VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • 100.000 vojnika na granici – Rusija: To je naša teritorija

    Više od 100 hiljada ruskih vojnika nalazi se na granici sa Ukrajinom, teško je to ne shvatiti kao pretnju, izjavila je Analena Berbok.

    “Poslednjih nedelja više od sto hiljada ruskih vojnika i vojne opreme koncentrisano je u blizini Ukrajine bez očiglednog razloga”, rekla je nemačka ministarka spoljnih poslova u utorak na konferenciji za novinare posle razgovora sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom.

    Šef ruskog MIP-a je rekao da Moskva ne može da prihvati zahteve u vezi sa kretanjem vojske na sopstvenoj teritoriji.

    Šef ruske diplomatije je istakao da Moskva ne može da prihvati zahteve u vezi sa kretanjem vojske na sopstvenoj teritoriji.

    “Takođe smo objasnili da eskalacija koja se čuje iz usta mnogih zapadnih političara, povodom naših trupa na našoj teritoriji i izvođenja neophodnih vojnih vežbi, što radi svaka država – mi ne možemo da prihvatimo neke zahteve koji se tiču naših oružanih snaga na sopstvenoj teritoriji”, rekao je ministar.

    “Što se tiče posledica, mi niti smo davali niti dajemo neki povod za stvaranje nove konfliktne situacije. Samo jedno tražimo: da to što se dogovorimo, bude realizovano”, naglasio je ruski ministar.

    Lavrov je dodao da Moskva nikome ne preti, ali da čuje pretnje na svoj račun.

    “Nadam se da sve to odražava samo određene emocije koje određene snage unutar bloka zapadnoh država podstiču. Mi ćemo se rukovoditi konkretnim stvarima, i u zavisnosti od toga kakve korake će naši partneri preduzeti, prirodno, odredićemo svoju reakciju”, zaključio je ruski ministar.

    U poslednje vreme Zapad optužuje Rusiju da navodno priprema invaziju na Ukrajinu i da u prilog tome ide i činjenica je Moskva značajno pojačala vojno prisustvo kod granica Ukrajine.

    Rusija odlučno odbacuje te optužbe kao neosnovane i opasne i ističe da vojne snage premešta na svojoj teritoriji u skladu sa Ustavom a da Zapad sve to koristi kao izgovor za dalje širenje na Istok.

  • Prve fotografije sa Tonge, ostrva poplavljena i pod pepelom

    Prve fotografije poslije erupcije vulkana kod Tonge i cunamija koji je pogodio ostrva u tom arhipelagu pokazuju zemljište i drveće prekriveno pepelom i ogromnu štetu koju je nanijela vulkanska erupcija.

    To je naročito uočljivo na fotografijama Nomuke, malog ostrva u južnom dijelu ostrvske grupacije Hapai.

    Fotografije su iz aviona napravile odbrambene snage Novog Zelanda, a prikazani su i satelitski snimci Ujedinjenih nacija.

    Satelitski snimci pokazuju gotovo identične scene na ostrvima Kolomotua, Tongatapu i u Fafa selu na ostrvu Nukualofa, koji su u potpunosti prekriveni pepelom, prenosi britanski list “Gardijan”.

    Dok neke zgrade i dalje stoje, druge su se, sudeći prema snimcima, izgleda srušile.

    Na međunarodnom aerodromu Fuamotu, pista je potopljena i djelimično prekrivena pepelom ili zemljom, dok drugi satelitski snimci pokazuju da je do poplava došlo i u nekoliko područja uz obalu.

    Smatra se da je subotnja erupcija podmorskog vulkana Hunga Tonga-Hunga Hapai, na oko 65 km sjeverno od glavnog grada Tonge, najveći vulkanski događaj u posljednjih 30 godina.

    Na društvenim mrežama su se u početku brzo pojavili video-snimci i fotografije talasa cunamija koji je zahvatio okolna ostrva, ali je nakon toga uslijedila tišina pošto je oštećen glavni komunikacioni kabl.

