VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • SAD: Rusiju ne možemo izbaciti iz SB UN-a

    SAD: Rusiju ne možemo izbaciti iz SB UN-a

    Isključivanje Rusije iz Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija biće nemoguće, no to ne znači da nije moguće poduzeti određene mjere kada je ovo u pitanju.

    Kako je rekla predstavnica SAD-a pri UN-u Linda Thomas-Greenfield, zapadne zemlje će učiniti sve da izoluju Rusiju iz ovog tijela.

    Greenfield je podsjetila da je Savjet bezbjednosti UN-a nastlo kao proizvod stvaranja UN-a nakon okončanja Drugog svjetskog rata.

    “Rusija je članica Savjeta bezbjednosti. To je činjenica koju ne možemo promijeniti, ali svakako je možemo izolovati u Savjetu bezbjednosti. Možemo učiniti da njihovo prisustvo u tom tijelu bude veoma neprijatno”, rekla je ona.

    Greenfield je dodala da Washington i njegovi saveznici rade na tome da isključe Rusiju iz Savjeta UN-a za ljudska prava.

  • Zelenski: Ukrajina će biti poput Izraela, a ne poput demilitarizovane Švicarske

    Zelenski: Ukrajina će biti poput Izraela, a ne poput demilitarizovane Švicarske

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je istakao da je njegova namjera da Ukrajina poslije ruske agresije bude poput Izraela, a ne poput, kako je naveo, demilitarizovane Švicarske.

    “Mislim da će svi naši ljudi činiti veliku armiju. Ne možemo govoriti o Švicarskoj u budućnosti. Vjerovatno će tako biti nakon dugog perioda. No, definitivno ćemo postati veliki Izrael sa sopstvenim likom, kazao je Zelenski juče, 5. aprila.

    Prema njegovim riječima, neće biti iznenađen ako naoružani pripadnici Oružanih snaga i Nacionalne garde budu u svim institucijama, trgovinama, kinima.

    “Siguran sam da će sigurnost u sljedećih deset godina biti pitanje broj jedan”, dodaje.

    Ukrajina je odbila zahtjev Rusije da se demilitarizuje. Zelenski je juče ponovio da njegova država mora imati vojsku kako bi se mogla braniti. Insistira da ostale zemlje daju Ukrajini sigurnosne garancije, a među državama od kojih to traži je Izrael, prenosi list Jerusalem Post.

  • Nebenzja: Moskva ima više hiljada svjedoka o okrutnosti nacionalista

    Nebenzja: Moskva ima više hiljada svjedoka o okrutnosti nacionalista

    Rusija ima više stotina, ako ne i hiljada, izjava ljudi koji su spremni da svjedoče o okrutnosti ukrajinskih nacionalista, rekao je danas stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja na sastanku Savjeta bezbjednosti UN.

    Ruska novinska agencija “RIA Novosti” podsjeća da su ukrajinske vlasti i mediji ranije emitovali snimke, navodno urađenih u gradu Buča u Kijevskom regionu, gdje su po ulicama razbacana tijela ubijenih.

    Veliki broj korisnika interneta osporio je vjerodostojnost optužbi Kijeva protiv Moskve, ukazujući na nedostatak krvi na ulici u neposrednoj blizini tijela i da je nekoliko ubijenih imalo bijele oznake na rukavima te da postoji mogućnost da su ih ubile ukrajinske bezbjednosne snage ili teritorijalna odbrana.

    Korisnici interneta, takođe su primijetili da “ubijeni” mrdaju rukama i da jedan od “ubijenih” mijenja položaj neposredno nakon prolaska vozila. Ministarstvo odbrane Ruske Federacije istaklo je da su fotografije i video- materijal koji je objavio kijevski režim o navodnim “zločinima” ruske vojske u Buči još jedna u nizu provokacija.

  • Kina: Optužbe u vezi sa Ukrajinom moraju biti zasnovane na činjenicama

    Izvještaji i snimci ubijenih civila u ukrajinskom gradu Buči “veoma su uznemirujući”, rekao je danas kineski ambasador u UN Žang Đun, ali je naglasio da okolnosti moraju biti provjerene i da bilo kakve optužbe treba da budu zasnovane na činjenicama.

