ruski i američki zvaničnici razgovarali o ulasku Ukrajine u NATO, očekuje se kako će se ova tema naročito intenzivirati tokom današnjeg sastanka u Briselu. Još od 2002. godine Ukrajina traži ulazak u NATO savez, međutim situacija i odnosi Zapada s Rusijom predstavljaju najveću prepreku za ostvarivanje ovog plana.

    Prošlog mjeseca su američki predsjednik Joe Biden i ruski lider Vladimir Putin razgovarali upravo i o ovoj temi, a Putin je nekoliko puta naglasio kako Ukrajina predstavlja “crvenu liniju” kada je riječ o odnosima Brisela i Washingtona s jedne te Moskve s druge strane.

    Nakon sastanka u Briselu ruski zvaničnici bi se sutra trebali sastati i sa zvaničnicima OSCE-a, čime bi trebale biti okončane višednevne diplomatske aktivnosti Zapada i Rusije.

  • Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Zaharova: Amerika više ne podržava nezavisnost Kosova?

    Marija Zaharova primetila je protivrečnost u rečima američkog državnog sekretara Entonija Blinkena o nedopustivosti nasilne promene granica.

    Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije ironično je upitala da li je to Vašington prestao da podržava “suverenitet Kosova”.

    Konkretno, Blinken je ranije izjavio da je jedan od američkih ciljeva pregovora o bezbednosnim garancijama sa Rusijom zaštita osnovnih principa međunarodnih odnosa, odnosno nedopustivost nasilne promene granica, ograničenja učešća u savezima, kao i uspostavljanja sfera uticaja.

    “Da li dobro razumemo da Vašington više ne podržava ‘suverenitet Kosova’ i ne protivi se povratku Sirije u Arapsku ligu?”, prokomentarisala je Zaharova na svom kanalu na Telegramu.

    Mada, kako su SAD ranije mogle to da rade što se tiče regiona sa kojima nemaju veze ni nemaju međunarodnopravni mandat za regulisanje konfliktnih situacija, napomenula je portparolka, uzimajući u obzir da se “suštinski protive uspostavljanju sfera uticaja”.

    Pretpostavlja se da će nakon toga ruski predlozi biti razmatrani 12. januara na savetu Rusija-NATO i 13. januara na platformi OEBS-a u Beču.

    Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO o bezbednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahteva od svojih zapadnih partnera pravne garancije odbijanja daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u blok i stvaranja vojnih baza u postsovjetskim zemljama.

  • General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    General poslao jasnu poruku: “Dosta je ponižavanja Rusije”

    Zapad treba da promjeni stav prema Rusiji i da joj čak pruži mogućnost ulaska u NATO kako bi izbegao vojni sukob.

    To je danas izjavio norveški general-potpukovnik u penziji Robert Mod.

    On je u članku za norveški list kritikovao SAD i njihove saveznike zbog antiruske politike nakon raspada Sovjetskog Saveza. Prema rečima generala, Rusija protekle tri decenije nije primljena u krug zapadnih država, a retorika zemalja Alijanse u okviru Saveta Rusija-NATO bila je usmerena „pre na ponižavanje“ Moskve nego na dijalog.

    “Takođe ne pamtim da sam video i jedan film ili seriju gde su Rusi bili pozitivci, a zapadni likovi negativci. Zapadna kultura promoviše Ameriku i stanovnike Zapadne Evrope kao nešto apsolutno dobro i pritom neguje imidž Rusije i Rusa kao nešto nedvosmisleno zlo, podlo i primitivno. Iskrivljujemo stvarnost prikazujući Rusiju kao glavnog negativca, a SAD i Zapad kao besprekorne zaštitnike demokratije”, smatra Mod.

    Njegov predlog za uspostavljanje dijaloga između Zapada i Moskve je da zapadne zemlje odbace konvencionalno razmišljanje i pregovaraju na osnovu međusobnog poštovanja, lične diplomatije i angažovanja svih strana.

    Možda bi vredelo reformisati postojeće ili stvoriti nove međunarodne institucije, kao i promeniti politiku NATO-a, navodi se u članku.

    “Možda bi NATO zaista trebalo više da se fokusira na odbranu i da otvori vrata svima, uključujući i Rusiji, pozivajući svoje članice da odustanu od baza i nuklearnog oružja van svoje teritorije? Ako ne počnemo da razmišljamo drugačije, verovatno ćemo brzo doći do još većih sukoba i ratova i kratkoročno i dugoročno posmatrano”, zaključio je penzionisani general.

    Ranije je zamenik ministra odbrane Rusije Aleksandar Fomin na brifingu za vojne atašee i predstavnike stranih ambasada akreditovanih u Moskvi izjavio da se Severnoatlantska alijansa sprema za veliki oružani sukob sa Rusijom.

  • Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Borba protiv Sjevernog toka 2 – beskorisna?

    Hipotetičko blokiranje puštanja u rad Sjevernog toka 2 neće naneti štetu ruskoj ekonomiji, napisao je američki ekspert Kris Miler u članku za Forin afers.

    “Neki članovi Kongresa insistiraju na blokadi gasovoda Severni tok 2. To su mere usled kojih Rusija skoro da neće imati nikakve ekonomske troškove. Ako zatvore Severni tok 2, Rusija će samo nastaviti sa isporučuje gas u Evropu postojećim maršrutama”, napisao je on.

    Prema riječima eksperta, već sada postoji višak kapaciteta gasovoda zbog koga će obim prodaje ruskog gasa u Evropi ostati nepromenjen, prenosi Sputnjik. Sjeverni tok 2 je gasovod kapaciteta 55 milijardi kubnih metara godišnje koji se proteže od obale Rusije preko Baltičkog mora do Nemačke. Trenutno je njen operator kompanija Nord strim 2 AG sa jedinim akcionarom Gaspromom.