    Komunikacija sa Tongom je od tada izuzetno ograničena, a državljani Tonge širom svijeta će možda morati da čekaju nedjeljama za nastavak redovnog kontakta.

    Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine Novog Zelanda je saopštilo danas da su u Tongi potvrđena dva smrtna slučaja u ovoj katastrofi, od kojih je jedna osoba britanski državljanin.

    Vlasti Tonge još nisu objavile podatke o žrtvama, ali je porodica Anđele Glover, Britanke koja živi u Tongi i koja je nestala u cunamiju, saopštila juče da je njeno tijelo pronađeno.

  • Rusija polako evakuiše diplomate i njihove porodice iz ambasade u Kijevu

    Rusija polako evakuiše diplomate i njihove porodice iz ambasade u Kijevu

    Uz rastuće tenzije na ruskoj granici s Ukrajinom, Moskva je počela povlačiti svoje diplomate i njihove porodice iz svoje ambasade u Kijevu i konzulata u Lavovu, tvrdi New York Times, pozivajući se na anonimne zvaničnike.

    U izvještaju objavljenom u ponedjeljak, list tvrdi da je 18 ljudi, prvenstveno djece i supruga ruskih diplomata, napustilo Ukrajinu 5. januara.

    Još 30 ljudi je navodno otišlo u dvije sedmice nakon toga, a diplomatama iz druga dva ruska konzulata (Harkov i Odesa) navodno je rečeno da se pripreme za napuštanje zemlje.

    Kao odgovor, rusko ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da ambasada ove zemlje u Kijevu radi normalno, ali nije negirala smanjenje broja zaposlenih.

    Prema New York Timesu, zvaničnici iz SAD-a i Ukrajine potvrdili su da su ruske diplomate napustile zemlju.

    Izvještaji o evakuacijama stižu pošto zapadne zemlje optužuju Moskvu za gomilanje trupa na granici s Ukrajinom, s namjerom invazije na zemlju u narednim sedmicama i mjesecima. Kremlj je u više navrata negirao bilo kakav plan za napad.

  • Rusija nema namjeru povući svoje rakete iz “srca Evrope”

    Rusija nema namjeru povući svoje rakete iz “srca Evrope”

    Rusija nikada neće razmatrati zahtjev o povlačenju projektila iz svoje Kalinjingradske regije, zapadne eksklave koja graniči s Poljskom, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

    U intervjuu za CNN u nedjelju, Peskov je upitan o statusu pregovora o evropskoj sigurnosti između Rusije, SAD-a i NATO-a te hoće li Moskva razmotriti izvlačenje projektila Iskander, balističkog sistema kratkog dometa, iz Kalinjingrada kao dio nastojanje da se smanje tenzije.

    “Rusija nikada ni s kim neće razgovarati o povlačenju bilo kakvih projektila i bilo kakvog oružja iz Kalinjingrada jer je Kalinjingrad teritorija Rusije. Uz dužno poštovanje, nikada nećemo tolerirati bilo kakve zahtjeve da radimo ovo ili ono na vlastitoj teritoriji”, odgovorio je.

    CNN je također pitao Peskova o nizu drugih “zahtjeva” koje je Michael McFaul, bivši američki ambasador u Rusiji, nedavno objavio na Twitteru. Osim uklanjanja projektila iz Kalinjingrada, prijedlozi su uključivali povlačenje snaga iz susjednih zemalja, vraćanje Krima Ukrajini i zaustavljanje podrške separatističkim snagama u istočnim regijama Ukrajine.

    “Dakle, imamo ruske mirovne snage u raznim regijama i situacija je još uvijek vrlo svježa, još uvijek je vrlo krhka, a potencijalno povlačenje Rusa može dovesti do rasplamsavanja nove krize”, odgovorio je Peskov.

    Naglsio je da ne zna kakav bi mogao biti ishod, tvrdeći da bi se, ako bi Rusija povukla trupe, sveopći sukob mogao ponovno zapaliti.

