VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    “Oporavak rublje nije znak da Rusija odoljeva sankcijama”

    Skoro potpun oporavak rublje nije znak da ruska ekonomija odoleva sankcijama Vašingtona i saveznika, rekla je danas ministarka finansija SAD Dženet Jelen.

    Ruska ekonomija se samo “migolji” od sankcija uvedenih krajem februara, rekla je Jelen pred finansijskim komitetom Predstavničkog doma, preneo je Rojters.

    Tržište za rublje je postalo toliko “izobličeno” akcijama ruske vlade i njene centralne banke da ograniče odliv kapitala da, kako kaže, ne treba ništa da se zaključuje o vrednosti rublje, koja je pala na rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar odmah nakon početka napada, ali je od tada povratila veći deo vrednosti, dodala je Jelen.

  • Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka vlada razmatra da se vojno ponovo angažuje u BiH kroz EUFOR, rekla je Ana Lirman, državna sekretarka za Evropu u Njemačkom ministarstvu spoljnih poslova na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH.

    Pozdravila je jačanje vojne misije u BiH i naglasila da Njemačka razmatra ponovno uključivanje Vojske Njemačke u toj operaciji.

    Što se tiče izborne reforme, rekla je da Njemačka podržava razgovore o izmjenama zakonodavstva i o tehničkim poboljšanjima, ali da novi Izborni zakon ne smije povećavati etničke podjele.

    “Izbori u oktobru se moraju održati. Odgađanje ili bojkotovanje bi samo moglo povećati nestabilnost”, rekla je ona.

    Kako je istakla, Njemačka je zabrinuta zbog planova o odvajanju od države ocijenivši to kao napad na jedinstvo, mir i stabilnost BiH, zapadnog Balkana i Evrope.

    “Takvo destruktivno ponašanje ne smije ostati bez odgovora. Savezna vlada je reagovala ukidanjem bilateralne podrške za RS, a s EU i ostalim donatorima koordinišemo načine kako da naša podrška bude uslovljena”, rekla je ona i dodala da Njemačka pruža podršku Kristijanu Šmitu, te je najavila aktivnu podršku Njemačke na putu BiH ka EU.

  • Orban razgovarao s Putinom, predložio mu da s Macronom dođe u Budimpeštu

    Orban razgovarao s Putinom, predložio mu da s Macronom dođe u Budimpeštu

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas u svom obraćanju medijima da je opširno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zamolio ga za momentalni prekid vatre u Ukrajini.

    Orban je rekao da je pozvao Putina na razgovore u Mađarsku sa ukrajinskim i francuskim predsjednikom. Rekao je da je Putinov odgovor bio “pozitivan”, ali da postoje posebni uslovi za to, piše Reuters.

    “Predložio sam predsjedniku Putinu da odmah objavi prekid vatre”, rekao je Orban na konferenciji za novinare.

    Orban, kao jedan od rijetkih evropskih lidera koji ima dobre odnose s Putinom, rekao da bi se razgovori koje je predložio u Budimpešti trebali fokusirati na trenutni prekid vatre jer bi mirovni pregovori, u protivnom, potrajali duže.

    “Odgovor je bio pozitivan, ali Putin je rekao da za to ima uslove. Ne mogu pregovarati da ispunim te uslove – on i Zelenski bi se trebali dogovoriti oko njih”, kaže Orban.

    Premijer Mađarske kazao je danas također da njima, kao državi, ne bi bio problem da ruski gas plaćaju u rubljama, dodajući da će to i učiniti ako Rusija bude zahtijevala.

    Na izborima koji su se odigrali u Mađarskoj u nedjelju Viktor Orban je osvojio četvrti uzastopni mandat. Danas je još jednom osudio rusku invaziju na Ukrajinu, rekavši da je to “agresija”.

    “Ovo je rat koji su započeli Rusi, oni su napali Ukrajinu i to je agresija, to je zajednički stav Evropske unije i Mađarska dijeli taj stav”, rekao je Orba u svom današnjem obraćanju.

    Međutim, Orban, pod kojim je Mađarska gajila bliske poslovne veze s Rusijom, usprotivio se bilo kakvim sankcijama EU na rusku naftu i gas ili isporuke zapadnog oružja Ukrajini preko mađarske teritorije.

    Moskva svoje akcije u Ukrajini naziva “specijalnom vojnom operacijom” osmišljenom da demilitarizira i “denacifikuje” zemlju. Taj stav odbacuju Ukrajina, parlamentarna demokratija i Zapad kao izgovor za ničim izazvanu invaziju.

  • Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Od početka rata EU je Rusiji za gorivo dala 35 puta više novca nego Ukrajini za odbranu

    Količina novca koju je Evropska unija dala Rusiji za gorivo od početka invazije je 35 puta veća od onoga što je dala Ukrajini za odbranu, rekao je Josep Borrell visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost.

    Borrell je u srijedu u Evropskom parlamentu rekao da je blok od invazije Rusiji platio 35 milijardi eura za gorivo, a Ukrajini poslao milijardu eura da ojača odbrambene kapacitete, prenosi BBC.

    “Moramo pomoći Ukrajincima da se brane. Dali smo Ukrajini milijardu eura. Možda se čini mnogo, ali 1 milijarda eura je ono što plaćamo Putinu svaki dan za energiju koju nam daje”, rekao je.

    EU je uvela teške sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.

    Međutim, Evropa se u velikoj meri oslanja na rusko gorivo za energiju, što znači da su njene akcije protiv Rusije ograničene osim ako zemlje ne izlože riziku sopstvene zalihe energije i ekonomije.

    Evropska komisija objavila je u utorak da će EU do sljedeće godine smanjiti svoje oslanjanje na ruski gas za dvije trećine.

    EU također predlaže zabranu ruskog uglja kao dio svoje pete runde sankcija Rusiji, kao i razmatranje ograničenja uvoza nafte.

    Međutim, EU nije spomenula prirodni plin kao dio ovoga.

  • Vučić i Putin razgovarali telefonom

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas telefonom sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, koji mu je čestitao na ubjedljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima i na veoma značajnoj pobjedi SNS-a na parlamentarnim izborima.

    Putin je poželio predsjedniku Vučiću sreću i uspjeh na odgovornoj dužnosti šefa države i napredak Srbije u narednih pet godina, uz uvjerenje da će Srbija i Rusija sačuvati istinski prijateljske odnose, saopštila je pres služba predsjednika.

    Predsjednik Srbije je zahvalio na čestitkama i rekao da će Srbija nastaviti da vodi politiku evropskog puta, uz očuvanje svojih iskrenih i tradicionalnih prijateljskih odnosa sa Ruskom Federacijom.

    Dvojica predsjednika analizirali su ekonomsku situaciju i bilateralne odnose u sferi energetike i trgovinske razmjene, koja je u 2021. i u prva dva mjeseca 2022. godine zabilježila rast, što je dobar znak uspješne saradnje.

    Vučić je upoznao predsjednika Putina sa teškoćama sa kojima se Srbija suočava prilikom uvoza sirove nafte i izrazio uvjerenje da će rukovodstva Gaspromnjefta i Srbije, kao i partneri iz EU, naći izlaz iz takve situacije.

    Takođe, Vučić i Putin su konstatovali da dugogodišnji ugovor za gas, koji je imala Srbija, ističe 31. maja, te da je neophodno u najkraćem vremenskom periodu pokrenuti razgovore o cijeni, količinama i drugim uslovima nabavke ovog, za Srbiju, važnog energenta.

    Na kraju, Putin je informisao Vučića o događajima u Ukrajini i razlozima kojima se Rusija rukovodila za sprovođenje, kako je Putin rekao, operacije u Ukrajini, a predsjednik Vučić se pozvao na, Putinu već dobro poznate stavove Srbije, i zaključke Savjeta za nacionalnu bezbjednost, izrazivši nadu da će se sukob u Ukrajini okončati u najkraćem periodu.

  • Putin naredio trupama da napuste Kijevsku oblast

    Putin naredio trupama da napuste Kijevsku oblast

    Rusija je povukla svoje trupe iz Kijevske oblasti po naređenju ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao gest dobre volje u pregovorima s ukrajinskom stranom, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    “Kako bismo stvorili povoljne uslove za pregovore, željeli smo da učinimo gest dobre volje. Možemo da donesemo ozbiljne odluke tokom pregovora, tako da je predsjednik Putin naredio našim trupama da napuste oblast (Kijevsku)”, rekao je Peskov u intervjuu za francuski TV kanal LCI.

    On je naglasio da Moskva želi da okonča vojnu operaciju u Ukrajini pregovorima i zainteresovana je za pristanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na iznijete uslove, prenosi Ria Novosti.

  • Njemački Bundestag raspravlja o BiH

    Njemački Bundestag raspravlja o BiH

    Njemački Bundestag će danas u 16.30 početi raspravu o BiH, povodom godišnjice od izbijanja rata, saopšteno je iz te institucije.

