VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Đokoviću određena trogodišnja zabrana ulaska u Australiju

    Nakon odluke Federalnog suda Australije da deportuje Novaka Đokovića iz zemlje, teniseru je automatski određena trogodišnja zabrana ulaska u državu.

    Kako je Federalni sud Australije odbio žalbu Novaka Đokovića protiv ministra za imigraciona pitanja Alexa Hawkea, tako je automatski stupila na snagu trogodišnja zabrana ulaska u Australiju što je predviđeno zakonima ove zemlje.

    Također, Novak Đoković će sam morati da plati sve troškove suđenja koji će biti prilično veliki nakon sage koja je trajala 11 dana i okončana je manje od 24 sata prije početka prvog Grand Slam turnira u sezoni.

    Međutim, to ne znači da Đokovića više nikada nećemo gledati na Australian Openu. Vlasti u Australiji imaju pravo povući ovu odluku i izuzeti ga od zabrane pred turnir naredne godine ukoliko slučaj etiketiraju kao onaj “izuzetnih okolnosti”.

    To je moguće izvesti ukoliko Australijanci procijene da je u interesu države dopustiti Đokoviću ulazak u Australiju. Svakako, to bi trebao biti slučaj jer je Đoković teniser koji privlači najviše pažnje i gledalaca na mečeve.

    Za to vrijeme oglasio se Đoković koji je poručio da je razočaran odlukom suda, ali i da želi mnogo sreće svim teniserima koji će učestvovati.

  • Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Mnogo razgovora između Rusije i Zapada, zaključak samo jedan: “Nema popuštanja”

    Uprkos mnoštvu razgovora i formata susreta između Rusije i Zapada ove sedmice – rezultat glasi: nema popuštanja.

    Evo šta o neuspjelim susretima misle stručnjaci sa Zapada, iz Rusije i iz Ukrajine.

    Bila je ovo u svakom slučaju istorijska nedjelja. Jer, između Moskve i Zapada nikada nije bilo toliko različitih sastanaka, u različitim formatima, za tako kratko vrijeme.

    Konferencijom OEBS-a ovog četvrtka u Beču završena je prva pregovaračka runda između Rusije i Zapada.

    Od početka nedelje su trajali razgovori sa SAD i NATO u Briselu i Ženevi, koje je krajem 2021. iznenađujuće inicirala Moskva.

    Razgovaralo se o bezbjednosnoj politici u Evropi a prije svega o članstvu u NATO postsovjetskih republika Ukrajine i Gruzije.

    NATO je tim dvema bivšim sovjetskim republikama 2008. obećao članstvo, ali je datum prijema ostao otvoren. Rusija hoće to da spriječi i prijeti “vojno-tehničkim mjerama” kako je to formulisao predsjednik Vladimir Putin.

    Zaključak: Nema približavanja. A to znači da nema ni popuštanja u sukobu oko Ukrajine, na čijim granicama Rusija od kasne jeseni gomila trupe.

    SAD i NATO su odbacili zahtijev Moskve na pravo veta kada se radi o prijemu novih zemalja članica u Zapadnu vojnu alijansu. Potrajaće još nekoliko dana dok Vašington i formalno ne zapiše svoja razmatranja i pošalje ih Moskvi.

    Dalji razgovori nisu u planu.

    Moskva je više puta najavljivala kako ne stremi dugim diskusijama već brzom rješenju. No, nije dala krajnji rok.

    Pritisak uprkos razgovorima
    Rusija takođe retorički eskalira: top diplomate trenutnu situaciju porede sa “kubanskom krizom”.

    Na početku pregovora, Moskva je najavila novu vojnu vežbu na ukrajinskoj granici. I SAD prijete.

    Još za vrijeme pregovora u Briselu u SAD je predstavljen nacrt zakona, koji u slučaju eskalacije u Ukrajini po prvi put predviđa lične sankcije protiv predsjednika Putina.

