Kategorija: Svijet

  • Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Lukašenko: Nove mogućnosti za Rusiju i Bjelorusiju usred sankcija

    Zapadne sankcije otvaraju nove mogućnosti pred Bjelorusijom i Rusijom, poručio je danas bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na sastanku Savjeta bezbjednosti.

    “Tačno je da se pred našim zemljama otvaraju nove mogućnosti. Zapadne kompanije su oslobodile velika tržišna udubljenja u Bjelorusiji i Rusiji, koje sada treba da popunimo. Pitanje je šta nas je ranije spriječilo da to uradimo, da li su to lobisti, konkurencija ili korupcija?,” zapitao se bjeloruski predsjednik, prenijela je agencija Belta.

    Izrazio je uvjerenost da je Zapad u svakom slučaju bio odlučan po pitanju uvođenja sankcija Bjelorusiji.

    “Brzina i jačina sankcija govore da su one temeljno i dugo planirane. Sasvim je jasno da je trebalo da se uvedu bez obzira na rusko-ukrajinske odnose. Ove sankcije bi u svakom slučaju bile uvedene,” ocijenio je Lukašenko, prenosi agencija TASS.

  • Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kina: Biće oštrih mjera ako Pelosi posjeti Tajvan

    Kinesko ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je danas da će preduzeti oštre mjere ukoliko predsjedavajuća američkog Predstavničkog doma Nensi Pelosi bude posjetila Tajvan.

    O njenoj eventualnoj posjeti Tajvanu nema zvanične potvrde iz kancelarije Pelosi, ali su pojedini mediji pisali da će sljedeće nedjelje otići na Tajvan, prenio je Rojters.

    Peking kaže da bi njena posjeta ozbiljno narušila kinesko-američke odnose, jer se Kina snažno protivi svim oblicima zvaničnih odnosa između SAD i Tajvana, kazao je portparol ministarstva Džao Liđijan.

  • “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    “Doba saradnje s Rusijom je gotovo”

    Doba saradnje s Rusijom je gotovo, izjavila je britanska ministarka spoljnih poslova Elizabet Tras na radnoj večeri ministara spoljnih poslova u Briselu, saopštio je britanski Forin ofis.

    Tras je rekla njenim kolegama iz NATO da je “Sporazum između NATO i Rusije mrtav” i da je vrijeme da se odbaci zastarjeli pristup u ondosu s Rusijom, prenio je CNN.

    Aktom, potpisanim 1997. godine, smatra se da NATO alijansa i Rusija ne gledaju jedna na drugu kao neprijatelja, prema originalnom dokumentu.

    “Potreban nam je novi pristup bezbjednosti u Evropi koji se bazira na odbranu, odvraćanje i otpornost”, kazala je ona.

    Tras je naglasila da NATO ne može da dopusti “bezbjednosne vakuume” na istočnim granicama Alijanse i da bi trebalo da ponovo razmisli o podršci zemljama “uhvaćenim u mrežu ruskog uticaja”, kao što su Gruzija, Moldavija, Švedska i Finska.

    Ona je takođe apelovala na partnere da pojačaju sankcije i naoružaju Ukrajinu “brzo i odlučno, kako bi se osigurao neuspjeh Putina”.

  • Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Stoltenberg pozvao saveznike da pruže dodatnu podršku Ukrajini

    Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg pozvao je članice Alijanse da obezbijede još oružja za Ukrajinu, i to ne samo odbrambeno protivtenkovsko i protivavionsko naoružanje.

    Pozvao sam saveznike da pruže dodatnu podršku brojnim različitim vrstama sistema lakog, ali i težeg naoružanja – rekao je Stoltenberg u Briselu, gdje se danas sastaju ministri odbrane NATO.

    On je istakao da oružje Ukrajini isporučuju članice NATO, a ne Alijansa kao organizacija, te da bi saveznici mogli da učine više za Kijev.

    Stoltenberg je ocijenio da Ukrajina “vodi odbrambeni rat”, te da razlika u defanzivnom i ofanzivnom oružju “zapravo nema stvarno značenje”, javio je AP.

    eneralni sekretar napomenuo je da je važno i to da NATO ne bude uvučen u širi sukob sa Rusijom.

