VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Špijunski megaskandal uzdrmao Dansku; “Suludo”

    Špijunski megaskandal uzdrmao Dansku; “Suludo”

    Bivši šef danske vojne obaveštajne službe Lars Findsen (57) uhapšen je zbog sumnje da je odavao visoko poverljive informacije, prenosi Blumberg.

    Findsen je suspendovan nakon što je bio na čelu tajne službe od 2015. do 2020. godine. On je samo jedan od četvorice bivših ili sadašnjih radnika dve danske obaveštajne agencije uhapšenih u decembru.

    Okružni sud u Kopenhagenu je u ponedeljak ukinuo medijsku zabranu da se Findsen identifikuje kao jedan od osumnjičenih, na lični zahtev. On je iz pritvora, u kojem se nalazi već mesec dana, negirao sve optužbe nazivajući ih “suludima”.

    Danske vlasti još nisu otkrile detalje o navodnom curenju veoma poverljivih informacija, ali se skandal tiče vojne obaveštajne službe (FE) – koja je odgovorna za odbranu Danske od spoljnih pretnji – kao i Danske bezbednosne i obaveštajne službe ( PET), na čijem je čelu bio Findsen od 2002. do 2007. godine.

    On je podneo ostavku na svoju poslednju funkciju u avgustu 2020. nakon što je optužen da je nezakonito špijunirao danske državljane i delio informacije sa stranim snagama, verovatno sa Agencijom za nacionalnu bezbednost SAD.

    Međutim, komisija je nedavno odbacila sve optužbe. Ukoliko bude proglašen krivim za odavanje poverljivih informacija, Findsenu preti kazna do 12 godina zatvora.

  • Džonson upitan da li će Ðokoviću dozvoliti da igra Vimbldon: Vakcinacija je divna

    Džonson upitan da li će Ðokoviću dozvoliti da igra Vimbldon: Vakcinacija je divna

    Britanski premijer Boris Džonson izjavio je danas, na pitanje da li će dozvoliti Novaku Ðokoviću da igra na Vimbldonu ovog ljeta, da vjeruje u vakcinaciju i da je vakcinacija “divna stvar”.

    Džonson je rekao da je Ðoković “prilično dobar” i podsjetio da je igrao tenis s njim, prenosi Bi-Bi-Si.

    “Važno je da australijske vlasti daju svoja rješenja. Sve što bih rekao o Novaku Ðokoviću – protiv kojeg sam inače igrao tenis, on je prilično dobar – a to je da vjerujem u vakcinaciju i mislim da je to divna stvar”, rekao je britanski premijer.

    Džonson je dodao da misli da bi svi trebalo da stanu uz program vakcinacije, koji omogućuje Velikoj Britaniji da bude najotvorenija ekonomija u Evropi i, istovremeno, zaštiti ljude širom zemlje.

    “To ima ogromne prednosti”, zaključio je Džonson.

  • Šta je u stvari problem Australije? Slučaj Đoković je to sada i otkrio

    Australijski političari dugo koriste svoju nepopustljivu graničnu politiku da bi pridobili svoje birače. Vreme je da se Australija odrekne te surove poltike.

    Taj stav izneo je Alister Volš, novinar iz Australije, za Dojče vele.

    Teniska zvezda Novak Đoković iz prve ruke doživljava surovost australijske granične politike. Dobio je vizu i bio ohrabren da uđe u avion, uprkos njegovim skeptičnim stavovima o vakcinama.

    Zlonamerna taktika mamca – jer kada je stigao, Australija mu je pred nosom zalupila vrata.

    Verovatno su odgovorni pomislili da bi tim potezom u poslednjem trenutku mogli da ostvare dvostruku političku pobedu.

    Sud u Melburnu je doduše presudio u korist 34-godišnje teniske zvezde i naložio njegovo momentalno puštanje iz deportacionog hotela.

    Ali uspeh na sudu ne garantuje da Novak Đoković kao branilac titule može da učestvuje na Australijan openu od 17. januara. Australijska vlada je već najavila da će preispitati Đokovićevu vizu.