  • Norveški sud odlučuje o uslovnoj slobodi za masovnog ubicu Andersa Breivika

    Norveški sud odlučuje o uslovnoj slobodi za masovnog ubicu Andersa Breivika

    Osuđeni terorist Anders Breivik mogao bi ranije izaći iz zatvora ukoliko norveški sud prihvati njegov zahtjev za uvjetnu slobodu.

    Saslušanje koje se odnosi na uslovno oslobađanje Breivika bit će održano ove sedmice, više od deset godina nakon što je ubio 77 ljudi i povrijedio stotine osoba. Bio je to najsmrtonosniji napad u Norveškoj od Drugog svjetskog rata.

    Breivikovo saslušanje je zakazano za danas u Distriktnom sudu Nedre Telemark u Skienu. Riječ je o desničarskom ekstremisti koji je fotografisan dok je nacistički salutirao prilikom prethodnih dolazaka u sudnicu. Ukoliko aktuelni zahtjev za uslovno oslobađanje ne bude usvojen, masovni ubica će moći podnijeti novi naredne godine.

    Tužiteljica Hulda Karlsdottir je za Reuters rekla da je neophodno da Breivik ostane u zatvoru kako bi se zaštitilo društvo. On je odslužio polovinu od 21 godine zatvora na koliko je osuđen, a riječ je o maksimalnoj kazni koju može odrediti norveški sud. Međutim, ako se na isteku kazne ustanovi da je i dalje prijetnja po društvo, ostat će iza rešetaka.

    Saslušanje o uslovnom puštanju na slobodu najavljeno je u augustu.

    Breivik je u augustu 2012. godine osuđen na 21 godinu zatvora nakon što je 22. jula 2011. godine izveo dva teroristička napada, ubio 77 i ranio stotine ljudi.

  • Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Ruski gas za Kinu: Dodatno zavrtanje ventila EU ili iznuđen potez Moskve?

    Gasovod koji povezuje Rusiju i Kinu, znači da će Moskva povećati izvoz gasa u ovu zemlju.

    Da li će taj korak značiti i dodatno zavrtanje ventila za potrošače u Evropskoj uniji, ili će možda naškoditi Moskvi?

    Rusija je odavno planirala povećanje izvoza gasa u Kinu, pošto Evropa namerava da diverzifikacijom izvora snabdevanja smanji zavisnost od ruskog gasa. A kineske potrebe za gasom rastu srazmerno s potrebom da ublaži potencijalne energetske trgovinske ratove sa Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom i Australijom.

    Peking je sebi zacrtao cilj da redukcijom emisije ugljen-dioksida postigne klimatsku neutralnost svoje emisije do 2060. Zato se sve više energetski usmerava na gas. Kina je već sada najveći svetski potrošač gasa, a 43 odsto svojih potreba pokriva uvozom. Radi se o uvozu 89 milijardi kubnih metara tečnog gasa i 46 milijardi kubnih metara gasa iz cevi.

    Godišnja potrošnja gasa u Evropi je, sa 541 milijardu kubnih metara, veća od one u Kini koja iznosi 331 milijardu kubnih metara. Ali do 2030. se predviđa rast kineske potrošnje gasa do 526 milijardi kubnih metara. Konsultantska kuća Mekinzi procenjuje da će se kineska potreba za gasom udvostručiti do 2035, a do 2050. će gas potisnuti naftu na drugo mesto kao vodeći energent.

    Ruski Gasprom i Kineska nacionalna petrolejska kompanija (CNPC) potpisali su 2014. ugovor vredan 35 milijardi evra o izgradnji gasovoda u dužini od 3.000 kilometara na ruskoj i 5.000 kilometara na kineskoj strani. Ana Mikulska, stručnjakinja za energetska pitanja sa Univerziteta Rajs u Hjustonu o tome kaže:

    „Vreme sklapanja sporazuma nije bilo slučajno, već se poklapa sa uvođenjem sankcija zapadnih zemalja protiv Rusije, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini i pripajanja Krima”.