    – NATO ne šalje vojsku da bude na terenu. Imamo i tu odgovornost da spriječimo da se sukobi prošire dalje od Ukrajine i postanu još smrtonosniji, opasniji i destruktivniji – naglasio je Stoltenberg.

  • Ruski general: U Ukrajini 30 bioloških laboratorija

    Ruski general: U Ukrajini 30 bioloških laboratorija

    Ukrajinsku mrežu bioloških laboratorija, napravljenih da izvode istraživanja i nadgledaju biološku situaciju, čini 30 objekata i 14 naseljenih lokacija, izjavio je danas načelnik snaga za radijacionu, hemijsku i biološku zaštitu Oružanih snaga Rusije general-potpukovnik Igor Kirilov.

    “Mreža bioloških laboratorija od 30 objekata napravljena je u Ukrajini da izvode i nadgledaju biološku situaciju”, kazao je Kirilov.

    On je ukazao da se to može potvrditi registracionom karticom visokog zvaničnika ukrajinske vlade Viktora Polišcuka.

  • EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    EU bez dogovora o novim sankcijama Rusiji

    Diplomate EU nisu uspjele da odobre nove sankcije protiv Rusije koje je predložila Evropska komisija jer treba riješiti tehnička pitanja, uključujući da li zabrana uvoza uglja utiče na postojeće ugovore, rekli su danas izvori.

    Evropska komisija juče je predložila zabranu uvoza svih vrsta uglja iz Rusije, u sklopu šireg paketa mjera kojim se dodatno zabranjuje trgovina sa Moskvom.

    Izvori upoznati o razgovorima rekli su agenciji Rojters da sankcije treba da odobre članice EU, ali da su zabrinutosti iznesene tokom sastanka predstavnika evropskog bloka.

    Prema navodima izvora, jedno od ključnih pitanja postavila je Njemačka koja je u EU najveći uvoznik ruskog uglja.

    “Berlin traži pojašnjenje da li će zabrana za uvoz uglja uticati na postojeće ugovore ili samo na buduće dogovore”, ističu izvori.

    Analitičari navode da, ukoliko bi se zabrana odnosila na nove ugovore, Rusija bi mogla da još dug period izvozi ugalj u EU.

    Njemačka je prethodno blokirala pokušaje EU da zabrani uvoz ruskog uglja.

    Evropska komisija je predložila smanjenje perioda od 90 dana za postojeće ugovore za ugalj.

    Nije poznato kako će ovo pitanje biti riješeno, mada su diplomate izrazile optimizam zbog mogućnosti da će na sutrašnjem sastanku predstavnika članica EU biti ostvaren kompromis.

    Članice EU su kritikovale način na koji su mjere iznesene jer je predsjednik Ursula fon der Lajen obavijestila medije prije nego razgovora sa članicama bloka.

  • Stanovnici Kine očajni: Ne ubija nas korona, nego mjere

    Haos zbog epidemije novog soja omikrona BA.2 u Kini i dalje zadaje probleme stanovnicima brojnih gradova, posebno Šangaja.

    U Šangaju ljudi očajnički traže medicinsku njegu, ali i hranu. Politika nultog kovida dovela je do odvajanja roditelja od zaražene djece, što je izazvalo veliki bijes javnosti. Ipak, ne nazire se kraj karantinu u Šangaju, jer je grad postao žarište zaraze.

    Svih 25 miliona stanovnika nalazi se pod mjerama izolacije, a Kina je u utorak zabilježila preko 20.000 novih slučajeva zaraze. Iako je taj broj još uvijek daleko manji nego u mnogim drugim zemljama, to je dramatičan skok za Kinu.

    Održivost politike nultog kovida trenutno je pod velikim upitnikom, s obzirom na to da zaraznije varijante korone nastavljaju šda se šire populacijom, piše CNN.