    Žang je u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN ponovio stav Pekinga da sankcije nisu efikasne u rješavanju krize u Ukrajini već da samo pojačavaju ekonomsku krizu.

    On je pozvao SAD, NATO i EU da se uključe u dijalog sa Rusijom.

    Kina smatra uznemirujućim izvještaje o ubistvima civila u ukrajinskom gradu Buči, ali smatra da prije konkretnih zaključaka strane moraju da budu uzdržane i da izbjegavaju neosnovane optužbe.

    Izvještaji i fotografije na kojima se vide civilne žrtve u ukrajinskom gradu Buči su „veoma uznemirujući“ i sve okolnosti i konkretni uzroci incidenta treba da budu utvrđeni i provjereni, izjavio je danas stalni predstavnik Kine u UN Džang Đun, prenosi Rojters.

    On je u obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednosti UN dodao da treba provjeriti okolnosti, kao i da sve optužbe treba da budu zasnovane na činjenicama.

    Đun je ponovio stav Pekinga da sankcije nisu efikasne u rješavanju ukrajinske krize, već da dovode do ubrzanja “ekonomskog prelivanja”.

    Takođe je pozvao SAD, NATO i Evropsku uniju da se uključe u dijalog sa Rusijom, navodi Rojters.

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Sajvet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da traži punu odgovornost za akcije Rusije u Ukrajini i pruži bezbjednosne garancije toj zemlji.

    Zelenski tvrdi da su u Ukrajini počinjeni “najužasniji ratni zločini” od Drugog svjetskog rata, prenio je Rojters.

    Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je danas na sjednici Savjeta bezbjednosti da je ruska invazija na Ukrajinu jedan od najvećih izazova za međunarodni poredak kako zbog svoje prirode, tako i zbog intenziteta i posljedica.

    On je naglasio da nikad neće zaboraviti slike mrtvih civila u Buči i naveo da je bio šokiran dokazima koji su se pojavili o drugim ratnim zločinima koje je navodno izvršila Rusija, prenio je BBC.

  • “Ovo je sabotaža”

    “Ovo je sabotaža”

    Provokacija u Buči dogodila se kada je Kijev po prvi put stavio moguće mirovne predloge na papir, navodi ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Rusija veruje da Zapad omogućava “histeriju” oko navodnih masovnih ubistava u ukrajinskom gradu Buči kako bi poremetio mirovne pregovore između Moskve i Kijeva, izjavio je Lavrov.

    On je dodao da su navodni događaji u gradu, koje je nazvao “provokacijom”, uvedeni upravo u trenutku kada je postignut napredak na mirovnim pregovorima u Istanbulu.

    “Skloni smo da mislimo da razlog leži u želji da se pronađe razlog da se poremete pregovori koji su u toku. I to tačno u trenutku kada je, kako kažu, svetlost, makar i ne baš jaka, ali ipak, počela da sviće”.

    “Ukrajinska strana je 29. marta prvi put u celom periodu kontakata naših delegacija predložila pisanu viziju kako bi ugovor mogao da izgleda u pogledu statusa Ukrajine i bezbednosnih garancija”, rekao je ministar.

    Prema rečima Lavrova, Kijev je u toku pregovora sa Rusijom “prvi put stavio na papir” svoju spremnost da se proglasi neutralnim, nesvrstanim ni u jednom bloku i nenuklearnim. Štaviše, insistirao je on, Ukrajinci su formalizovali odbijanje da razmeste oružje stranih država na svojoj teritoriji, ili da tamo izvode vežbe uz učešće strane vojske bez saglasnosti svih država garanta budućeg sporazuma, uključujući Rusiju.

    Bezbednosne garancije predviđene sporazumom, navodi Lavrov, u potpunosti bi isključile širenje NATO-a na istok i osigurale „nedeljivu bezbednost na evropskom kontinentu“. Pored toga, dodao je ministar, i sama ukrajinska strana je u nacrtu glavnih odredbi zapisala da bezbednosne garancije neće važiti za Krim i Donbas, što je Lavrov nazvao „napredtom“.