    Mnogi Australijanci vide prisustvo nevakcinisanog Đokovića kao uvredu za stoičke napore stanovnika Melburna, koji su mesecima zatvoreni i masovno vakcinisani čak i ako su bili u nedoumici. Odbijanje ulaska teniseru stoga je naišlo na njihovo odobravanje.

    Međutim, ta odluka je mogla biti doneta pre nego što je krenuo na put. Ali promena u poslednjem trenutku omogućila je drugu političku pobedu: izazvala je mini-graničnu krizu i napravila čudo – skretanje pažnje sa katastrofalnog upravljanja pandemijom Australijske vlade.

    Okrutnost kao strategija
    Tanjug/AP Photo/Mark Baker
    Tanjug/AP Photo/Mark Baker
    To je bila laka dupla pobeda. I prati izlizani scenario Australije o ubiranju političkog kapitala iz okrutnosti na granici. Decenijama su australijski političari svih boja koristili graničnu kontrolu kao polugu za političku manipulaciju i odvraćanje od svojih domaćih grešaka.

    Đoković je – kakva ironična igra sudbine – bio zatočen u istom hotelu kao i desetine izbeglica i potražilaca azila. Naizgled u večnom stanju neizvesnosti, ne mogu da izađu, niti da izađu.

    A njihov pritvor je i dalje relativno luksuzan u poređenju sa nesrećama drugih potražilaca azila u Australiji – hiljade njih čami u pritvorskim centrima na obali. Svi oni su žrtve surovosti na granici. Ova opsesija graničnom kontrolom izgleda nespojiva sa klasičnom nacijom migranata. Ali – to je duboko ukorenjeno u kulturi Australije.

    Na štetu sopstvenih građana
    Stoga nije ni čudo što je prva instinktivna reakcija Australije na pandemiju bila: zatvoriti granice! Bez imalo obzira prema ljudima koje to pogađa.

    To je zapravo funkcionisalo dugo vremena. Zemlja je uspela da spreči širenje korone impresivno dugo vremena. I ta strategija je bila popularna. Činilo se da su moji sunarodnici potajno ponosni na strogu graničnu politiku.

    Ali zatvaranje zemlje – kao što je to uvek slučaj sa takvim graničnim režimima – mnogim ljudima je donelo patnju. U svakom slučaju, ja već dve godine ne mogu da posetim svoju porodicu. I dalje mi to nije dozvoljeno. Iako Australija polako ponovo otvara svoje granice, Zapadna Australija – gde živi moja porodica – ostaje zatvorena.

    Državljani Australije koji putuju po svetu mogli su da se vrate kući – tek nakon što plate desetine hiljada dolara. Migranti u Australiji nisu mogli da odu da posete bolesne rođake jer ne bi mogli da se vrate u svoj novi dom. Tako nešto je viđeno kao neizbežna kolateralna šteta, i pre svega kao dokaz da su mere funkcionisale.

    Sad to vidi ceo svet
    Uvek sam znao da je granična politika Australije nehumana. Sada se to tako doživljava u celom svetu. Ali, da je Australija u stanju da odrekne sopstvenih građana i hladno razdvaja porodice, to je za mene ipak bilo nezamislivo.

    Ako se Đokoviću ipak dozvoli da uđe: Odlično za njega! Ali njegova bizarna situacija učinila je kafkijanski granični režim Australije vidljivim celom svetu. Australija mora da iskoristi trenutak da ponovo razmisli o svojoj politici utvrđenja i stavi dobrobit ljudi iznad jeftinih političkih poena.

  • Haos na ulicama Melburna, policija suzavcem na Đokovićeve navijače

    Haos na ulicama Melburna, policija suzavcem na Đokovićeve navijače

    ​Ružne scene viđene su na ulicama Melburna, ispred zgrade u kojoj je Novak Đoković.

    U jednom trenutku objekat je napustio crni automobil, koji su odmah okružili Novakovi navijači.