    Stanje epidemije u Kini
    Početkom marta počeli su se pojavljuju novi slučajevi zaraze širom zemlje, uključujući Šandog na istoku, Guangdong na jugu i Jilin na sjeveroistoku. Prema podacima Nacionalne zdravstvene komisije, do kraja ožujka virus se proširio na 29 od 31 kineske provincije. Čak 90 posto svih pozitivnih slučajeva u martu došlo je iz Jilina i Šangaja, dva najveća žarišta.

    Par gradova s preko 37 miliona stanovnika u martu je stavljeno pod različite nivoe izolacije. Neke od tih karantina ublažene su početkom aprila, osim u Šangaju jer se vlasti tamo bore da slučajeve stave pod kontrolu.

    Tokom ovog talasa do sada su prijavljena dva smrtna slučaja od korone, a oba su došla prošlog mjeseca iz Jilina.

    “Ne ubija nas korona nego mjere”
    Vlasti u Šangaju su krajem marta napravile plan zatvaranja cijelog grada pa su izvještavale da nije istina da će se tako nešto dogoditi. Postupno zatvaranje najavili su 27. marta prvo za jednu polovinu grada, a zatim za drugu. Do 31. marta odustali su od svog postupnog pristupa pa je karantin u cijelom gradu zahvatio 25 miliona stanovnika koji svoje susjedstvo ne smiju napustiti bez testiranja.

    Obavezno testiranje u cijelom gradu otkrilo je porast slučajeva, poručili su zvaničnici. To ih je podstaklo da poduže zaključavanje do daljnjeg dok više testiraju i analiziraju cjelokupnu situaciju s koronom. U Šangaj je poslano preko 30.000 medicinskih radnika i 2000 vojnih radnika ne bi li pomogli u bolnicama punim covid-pacijenata. Stroge mjere dovele su do velike frustracije među stanovnicima i kritika vlade jer građani nemaju pristup zalihama hrane i lijekova.

    Bijes je narastao prošlog mjeseca nakon što je medicinska sestra, koja je bila na dužnosti u Šangaju, umrla na odeljenju hitne pomoći u bolnici. Nesretna žena je u toj bolnici radila. Još jedan stanovnik Šangaja umro je kod kuće jer nije stigao do bolnice.

    “Ne ubija nas korona, nego stroge mjere kontrole”, stoji u jednom komentaru na kineskom društvenom mediju Weibo, inače vrlo cenzurisanoj platformi. Ono što je takođe izazvalo bijes građana jeste izolacija covid-pozitivnih u ustanovama, što vrijedi i za malu djecu i bebe. Jedna je majka za CNN rekla da je od 29. marta odvojena od svoje zaražene dvogodišnje kćeri.

    U sredu su zdravstvene vlasti Šangaja najavile da će se politika u vezi roditelja i zaražene djece izmijeniti i da će se dopustiti negativnim roditeljima da budu pratnja svojoj deci u bolnici. Ali, nisu precizirali kako će to sprovoditi.

    Hoće li Kina nastaviti sa politikom nultog kovida?
    Stručnjaci i međunarodni posmatrači nagađaju hoće li kineska kampanja masovne vakcinacije dovesti do kraja politike nultog kovida. Prema dostupnim podacima, od petka je oko 78 posto od 1.4 milijarde stanovnika Kine potpuno vakcinisano. Prije izbijanja epidemije nove varijante omikrona, naučnici i čelnici su odlučili da preispituju strategiju. Jedan kineski epidemiolog napisao je na Weibu da politika nultog kovida neće zauvijek ostati nepromijenjena.

    Ipak, za mnoge to izgleda kao daleka budućnost jer kineske vlasti jasno daju do znanja da će biti gore ako se virus proširi širom zemlje i potencijalno preplavi zdravstveni sistem. Vu Zunio, glavni epidemiolog u kineskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, rekao je u petak da će će Kina “nastaviti da se fokusira na dinamičnu politiku nultog kovida”, prema državnom tabloidu Global Times.

    “Popuštanje ograničenja i otvaranje granica viđeno u drugim zemljama moglo bi prouzročiti mnoge probleme kao što su manjak medicinskih resursa i sve veći broj smrtnih slučajeva”, dodao je epidemiolog.