    “Još jednom želimo da apelujemo na one koji predvode akcije Kijeva, a znamo ko su oni, da ipak shvate svoju odgovornost za bezbednost u Evropi. Rusija je spremna za ovaj razgovor, ali da bismo imali stvaran napredak, a ne privid napretka, insistiramo da se Kijevu pošalje nedvosmislen signal da se ne bavi sabotažama, inače rizikujemo da ponovimo sudbinu Minskih sporazuma i na to nikada nećemo pristati”, rekao je ministar.

    Posle povlačenja ruskih trupa iz Buče, u gradu severno od Kijeva otkriveni su ubijeni civili. Ukrajina krivi ruske snage, koje su donedavno bile u toj oblasti, ali Moskva to odbacuje. Dok su zapadni političari stali na stranu Ukrajine po tom pitanju, Kina je navela da je neophodna istraga.

    Ukrajina je signalizirala da je i dalje zainteresovana za diplomatsko rešenje razlika sa Rusijom. Prema rečima ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, mirovni sporazum između Kijeva i Moskve je moguć.

    “Da, jer Ukrajina mora naći mir. Mi smo u Evropi 21. veka. Nastavićemo sa našim diplomatskim i vojnim naporima”, rekao je on tokom posete Buči u ponedeljak.

    Ranije, 29. marta, u Istanbulu je održana još jedna runda pregovora Moskve i Kijeva. Pre toga, predstavnici dveju zemalja održali su tri sastanka licem u lice u Belorusiji. Pregovori su počeli 28. februara u Gomeljskoj oblasti. Zatim su nastavljeni 3. i 7. marta u Beloveškoj Pušči. Odatle su razgovori nastavljeni putem video linka.

    Poštovani čitaoci, na našem Telegram kanalu možete pratiti sve vesti o specijalnoj operaciji Oružanih snaga Ruske Federacije u Ukrajini, kao i o dešavanjima u Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici. Takođe, možete pogledati video snimke, karte i fotografije koje stalno pristižu.

  • Evropska komisija pokrenula nikad korišteni postupak protiv Mađarske

    Evropska komisija pokrenula nikad korišteni postupak protiv Mađarske

    Evropska komisija pokrenula je u utorak nikad korišteni postupak protiv Mađarske koji bi mogao dovesti do toga da se mađarskoj vladi oduzme sredstva EU zbog nedovoljne borbe protiv korupcije i kršenja demokratskih standarda.

    Taj potez uslijedio je dva dana nakon što je mađarski premijer Viktor Orban ponovno pobijedio na izborima velikom većinom, tvrdeći svoju pobjedu kao pobjedu nad liberalnim vrijednostima koje brani Brisel, piše AFP.

    “Evropska komisija sada će poslati pismo službene obavijesti za pokretanje mehanizma uslovljavanja”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen uz aplauz na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu u Francuskoj.

    Posljednji sukob s Mađarskom vezan je za njen sistem javne nabavke, sukob interesa i korupciju i mogao bi dovesti do toga da Budimpešta izgubi novac EU ako ga podrži kvalifikovana većina od 27 država članica.

    Orbanov šef kabineta Gergelj Guljaš pozvao je Evropsku komisiju da na izborima “ne kažnjava mađarske glasače jer su na izborima izrazili mišljenje koje nije po ukusu Brisela”.

    “Briesl griješi. Komisija mora prihvatiti osnovna pravila demokratije”, dodoa je on.

    Guljaš je pozvao Evropsku uniju da se “vrati zdravom razumu i dijalogu”.

    Redovno kritikovan od EU zbog podrivanja vladavine prava, Orban je u svom pobjedničkom govoru napao “briselske birokrate”, nakon što je obezbijedio četvrti mandat.