    Gasovod je završen krajem 2019. Kada 2025. dostigne pun kapacitet, trebalo bi da Kinu godišnje snabdeva sa 38 milijardi kubnih metara gasa. Gasprom je svojedobno izdao saopštenje da očekuje da će 2021. ovim gasovodom isporučiti Kini deset milijardi kubnih metara gasa.

    Za razliku od evropskih gasovoda koji prolaze kroz više zemalja, ovaj vodi direktno u zemlju koja je krajnji potrošač. Kris Miler, asistent na katedri za međunarodnu istoriju Tafsovog univerziteta u Bostonu kaže da fokus Rusije na Kinu, kada je u pitanju izvoz gasa, proizilazi delom iz geografskog položaja i ekonomije, a delom iz politike.

    „Kina planira da odustane od uglja, a u tom slučaju mora da troši više gasa, i mora obezbediti snabdevanje i u kriznim vremenima”.

    Ukupna ruska investicija u razvoj sibirskih nalazišta gasa i u gasovod prema Kini procenju se na 55 milijardi američkih dolara. Ništa se ne finansira kineskim kreditima, ali postoji pisana garancija Pekinga o kupovini 38 milijardi kubnih metara gasa godišnje, po dogovorenoj formuli za formiranje cene.

    Ruska strana je 2016. ponudila Kinezima da učestvuju u finansiranju eksploatacije istočnosibirskih naftnih polja, ali kineske kompanije su to odbile. To je nagovestilo veoma tvrde pregovore sa Pekingom. Istovremeno je Peking najavio da će biti prvi strani kupac ruskog protivraketnog sistema S-400.

    Snaga Sibira 2

    Predsednik Rusije je odobrio planove za gradnju drugog gasovoda pod nazivom Snaga Sibira 2, koji će povezati Kinu sa područjem poluostrva Jamal gde su najveće ruske zalihe gasa. Tim gasovodom trebalo bi godišnje kroz Mongoliju do Kine dopremiti 50 milijardi kubnih metara gasa. Gas bi od 2030. počeo da stiže u najnaseljeniji, severoistočni deo Kine.

    Putinov spoljnopolitički savetnik Jurij Ušakov izjavio je da taj projekat ima centralno mesto u odnosima dve zemlje. Gasprom je registrovao svoju podružnicu u Mongoliji i započeo studiju izvodljivosti. Krajem oktobra prošle godine su se Mongolija i Gasprom oglasili saopštenjem da su se dogovorili oko tačne rute gasovoda, a mongolska vlada smatra da bi gradnja mogla početi 2024.

    Mikulska kaže da je Peking vešto iskoristio zapadne sankcije prema Rusiji da ojača svoju pregovaračku poziciju, pa zato trenutno gas plaća najverovatnije manje nego Nemačka. „Neki veruju da Rusija uopšte ništa ne zarađuje na gasu koji isporučuje Kini, kada cena nafte padne ispod 60 ili 70 dolara po barelu, ali se svakako Snaga Sibira 1 Rusija gleda kao prvi korak”.

    Tečni gas i Polarni put svile

    Kina svoje potrebe podmiruje i tečnim gasom koji se transportuje brodovima kroz Malajski moreuz. Napetost u odnosima s glavnim proizvođačima ovog gasa, Australijom i Sjedinjenim Američkim Državama čine ruski gas još atraktivnijim za Peking. Rusija namerava da poveća svoje isporuke tečnog gasa prema Evropi i Aziji arktičkim morskim putem.

    Na poluostrvu Jamal su proširena postrojenja za proizvodnju tečnog gasa. Kina je sebi postavila cilj da razvije „Polarni put svile” arktičkim vodenim putem. To je u proseku 20 dana kraći put do Evrope u poređenju sa putem preko Sueckog kanala.

    Rusko preduzeće Novatek je završilo izgradnju postrojenja za tečni gas na Jamalu uprkos američkim i evropskim sankcijama, jer su u izgradnju ulagale kineske firme, koje sada imaju 20 odsto udela u vlasništvu.