    Iako niko nije vidio Đokovića u vozilu, oni su ga pratili nekoliko stotina metara.

    Policija je reagovala i poprskala ih suzavcem, a bilo je i naguravanja pa su neki navijači prošli sa lakšim povredama.

    Australijski novinar ne vjeruje da je Đokovic bio u kolima, već da je ostao u zgradi, prenosi B92.

    Navijači su i dalje okupljeni ispred, uzvikuju “Oslobodite Noleta”.

  • Novaku prijeti mu novo hapšenje: Policija u zgradi Novakovih advokata u kojoj se i on nalazi

    Nakon što je izvojevao pobjedu na sudu u Melburnu, Novak Đoković ponovo je uhapšen – prenosi B 92.

    Ovu informaciju je objavila novinarka Ksenija Pavlović Mekater pozivajući se na informacije koje joj je dao Novakov otac.

    Podsjećamo, po australijskom zakonu, postoji šansa da Novaku viza bude ponovo oduzeta, ako to odluči ministar Hok.

    Postoji mogućnost da ministar za Emigracije Aleks Hok iskoristi moć koju poseduje i lično naredi poništavanje vize.

    Kristofer Tran, tužilac u osvom slučaju, istakao je da će ministar razmisliti o tom potezu, ali nije precizno naveo po kom osnovu bi to učinio.

    Definitivno Imigraciona služba želi da izbaci Novaka iz države uprkos odluke suda koja je bila pozitivna po Đokovića na osnovu toga što je sudija Entoni Keli istakao da je pratio sve smjernice i da mu zvaničnici nisu na vrijeme dostavili adekvatne informacije, te da je imao validno medicinsko izuzeće.

    – Besana noć za čitavu familiju, teški momenti za nas. Novak je pokazao da je istrajan i vjeruje u sebe i svoja viđenja i ideale. Izborio se za cijeli svijet, sa druge strane imamo australijski sistem, sudija je donio pravu odluku na osnovu činjenica i nije postojao razlog za drugom sudskom odlukom, ali dobijamo informacije da je ministar unutrašnjih poslova iznad suda. Novak je upao u ozbiljan politički vrtlog, narod Australije je nesrećan, zaključani su od početka pandemije i definitivno je politika, sve vrijeme je to. Ono što mi možemo jeste da se svi angažujemo i po društvenim mrežama pustimo ovu vest – Novaka opet hoće da zarobe i zatvore. To je poslednja informacija, trenutno se konsultujemo sa PR službama o sledećim koracima. On je sada sa advokatima u prostorijama gdje su bili tokom suđenja i trenutno gleda i razmišlja o opcijama – navodi se iz đokovićevog tima.

  • Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Dogovor Amerike i Rusije rješava tenzije na Balkanu

    Najviši zvaničnici SAD i Rusije održaće danas dugo očekivani samit, na kojem će razgovarati o bezbjednosnim garancijama koje traži Rusija.

    Ovaj sastanak predstavlja nastavak samita koji su američki i ruski predsjednik Džo Bajden i Vladimir Putin imali sredinom 2021. godine, a koji nije rezultirao dogovorom, zbog čega brojne diplomate u nezvaničnim brifinzima i razgovorima s novinarima u bh. medijima smatraju da se te nestabilnosti prelijevaju na BiH i zapadni Balkan.

    Naime, nekoliko diplomata nam je proteklih mjeseci u nezvaničnim razgovorima indirektno ili između redova ukazivalo na veze koje postoje između nezadovoljstva Rusije potezima NATO-a i Zapada, a posebno SAD, i krize koja proteklih mjeseci kulminira na zapadnom Balkanu.

    Prema nekim mišljenjima, jedan od posrednika između SAD i Rusije je zvanični Berlin, koji je energetski zavisan od ruskih energenata, a istovremeno je, kao najveći svjetski izvoznik po udjelu u bruto domaćem proizvodu u velikoj mjeri osjetljiv na bilo kakve globalne nestabilnosti.