    Oštri jezik ruske diplomatije
    Još prije početka razgovora ruske diplomate su upućivale oštre i grube primjedbe na adrese njihovih sagovornika. Tako je Sergej Rjabkov, šef ruske delegacije u Ženevi, u jednom intervjuu preporučio NATO-u da “pokupi svoje stvari i povuče se na pozicije iz 1997.”

    Te 1997. je nekadašnjim članicama Varšavskog pakta Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj prvi put ponuđeno članstvo u NATO, a kasnije i drugim evropskim zemljama.

    Moskva zahtijeva da se trupe i oružani sistemi NATO, koji su tamo nakon toga stacionirani, povuku iz tih zemalja.

    Kasnije se iz ruskih pregovaračkih krugova čulo da su svoju poziciju sa Vašingtonom “prežvakali” i da su se žalili na američku “ograničnost”.

    Govori li tako onaj ko želi da ubijedi svog sagovornika? Da li je to bio znak da Moskva ne veruje u uspijeh pregovora?

    “Ultimatum koji je Rusija postavila SAD i Zapadu od početka je bio osuđen na propast”, kazao je nekadašnji zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Georgij Kunadze u razgovoru za DW.

    Gruba retorika Moskve je, kaže, prvenstveno usmjerena domaćoj publici.

    Oštre riječi ne znače da će se uskoro zapucati, kaže Kunadze.

    Slično na to gleda i bivši njemački ambasador u Moskvi, Ridiger fon Frič.

    “Ono što u ovom trenutku doživljavamo jeste žestok jezik jednog veoma agresivnog nastupa. Rusija pokušava da maksimalnim pritiskom jednostrano promijeni zajednički dogovoreni evropski mirovni poredak i njegova pravila i to na račun treće strane.”

    Ne može se u potpunosti isključiti nova eskalacija, s obzirom na “ogromna očekivanja na unutrašnjo-političkom frontu” u Rusiji, što bi već moralo da “izazove zabrinutost”, rekao je ovaj diplomata za Dojče Vele.

    Rusko rukovodstvo će morati dobro da razmisli kako će se izvući iz ove situacije.

    Fon Frič takođe ne vjeruje da nakon jakih reči mora da slijedi vojni konflikt:

    “Na to ne treba tako gledati. To je dio cijele predstave”.

    Kakve signale šalje Moskva?
    Aleksandar Gruško, koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima sa NATO, deeskalaciju vidi samo ako se ispune određeni uslovi. Pomenuo je potpuno sprovođenje dogovora iz Minska, prekid isporuke oružja i obuke ukrajinske vojske. Prema posmatračima iz Kijeva, ne treba očekivati da će Ukrajina i Zapad na to pristati.

    Jens Stoltenberg i Aleksander Gruško
    Kako bi situacija mogla dalje da razvija, skicirao je Kremlju bliski ekspert za spoljnu politiku Fjodor Lukjanov u vladinim novinama “Ruska gazeta”. Njegova procjena djeluje pesimistički.

    Lukjanov opisuje razlike kao “naizgled nepremostive”.

    Prema Lukjanovu, jaz između percepcije Rusije i Zapada je toliki da je “nova veoma opasna eskalacija potrebna ili da bi do nje moglo doći”, kako bi se obje strane “prisilile” na nove formate dogovora.

    Šta bi tačno moglo da se dogodi, još uvijek je nejasno.

    Kijev hoće više oružja od Zapada
    No, situaciju drugačije ocjenjuju eksperti u Ukrajini. Nakon faktički propalih razgovora između Rusije i Zapada oni računaju sa novom eskalacijom.

    “Moja prognoza je da će naredni korak Rusije biti eskalacija”, kazao je ekspert za spoljnu politiku Jevhen Mahda za DW..

    Ukrajina na to treba da bude “spremna”. Bivši ukrajinski ministar spoljnih poslova Volodimir Ohrisko od Zapada zahtijeva dalje isporuke oružja.

  • Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Okončana talačka kriza u Teksasu, otmičar proglašen mrtvim

    Četiri osobe koje je jedan muškara držao satima kao taoce u sinagogi u gradu Kolvilu u Teksasu spašeni su sinoć, a otmičar je proglašen mrtvim, prema navodima policije.

    “Molitve su nam uslišene. Svi taoci su živi i sigurni”, napisao je Abot na svom Twitter nalogu, prenosi AP.

    Abotov tvit je uslijedio nedugo nakon snažne detonacije i pucnjave u sinagogi i saopštenja policije da jedan muškarac drži taoce i traži oslobađanje pakistanskog neuronaučnika, koji je osuđen za pokušaj ubistva jednog oficira američke vojske u Avganistanu.

    Otmičar je proglašen mrtvim, rekao je jedan zvaničnik policije pod uslovom da ostane anoniman, a detalji spasilačke akcije i smrti otmičara do sada nisu objavljeni.

  • Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Rusija čeka “direktan odgovor”: “Situacija je veoma napeta – izuzetno opasna”

    Napetost na granici sa Ukrajinom je previsoka, stoga Rusija insistira da dobije direktan odgovor na svoje predloge o bezbednosnim garancijama.

    To je danas izjavio portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov u intervjuu za američku televiziju “Si-En-En”.

    Prema njegovim rečima, Moskva želi da dobije “veoma konkretan odgovor na svoje veoma konkretne predloge”.

    “Imamo previsoku napetost na granici. Previše je napetosti u tom delu Evrope”, rekao je Peskov, napominjući da je takva situacija “izuzetno opasna za naš kontinent”.

    Iz tog razloga, prema rečima portparola Kremlja, Rusija čeka “direktan odgovor” na svoju zabrinutost.

    Peskov je istakao da ne postoji vojna eskalacija Rusije protiv Ukrajine.

    On je dodao da Sjedinjene Američke Države nisu pružile nikakve dokaze za svoje tvrdnje da Rusija navodno planira eskalaciju oko Ukrajine.

    “Još uvek čekamo dokaze”, podsetio je on.

    Voditelj televizije naveo je da postoje “saopštenja” da Rusija navodno planira “vojnu eskalaciju ili napad na Ukrajinu” i pitao Peskova da li će se desiti, Peskov je odgovorio: “Vidite da se to ne dešava. To je prvo”.

    “Drugo, sinoć smo čuli izjavu gospodina Salivana (pomoćnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Džejka Salivana). I on je obećao da će objaviti dokaze za ove optužbe u roku od 24 sata, ako se ne varam. Još uvek čekamo te dokaze. Znate, živimo u svetu lažnih optužbi ili lažnih vesti, svetu laži. Dok se to nekako ne dokaže nečim, ali nečim vidljivim ili nečim očiglednim, nastavićemo… da smatramo da su to lažne vesti i lažne optužbe”, dodao je Peskov.

    Rusija je u više navrata odbacivala optužbe Zapada i Ukrajine za “agresivna dejstva”, navodeći da nikome ne preti i nikoga ne namerava da napada, a izjave o “ruskoj agresiji” koriste se kao izgovor da se još više vojne tehnike NATO-a prebaci u blizini ruske granice.

    U Briselu je u sredu održan sastanak Saveta Rusija-NATO. Sastanak je usledio nakon razgovora o bezbednosnim garancijama između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, održanih 9-10. januara u Ženevi. U četvrtak, posle zasedanja Saveta Rusija-NATO, održane su konsultacije na bečkoj platformi Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju.

    Povod za razgovore je nacrt sporazuma o bezbednosnim garancijama koji je Moskva uputila Vašingtonu i njegovim saveznicima u decembru. Dokument, između ostalog, uključuje odredbe o međusobnom nerazmeštanju raketa srednjeg i kratkog dometa u međusobnom dometu, odustajanje daljeg širenja NATO-a na račun bivših sovjetskih republika i o smanjenju broja vojnih vežbi.

  • Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Vašington upozoren: Evropa bez gasa ako se prekinu isporuke iz Rusije

    Američke sankcije protiv Rusije, koje mogu biti uvedene u slučaju konfrontacije između Moskve i Kijeva, mogle bi da dovedu do prekida isporuka gasa iz Rusije.

    Međutim, taj gas, kako tvrde energetske kompanije, praktično nema alternativu, prenosi Rojters pozivajući se na američke zvaničnike.

    Prema pisanju britanske agencije, američke vlasti održale su sastanak sa predstavnicima pojedinih međunarodnih energetskih kompanija kako bi razgovarali o planovima u vezi sa isporukama prirodnog gasa u Evropu u slučaju prekida postojećih kanala zbog potencijalnog rusko-ukrajinskog sukoba ili uvođenja sankcija protiv Moskve, prenosi Sputnjik.

    Kako se navodi, konsultacije je predvodio savetnik Stejt departmenta za pitanja energetske bezbednosti Ejmos Hokstin.

    Zvaničnike Stejt departmenta zanimalo je odakle kompanije mogu da nabave dodatne količine gasa ako za tim bude potrebe. Predstavnici energetskih kompanija su saopštili američkim diplomatama da je globalna ponuda gasa ograničena, te da nema dovoljno raspoloživog gasa koji bi zamenio velike količine koje se uvoze iz Rusije.

    Prema rečima jednog od sagovornika agencije, SAD su ipak obećale da će priteći u pomoć Evropi ako dođe do nestašice energetskih resursa zbog sukoba ili sankcija.

    „Hokstin planira da poseti velike kompanije proizvođače tečnog prirodnog gasa i zemlje kao što je Katar da vidi da li oni mogu pomoći Sjedinjenim Državama“, rekao je sagovornik Rojtersa.

    Američki senatori iz vladajuće Demokratske stranke nedavno su predstavili predlog zakona o novim sankcijama protiv ključnih sektora ruske privrede, državnog duga i prvih lica države, uključujući predsednika Vladimira Putina, koje bi zvanični Vašington mogao da uvede ukoliko situacija oko Ukrajine eskalira.

  • Ministarstvo zdravlja Australije: Ðoković nije opasnost po državu

    Zvaničnici Ministarstva zdravlja Australije u zvaničnoj dokumentaciji dostavljenoj sudu, ističu da najbolji teniser svijeta Novak Ðoković ne predstavlja opasnost po državu.

    Ranije je objavljeno da je Ðoković 16. decembra dobio pozitivan test na virus korona, a negativan je bio 22. decembra.

    Od 27. decembra je asimptomoatičan, pa se postavlja pitanje kako on može da bude prijetnja po okolinu.

    “Koristeći gore navedene pretpostavke možemo da potvrdimo da je Novak Ðoković bio zaražan virusom korona, pa iako je nevakcinisan, ovo znači da je zaštićen od kovida tokom narednih nekolko mjeseci”, navodi se u sudskoj dokumentaciji.

    Njegov negativan test koji je dobio 22. decembra takođe govori da je preležao virus i da ima antitijela, ističe se.

    “Nije velika vjerovatnoća da bude opasan, tako da cijenimo da on nije rizik po stanovnike Australije”, stoji u sudskoj dokumentaciji.

  • Cunami uništava sve pred sobom, veliki talasi zapljusnuli Tongo

    Cunami uništava sve pred sobom, veliki talasi zapljusnuli Tongo

    Pacifičku državu Tonga zapljusnuo je talas cunamija nakon erupcije vulkana na dnu Tihog okeana.

    Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se ogromni talasi kako udaraju po obali i ljudi koji pokušavaju da pobjegnu od vodene stihije.

    Pojedine stanovnike Tonge cunami je zadesio dok su bili na misi u crkvi gdje su ostali zarobljeni.

    U vodama Tihog okeana nadomak Apie, glavnog grada Američke Same, registrovani su talasi visine oko 1,5 metara, saopšteno je iz američkog Pacifičkog centra za upozorenje na cunami.