    Kako je naglašeno, debata je dogovorena između svih parlamentarnih klubova, a trajaće do 17.50 časova.

    “Rat u BiH je započeo 4. aprila 1992. opsadom glavnog grada Sarajeva a završen je u novembru 1995. godine potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Više od dva miliona ljudi je protjerano iz njihove zemlje, a oko sto hiljada je ubijeno”, saopšteno je.

  • Parada pobjede biće održana 9. maja

    Parada pobjede biće održana 9. maja

    Generalna proba vojne parade, posvećene 77 godišnjici pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu biće održana 7. maja, dok će 9. maja biti održana parada na Crvenom trgu, saopštio je Kremlj.

    • Akreditacija se vrši za sljedeće manifestacije: 7. maj. Crveni trg. Generalna proba vojne parade, posvećene 77. godišnjici pobjede u Velikom otadžbinskom ratu. 9. maj. Crveni trg. Vojna parada, posvećena 77. godišnjici pobjeda u Velikom otadžbinskom ratu. 9. maj. Aleksandrovski sad. Polaganje vijenca i cvijeća na Grobu Neznanog vojnika kod Kremljovog zida – navodi se u saopštenju.
  • Incident u Bukureštu – teroristički napad

    Incident u Bukureštu – teroristički napad

    Rusko diplomatsko predstavništvo u Rumuniji potvrdilo je danas da je automobil udario u kapiju Ambasade Rusije u Bukureštu, uz napomenu da je vozač namjerno pokušao da probije ogradu na ulazu i da je to u suštini teroristički napad.

    • Ono što se jutros dogodilo je u suštini teroristički napad, iako postoje mnoge okolnosti koje otežavaju razumijevanje ovog incidenta – izjavio je ruski ambasador Valerij Kuzmin.

    Ambasada je istakla da je jutrošnji incident rezultat antiruske histerije.

    Rumunski sajt Antena 3 objavio je da je navodno riječ o vozaču po imenu Bogdan Dragići koji se polio benzinom i zapalio.

    Dragići je nedavno osuđen na 15 godina zatvora zbog zlostavljanja svoje pastorke i bio je pod sudskim nadzorom dok je bio pod istragom u vezi sa seksualnim zločinima.

    Šef ruskog istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin naredio je istragu o incidentu.

    Rumunske vlasti još nisu precizirale da li to smatraju pokušajem napada na Ambasadu ili jednostavno fatalnom nesrećom.

    Incident dolazi usred eskalacije tenzija između Moskve i Bukurešta, nakon što je Rumunija ranije ove sedmice objavila protjerivanje 10 ruskih diplomata, navodi Sputnjik.

    Diplomata je rekao da je vozač ubacio nekoliko kanistera goriva u automobil i zapalio ga kada je policija pokušala da ga izvuče iz vozila.

    • Јutros oko 6.00 časova prijavljen je incident sa automobilom koji je sletio sa puta i udario u ogradu diplomatskog predstavništva. Vozač je poginuo, a vatrogasci su morali da intervenišu kako bi ugasili požar – saopštila je policija Bukurešta.
  • Peskov želi da otkloni sumnje: Nije istina da želimo ubiti Zelenskog

    Peskov želi da otkloni sumnje: Nije istina da želimo ubiti Zelenskog

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov negirao je izvještaje o tome da ruske vlasti, navodno, žele da ubiju predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog.

    “Ne, to nije istina”, rekao je Peskov za francusku televiziju LCI na pitanje o pomenutim navodima.

    Peskov je govorio na engleskom jeziku, a njegovi komentari prevedeni su na francuski, piše “Sputnjik”.

    On se dotakao i teme nedavnog povlačenja ruskih snaga iz Kijevske oblasti, rekavši da je to bio “gest dobre volje kako bi se stvorili povoljni uslovi za razgovore Rusije i Ukrajine”.

    Peskov je naglasio da Rusija želi da Zelenski prihvati uslove koje je Kremlj predložio tokom razgovora. Prema njegovim riječima, Kremlj “želi da kroz razgovore završi specijalnu vojnu operaciju” u Ukrajini.

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 24. februara da je Moskva započela specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, na zahtjev lidera samoproglašenih republika u Donbasu.

    On je naglasio da Moskva nema namjeru da okupira ukrajinske teritorije, te da je jedina svrha operacije demilitarizacija i “denacifikacija” Ukrajine i da civili nisu u opasnosti.