    Ilustracije radi, američko-njemačka trgovinska razmjena je u prošloj godini iznosila 260 milijardi dolara, od čega se 163 milijarde odnose na njemački izvoz u SAD, dok je rusko-njemačka privredna razmjena oko 50 milijardi dolara, od čega se skoro 30 milijardi odnosi na njemački izvoz. Inače, uprkos sankcijama EU prema Rusiji, njemačko-ruski ekonomski odnosi su u porastu, a ne u padu.

    S obzirom na to da je i EU vezana za njemačku privredu, a istovremeno profitira od stabilnosti na evropskom kontinentu, postoji veliki interes da se pronađe rješenje s Rusijom koje će biti prihvatljivo za obje strane.

    To je samo jedan od razloga zbog kojih se vjeruje da bi uspjeh u popravljanju rusko-američkih odnosa mogao dovesti do smirivanja situacije u Evropi, kao i na zapadnom Balkanu, pa samim time i u BiH. Samim time, smirivanje tenzija u Ukrajini bi indirektno više moglo učiniti za smirivanje tenzija u BiH i na Balkanu od bilo čega što će uraditi domaći faktori na Balkanu.

    Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, u rusko-američkom samitu vidi interes i Amerike i Rusije. On kaže da Amerika suviše resursa troši u Evropi u vezi s Rusijom, a te resurse treba u globalnoj borbi moći s Kinom, koja tek predstoji, dok, kako navodi, Rusija želi da smanji broj žarišta na kojima se nalaze njihovi vojnici i resursi. Radić predviđa da će dogovor Rusije i Amerike rezultirati smanjenjem ruskog prisustva u našem regionu, a to, prema njegovom mišljenju, istovremeno znači i da će se vrlo brzo ugasiti i sva žarišta na zapadnom Balkanu.

    “Ovo je najveća kriza na Balkanu od devedesetih naovamo. Stvari su otišle predaleko i toga su svi svesni”, kaže on.

    Kriza NATO-a i Rusije je eskalirala nakon što se NATO oglušio o zahtjeve Rusije da prestane ekspanziju na istok, posebno u Ukrajinu. Rusija tvrdi da je Zapad prvo obećao Sovjetskom Savezu tokom pregovora o povlačenju iz Istočne Njemačke da se neće dalje širiti na istok, a nakon toga je, kako tvrde, isto obećao i u Budimpešti 1994, kada se pregovaralo o uništavanju ukrajinskog nuklearnog oružja, odnosno bezbjednosnim garancijama za tu zemlju.

    Istovremeno, na Zapadu tvrde da takve garancije nikad nisu direktno date Rusiji, već da je samo obećano da će svi potezi s tim u vezi biti rađeni uz konsultacije s Rusijom, bez ikakvih konkretnih obećanja.

    Sudeći prema deklasifikovanim dokumentima koje je objavio respektabilan medij “National Security Archive”, koji se bavi tajnim dokumentima američke vlade, istina je negdje u sredini.

    Oni, na primjer, ističu da je američki predsjednik Bil Klinton 1994. godine u Budimpešti htio i da “vuk bude sit i sve koze na broju”, i pokušavao je ruskom predsjedniku Borisu Jelcinu i njegovom ministru spoljnih poslova Andreju Kozirevu neformalno obećati da neće biti širenja, a istovremeno je zbog domaćeg političkog pritiska izbjegavao da to stavi na papir. Sudeći prema informacijama ovog medija, zbog želje da se situacija riješi bez previše dizanja prašine, ni jedna ni druga strana nije željela da pregovori propadnu ako bi se suviše insistiralo na temama koje će biti teško jednostavno riješiti. Problem je time ostavljen kasnijim generacijama, a Putin je osjetio da je sada trenutak da se to pitanje trajno riješi.

  • Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Danas počinju ključni sastanci SAD-a i Rusije: Postoji li rješenje za Ukrajinu i istok Evrope?