    Meteorološka služba Tonge saopštila je da je upozorenje na cunami na snazi za cijelo ostrvo, piše Kurir.

    Upozorenje na cunami dali su takođe i Nacionalna služba za vanredne situacije Novog Zelanda, kao i američkog Pacifički centar za upozorenje na cunami.

  • Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Američki “Plan B”: Ako pregovori ne urode plodom, slijedi totalni ekonomski obračun s Rusijom

    Predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Senata SAD-a Bob Menendez predložio je u srijedu s 26 kolega senatora iz Demokratske stranke uvođenje zakona kojim bi se trebale uvesti dodatne sankcije Rusiji u slučaju pokretanja invazije na Ukrajinu.

    Iako su do sada Sjedinjene Američke Države poduzele niz mjera, a u prethodnim godinama uvele i brojne sankcije zbog ruskog djelovanja na području Ukrajine, čini se kako su predstavnici Demokratske stranke u Senatu SAD-a odlučili otići korak dalje u kontekstu uvođenja sankcija Rusiji.

    Uprkos činjenici da američki i ruski zvaničnici već danima u Evropi pregovaraju o širenju NATO saveza, položaju Ukrajine i Gruzije te njihovom eventualnom članstvu u vojnopolitičkoj alijansi, evidentno je kako se sve češće u javnost plasira i “Plan B” u slučaju da pregovori između Zapada i Kremlja ne urode plodom.


    Zakon koji su predložili zvaničnici Demokratske stranke nosi radni naziv Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine 2022, a upravo njegov sadržaj ukazuje na to da Sjedinjene Američke Države putem sankcija žele krenuti u “konačan” obračun s ruskom politikom na istoku Evrope.

    Šta sadrži Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine?

    Zakon koji su demokrate predložile Senatu Sjedinjenih Američkih Država sadrži ukupno četiri dijela. Prvi dio zakona odnosi se na ubrzanje sigurnosne pomoći Ukrajini te jačanje odbrambenih sposobnosti ove države.

    Prema prvom dijelu zakona, Sjedinjene Američke Države bi u fiskalnoj 2022. godini osigurale poseban fond koji bi trebao pomoći Ukrajini i nabavci adekvatne opreme za odbranu države.

    Najkasnije 30 dana od datuma donošenja zakona državni sekretar Antony Blinken dostavio bi američkim zvaničnicima u Senatu i Zastupničkom domu strategiju za jačanje odbrambenih sposobnosti Ukrajine i oružanih snaga ove države.


    “To bi sadržavalo plan za prebacivanje oružja i drugih sredstava koja su prethodno bila dodijeljena za operacije u Afganistanu. State Department bi za 2022. godinu osigurao sredstva vojne pomoći Ukrajini od 500 miliona dolara. Također, zakon sadrži i 3 miliona dolara pomoći za vojnu obuku i obrazovanje kadrova u Ukrajini. To bi uključivalo obuku budućih lidera, unapređenje sposobnosti za zajedničke operacije te fokus na vojno obrazovanje”, stoji u sadržaju zakona.

    Iako su ruski zvaničnici tokom prethodnih dana tražili od NATO-a i SAD-a da garantuju kako Ukrajina i Gruzija nikada neće ući u NATO savez, iz novog prijedloga je evidentno kako SAD ne želi odustati od takvog cilja.

    Prema planu, Ministarstvo odbrane SAD-a bi u saradnji s Ministarstvom odbrane Ukrajine pružilo podršku reformi i jačanju vojnih snaga istočnoevropske države, koje bi na kraju bile i u skladu s NATO standardima, koji su neophodni za ulazak ove države u Savez.

    Suprotstavljanje Kremlju

    Drugi dio zakona koji su predložile demokrate obuhvata dio koji se odnosi na suprotstavljanje aktivnostima Rusije. U ovom slučaju, pored SAD-a, pomoć u ovom procesu ponudile bi i istočnoevropske države, koje se definiraju kao američki saveznici i članovi NATO saveza.