  • Američki general upozorio Kongres o mogućnosti šireg međunarodnog konflikta

    Američki general upozorio Kongres o mogućnosti šireg međunarodnog konflikta

    Najviši američki vojni časnik Mark Milley rekao je zastupnicima u utorak da svijet postaje sve nestabilniji i da se potencijal za značajan međunarodni sukob povećava, a ne smanjuje, prenosi CNN.

    Predsjedavajući Združenog štaba načelnika general Mark Milley i ministar obrane Lloyd Austin pojavili su se pred Odborom za oružane snage Kongresa u svom prvom svjedočenju nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

    Dvojica čelnika Pentagona rekli su da su prijetnje Rusije i Kine i dalje značajne, a branili su način na koji SAD pristupa ratu i šalje oružje Ukrajini.

    Milley je rekao da je ruska invazija na Ukrajinu najveća prijetnja miru i sigurnosti Evrope, a moguće i svijeta koju je on vidio u njegove 42 godine služenja u američkoj vojsci, no dodao je kako je ohrabrujuće vidjeti da se svijet okuplja oko pitanja Ukrajine.

    “Ruska invazija na Ukrajinu prijeti potkopati ne samo evropski mir i stabilnost, već i globalni mir i stabilnost za koje su se moji roditelji i generacije Amerikanaca tako teško borili kako bi odbranili”, rekao je Milley.

    “Sada se suočavamo s dvije globalne sile – Kinom i Rusijom. Svaka sa značajnim vojnim sposobnostima, a obje namjeravaju iz temelja promijeniti pravila trenutnog globalnog poretka”, dodao je Milley.

    Smatra kako ulazimo u svijet koji postaje sve nestabilniji i da se potencijal za značajne međunarodne sukobe samo povećava, a ne smanjuje.

    Zastupnici u Kongresu usmjerili su svoju pažnju na raspravu o oružju koje se isporučivalo Ukrajini te postavljali pitanja može li se učiniti više na tom planu jer Ukrajina nastavlja tražiti dodatnu pomoć u naoružanju.

    Predsjedavajući Odbora za oružane snage Kongresa Adam Smith istakao je kako je jedno od najvećih pitanja to da li se može učiniti više.

    “Kako možemo biti sigurni da činimo apsolutno sve što možemo da im pomognemo?”, upitao je članove Odbora Smith.

    SAD će podržati uspostavljanje stalne vojne baze u istočnim zemljama NATO-a kao što su Poljska ili države Baltika kako bi pomogle odvratiti Rusiju.

    NATO još uvijek raspravlja o tome na koji način bi trebao pojačati svoju stalnu prisutnost u istočnoj Evropi.

    Zastupnici u američkom Kongresu smatraju da sankcije imaju vrlo slabe rezultate u odvraćanju agresije, ali da su uspjele nametnuti značajne troškove Rusiji.

    Smatraju da su procjene Pentagona da će Rusija za nekoliko dana preplaviti Ukrajinu bile su potpuno pogrešne.

  • Putin: “Zapad krivi Rusiju za svoje greške”

    Putin: “Zapad krivi Rusiju za svoje greške”

    Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da zapadni partneri pokušavaju da okrive Rusiju za svoje greške u ekonomskoj politici.

    Kako je naveo, Zapad takođe pokušava da reši problem u energetskom sektoru na račun Rusije tako što pokušava da nacionalizuje rusku imovinu, preneo je Sputnik International.

    Mehanizam nacionalizacije imovine nije dostupan samo evropskim političarima, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin, komentarišući planove za neprijateljske korake protiv imovine Gasproma, prenose ruski mediji.

    “Dakle, idemo daleko. Neka niko ne zaboravi da je ovo oružje sa dve oštrice”, rekao je on.

    Krajem marta je objavljeno da nemačke vlasti razmatraju mogućnost nacionalizacije imovine ruskih naftnih i gasnih državnih kompanija i njihovih filijala u zemlji Nemačka vlada želi da spreči rizik od masovnog prekida snabdevanja električnom energijom u slučaju poteškoća za ove kompanije, koje su od sistemskog značaja za Nemačku.

    Pres-sekretar predsednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov rekao je ranije da bi plan za nacionalizaciju nemačkih filijala Gasproma i Rosnjefta kršio sva međunarodna pravila.