    Potpredsjednica vlade Sun Čunlan rekla je da su Šangaju potrebni “odlučniji stav, snažnije akcije i učinkovitija koordinacija” kako bi se došlo do nula slučajeva korone.

  • Istraga o salmoneli u “Kinder” jajima

    Istraga o salmoneli u “Kinder” jajima

    Zvaničnici Evropskog centra za prevenciju i kontrolu oboljenja (ECDPC) izjavili su danas da je pokrenuta istraga o brzom širenju epidemije salmonele kod 134 djece, jer sve ukazuje da je u vezi sa čokoladnim “Kinder” jajima.

    U saopštenju Centra se navodi da su čokoladni proizvodi identifikovani kao “najvjerovatniji put zaraze” i da su zaražena djeca, uglavnom mlađa od deset godina. Prvi slučaj otkriven je u januaru u Britaniji.

    Zvaničnici ističu da je epidemija karakterizovana “neuobičajeno visokim brojem djece smještene u bolnicu” i da je počelo povlačenje proizvoda u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Irskoj, Luksemburgu i Britaniji.

    Britanska Agencija za zaštitu zdravlja saopštila je da su identifikovana 63 slučaja salmonele koja se dovodi u vezi sa čokoladnim jajima i da su najčešće ugrožena djeca mlađa od pet godina.

    U Norveškoj su vlasti povukle nekoliko proizvoda italijanske kompanije “Ferero”, navodeći da su prodavana u radnjama širom zemlje.

    Italijanska kompanija “Ferero” povukla je početkom sedmice čokoladna jaja “Kinder iznenađenje” iz prodaje u Britaniji.

    Povlačenje poslastice povezano je sa jednim pakovanjem čokoladnih jaja koja su popularna među djecom zbog malih igrački skrivenih unutar slatkiša.

  • Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Stoltenberg: Rat u Ukrajini mogao bi trajati godinama, Putin i dalje želi cijelu Ukrajinu

    Iako Rusija sada koncentriše svoj napad na istočnu Ukrajinu, NATO nije vidio bilo kakve naznake da se promijenio cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina da osvoji cijelu zemlju, izjavio je u srijedu generalni sekretar Jens Stoltenberg.

    Obraćajući se novinarima prije sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveznika u Briselu, Stoltenberg je također upozorio da bi rat u Ukrajini mogao trajati godinama.

    “Nismo vidjeli nikakve indikacije da je predsjednik Putin promijenio svoju ambiciju da kontroliše cijelu Ukrajinu i da prepravi međunarodni poredak, tako da moramo da budemo spremni na duge staze”, rekao je on.

    “Moramo biti realni i shvatiti da ovo može trajati dugo, mjesecima ili čak godinama”, dodao je.

    Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a sastaju se u srijedu i četvrtak kako bi razgovarali o povećanju podrške Ukrajini.

    Kijev traži tenkove i borbene avione pored odbrambenih sistema koje je Zapad već obezbijedio.

    “Neću ulaziti u sve detalje o tome kakvu vrstu naoružanja saveznici pružaju, ali mogu reći da je ukupnost onoga što saveznici rade značajna, a to uključuje neke teže sisteme u kombinaciji sa lakšim sistemima”, rekao je Stoltenberg.

    On je upozorio da će rat u Ukrajini imati dugoročne sigurnosne implikacije za Evropu bez obzira kada će se završiti.

    “Vidjeli smo spremnost predsjednika Putina da koristi vojnu silu kako bi postigao svoje ciljeve. I to je promijenilo sigurnosnu realnost u Evropi za mnogo, mnogo godina”, rekao je generalni sekretar.

  • Ruski novinar: Mariupolj očišćen

    Ruski novinar: Mariupolj očišćen

    Ruski novinar Semjon Pegov javio je iz Marijupolja da je centar grada “praktično očišćen”. Prema njegovim rečima, ruska zastava se vijori iznad zgrade regionalne službe bezbednosti, a pod kontrolom je i lokalno tužilaštvo i druge administrativne zgrade. Pegov javlja da su “militanti Azova i drugi neonacisti” potisnuti nazad ka luci.