    Prije svega, ovaj dio zakona tretira sprečavanje prodora dezinformacija ruskih medija na ukrajinsko medijsko tržište. Sjedinjene Američke Države bi prema planu trebale osigurati plan koji bi podržao slobodno i nezavisno novinarstvo, što se naročito odnosi na Radio Slobodna Evropa, koji djeluje i na istoku Evrope.

    “Radio Slobodna Evropa je jedan od najvažnijih izvora nezavisnih vijesti i izvještavanja na periferiji Ruske Federacije. Ovim zakonom daje se ovlaštenje za dodjelu 155 miliona dolara za Radio Slobodna Evropa tokom 2022. godine”, piše u zakonu.

    Ovaj dio zakona odnosi se i na baltičke zemlje članice NATO saveza. Kongres SAD-a bi prema novom planu trebao podržati sigurnost Estonije, Latvije i Litvanije, čija se sigurnost ocjenjuje kao nacionalni sigurnosni interes SAD-a.

    “Baltičke zemlje su ključne u suprotstavljanju agresiji ruske vlade i održavanju kolektivne sigurnosti NATO saveza. Na tom području potrebno je ublažiti utjecaj ekonomske prisile Rusije i Kine te identificirati nove mogućnosti za direktne američke investicije u ovaj dio”, navodi se.


    U ovom dijelu zakona, vjerovatno najvažniji dio odnosi se na samog Vladimira Putina. Ukoliko se zakon usvoji, najkasnije za 180 dana od dana usvajanja, američke službe trebaju prikupiti podatke o vrijednosti imovine Vladimira Putina i njegovih najbližih saradnika.

    “Izvještaj bi uključivao identifikaciju značajnih političkih ličnosti i oligarha koji su bliski Putinu. Procijenjenu neto vrijednost i izvore prihoda Vladimira Putina i članova njegove porodice uključujući investicije, bankovne račune, poslovne interese u Ruskoj Federaciji i izvan nje”

    Mjere odvraćanja

    Treći dio zakona koji su predložili američki zvaničnici govori o konkretnim sankcijama koje bi se trebale upotrijebiti protiv Rusije i zvaničnika ove države.

    Prema planu, u slučaju invazije na Ukrajinu i drugih neželjenih aktivnosti, predsjednik SAD-a Joe Biden trebao bi odobriti uvođenje sankcija za Vladimira Putina, Sergeja Lavrova, ali i brojne vojne zvaničnike, uključujući i ministra odbrane Ruske Federacije.

    “Sankcije uključuju i finansijske institucije kao što su Sberbanka, Gazprom banka, Ruski fond za direktne investicije (RDIF), i brojne druge ruske finansijske institucije”, navodi se.


    Sankcije se, prema novom zakonu, odnose i na ruski državni dug, ali i industriju ove države. Također, ono što je i od ranije poznato, ukoliko dođe do značajnijih ekonomskih sankcija, to bi vjerovatno značilo i isključivanje Rusije iz SWIFT sistema.

    “Sankcije obuhvataju organizacije i pojedince koji se tiču proizvodnje nafte i plina, ali i rudarske industrije.

    Nastavak razgovora ili nastavak tenzija?

    Nedugo nakon što su američki zvaničnici predstavili “ukrajinski zakon”, nije trebalo mnogo da se oglase i ruski zvaničnici.

    Prvi koji se oglasio povodom cijelog slučaja bio je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, koji je rekao kako novi zakon, koji sadrži i uvođenje sankcija Vladimiru Putinu, predstavlja nečuvenu mjeru koja se može uporediti s prekidom odnosa.

    “Moskva još ne planira da odgovori, jer se i dalje nadamo pobjedi barem malo zdravog razuma. Želimo da se nadamo da su to bile glasne izjave kojima se pokušava utjecati na našu zemlju. Uvođenje sankcija šefu Rusije predstavlja apsolutno nečuvenu mjeru”, rekao je Peskov.

    Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije u proteklom periodu obavili su niz sastanaka koji su u svojoj suštini imali za cilj smirivanje tenzija na istoku Evrope, posebno na području Ukrajine.


    Međutim, sudeći prema izjavama zvaničnika i jedne i druge strane, evidentno je kako će za bilo kakav dogovor iz kojeg bi se izrodili konkretni i veliki rezultati, zahtijevati popuštanje u zahtjevima kako Moskve s jedne tako i s Washingtona i Brisela s druge strane.

    U svemu tome, pitanje je koliko su zapravo i jedna i druga strana spremne za takav korak. Sudeći prema najavama, ali i konkretnim akcijama i izjavama, nove napetosti koje uključuju optužbe, sankcije i vojna djelovanja, u ovom trenutku su mnogo bliža opcija nego što je to eventualno otopljavanje odnosa od kojeg bi najveće koristi imale zemlje kao što su Ukrajina i Gruzija.

  • Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    Amerika i NATO spremni za nastavak dijaloga sa Moskvom

    SAD i NATO su spremni da nastave recipročni dijalog sa Moskvom, saopštio je Stejt department nakon telefonskog razgovora američkog državnog sekretara Entonija Blinkena i generalnog sekretara Alijanse Jensa Stoltenberga.

    “SAD i NATO su spremni da se ponovo sastanu sa Rusijom i posvećeni su zalaganju za kontinuiranu diplomatiju i recipročni dijalog”, navodi se u saopštenju portparola Stejt departmenta Neda Prajsa.

    U tekstu se precizira da je telefonski razgovor održan radi diskusije o daljim koracima nakon sastanka Savjeta NATO-Rusija 12. januara, prenio je TASS.

    Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je 17. decembra nacrt sporazuma o bezbjednosnim garancijama između Rusije i SAD i nacrt sporazuma koji osigurava bezbjednost Rusije i država koje su članice Sjevernoatlantske alijanse.

    Zapad i Kijev u posljednje vrijeme optužuju Rusiju za pripremanje potencijalne “invazije” na Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su takvi navodi “prazni i neosnovani” i da služe kao izgovor za eskalaciju tenzija.

    On je naglasio da Rusija ne predstavlja prijetnju bilo kome.

  • Istorijski sporazum Irana i Kine stupa na snagu: Milijarde dolara investicija u zamjenu za naftu

    Ministar vanjskih poslova Irana Hossein Amirabdollahian sastao se danas s kineskim zvaničnicima, a tema razgovora su bili unapređenje saradnje Irana i Kine.

    Iranski šef diplomatije se tokom današnje posjete sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem, a iranski i kineski zvaničnici su razgovarali o konačnom početku primjene 25-godišnjeg sporazuma o saradnji dvije države koji je potpisan u martu 2021. godine.
    Amirabdollahian je nakon sastanka izjavio kako je tokom sastanka s kineskim zvaničnicima prenio poruke iranskog predsjednika Ebrahima Raisija, a koji je poručio kako historijski sporazum dvije države može početi s primjenom od danas.

    Kinesko-iranski sporazum koji su potpisali ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi i bivši ministar vanjskih poslova Irana Mohammad Javad Zarif sadrži tri dimenzije.


    Prvi dio plana definiran je kao “partnerstvo umjesto konkurencije, dok se ostali dijelovi sporazuma tiču strateških dugoročnih veza i multilateralizma.

    Također, prema strateškom planu, Kina će u narednih 25 godina u iransku ekonomiju uložiti više od 400 milijardi dolara u zamjenu za stalnu opskrbu iranskom naftom.

    Novi 25-godišnji sporazum Irana i Kine dio je inicijative koju je još 2016. godine zagovarao kineski predsjednik XI Jinping koji je najavio da će se trgovina između ove dvije države povećati za 10 puta i dostići 600 milijardi dolara u narednoj deceniji.