    Zvaničnici SAD-a i Ruske Federacije sastaće se danas u Ženevi tokom niza aktivnosti koje su ocijenjene kao ključni razgovori između Zapada i Rusije u rješavanju “ukrajinskog pitanja”, ali i brojnih drugih problema koji opterećavaju odnose velikih sila.

    Predstavnici Ruske Federacije i SAD-a još su jučer stigli u Ženevu, gdje su održali radnu večeru, a tokom današnjeg dana zvaničnici bi trebali održati niz sastanaka povodom ruskih sigurnosnih zahtjeva koje je Kremlj iznio u javnost sredinom decembra.
    Podsjetimo, Rusija je objavila listu zahtjeva prema Zapadu, koje bi SAD i druge članice NATO saveza trebale ispuniti u cilju normalizacije stanja na istoku Evrope, ali i deeskalacije tenzija.

    Između ostalog, ruski zahtjevi uključuju zabranu ulaska Ukrajine u NATO savez i ograničenje raspoređivanja trupa i oružja na istoku Evrope. Također, Rusija je uključila i zahtjev da NATO ne raspoređuje nove trupe ili oružje u zemlje koje su ušle u alijansu nakon 1997. godine, što bi uključivalo veći dio istočne Evrope, uključujući Poljsku, ali i baltičke zemlje.


    Uoči sastanka oglasio se zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, koji će predstavljati Rusiju u Ženevi.

    “Za nas su važniji drugi prioriteti. Neširenje NATO-a, likvidacija stvorene infrastrukture, kao jednostrano povlačenje Zapada iz vojnih akcija. Razlika u stavovima je dramatična”, rekao je Rjabkov.

    S druge strane, oglasio se i državni sekretar SAD-a Antony Blinken, koji je rekao da će predstojeći pregovori s Rusijom pomoći državama da pronađu načine za smanjenje tenzija.

    “Takođe, na sastanku neće biti riječi o pravljenju ustupaka. Radi se o tome da se vidi da li u kontekstu dijaloga i diplomatije postoje stvari koje obje strane mogu učiniti da smanje tenzije. To smo radili u prošlosti, ali sada ne”, rekao je Blinken.

    Povodom sastanaka Rusije i SAD-a, ali i NATO saveza, ranije se oglasio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je rekao kako se u sastanke ulazi s ciljem da se nađe rješenje za postojeću situaciju.

    “Treba uzeti u obzir osnove. Rusija je ta koja je izabrala konfrontaciju. Rusija postaje sve autoritarnija kao domaći režim i sve agresivnija u inostranstvu prema susjedima. To je pravi problem. Vidimo vrlo prijeteću retoriku gdje Rusi upozoravaju na ono što nazivaju ‘vojnotehničkim posljedicama’ ako ne dobiju ono što žele. Iz historijskog iskustva znamo da je Rusija spremna da upotrijebi silu protiv susjeda. Zbog toga moramo biti spremni i na to da politički pregovori ne uspiju”, rekao je Stoltenberg.

    Pored sastanka zvaničnika SAD-a i Rusije, koji će biti održan danas, u Briselu će 12. januara biti održan sastanak NATO-a i Rusije, dok će se dan kasnije ruski zvaničnici sastati s predstavnicima OSCE-a.

  • Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Baerbock: Ako Rusija nastavi koristiti energiju kao oružje, Berlin će blokirati Sjeverni tok 2

    Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock boravit će danas u posjeti Italiji, a uoči sastanka sa šefom italijanske diplomatije Luigijem di Maiom govorila je o budućnosti Evropske unije, ali i o saradnji Italije i Njemačke u kontekstu migrantske krize.

    Između ostalog, Baerbock je za italijansku La Stampu govorila i o projektu Sjeverni tok 2 te je naglasila kako je Njemačka spremna blokirati plinovod ukoliko Rusija počne koristiti energiju kao oružje.