    Ključno pitanje povezuje Moskvu i Peking

    „Kineske i ruske energetske ambicije i potrebe uklapaju se jedne u druge“ rekao je Albreht Rothaher, stručnjak za istočnu Aziju i dipolomata Evropske unije. „Gas iziskuje izgradnju gasovoda i dugoročne obaveze, do sada to dve strane nisu uspele. Kinezi veoma brutalno pregovaraju. Privredno i demografski ta igra ima odnos 10 prema 1. Rusija razumljivo ne voli ulogu manjeg partnera“, objašnjava Rothaher.

    „U odnosu prema Evropi Rusi mogu da zavrću i odvrću ventil i veoma su dobri u tome”, rekao je on. „Kina je od samog početka bila za volanom diktirajući uslove”, slaže se Mikulska. „Rusija to ne voli, ali mora da igra tu igru da bi preživela”, dodaje ona.

  • Bil Gejts: To mi nema smisla, zašto bih ugrađivao čipove u ljude

    Bil Gejts: To mi nema smisla, zašto bih ugrađivao čipove u ljude

    Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Bil Gejts osvrnuo se i na teorije zavjera u kojima se vrlo često u negativnom kontekstu spominje i on.
    U Twitter prepisci s Devi Sridhar s Univerziteta Edinburg je komentarisao teoriju zavjere prema kojoj je on odgovoran za to što se vakcinacijom protiv koronavirusa ugrađuju čipovi u ljudska tijela.

    “Ljudi poput mene i Entonija Faučija (glavnog američkog infektologa, op.a.) su predmet brojnih dezinformacija. Nisam to očekivao. Nema mi smisla jedna od teorija da se u ruke ugrađuju čipovi. Zašto bih to učinio”, pitao se retorički Gejts koji je suosnivač kompanije Microsoft, prenio je Klix.ba

    Njegova 24-godišnja kćerka Dženifer, koja studira medicinu, se u februaru prošle godine nakon vakcinacije našalila na račun teoretičara zavjere.

    “Nažalost, vakcinacijom nije usađena genijalnost mog oca u moj mozak. Kada bi samo mRNA imala tu moć”, poručila je.

    Bil Gejts je u spomenutoj prepisci istakao i to da očekuje da će uskoro biti okončana pandemija koronavirusa te da će se ovaj virus tretirati poput sezonske gripe.

  • Sjeverna Koreja četvrti put ove godine ispaljuje projektile: Uspješno testirali vođene rakete

    Sjeverna Koreja je u ponedjeljak ispalila vođene taktičke projektile, saopćila je danas državna agencija KCNA. Ovo predstavlja posljednji u nizu nedavnih testova kojima su istaknuti razvojni raketni programi ove države usred zaustavljenih pregovora o denuklerizaciji.

    Južnokorejska vojska je saopćila kako je Sjeverna Koreja lansirala dvije balističke rakete kratkog dometa iz zračne luke u Pjongjangu. Letjele su oko 380 kilometara i dosegnule visinu od 42 kilometra.

    Ovo predstavlja četvrti test Sjeverne Koreje u ovoj godini. Dva prethodna lansiranja su uključivala hipersonične rakete sposobne za veliku brzinu i manevrisanje nakon polijetanja, a još jedan je obavljen u petak kada je iz vagona ispaljeno nekoliko balističkih raketa kratkog dometa.

    KCNA javlja i kako su taktičke projektili “precizno pogodili otočnu metu” te da je probna paljba imala za cilj selektivnu procjenu vođenih taktičkih projektila koji se proizvode i razmještaju te provjeru tačnosti sistema oružja.

  • Velika Britanija opskrbljuje oružjem Ukrajinu kako bi se odbranili od Rusije

    Velika Britanija opskrbljuje oružjem Ukrajinu kako bi se odbranili od Rusije

    Velika Britanija će opskrbiti Ukrajinu novim paketom oružja kako bi joj pomogla povećati obrambene kapacitete dok je suočena s prijetećim ponašanjem Rusije, kazao je u ponedjeljak britanski ministar obrane Ben Wallace.