    “Takav plan bi veoma ozbiljno narušio međunarodno pravo i sva zamisliva i nezamisliva pravila i zakone. Zato ćemo ga najpažljivije pratiti. Smatramo, naravno, čak i proučavanje samog pitanja neprihvatljivim”, rekao je Peskov.

    Putin je govorio i o situaciji na globalnom tržištu hrane.

    “Kao što znate, situacija na globalnom tržištu hrane postala je osetno komplikovanija u poslednje dve godine”, rekao je Putin. “Greške u ekonomskoj, energetskoj i politici koja se tiče hrane dovele su do oštrog rasta cena hrane u razvijenim zemljama širom sveta pre dve godine. A u poslednjih nekoliko nedelja situacija se samo pogoršala.”

  • Stoltenberg: NATO je naučio lekciju iz Ukrajine, uradićemo više za BiH

    Stoltenberg: NATO je naučio lekciju iz Ukrajine, uradićemo više za BiH

    Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, rekao je danas na pres-konferenciji da je NATO odlučan u namjeri da uputi više oružja u Ukrajini i uradi više za Bosnu i Hercegovinu i Gruziju.

    Stoltenberg je poručio da je NATO naučio lekciju iz Ukrajine o tome da je potrebno pomoći državama koje nisu u NATO ili Evropskoj uniji. NATO će razmisliti kako pomoći tim državama i razmotriti šta može uraditi za Bosnu i Hercegovinu i Gruziju.

    Naglasio je kako će NATO Ukrajini isporučiti još više oružja te da će učiniti više za partnere kao što su Bosna i Hercegovina i Gruzija, države koje su ranjive na ruske prijetnje i utIcaj, prenose mediji.

    “Govorimo o naprednim sistemima naoružanja. Govorimo, na primjer, o protivoklopnom sistemu javelin i drugom protivtenkovskom oružju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare, prenosi agencija Rojters.

    Dodao je da će se na sastanku razgovarati i o municiji, medicinskim zalihama i “high-end” sistemima naoružanja.

    Takođe je rekao da bi saveznici Alijanse poželjeli dobrodošlicu Finskoj i Švedskoj u NATO, ukoliko one odluče da se pridruže.

    “Naravno, na njima je da odluče, ali ako se prijave, očekujem da će ih dočekati 30 saveznika”, poručio je Stoltenberg.

    NATO neće priznati rusku okupaciju u Ukrajini, a posebno okupaciju Krima, naglasio je Stoltenberg jasan stav NATO saveza po ovom pitanju.

    Stoltenberg je pres-konferenciju održao pred sastanak ministara spoljnih poslova zemalja članica NATO koji će biti održan 6. i 7. aprila u Briselu.

  • Zelenski se obratio Savjetu bezbjednosti UN

    Zelenski se obratio Savjetu bezbjednosti UN

    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da traži punu odgovornost za akcije Rusije u Ukrajini i pruži bezbjednosne garancije toj zemlji.

    Zelenski tvrdi da su u Ukrajini počinjeni “najužasniji ratni zločini” od Drugog svjetskog rata, prenosi Rojters.

    On je rekao da Ukrajina ima dokaze, kao što su satelitski snimci, koji pokazuju šta se stvarno dogodilo tokom napada u Buči i dodao da može da sprovede potpunu i transparentnu istragu, dodaje Si-En-En.

    On tvrdi da nema zločina koji Rusi nisu počinili u Buči.

    Zelenski je članovima Savjeta bezbjednosti rekao da “imamo posla sa državom koja veto u SB UN pretvara u pravo na smrt”, prenosi Rojters.

    On je naveo da Rusija želi da pretvori Ukrajinu u “tihe robove”, prenosi Rojters.

    Zelenski je rekao da ruska vojska i oni koji su davali naređenja ruskim vojnicima moraju da budu izvedeni pred lice pravde i da im se sudi za ratne zločine.

    On je pozvao na reforme radi “efikasnijih Ujedinjenih nacija”.