    “Kao nova savezna vlada, jasno smo utvrdili sporazumom da projekti energetske politike u Njemačkoj moraju biti u skladu s evropskim zahtjevima i to se odnosi i na Sjeverni tok 2. To sada nije slučaj i zbog toga je projekt blokiran. Taj projekt također ima geopolitičke implikacije. Zbog toga smo u zajedničkoj deklaraciji s američkom vladom dogovorili da ćemo, ukoliko Rusija koristi energiju kao oružje ili krene u agresivne akcije prema Ukrajini, preduzeti efikasne mjere”, rekla je Baerbock.

    U kontekstu prisustva migranata u Evropi, Baerbock ističe kako ekonomski uspjeh Njemačke i Evrope počiva na ljudima koji su u evropske zemlje došli sa svojim idejama, biografijama i energijom.

    “Ne mogu i ne želim se pomiriti sa činjenicom da ljudi i dalje ginu na vanjskim granicama Evropske unije. Iz Berlina je lako uprijeti prstom u države koje snose težinu na vanjskim granicama, bilo da se radi o kopnenoj granici između Poljske i Bjelorusije ili mediteranskim granicama Italije i Grčke. Međutim, ako kao Evropljani afirmišemo svoja pravila, moramo biti spremni da pokažemo solidarnost. Namjeravamo proširiti legalne kanale za dolazak u Evropu i Njemačku. To neće biti lak put, ali kao savezna vlada, mi to želimo”, ističe ministrica.

    Također, Baerbock ističe kako svaka država unutar EU migrantsku krizu i dalje procjenjuje sa svog nacionalnog stajališta.

    “Međutim, mi ne možemo zabijati glave u pijesak dok svih 27 zemalja ne postigne zajednički stav o mehanizmu raspoređivanja migranata. Ako želimo da garantujemo humanost i red na vanjskim granicama EU, onda kao rezultat toga solidarnost i jednakost moraju postojati i unutar EU”, pojašnjava šefica njemačke diplomatije.

    Na kraju, Baerbock je istakla važnost saradnje Italije i Njemačke u kontekstu evropske vanjske politike.

    “Evropa je štab njemačke vanjske politike, a Italija je jedan od temeljnih stubova Unije. Kako bismo našu Evropu učinili jačom, želimo dati snažne signale za više socijalnih politika, bolju zaštitu klime i jaču ulogu Evropske unije u svijetu. Važno je da ljudi u našim zemljama osjete da im Evropa nešto nudi. Ta ponuda obuhvata mir, ekonomske mogućnosti, slobodu i sigurnost za buduće generacije”, zaključila je Baerbock.

  • “Ovo je puč”

    “Ovo je puč”

    Predsednik Kazahstana Kasim Žomart Tokajev kazao je da je u ta zemlja “izdržala državni udar”.

    On je istakao posle sastanka da je glavni cilj terorista bio da se sruši ustav zemlje i preuzme vlast u državi.

    “U jeku sukoba, grupa naoružanih militanata čekali su da krenu akciju. Njihov glavni cilj bio je očigledan – da se pogazi ustavi, unište državne ustanove i preuzme vlast. Ovde govorimo o pokušaju puča”, kazao je Tokajev.

    Kazahstanski državni sekretar Jerlan Karin izjavio da su nedavni neredi u toj zemlji zapravo bili napadi terorista koji su pokušali da izvedu državni udar.

    “Mislim da smo se susreli sa hibridnim terorističkim napadom na Kazahstan koji je, kao krajnji cilj, imao opštu destabilizaciju i eventualno državni udar”, rekao je Karin na televiziji “Khabar 24”, a prenosi ruska agencija TASS.

    Zvaničnik je odbacio poređenja sa “obojenim revolucijama ili plišanom revolucijom”, navodeći da je vlada u Kazahstanu isuviše jaka da bi podlegla takvom razvoju događaja.

    Umesto toga, kako je rekao, nemiri predstavljaju “zaveru unutrašnjih i određene spoljne sile” jer su, kako kaže, među teroristima bili i kazahstanski i strani državljani.