    “Donijeli smo odluku o opskrbi Ukrajini lakim protuoklopnim odbrambenim sistemima oružja”, rekao je Wallace britanskim parlamentarcima.

    Wallace je pozvao svog ruskog kolegu da posjeti London u sljedećih nekoliko sedmica kako bi razgovarali o krizi.

    U obraćanju britanskom parlamentu Wallace je rekao da su prvi sistemi već isporučeni u ponedjeljak i malen broj Britanaca uvježbat će u kratkom roku Ukrajince, piše HINA.

    Wallace nije specificirao koliko je komada tog oružja poslano, ali je objasnio kakve je prirode.

    “To nije strateško oružje i nije prijetnja Rusiji. Ono se koristi u samoobrani”.

    Ti su sistemi “kratkog dometa… međutim (…) ako tenkovi uđu u Ukrajinu, izvedu invaziju, to će oružje biti dio samoobrane”, rekao je.

    Wallace je kazao i da je pozvao ruskog kolegu po dužnosti Sergeja Šojgua da posjeti London idućih sedmica kako bi razgovarali o krizi o ne zna hoće li poziv biti prihvaćen.

    “Trenutačni jaz velik je, ali nije nepremostiv. Još se nadam da će diplomacija prevladati. Izbor je na predsjedniku (Vladimiru) Putinu”, rekao je.

  • Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turska menja ime, Erdogan potvrdio

    Turske vlasti odlučile su da rebrendiraju imidž zemlje u svetu, a turska televizija TRT objavila je i zašto.

    Ranije ovog meseca, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan objavio je saopštenje, u kojem stoji da se menja međunarodno priznato ime zemlje iz “Turkey” u “Turkiye”, objasnila je ova televizija.

    “Reč ‘Turkiye’ reprezentuje i izražava kulturu, civilizaciju i vrednosti turske nacije na najbolji način“, stajalo je u saopštenju.

    Promena imena države nije tako retka pojava kao što se misli, prenose svetski mediji.

    Nacionalno rebrendiranje može se dogoditi iz čitavog niza razloga, da se izdigne iznad klišea, predstavi se u pozitivnijem imidžu ili čak zbog politike.

    TRT navodi primere Holandije, koja je promenila ime u Nizozemska, ili Makedonije, koja je odnedavno zbog spora sa Grčkom, postala Severna Makedonija.

    Iran je 1935. godine promenio ime, koje je ranije glasilo Persija.

    ‘Turquia’, ‘Turkiye’ i ‘Turkey’
    Na turskom jeziku, zemlja se zove Turkiye.

    Ta država prihvatila je to ime nakon što je 1923. godine dobila nezavisnost od zapadnih sila, koje su je privremeno okupirale.

    Tokom istorije, Evropljani su je znali kao Otomansku državu, a onda su je poznavali pod mnogim varijacijama reči “Turkiye”. Naziv koji se najviše zadržao bio je na latinskom “Turquia”, a sveprisutniji je bio “Turkey”.

    Prema rečniku Kembridža, reč “Turkey” se definiše kao “nešto što loše pada”, ili “glupa” ili “smešna osoba”.

    Velika većina ljudi u Turskoj smatra da nazivanje zemlje prema njenoj lokalnoj varijaciji ima smisla i da je u skladu s ciljevima zemlje da odredi kako bi je drugi trebalo identifiikovati.

    U skladu s tim, nedavno objavljeno saopštenje je jasno navelo da će “u okviru jačanja brenda ‘Turkiye’, u svim vrstama aktivnosti i korespondencije, posebno u službenim odnosima s drugim državama i međunarodnim institucijama i organizacijama, biti korišten izraz ‘Türkiye’, umesto izraza kao što su ‘Turkey’, ‘Turkei”, ‘Turquie’ i tako dalje”.

    Tako, recimo, turska državna novinska agencija koja ima regionalno sedište u Sarajevu, Tursku od pre nekoliko dana naziva “Republika Turkiye”.