    U nekoliko kazahstanskih gradova su 2. januara izbili protesti, koji su eskalirali u masovne nerede. Zakon i red su ponovo uspostavljeni u svim regionima u zemlji 7. januara, saopštile su kazahstanske vlasti.

    Današnji dan, 10. januar, proglašen je danom žalosti u celoj zemlji.

  • Ambasada Kazahstana: Naredba da se puca bez upozorenja odnosila se samo na teroriste

    Ambasada Kazahstana: Naredba da se puca bez upozorenja odnosila se samo na teroriste

    Povodom sukoba koji su izbili u Kazahstanu oglasili su se saopćenjem iz ambasade Kazahstana u Zagrebu koja pokriva i Bosnu i Hercegovinu u kojem se objašnjava šta se dešavalo u posljednjih sedam dana u ovoj zemlji.

    “Zbog značajnog povećanja cijena prirodnog plina na svjetskom tržištu u 2021. godini, Kazahstan je 1. januara 2022. uveo novi sistem veleprodaje plina koji se temelji na ponudi i potražnji na domaćem tržištu. To je izazvalo gotovo dvostruko povećanje maloprodajne cijene za ukapljeni naftni plin s 50-60 (0.10-0.12 euro) na 110-120 tenge (0.22-0.24 euro) po litri”, stoji na početku saopćenja.

    Dodaju da je dio stanovnika grada Žanaozena izašao 2. januara na proteste.

    “Predsjednik K. Tokayev odmah je reagovao na njih i zadužio Vladu ‘da razmotri situaciju sa stajališta ekonomske izvedivosti, s pravne tačke gledišta’. Kao rezultat pregovora s predstavnicima demonstranata, 4. januara je objavljeno da će cijena biti smanjena na 50 tenge (0.10 euro) po litri plina”, piše u saopćenju.

    U nastavku se ističe da su 4. januara u gradovima Aktau i Almaty protesti prerasli u nerede.

    “Dana 5. januara u Almatyju, uz sudjelovanje terorističkih skupina, počinjena su ubistva civila i policijskih službenika, oružani napadi na administrativne i vojne objekte, zauzimanje aerodroma i zadržavanje stranih putničkih i teretnih aviona. Akcije terorista odlikovale su se visokom razinom spremnosti i preciznom koordinacijom”, navodi se.

    Iz ambasade naglašavaju da je predsjednik Tokayev rekao da je Kazahstan suočen s oružanom invazijom terirističkih skupina obučenih u inostranstvu, te se oslanjajući se na Ugovor o kolektivnoj sigurnosti obratio liderima država CSTO-a sa zahtjevom za pomoć u prevladavanju “terorističke prijetnje” koja direktno potkopava integritet države i napada na građane Kazahstana.

    “Ukupan broj mirovnog kontingenta koji je CSTO poslao iz Rusije, Armenije, Tadžikistana, Kirgistana i Bjelorusije je 2500 ljudi. Snage CSTO-a koje su stigle u Kazahstan ne sudjeluju u borbama, nisu angažirani na eliminaciji militanata, već samo čuvaju državne i druge strateške objekte”, navodi se.

    Dodaje se da je 7. januara predsjednik Tokayev građanima putem televizijskog obraćanja poručio da se “nastavlja protivteroristička operacija” jer militantni nisu položili oružje te da oni nastavljaju činiti zločine ili se pripremaju za njih.

    “Predsjednikove riječi o naredbi ‘otvoriti vatru bez upozorenja” odnosile su se isključivo na teroriste koji su izvršili oružane napade, a sve u cilju kako bi se zaštitili i osigurali životi građana Kazahstana. Istog dana u zemlji je uvedena kritična ‘crvena’ razina terorističke prijetnje. Ove mjere i uvođenje izvanrednog stanja dale su rezultate. Stanje se stabilizovalo, u cijeloj zemlji se vraća ustavni poredak. Parlament će 11. januara objaviti konkretne odluke, uključujući i one socio-ekonomske, s ciljem sprječavanja sličnih tragedija”, stoji u saopćenju ambasade Kazahstana.